ENERGETSKA CERTIFIKACIJA ZGRADA I …rea-sjever.hr/rea/documents/Energetska_certifikacija...iznajmljivanja zgrade ili njezinoga dijela, mora se pribaviti certifikat o energetskim svojstvima

1

ENERGETSKA CERTIFIKACIJA ZGRADA

I POTENCIJAL ENERGETSKE OBNOVE ZGRADA

REA SJEVER, KOPRIVNICA, 22. 11. 2011. Ţeljka Hrs Borković, dipl.ing.arh.

Energetski institut Hrvoje Poţar

Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost

Struktura predavanja

1. UVOD

2. POTENCIJAL ENERGETSKIH, EKONOMSKIH I EKOLOŠKIH UŠTEDA U ZGRADAMA

3. ENERGETSKA CERTIFIKACIJA ZGRADA I ZAKONODAVNI OKVIR

4. ULOGA VANJSKE OVOJNICE ZGRADA U POVEĆANJU ENERGETSKE UĈINKOVITOSTI

5. ENERGETSKA OBNOVA ZGRADA I SUVREMENI ENERGETSKI KONCEPTI

6. ZAKLJUĈAK

3

Razlozi za energetsku obnovu zgrada

Energetska i ekološka problematika zahtijevaju ozbiljan integralni pristup, jer je dosadašnja

nekontrolirana potrošnja energenata s vidljivim ekološkim posljedicama neodrživa.

Integralni pristup razmatranju energetskog koncepta zgrada pri gradnji novih i energetskoj obnovi

postojećih zgrada za struku je danas najveći izazov, koji traži znanje i multidisciplinarnu suradnju svih

sudionika u projektiranju i gradnji

Energetska obnova zgrada predstavlja najveći potencijal za energetske uštede, a istovremeno i priliku za

temeljito i nužno osuvremenjivanje postojećeg sektora zgrada

Novi integralni pristup projektiranju, obnovi postojećih i gradnji novih zgrada

Energetski pregledi i energetska certifikacija zgrada

Energetska obnova postojećih zgrada – FAKTOR 10

Energetski koncepti novih zgrada – NISKOENERGETSKA I NUL ENERGETSKA ZGRADA – A, A+ ENERGETSKI RAZRED

Uvod

zgrade graĎene prije 1940. godine >180 kWh/m2 energije za grijanje

zgrade graĎene 1940.-1970. godine > 200-300 kWh/m2

zgrade graĎene u periodu od 1970. do 1987. godine 150-180 kWh/m2

ali i do 300 kWh/m2

zgrade graĎene u periodu od 1987. do 2006. godine 100-150 kWh/m2

novogradnja usklaĎena s Tehn. propisom o uštedi toplinske energije i

toplinskoj zaštiti u zgradama NN 79/05, NN110/2008, NN 89/09 < 95 kWh/m2

Suvremene niskoenergetske zgrade A i A+ <25 kWh/m2 energije za grijanje

ENERGETSKA OBNOVA – FAKTOR 10 – smanjenje energetske potrošnje na 1/10 potrošnje prije energetske obnove

Potencijal energetskih, ekonomskih i ekoloških ušteda u zgradama

5

Značajan je broj razloga za sustavni integralni pristup energetskoj obnovi zgrada:

energetska obnova je jedini način za značajno smanjenje ukupne energetske potrošnje

energetska obnova može rezultirati novim kreativnim i pokretačkim impulsom u arhitekturi

kroz energetsku obnovu zgrada doprinosimo kompletnom osuvremenjivanju arhitekture

suvremeni energetski koncepti i povećana razina toplinske zaštite dovode do optimalnih klimatskih

uvjeta u zgradama, sprječavaju kondenzaciju i graĎevinske štete, te produžuju životni vijek zgrada

visoki standard i komfor povećavaju vrijednost zgrade i smanjuju periode povrata ulaganja

troškovi života postaju niski kroz dugi vremenski period

obnova zgrada može rezultirati socijalnim, kulturnim i urbanim razvojem

povećana graĎevinska aktivnost potaknuta sustavnom energetskom obnovom otvara nova radna

mjesta i može biti osmišljena kroz financijske mehanizme poticanja

energetska obnova zgrada je osnova za racionalno gospodarenje zgradama

energetska obnova zgrada može značajno doprinijeