Energetika: obnovljivi izvori energije · 2021. 1. 13. · energetika: obnovljivi izvori energije_ 3 Obnovljivi izvori (OI) energije u hrvatskom se Zakonu o energiji (NN 120/12, 14/14,

Sektorske_analize

Energetika: obnovljivi izvori energijeAutorice_Biljana Kulišić i Ivana Rašić

prosinac 2020. _ broj 82 _ godina 9 ISSN: 1848-8986

2 _sektorske analize

_ Sadržaj

_3 Glavni sektorski pokazatelji U 2019. godini Republika Hrvatska je imala 27,47 posto energije

iz obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji, od čega je udio električne energije iznosio 49,7 posto, a grijanja i hlađenja 36,8 posto. Istovremeno je ostvaren međugodišnji porast udjela za 0,4 postotna boda, koji se može pripisati porastu proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i porastu korištenja energije iz obnovljivih izvora u prometu.

_11 Razvoj tržišta električne energije iz obnovljivih izvora U 2019. godini proizvedeno je 2.332 GWh električne energije iz OI

u 1.374 postrojenja u sustavu poticanja s ukupnom instaliranom snagom od 940 MW. Instalirana snaga postrojenja povećala se u odnosu na 2018. godinu za 13 postotnih bodova. Do kraja studenog 2020. godine u sustavu poticanja je bilo 1.356 postrojenja, što je međugodišnji pad od 2 posto.

_17 Vodeća trgovačka društva Unutar djelatnosti vađenja nafte i prirodnog plina najveći poslovni

subjekt 2019. godine bila je INA d.d., koja je s ostvarenim ukupnim prihodima u visini od 21,6 milijardi kuna u 2019. godini ostvarivala 98,9 posto ukupnih prihoda te djelatnosti. Ukupni prihodi deset vodećih trgovačkih društava u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije u 2019. godini bili su 0,3 posto veći nego 2018. godine.

_21 Makroekonomski pregled Bruto domaći proizvod je u dva uzastopna tromjesečja 2020. godine,

drugom i trećem, zabilježio pad na godišnjoj razini, čime je hrvatsko gospodarstvo ušlo u recesiju. Nakon što je u prvom tromjesečju protekle godine BDP bio veći za 0,4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, u drugom je tromjesečju zabilježio međugodišnji pad od 15,4 posto, a u trećem tromjesečju od 10 posto. S obzirom na pogoršanje epidemiološke situacije u zemlji i ponovno uvođenje rigoroznijih protuepidemijskih mjera potkraj studenog prošle godine, nastavak negativnih kretanja očekuje se i u posljednjem tromjesečju 2020. godine.

energetika: obnovljivi izvori energije_ 3

Obnovljivi izvori (OI) energije u hrvatskom se Zakonu o energiji (NN 120/12,

14/14, 95/15, 102/15, 68/18) definiraju kao: “izvori energije koji su

sačuvani u prirodi i obnavljaju se u cijelosti ili djelomično, posebno energija

vodotoka, vjetra, neakumulirana Sunčeva energija, biodizel, biomasa,

bioplin, geotermalna energija itd.” OI energije su:

∫ kinetička energija vjetra (energija vjetra)

∫ Sunčeva energija

∫ biomasa

∫ toplinska energija Zemljine unutrašnjosti i vrući izvori (geotermalna

energija)

∫ potencijalna energija vodotoka (vodne snage)

∫ potencijalna energija plime i oseke i morskih valova

∫ toplinska energija mora.

Godina 2020. važna je godina za brojne pokazatelje zbog privođenja kraju

političkog razdoblja zajedničke politike Europske unije, a koja već ima

definirani nastavak do 2030. godine, s pogledom na 2050. godinu.

Kroz Direktivu 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja

2009. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora te o izmjeni i

kasnijem stavljanju izvan snage direktiva 2001/77/EZ i 2003/30/EZ (u

daljnjem tekstu: RED I), definiran je zajednički cilj Europske unije o udjelu

energije iz obnovljivih izvora energije od 20 posto u bruto finalnoj potrošnji

energije u 2020. godini. Pojedinačni ciljevi za svaku zemlju članicu definirani

su u Tablici A, Priloga I Direktive, i to na temelju udjela energije iz OI u bruto

finalnoj potrošnji energije u 2005. godini. Unutar tog nacionalnog cilja,

svaka država članica trebala je razraditi podsektorske ciljeve (električna

energija, grijanje i hlađenje, promet) i trajektorije ispunjenja ukupnog cilja

u Nacionalnom akcijskom planu za energiju iz OI. Unutar podsektorskih

ciljeva, jedino je udio energije iz OI u prometu određen na 10 posto za

svaku zemlju članicu.

_ Glavni sektorski pokazatelji

U 2017. godini emisije stakleničkih plinova Europske unije smanjile su se za 19 posto u usporedbi s razinama iz 1990. godine, što predstavlja apsolutno smanjenje od 935 milijuna tona ekvivalenata CO2, čime je EU na putu da ispuni svoj cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 40 posto do 2030. godine u odnosu na 1990. godinu.


Prihvaćanjem RED I, Hrvatska je preuzela obvezu povećanja uporabe energije

iz OI. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, RED I je izmijenjena

Direktivom Vijeća 2013/18/EU od 13. svibnja 2013. o prilagodbi Direktive

2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju

uporabe energije iz obnovljivih izvora zbog pristupanja Republike Hrvatske

(tekst značajan za EGP) gdje je nacionalni cilj udjela energije iz OI u bruto

finalnoj potrošnji energije za 2020. godinu određen na 20 posto, polazeći

od 12,6 posto udjela u 2005. godini.

Novi ciljevi za razdoblje do 2030. godine su određeni kroz Direktivu

(EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018.

o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (tekst značajan za

EGP) (u daljnjem tekstu: RED II). RED II povećava udio energije iz OI na 32

posto do 2030. godine, s mogućnošću dodatnog povećanja tog udjela kroz

reviziju predviđenu u 2023. godini. Udio energije iz OI u prometu se također

povećava na 14 posto za sve zemlje članice, a uvode se i kriteriji održivosti

za dobivanje energije iz krutih, tekućih i plinovitih biogoriva. Početkom

2020. godine Europska komisija je donijela složeni program Europski zeleni

plan (Europska komisija, 2020), prema kojemu bi sinergijski učinak raznih

politika ostvario viziju o održivom, ugljično neutralnom kontinentu do

2050. godine, gdje je ekonomski rast odvojen od rasta emisija stakleničkih

plinova. Paket za čistu energiju (Europska komisija, 2019) sastavni je dio

Europskog zelenog plana. U okviru Europskog zelenog plana, u rujnu 2020.

godine Europska komisija predlaže povećanje ciljanog smanjenja emisija

stakleničkih plinova s 40 posto na najmanje 55 posto u 2030. godini u

odnosu na 1990. godinu1. U ožujku 2020. godine Europska komisija je

usvojila pravni prijedlog Europskog zakona o klimi koji sadrži i prijedlog

povećanja ciljanog smanjenja emisija stakleničkih plinova na najmanje

55 posto do 2030. godine u odnosu na 1990. godinu. Europski parlament

prihvatio je prijedlog Komisije i povećao cilj smanjenja emisija stakleničkih

plinova na najmanje 60 posto u 2030. godini u odnosu na 1990. godinu.

Energetika; 29,00%

Sagorijevanje goriva(isključujući prijevoz);

25,50%

Promet; 23,80%

Poljoprivreda;10,00%

Industrijski procesii korištenje proizvoda;

8,70%

Otpad; 3,00%

1 Detaljnije vidjeti na: https://ec.europa.eu/clima/policies/eu-climate-action/2030_ctp_en

_ Slika 1.Udjeli emisija stakleničkih plinova prema izvoru u Europskoj uniji za 2017. godinu

Izvor: Eurostat (2020a).


Antropogene emisije stakleničkih plinova najvećim su dijelom vezane za

potrošnju energenata u svakodnevnim aktivnostima društva, a nastaju kao

nusprodukt izgaranja goriva u elektranama, automobilima ili domovima.

Poljoprivreda, industrija i sektor otpada također predstavljaju izvore emisija

stakleničkih plinova.

U 2017. godini emisije stakleničkih plinova u EU-u smanjile su se za 19

posto u usporedbi s razinama iz 1990. godine, što predstavlja apsolutno

smanjenje od 935 milijuna tona ekvivalenata CO2, čime je EU na putu da

ispuni svoj cilj za 2020. godinu, odnosno smanjenje emisija stakleničkih

plinova za 20 posto do 2020. godine i za 40 posto do 2030. godine (ako

cilj ostane nepromijenjen) u odnosu na 1990. godinu. Emisije vezane za

sagorijevanje goriva činile su 78,3 posto ukupnih emisija stakleničkih

plinova u EU-u u 2017. godini: energetika (29 posto), sagorijevanje goriva

(25,5 posto) i promet (23,8 posto). U usporedbi s 1990. godinom, većina

izvora je smanjila emisije stakleničkih plinova, osim sektora prometa koji

se povećao za 9 postotnih bodova u odnosu na 1990. godinu, odnosno na

23,8 posto u 2017. godini.

Posljednje izvješće Eurostata2 navodi da je 2019. godine energija iz OI imala

udio od 19,73 posto energije potrošene u Europskoj uniji, što je značajan

porast u usporedbi s 2004. godinom kada je taj udio iznosio 8,53 posto

(slika 2). Ukupno 14 od 27 zemalja članica je u 2019. godini ostvarilo

ispunjenje cilja: Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Hrvatska,

Italija, Latvija, Litva, Mađarska, Rumunjska, Slovačka i Švedska. Najveće

udjele energije iz OI imaju Švedska (56,4 posto), Finska (43,1 posto),

Latvija (41 posto), Danska (37,2 posto) i Austrija (33,6 posto). S druge

strane, najmanje udjele energije iz obnovljivih izvora imaju Luksemburg

(7,1 posto), Malta (8,5 posto) i Nizozemska (8,8 posto).

60

50

40

30

20

10

0

Šve

dska

Fins

ka

Latv

ija

Dan

ska

Aust

rija

Esto

nija

Por

tuga

l

Hrv

atsk

a

Litv

a

Rum

unjs

k a

Slo

veni

ja

Bug

arsk

a

Špa

njol

ska

Mal

ta

EU-2

7

Grč

ka

Ital

ija

Nje

mač

k a

Fran

cusk

a

Slo

vačk

a

Češ

ka R

epub

lika

Cip

ar

Mađ

arsk

a

Pol

jska

Irsk

a

Bel

gija

Niz

ozem

ska

Luks

embu

rg

%

2019. Cilj 2020.Početna godina 2005.

2 Detaljnije vidjeti na: https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Renewable_energy_statistics

_ Slika 2.Udio energije iz OI u ukupnoj bruto finalnoj potrošnji energije u odnosu na početnu godinu i pojedinačni nacionalni cilj, u postocima po zemljama članicama Europske unije za 2019. godinu

Izvor: Eurostat, SHARES 2019 Summary Results, Short Assessment of Renewable Energy Sources (22.12.2020.).

Posljednje izvješće Eurostata navodi da je 2019. godine energija iz OI imala udio od 19,73 posto energije potrošene u Europskoj uniji, što je značajan porast u usporedbi s 2004. godinom kada je taj udio iznosio 8,53 posto.


Udio energije iz OI u prometu činio je 8,9 posto bruto finalne potrošnje

energije na razini Europske unije u 2019. godini (slika 3), što predstavlja

povećanje od 0,8 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu. U

izračun se uzima sva obnovljiva energija korištena u prometu: tekuća

biogoriva, vodik, biometan, “zelena” električna energija itd. Kod ostvarenja

obvezujućeg cilja od 10 posto udjela energije iz OI u prometu, posljednji

zbirno objavljeni podaci iz Eurostata odnose se na 2019. godinu. Zbirno,

udio energije iz OI u prometu je ostvario porast od 7,3 postotna boda u

odnosu na 2004. godinu. U 2019. godini, Švedska (30,3 posto), Finska

(21,3 posto) i Nizozemska (12,5 posto) su ispunile i premašile cilj od 10

posto udjela OI u prijevozu. Austrija je 2016. godine bila premašila cilj s

10,6 posto, ali se od tada drži oko obvezujućeg udjela tako da je u 2019.

godini imala udio od 9,8 posto. Francuska (9,2 posto) je također blizu

ostvarenja cilja. Pet zemalja članica EU-a bilježi smanjenje udjela energije

iz OI u prometu za 0,3 (Litva), 0,2 (Bugarska, Njemačka, Austrija) i 0,1

(Grčka) postotni bod. Zemlje članice s najvećim porastom udjela energije

iz OI u prometu u odnosu na prethodnu godinu su Finska (3,9 postotnih

bodova), Hrvatska (3,3 postotna boda) te Nizozemska (2,9 postotnih

bodova). Zemlje članice s udjelima manjim od 5 posto u 2019. godini su

Grčka i Litva (4 posto) te Cipar (2,6 posto).

0

5

10

15

20

25

30

35

%

2019. Cilj 2020.Početna godina 2005.

Šve

dska

Fins

ka

Aust

rija

Fran

cusk

a

Por

tuga

l

EU-2

7

Bug

arsk

a

Nje

mač

k a

Dan

ska

Bel

gija

Pol

jska

Grč

ka

Litv

a

Cip

ar

Niz

ozem

ska

Irsk

a

Ital

ija

Mal

ta

Slo

vačk

a

Mađ

arsk

a

Slo

veni

ja

Češ

ka R

epub

lika

Rum

unjs

k a

Luks

embu

rg

Špa

njol

ska

Hrv

atsk

a

Esto

nija

Latv

ija

U 2019. godini Republika Hrvatska je imala 27,47 posto energije iz obnovljivih

izvora u bruto finalnoj potrošnji, od čega je udio električne energije iznosio

49,7 posto, a grijanja i hlađenja 36,79 posto. U 2019. godini ostvaren je

porast udjela za 0,42 postotna boda u odnosu na 2018. godinu, koji se

može pripisati porastu proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora

i porastu korištenja energije iz obnovljivih izvora u prometu. Udio energije

iz obnovljivih izvora u prometu u bruto finalnoj potrošnji energije iznosio

je 5,85 posto u 2019. godini.

_ Slika 3.Udio energije iz obnovljivih izvora u sektoru prometa po zemljama članicama Europske unije u 2019.



0

10

20

30

40

50

60

%

Električna energija

Energija iz OIE u prometu Grijanje i hlađenje

Ukupan udio energije iz OI u bruto finalnoj potrošnji energije

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

Prema podacima za 2019. godinu, u Hrvatskoj su u strukturi proizvodnje

električne energije iz OI najveći udio od 74 posto imale vodne snage koje

uključuju i proizvodnju električne energije iz velikih hidroelektrana. Zatim

slijedi energija iz vjetra s 15 posto udjela te energija iz biomase s 5 posto

kao treći pojedinačni najznačajniji izvor električne energije iz OI. Biomasa se

promatra kao obnovljivo gorivo koje može biti u krutom (ogrjevno drvo, sječka,

peleti, briketi…), plinovitom (plinovi iz anaerobne fermentacije – bioplin,

biometan te plinovi iz termičkih procesa) ili tekućem (biodizel, bioetanol i

ostala tekuća biogoriva koja se koriste u prometu) obliku. Električna energija

iz krutih biogoriva (poglavito drvna sječka i drvni ostatak) činila je 5,1 posto

ukupne proizvodnje električne energije iz OI, dok je električna energija iz

bioplina prikazana zbirno s ostalim OI energije sudjelovala s 3,6 posto. U

odnosu na 2018. godinu svi izvori električne energije iz OI bilježe porast u

2019. godini, s izuzećem energije voda čija se proizvodnja smanjila za 2

postotna boda. Nova postrojenja proizvodnje električne energije iz krutih

biogoriva povećala su u 2019. godini proizvodnju za 52 postotna boda, a

iz energije Sunca za 11 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu.

Proizvodnja električne energije iz vjetra porasla je za 6 postotnih bodova

u odnosu na prethodnu godinu.

_ Slika 4.Udjeli energije iz OI u bruto finalnoj potrošnji u Hrvatskoj (2004. – 2018.) te podsektorski udjeli


U 2019. GODINI REPUBLIKA HRVATSKA JE IMALA 27,47 POSTO ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA U BRUTO FINALNOJ POTROŠNJI, OD ČEGA JE UDIO ELEKTRIČNE ENERGIJE IZNOSIO 49,70 POSTO, A GRIJANJA I HLAĐENJA 36,79 POSTO.

Prema podacima za 2019. godinu, u Hrvatskoj su u strukturi proizvodnje električne energije iz OI najveći udio od 74 posto imale vodne snage koje uključuju i proizvodnju električne energije iz velikih hidroelektrana, zatim slijedi energija iz vjetra s 15 posto udjela te energija iz biomase s 5 posto.


Sunce; 7,15

Kruta biogoriva; 41,03 Svi ostali OIE; 42,40

Vodne snage; 593,01

Vjetar; 120,59

3

VjetarUdio energije iz OI u električnoj energiji (%)

Sunce

Vodne snage

Svi ostali OIEKruta biogoriva

0

100

200

300

400

500

600

700

kto

e

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

2004.2005.2006. 2007. 2008.2009. 2010.2011.2012.2013. 2014.2015.2016. 2017. 2018.2019.

140

120

100

80

60

40

20

0

kto

e

Udio energije iz OI u električnoj energiji (%) Sunce

Svi ostali OIEKruta biogoriva

Vjetar

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

2004.2005.2006.2007. 2008.2009.2010.2011.2012.2013.2014.2015.2016.2017. 2018.2019.

U sektoru prometa najveći udio energije iz OI odnosi se na sukladna

biogoriva (85,2 posto), dok električna energija bilježi udio od 14,8 posto u

2019. godini. U 2019. godini ukupna količina korištenog sukladnog goriva

kao OI energije u prometu je porasla za 132 postotna boda (s 27,01 na

3 Kilograma ekvivalenta nafte.

_ Slika 7.Kretanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, s izuzećem hidroelektrana, u Hrvatskoj 2004. – 2019. godine i pripadajući udjeli


_ Slika 6.Kretanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj 2004. – 2019. godine i pripadajući udjeli


_ Slika 5.Struktura proizvedene električne energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj, 2019. (u ktoe3)



62,8 ktoe), što čini ukupan rast od 93 posto u odnosu na 2018. godinu.

Sva biogoriva bila su sukladna člancima 17. i 18. RED I i time nesukladnih

biogoriva nije bilo na hrvatskom tržištu. U 2019. godini je udio električne

energije u energiji iz OI u prometu zabilježio međugodišnji porast od 1

postotnog boda u željezničkom i pad od 3,3 postotna boda u ukupnom

prometu. Udio električne energije iz OI u cestovnom prometu je još uvijek

zanemariv i iznosi 0,01 ktoe ili 0,01 posto. Zbog metodologije obračuna

udjela energije iz OI u prometu, opisane u RED I, a koja pripisuje stimulirajuće

multiplikatore za tekuća biogoriva iz otpada i nusproizvoda te električnu

energiju, energetski udio OI u prometu je različit od administrativnog udjela

koji se odnosi na ostvarenje zadanog cilja od 10 posto do 2020. godine.

U 2019. godini on je iznosio 5,85 posto s administrativnom vrijednosti od

126,1 ktoe, što je 137 postotnih bodova više u odnosu na prethodnu godinu.

Ostala obnovljiva energija; 0,0

Nesukladna biogoriva; 0,0

Sukladna biogoriva; 62,8

Obnovljiva energijau svim ostalim

vrstama prometa; 1,3

Obnovljiva energijau željezničkomprometu; 9,6

Obnovljiva energijau cestovnom

prometu; 0,01

70

60

50

40

30

20

10

0

10%9%8%7%6%5%4%3%2%1%0%

Ostala obnovljiva energija

Obnovljiva energija u cestovnom prometu Obnovljiva energija u željezničkom prometu

Udio OIE u prometu (%)

Sukladna biogorivaObnovljiva energija u svim ostalim vrstama prometa

Nesukladna biogoriva

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2016. 2017. 2018. 2019.

kto

e

Ud

io O

IE u

pro

me

tu (

%)

Promotre li se udjeli pojedinačnih izvora obnovljive energije u sektoru

grijanja i hlađenja u 2019. godini, vidljivo je da najveći udio, od 91 posto,

bilježi finalna potrošnja energije iz OI, a što se većinom odnosi na ogrjevno

drvo za potrebe grijanja prostora i tople vode. Zatim slijedi izvedena toplina

_ Slika 9.Kretanje energije iz OI u prometu u Hrvatskoj 2004. – 2019. godine i pripadajući udjeli

Napomene: Do 2014. godine sva su biogoriva bila nesukladna, a njihova sukladnost je uređena člancima 17. i 18. Direktive RED I. Podaci za 2015. godinu su izostavljeni.


_ Slika 8.Pojedinačni udjeli izvora obnovljive energije u prometu u Hrvatskoj u 2019. godini (u ktoe)



s udjelom od 7 posto te energija iz toplinskih crpki koja čini svega 1 posto

svih izvora OI u sektoru grijanja i hlađenja. U odnosu na 2018. godinu,

udio finalne potrošnje energije iz OI smanjio se za 3 postotna boda, udio

potrošnje izvedene topline bilježi rast od 28 postotnih bodova, a potrošnja

energije iz toplinskih crpki zabilježila je smanjenje udjela za 4 postotna

boda u 2019. godini.

Finalna potrošnjaenergije iz OI;

1.074,85

Izvedena toplina; 86,03

Toplinske crpke; 14,47

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

45%

Finalna potrošnja energije iz OI

Izvedena toplina Toplinske crpke

Udio energije iz OI u grijanju i hlađenju (%)

0

kto

e

200

400

600

800

1.000

1.200

1.400

2004.2005.2006.2007.2008.2009.2010.2011.2012.2013.2014.2015.2016.2017.2018.2019.U

dio

en

erg

ije iz

OI

u g

rija

nju

i h

lađ

en

ju_ Slika 11.Kretanje energije iz OI u sektoru grijanja i hlađenja 2004. – 2019. godine i pripadajući udjeli


_ Slika 10.Pojedinačni udjeli izvora OI u grijanju i hlađenju, 2019. (u ktoe)



Od početka uspostave sustava poticanja proizvodnje električne energije iz

obnovljivih izvora energije (OIE) i kogeneracije u RH (srpanj 2007. godine)

do kraja 2019. godine na snazi je bilo 1.374 ugovora o otkupu električne

energije iz postrojenja na OIE ukupne instalirane snage 950 MW. U odnosu

na 2018. godinu, tijekom 2019. godine isteklo je ili raskinuto 10 ugovora

veličine 6,3 MW (4 ugovora za elektrane na krutu biomasu i 4 ugovora za

elektrane na bioplin te 2 ugovora za sunčane elektrane).

Tijekom uspostave sustava poticanja došlo je do tri izmjene tarifnog sustava,

odnosno visine ugovorene otkupne cijene za isporučenu električnu energiju

te metodologije obračuna. Tako se 66 posto sklopljenih ugovora odnosi na

Tarifni sustav iz 2012. godine, 19 posto na Tarifni sustav iz 2013., a svega

13 posto ugovora na početni Tarifni sustav iz 2007. godine.

Vje

tro

ele

ktr

an

e

Su

nč

an

ee

lek

tra

ne

Hid

roe

lek

tra

ne

Ele

ktr

an

e n

ak

rutu

bio

ma

su

Ele

ktr

an

e n

ab

iop

lin

Ge

ote

rma

lne

ele

ktr

an

e

Ele

ktr

an

e n

a p

lin

iz p

os

tro

jen

ja z

ap

roč

išć

ava

nje

otp

ad

nih

vo

da

0

200

400

600

800

1.000

1.200

1.400

Bro

j po

str

oje

nja

Instalirana snaga [MW] Broj postrojenja

0

100

200

300

400

500

600

700

800

Ins

tali

ran

a s

na

ga

[M

W]

_ Razvoj tržišta električne energije iz obnovljivih izvora

_ Slika 12.Elektrane na OIE u sklopu sustava otkupa električne energije do 2019. godine

Izvor: HROTE (2020a).

U 2019. godini proizvedeno je 2.332 GWh električne energije iz OI u 1.374 postrojenja u sustavu poticanja s ukupnom instaliranom snagom od 940 MW.


0

200

400

600

800

1.000

1.200

1.400

1.600

Bro

j ug

ovo

raTarifni sustav (NN 33/07)

177

Tarifni sustav (NN 63/12)

911

Tarifni sustav (NN 133/13)

259

U 2019. godini proizvedeno je 2.332 GWh električne energije iz OI u 1.374

postrojenja u sustavu poticanja s ukupnom instaliranom snagom od 940

MW. Instalirana snaga postrojenja povećala se u odnosu na 2018. godinu

za 13 postotnih bodova. Do listopada 2020. godine u sustavu poticanja je

bilo 1.350 postrojenja, što je međugodišnji pad od 2 posto.

1.000

900

800

700

600

500

400

300

200

100

0In

sta

lira

na

sn

ag

a [

MW

]

Instalirana snaga na kraju godine [MW]Broj postrojenja na kraju promatranog razdoblja

0

200

400

600

800

Bro

j po

str

oje

nja

1.000

1.200

1.400

1.600

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.*

0

200

400

600

800

1.000

1.200

1.400

1.600

Bro

j po

str

oje

nja

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

Proizvodnja u godini [GWh]Broj postrojenja na kraju promatranog razdoblja

Pro

izvo

dn

ja e

lek

tri č

ne

en

erg

ije

iz O

I [G

Wh

]

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

_ Slika 15.Odnos broja postrojenja i proizvodnje električne energije iz OI u sustavu poticanja tijekom razdoblja 2007. – 2019.


_ Slika 14.Odnos broja postrojenja i instalirane snage u postrojenjima za proizvodnju električne energije iz OI u sustavu poticanja tijekom razdoblja 2007. – 2019. (preliminarni podaci za 2020.)


_ Slika 13.Broj sklopljenih ugovora do 31.12.2019., uključujući i 6 ugovora kogeneracijskih postrojenja

Izvor: HROTE (2020b).


U strukturi elektrana na OI u sustavu poticanja u 2020. (listopad), najveću

proizvodnju električne energije iz OI ostvaruju vjetroelektrane s 56 posto,

a slijede ih elektrane na krutu biomasu s 22 posto i elektrane na bioplin s

15 posto. Kod ostvarene proizvodnje električne energije iz OI u listopadu

2020. godine udjeli su bili: vjetroelektrane 78 posto, elektrane na biomasu 9

posto, sunčane elektrane 6 posto, a elektrane na bioplin 5 posto. Od 2019.

godine prvi put se bilježi proizvodnja električne energije iz geotermalnog

izvora (10 MW) i udio njezine energije iznosi 1 posto.

Sunčane elektrane; 4,57

Hidroelektrane;2,14

Elektrane nabiomasu; 44,2

Elektrane nabioplin; 31,28

Elektrane na plin izpostrojenja za pročišćavanje

otpadnih voda; 0,505

Vjetroelektrane;115,57

Geotermalneelektrane; 7,14

Najviše poticaja u 2019. godini isplaćeno je za električnu energiju iz

vjetroelektrana (46 posto), a slijede ih elektrane na krutu biomasu

(24 posto) te elektrane na bioplin (19 posto). U 2019. godini, u isplati

poticaja na proizvedenu električnu energiju iz OI prema tehnologiji najveći

su međugodišnji porast od 54 posto ostvarile elektrane na biomasu.

Hidroelektrane su povećale iznos isplaćenog poticaja za 17 posto, elektrane

na bioplin za 9 posto, vjetroelektrane za 8 posto, a sunčane elektrane za

4 posto. Zbirno, isplaćena poticajna sredstva za proizvedenu električnu

energiju iz OI su porasla za 22 posto u odnosu na 2018. godinu.

_ Slika 16.Struktura proizvodnje električne energije iz OI, do listopada 2020. godine (u GWh)


KOD OSTVARENE PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE IZ OI U LISTOPADU 2020. GODINE UDJELI SU BILI: VJETROELEKTRANE 78 POSTO, ELEKTRANE NA BIOMASU 9 POSTO, SUNČANE ELEKTRANE 6 POSTO, A ELEKTRANE NA BIOPLIN 5 POSTO.

Najviše poticaja u 2019. godini isplaćeno je za električnu energiju iz vjetroelektrana (46 posto), a slijede ih elektrane na krutu biomasu (24 posto) te elektrane na bioplin (19 posto).


Elektrane na plin izpostrojenja za

pročišćavanje otpadnihvoda; 2,5

Vjetroelektrane; 717,8

Geotermalne elektrane; 10

Sunčaneelektrane;

53,434

Hidroelektrane;5,915

Elektrane nabiomasu; 81,209

Elektrane na bioplin; 45,922

0 200 400 600 800 1.000

Elektrane na plin iz postrojenja zapročišćavanje otpadnih voda

Vjetroelektrane

Sunčane elektrane

Hidroelektrane

Elektrane na biomasu

Elektrane na bioplin

Milijuna kuna

1.200

0,034

1.097,72

139,43

24,59

568,05

443,2

101,58Geotermalne elektrane

Zanimljivo je promotriti prostornu distribuciju elektrana na OI energije.

Najveći broj elektrana na OI energije nalazi se u Osječko-baranjskoj županiji

(261 postrojenje), a zatim slijede Međimurska (120 postrojenja), Brodsko-

posavska i Varaždinska županija (po 117 postrojenja). Instalirana snaga u

tim županijama je mala (Osječko-baranjska 36,87 MW, Međimurska 5,61

MW, Brodsko-posavska 8,95 MW i Varaždinska županija 13,21 MW), što

govori da se tu radi pretežito o malim sunčanim elektranama te pokojoj

maloj hidroelektrani i elektrani na bioplin i biomasu. Najveću instaliranu

snagu imaju južne županije u kojima se nalaze vjetroelektrane: Splitsko-

dalmatinska (222,75 MW u 45 postrojenja), Zadarska (147,78 MW u 34

postrojenja) te Šibensko-kninska županija (106,54 MW u 33 postrojenja).

Tijekom 2019. godine puštena je u pogon jedna vjetroelektrana od 20

MW instalirane snage u Šibensko-kninskoj županiji, što predstavlja jedini

značajan projekt proizvodnje energije iz OI u toj godini.

_ Slika 18.Isplaćeni poticaji (bez PDV-a) po pojedinim tehnologijama elektrana na OI u 2019. godini


_ Slika 17.Struktura elektrana na OI, do listopada 2020. godine (u MW)


Premda se najveći broj elektrana na OI energije nalazi u kontinentalnim županijama, najveću instaliranu snagu imaju južne županije u kojima se nalaze vjetroelektrane, i to Splitsko-dalmatinska, Zadarska te Šibensko-kninska županija.


0

50

100

150

200

250

300

Spl

itsk

o-da

lmat

insk

a

Zada

rsk a

Šib

ensk

o-kn

insk

a

Gra

d Za

greb

Dub

rova

čko-

nere

tvan

ska

Ličk

o-se

njsk

a

Vuko

vars

ko-s

rije

msk

a

Bje

lova

rsko

-bilo

gor s

ka

Viro

viti

čko-

podr

avsk

a

Vara

ždin

ska

Sis

ačko

-mos

lav a

čka

Bro

dsko

-pos

avsk

a

Kra

pins

ko- z

agor

ska

Kopr

ivni

čko-

križ

evač

k a

Kar

lova

čka

Osj

ečko

-bar

anjs

k a

Međ

imur

ska

Pri

mor

sko-

gora

nsk a

Ista

rska

Zagr

ebač

k a

Pož

eško

-sla

vons

k a

Županija

Bro

j pos

troj

enja

0

50

100

150

200

250

Instalirana snaga [MW]Broj postrojenja

Inst

alir

ana

snag

a [M

W]

4534 33

49

12 6

261

78

49 39

117

50

117

29

12097

81

26

62

17 25

Kod proizvodnje toplinske energije iz OI, dominantna je biomasa sa 70

posto instaliranih kapaciteta. Kapaciteti proizvodnje toplinske energije iz

Sunca u 2019. godini bilježe međugodišnji porast od 9 posto.

Sunce; 172,2

Biomasa; 515

Geotermalna energija; 45,6

Kod tumačenja navedenih podataka o instaliranim kapacitetima za

proizvodnju toplinske energije iz OIE mora se uzeti u obzir činjenica

da ne postoje pouzdani statistički podaci o instaliranim snagama za

Sunce i biomasu, dok kod geotermalne toplinske energije postoje dvije

metode praćenja podataka. Instalirana toplinska snaga sunčanih kolektora

procijenjena je na temelju podataka o njihovoj površini dobivenih putem

ankete Energetskog instituta Hrvoje Požar, dok je toplinska snaga,

odnosno konačna iskoristiva toplina sunčanih sustava proračunata prema

smjernicama udruge European Solar Thermal Industry Federation (ESTIF)

i uzima u obzir prostornu distribuciju sunčanih toplinskih sustava.

_ Slika 19.Instalirana snaga i broj postrojenja u sustavu poticanja po županijama 2019. godine


_ Slika 20.Instalirani kapaciteti za proizvodnju toplinske energije iz OI u Hrvatskoj 2018. godine (u MW)

Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (2019).


Podatak o procijenjenoj instaliranoj toplinskoj snazi kotlovnica na biomasu

odnosi se na industrijske kotlovnice na biomasu te ne sadrži toplinsku

snagu malih peći za grijanje i pripremu tople vode u kućanstvima. U stručnoj

literaturi postoje dvije metodologije prikazivanja iskorištene geotermalne

energije: može se promatrati samo energija iskorištena za grijanje prostora

ili se može promatrati energija za grijanje prostora i kupanje. Ukupni

instalirani kapacitet geotermalnih izvora u Hrvatskoj sa 17 lokacija iznosi

45,6 MWt ako se promatra samo grijanje prostora odnosno 84 MWt ako

se promatra geotermalna energija za grijanje prostora i kupanje.

Kod proizvodnje goriva iz OI za proizvodnju obnovljive energije, u Republici

Hrvatskoj se govori o različitim oblicima krute biomase. U odnosu na 2018.

godinu, proizvodnja drvenih peleta za grijanje smanjila se za 4 posto, a

povećala se proizvodnja drvenih briketa za 9 posto i drvenog ugljena za 4

posto. Kategorija drvene sječke je imala rast od 22 posto, dok je ogrjevno

drvo smanjeno za 7 posto (s 5,6 milijuna m3 na 5,2 milijuna m3).

500.000

450.000

400.000

350.000

300.000

250.000

200.000

150.000

100.000

50.000

0

Drveni peleti Drveni briketi* Drveni ugljen* Drvena sječka

t

301.254

58.340

9.844

441.940_ Slika 21.

Proizvodnja krutih biogoriva u 2018. godini (u tonama)

Napomena: * označava da se radi o procjeni.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (2019).


Prema podacima Poslovne Hrvatske u 2019. godini je u djelatnosti “Vađenje

sirove nafte i prirodnog plina” bilo aktivno 15 poslovnih subjekta, dok je u

djelatnosti “Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija”

bilo aktivno njih 921. Unutar djelatnosti vađenja nafte i prirodnog plina

najveći poslovni subjekt 2019. godine bila je INA d.d., koja je s ostvarenim

ukupnim prihodima u visini od 21.613.303.400 kuna u 2019. godini

ostvarivala 98,9 posto ukupnih prihoda te djelatnosti. Značajan dio njenog

poslovanja vezan je uz poslove s Vladom Republike Hrvatske, njenim

ministarstvima i agencijama. INA d.d. tako ima dominantan položaj u

Hrvatskoj u istraživanju i proizvodnji nafte i plina, preradi nafte te prodaji

plina i naftnih proizvoda. Prema podacima iz Poslovne Hrvatske, INA d.d.

je u 2019. godini ostvarila bruto dobit od 801.958.500 kuna (tablica 1).

U odnosu na 2018. godinu ukupni prihodi smanjeni su za 1,4 posto, dok

se dobit smanjila za čak 51,6 posto. Promotri li se struktura ukupnih

prihoda, vidljivo je da najveći dio čine prihodi od prodaje, koji su u 2019.

godini iznosili 21.096 milijuna kuna te činili 97,6 posto ukupnih prihoda.

2018. 2019. 2019./2018.

Ukupni prihodi (u mil. kuna) 21.924,4 21.613,3 98,6

Dobit prije oporezivanja (u mil. kuna) 1.657,2 802,0 48,4

Broj zaposlenih 4.125 3.789 91,9

Bruto marža (u %) 7,6 3,7 49,1

Profitabilnost imovine (u %) 6,4 3,0 46,5

Proizvodnost rada (prihod u tis. kuna po zaposlenom) 5.315,01 5.704,22 107,3

Koeficijent obrtaja ukupne imovine 1,1 1,0 93,3

Koeficijent tekuće likvidnosti 1,0 0,8 79,2

Koeficijent ukupne zaduženosti 0,2 0,3 128,3

Na međugodišnjoj razini oni bilježe rast od 12,7 posto, a što je ponajprije

rezultat veće veleprodaje, nedostatka ponude iz rafinerije u Bosanskom

_ Vodeća trgovačka društva

_ Tablica 1. Odabrani pokazatelji poslovanja društva INA d.d., 2018. i 2019.

Izvor: Poslovna Hrvatska.

Unutar djelatnosti vađenja nafte i prirodnog plina najveći poslovni subjekt 2019. godine bila je INA d.d., koja je s ostvarenim ukupnim prihodima u visini od 21,6 milijardi kuna u 2019. godini ostvarivala 98,9 posto ukupnih prihoda te djelatnosti.


Brodu te porasta prodaje na ključnim tržištima. Istovremeno troškovi

sirovina, materijala i energije bilježe pad od 29 posto, i to kao posljedica

remonta Rafinerije nafte Rijeka u razdoblju od siječnja do svibnja 2019.

godine. Broj zaposlenih smanjen je s 4.125 zaposlenih u 2018. na 3.789

zaposlenih osoba u 2019. godini (pad od 8,1 posto). Zanimljiv je podatak

da društvo bilježi trend smanjenja broja zaposlenih od 2015. godine. Dok

je 2015. INA d.d. zapošljavala 7.605 radnika, 2019. godine zapošljava

dvostruko manji broj, njih 3.816 (slika 22). Prikaz odabranih financijskih

pokazatelja društva INA d.d. za 2018. i 2019. godinu dan je u tablici 1.

7.605

4.5984.225 4.125

3.789

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

7.000

8.000

2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

Detaljniji uvid u stanje i dinamiku kretanja u djelatnosti “Opskrba električnom

energijom, plinom, parom i klimatizacija” osigurava analiza financijskih

pokazatelja deset vodećih trgovačkih društava (tablica 2). Osnovna obilježja

poslovanja vodećih trgovačkih društava u djelatnosti opskrbe električnom

energijom, plinom, parom i klimatizacije tijekom 2019. godine su neznatno

povećanje prihoda te povećanje zaposlenosti i dobiti (tablica 2). Ukupni

su prihodi deset vodećih trgovačkih društava ove djelatnosti u 2019.

godini iznosili 33,4 milijarde kuna i bili za svega 0,3 posto veći nego 2018.

godine (tablica 2). Broj zaposlenih se na razini deset vodećih društava ove

djelatnosti povećao za 2,8 posto, i to s 10.449 zaposlenih u 2018. godini

na 10.742 zaposlene osobe u 2019. godini. Deset vodećih trgovačkih

društava kumulativno je u 2019. godini zabilježilo pozitivno poslovanje

(2,4 milijarde kuna dobiti), pri čemu su se i dobit i bruto marža značajno

povećali u usporedbi s prethodnom godinom. Iskazana dobit bila je veća

za 28,5 posto, a bruto marža za 28 posto. Od deset vodećih društava, dva

su društva 2019. godinu zaključila s gubitkom, HEP-Toplinarstvo d.o.o. s

gubitkom od 38,4 milijuna kuna i E.ON Energija d.o.o. s gubitkom od 3,3

milijuna kuna. Preostalih osam vodećih društava djelatnosti “Opskrba

električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija” 2019. godinu

zaključilo je s pozitivnim poslovnim rezultatom.

_ Slika 22.Broj zaposlenih osoba u društvu INA d.d., od 2015. do 2019. godine



2018. 2019. 2019./2018.

Ukupni prihodi (u mil. kuna) 33.254,8 33.360,6 100,3

Dobit prije oporezivanja (u mil. kuna) 1.853,8 2.381,3 128,5

Broj zaposlenih 10.449,0 10.742,0 102,8

Bruto marža (u %) 5,6 7,1 128,0

Profitabilnost imovine (u %) 2,2 2,8 129,0

Proizvodnost rada (prihod u mil. kuna po zaposlenom) 3.182,6 3.105,6 97,6

Koeficijent obrtaja ukupne imovine 0,5 0,4 98,2

Koeficijent tekuće likvidnosti 1,3 1,4 103,3

Koeficijent ukupne zaduženosti 0,5 0,5 98,0

Snažnije povećanje broja zaposlenih od povećanja ukupnih prihoda rezultiralo

je smanjenjem proizvodnosti rada od 2,4 posto. Vrijednost koeficijenta

tekuće likvidnosti za deset vodećih društava djelatnosti opskrbe električnom

energijom, plinom, parom i klimatizacije niža od 1,5 (1,4) ukazuje da su

ona u 2019. godini imala određenih poteškoća u održavanju likvidnosti.

Ipak, u odnosu na prethodnu godinu likvidnost je povećana za 3,3 posto.

Koeficijent zaduženosti vodećih deset trgovačkih društava u djelatnosti

opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije u visini od

0,45 u 2019. godini ukazuje na relativno nisku zaduženost društava. Ujedno

je njegova vrijednost bila 2 posto niža nego godinu dana ranije.

U tablici 3 prikazani su ključni pokazatelji deset vodećih društava unutar

djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije.

Mjereno ukupnim prihodima, unutar deset vodećih društava ovog sektora

u 2019. godini nalaze se redom HEP d.d., Prvo plinarsko društvo d.o.o.,

HEP-Proizvodnja d.o.o., HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., HEP

ELEKTRA d.o.o., HOPS d.o.o., GEN-I Hrvatska d.o.o., E.ON Energija d.o.o.,

HEP-Toplinarstvo d.o.o. i HEP-Opskrba d.o.o. U odnosu na prethodnu

godinu, povećanje prihoda u 2019. godini ostvarila su svega četiri društva:

HEP d.d. (11,7 posto), HEP ELEKTRA d.o.o. (8,9 posto), HEP-Proizvodnja

_ Tablica 2. Prosječne vrijednosti odabranih pokazatelja poslovanja vodećih deset trgovačkih društava u djelatnosti “Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija”, 2018. i 2019.


UKUPNI PRIHODI DESET VODEĆIH TRGOVAČKIH DRUŠTAVA U DJELATNOSTI OPSKRBE ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJE U 2019. GODINI BILI SU 0,3 POSTO VEĆI NEGO 2018. GODINE.


d.o.o. (5,9 posto) i E.ON Energija d.o.o. (0,9 posto). S druge strane, najveći

međugodišnji pad prihoda u 2019. godini zabilježili su Prvo plinarsko

društvo d.o.o. (-13,2 posto) i HEP-Opskrba d.o.o. (-11,4 posto), iza kojih

slijede HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. (-6,2 posto), GEN-I

Hrvatska d.o.o. (-5,7 posto), HOPS d.o.o. (-2,1 posto) i HEP-Toplinarstvo

d.o.o. (-0,5 posto). Povoljne vrijednosti koeficijenta likvidnosti u 2019.

godini bilježe samo dva društva, HEP d.d. i HEP-Proizvodnja d.o.o., dok

vrijednosti tog pokazatelja kod preostalih osam društava ukazuju na

poteškoće u održavanju likvidnosti.

Od deset najvećih trgovačkih društava u djelatnosti opskrbe električnom

energijom, plinom, parom i klimatizacije u stopostotnom privatnom

vlasništvu su svega dva društva, društvo E.ON Energija i društvo GEN-I

Hrvatska d.o.o., pri čemu su oba društva u stranom vlasništvu. Preostalih

osam društava nalaze se u stopostotnom državnom vlasništvu.

_ Tablica 3. Deset vodećih trgovačkih društava u djelatnosti “Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija” – odabrani financijski pokazatelji, 2019.

Ukupni prihodi (u mil. kuna)

Koeficijent zaduženosti

Koeficijent tekuće

likvidnostiBruto marža

HEP d.d. 10.519,9 0,25 1,75 11,7

Prvo plinarsko društvo d.o.o. 7.090,5 0,78 1,08 3,4

HEP-Proizvodnja d.o.o. 4.238,3 0,88 2,79 10,8

HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. 3.748,4 0,59 0,83 5,0

HEP ELEKTRA d.o.o. 2.940,5 0,84 1,18 4,6

HOPS d.o.o. 1.727,2 0,17 0,79 9,6

GEN-I Hrvatska d.o.o. 932,4 0,86 1,16 0,4

E.ON Energija d.o.o. 917,5 0,98 0,86 -0,4

HEP-Toplinarstvo d.o.o. 736,4 0,85 0,96 -5,2

HEP-Opskrba d.o.o. 509,5 0,99 1,00 0,5



Bruto domaći proizvod (BDP) je u dva uzastopna tromjesečja 2020. godine,

drugom i trećem, zabilježio pad na godišnjoj razini, čime je hrvatsko

gospodarstvo ušlo u recesiju. Nakon što je u prvom tromjesečju protekle

godine BDP bio veći za 0,4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne

godine, u drugom je tromjesečju zabilježio međugodišnji pad od 15,4

posto, a u trećem tromjesečju od 10 posto. Radi se o međugodišnjem

padu ekonomske aktivnosti snažnijem od onog tijekom posljednje recesije.

Snažan pad gospodarstva posljedica je restriktivnih protuepidemijskih

mjera uvedenih početkom ožujka, koje su se negativno odrazile na većinu

gospodarskih djelatnosti. Premda je uslijed popuštanja mjera i povoljnije

epidemiološke situacije u zemlji u trećem tromjesečju uslijedio blagi oporavak

u odnosu na prethodno tromjesečje, on je bio nedostatan za snažnije

pokretanje gospodarstva. Smanjenje gospodarske aktivnosti ponajprije je

bilo potaknuto snažnim padom domaće (prije svega investicija i osobne

potrošnje), ali i inozemne potražnje. Pozitivan doprinos došao je samo

od rasta državne potrošnje. Ipak, promotre li se desezonirani podaci na

tromjesečnoj razini, primjećuje se usporavanje pada gospodarske aktivnosti.

Nakon što je u prvom tromjesečju 2020. godine ukupna ekonomska

aktivnost smanjena za 1,3 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, u

drugom se tromjesečju smanjila za 15 posto, da bi se u trećem tromjesečju

povećala za 6,9 posto. S obzirom na pogoršanje epidemiološke situacije

u zemlji i ponovno uvođenje rigoroznijih protuepidemijskih mjera potkraj

studenog prošle godine, nastavak negativnih kretanja očekuje se i u

posljednjem tromjesečju 2020. godine. Prema službenim prognozama

kretanja hrvatskog gospodarstva za 2020. godinu, predviđa se pad BDP-a

na godišnjoj razini u rasponu od 8 do 9,6 posto. Najoptimističnija je pritom

Vlada RH koja u svojim smjernicama za ovu godinu predviđa pad BDP-a

od 8 posto, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) prognozira pad

hrvatskog gospodarstva od 8,5 posto, dok bi prema prognozama glavnih

ekonomista četiriju najvećih banaka u Hrvatskoj pad BDP-a iznosio 9,2

posto. Europska komisija predviđa da će BDP u Hrvatskoj 2020. godine

pasti za 9,6 posto, dok je za iduću godinu prognoziran rast od 5,7 posto,

tako da bi se pretkrizna razina BDP-a dosegnula 2022. godine.

_ Makroekonomski pregled

BDP je u dva uzastopna tromjesečja 2020. godine, drugom i trećem, zabilježio pad na godišnjoj razini, čime je hrvatsko gospodarstvo ušlo u recesiju. Nakon što je u prvom tromjesečju protekle godine BDP bio veći za 0,4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, u drugom je tromjesečju zabilježio međugodišnji pad od 15,4 posto, a u trećem tromjesečju od 10 posto.


Osobna potrošnja je u trećem tromjesečju 2020. godine bila manja za 7,5

posto u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, a u drugom tromjesečju

za visokih 14 posto. Pad osobne potrošnje vidljiv je i u smanjenju trgovine

na malo kao njene bitne kategorije. Trgovina na malo je tijekom prvih

deset mjeseci prošle godine zabilježila pad realnog prometa od 6,1 posto

na godišnjoj razini. Desezonirani podaci pak pokazuju kako je u trećem

tromjesečju 2020. godine došlo do zaustavljanja njenog pada. Nakon

što je u prvom tromjesečju 2020. godine osobna potrošnja smanjena

za 0,9 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, u drugom tromjesečju

je zabilježila snažan pad od 12,6 posto, da bi se u trećem tromjesečju

povećala za 6,8 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. Imajući u vidu

trenutnu epidemiološku situaciju u zemlji, za očekivati je da u četvrtom

tromjesečju 2020. godine neće doći do oporavka ove sastavnice BDP-a.

Investicijska aktivnost je nakon snažnog međugodišnjeg pada od 14,7 posto

u drugom tromjesečju prošle godine, u trećem tromjesečju zabilježila pad

od 3 posto. Promotre li se desezonirani podaci, vidljivo je kako je u prvom

tromjesečju 2020. godine investicijska aktivnost bila veća za 1,8 posto u

odnosu na prethodno tromjesečje, da bi se u drugom tromjesečju smanjila

za značajnih 14,4 posto, a u trećem ponovno povećala za 10,4 posto u

odnosu na prethodno tromjesečje. Ovakva su kretanja najvećim dijelom

određena trendovima u građevinarstvu, koji su usprkos pandemiji pozitivni.

Obujam građevinskih radova je tako u prvih sedam mjeseci 2020. godine

bio veći za 3,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prema

izvornim indeksima obujam građevinskih radova u rujnu 2020. u odnosu

na rujan 2019. veći je za 8,7 posto.

Državna potrošnja je jedina sastavnica BDP-a koja je u sva tri tromjesečja

2020. godine zabilježila porast na međugodišnjoj razini. Tako je u prvom

tromjesečju zabilježila međugodišnji rast od 4,7 posto, u drugom tromjesečju

od 0,5 posto, a u trećem od 1,5 posto. Analiziraju li se desezonirani podaci,

primjećuje se kako je u trećem tromjesečju, nakon kratkotrajnog pada

državne potrošnje, zabilježeno njeno ponovno povećanje. Tako je u prvom

tromjesečju 2020. godine ostvaren rast državne potrošnje od 1,8 posto u

odnosu na prethodno tromjesečje, u drugom pad od 2,2 posto, a u trećem

tromjesečju rast od 1,1 posto.

Značajan negativan doprinos ukupnim gospodarskim kretanjima tijekom

2020. godine došao je od smanjenja vanjskotrgovinske razmjene. Realni se

izvoz roba i usluga (posebno turizam) u drugom tromjesečju 2020. godine

smanjio za čak 40,6 posto, a u trećem za 32,3 posto na međugodišnjoj razini.

Najvećim dijelom je to posljedica smanjenja izvoza usluga do kojeg je došlo

uslijed mjera ograničenja putovanja i smanjenja potražnje za turističkim

uslugama, zbog čega je u prvih devet mjeseci 2020. broj dolazaka turista


dosegnuo svega 38 posto dolazaka zabilježenih u istom razdoblju godinu

dana ranije. Realni uvoz je u drugom tromjesečju zabilježio međugodišnji

pad od 27,5 posto, a u trećem od 14,1 posto. Desezonirani podaci ukazuju

na povećanje realnog izvoza i uvoza u trećem tromjesečju. Tako se realni

izvoz roba i usluga u drugom tromjesečju prošle godine smanjio za 34,8

posto u odnosu na prethodno tromjesečje, da bi se u trećem tromjesečju

povećao za 14 posto. Realni se uvoz roba i usluga u drugom tromjesečju

2020. godine smanjio za 20 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, dok

se u trećem povećao za 14,3 posto. S obzirom na to da je u posljednjem

tromjesečju 2020. godine pored Hrvatske i većina najvažnijih hrvatskih

trgovinskih partnera (Italija, Njemačka, Austrija i Slovenija) ponovno uvela

rigorozne protuepidemijske mjere, ne očekuje se da će do kraja godine

uslijediti oporavak vanjskotrgovinske razmjene.

Ukupna industrijska proizvodnja se u prvih deset mjeseci 2020. godine

smanjila za 3,5 posto na međugodišnjoj razini. Najveći doprinos takvom

kretanju dao je pad djelatnosti rudarstva i vađenja od 9,5 posto, dok je

prerađivačka industrija zabilježila međugodišnji pad od 4,5 posto. Najsnažnije

su pritom pogođene industrijske djelatnosti povezane s drvnom i tekstilnom

industrijom, koje se suočavaju sa značajnim smanjenjem potražnje. Opskrba

energijom tijekom istog razdoblja bilježi međugodišnji rast od 1,6 posto.

Negativna kretanja zabilježena su i na tržištu rada. Prosječan se broj

zaposlenih u razdoblju od siječnja do listopada 2020. godine smanjio za

0,5 posto u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Najveće smanjenje

zabilježeno je u sektoru obrtnika i samostalnih profesija (3,3 posto).

U listopadu 2020. godine bilo je 16,4 posto više nezaposlenih osoba

registriranih pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u odnosu na isti mjesec

lani. Registrirana stopa nezaposlenosti iznosila je 10,5 posto, što je za 1,9

postotnih bodova više nego u listopadu 2019. godine.

Tekući i kapitalni račun platne bilance je u drugom tromjesečju 2020.

godine zabilježio manjak od 0,3 milijarde eura, odnosno 2,7 posto BDP-a,

S OBZIROM NA POGORŠANJE EPIDEMIOLOŠKE SITUACIJE U ZEMLJI I PONOVNO UVOĐENJE RIGOROZNIJIH PROTUEPIDEMIJSKIH MJERA POTKRAJ STUDENOG PROŠLE GODINE, NASTAVAK NEGATIVNIH KRETANJA OČEKUJE SE I U POSLJEDNJEM TROMJESEČJU 2020. GODINE.


dok je u istom razdoblju prethodne godine zabilježen višak od 26 milijuna

eura. S druge strane, pozitivan doprinos došao je od smanjenja manjka u

robnoj razmjeni s inozemstvom te poboljšanja salda na računu primarnog

dohotka. Ovakvo je kretanje najvećim dijelom uvjetovano snažnim padom

neto izvoza usluga, ponajprije prihoda od turizma. Pandemija bolesti

COVID-19 i mjere ograničenja putovanja koje su poduzete s ciljem njenog

suzbijanja rezultirale su značajnim padom međunarodnih putovanja i

turističke aktivnosti. Devizni prihod od turizma u prva dva tromjesečja

2020. godine bilježi snažan pad od 61,7 posto u odnosu na isto razdoblje

2019. godine. S obzirom na značajni međugodišnji pad dolazaka i noćenja

turista tijekom prvih devet mjeseci 2020. godine i ponovno uvođenje

restriktivnijih protuepidemijskih mjera, za očekivati je da će se ukupni

prihodi od međunarodnog turizma ostvareni u prošloj godini kretati na

razini ispod 38 posto prihoda ostvarenih 2019. godine (Rašić, 2020).

_ Tablica 4. Glavni ekonomski pokazatelji

2017. 2018. 2019.

2020.

1. tromjesečje

2. tromjesečje

3. tromjesečje

Bruto domaći proizvod, realni (%-tna promjena) 3,4 2,8 2,9 0,2 -15,4 10,0

Potrošnja kućanstava, realna (%-tna promjena) 3,2 3,2 3,6 0,7 -14,0 -7,5

Državna potrošnja, realna (%-tna promjena) 2,3 2,3 3,4 4,7 0,5 1,5

Investicije, realne (%-tna promjena) 5,1 6,5 7,1 3,1 -14,7 -3,0

Realni izvoz roba i usluga (%-tna promjena) 6,8 3,7 6,8 -2,0 -40,7 -32,3

Realni uvoz roba i usluga (%-tna promjena) 8,4 7,5 6,3 -5,0 -27,5 -14,1

Vanjskotrgovinska razmjena (%-tna promjena) 7,6 5,6 6,6 -3,8 -33,6 -47,2

Tekući račun platne bilance (% BDP-a) 3,5 1,8 2,7 3,9* 3,5* n.p.

Izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku (u mil. eura) 444,8** 1.073,5** 1.277,6** 671,3** 1. i 2. tromjesečje 2020.

Trgovina na malo, realni promet (%-tna promjena) 4,4 3,9 3,6 -6,5 siječanj do listopad

Građevinarstvo, fizički obujam (%-tna promjena) 1,7 5,0 8,3 3,9 siječanj do rujan

Potrošačke cijene (%-tna promjena) 1,1 1,5 0,8 0,3 siječanj do listopad

Proizvođačke cijene (%-tna promjena) 2,1 2,4 0,8 2,4 listopad

Prosječna neto plaća, ukupno (u kunama) 5.985 6.242 6.457 6.747,0 siječanj do rujan

Prosječna neto plaća (%-tna promjena) 5,3 4,3 3,4 2,5 siječanj do rujan

Stopa registrirane nezaposlenosti 13,9 11,1 9,1 9,1 listopad

Tečaj kune u odnosu na euro (prosjek razdoblja) 7,4601 7,4141 7,4136 7,5592 studeni

Napomene: Postotne promjene iskazane su u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. * označava da se podatak odnosi na zbroj posljednjih četiriju tromjesečja, ** označava da se radi o procjeni.

Izvori: Državni zavod za statistiku (2020) i Hrvatska narodna banka (2020).


Literatura:

Državni zavod za statistiku. (2020). Preuzeto s: http://www.dzs.hr

Europska komisija. (2019). Čista energija za sve Europljane. doi: https://doi.org/10.2833/9937

Europska komisija. (2020). Europski zeleni plan. Preuzeto s: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:52019DC0640&from=EN

Eurostat. (2020a). Shedding light on energy in the EU: A guided tour of energy statistics. Preuzeto s: https://ec.europa.eu/eurostat/cache/infographs/energy/

Eurostat. (2020b). SHARES 2019 summary results: Short assessment of renewable energy sources (22.12.2020.). Preuzeto s: https://ec.europa.eu/eurostat/web/energy/data/shares

Hrvatska narodna banka. (2020.) Preuzeto s: http://www.hnb.hr

Hrvatski operator tržišta energije (HROTE). (2020a). Godišnje izvješće za 2019. godinu. Preuzeto s: https://files.hrote.hr/files/PDF/OIEIK/GI_%202019_HROTE_OIEIK%2020200224_final.pdf

Hrvatski operator tržišta energije (HROTE). (2020b). Povlašteni proizvođači s kojima je HROTE sklopio ugovor o otkupu električne energije, a čija su postrojenja u sustavu poticanja (stanje na dan 30. studenoga 2020.). Preuzeto s: https://files.hrote.hr/files/PDF/Sklopljeni%20ugovori/PP_HR_30_11_2020.pdf

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. (2019). Energija u Hrvatskoj 2018.: Godišnji energetski pregled. Zagreb: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske. Preuzeto s: http://www.eihp.hr/wp-content/uploads/2020/04/Energija2018.pdf

Poslovna Hrvatska. (n.d.). Preuzeto s: http://poslovna.hr

Rašić, I. (2020). Sektorske analize: Turizam. Sektorske analize, 9(81), 1–49.

Zakon o energiji. Narodne novine, 120/12, 14/14, 95/15, 102/15, 68/18.

ekonomskiinstitut,zagreb

Izdavač Ekonomski institut, ZagrebTrg J. F. Kennedyja 7, 10000 Zagreb Telefon: 01 2362 200Fax: 01 2335 165http://www.eizg.hr

Za izdavača Tajana Barbić, ravnateljica

Glavna urednicaIvana Rašić

Autorice analize Biljana Kulišić i Ivana Rašić

Izvršna urednica Tamara Banjeglav

Lektura Doris Baničević

Grafičko uređivanje i pripremaVladimir Sukser

Grafičko oblikovanje Studio 2M

Slika na naslovnici CC0 javna domena

Napomena: Sektorska analiza autorskog je karaktera i ne odražava nužno stav Ekonomskog instituta, Zagreb.

Sljedeća analiza Bioekonomija izlazi u veljači 2021.

Documents

Energetika: obnovljivi izvori energije · 2021. 1. 13. · energetika: obnovljivi izvori energije_ 3 Obnovljivi izvori (OI) energije u hrvatskom se Zakonu o energiji (NN 120/12, 14/14,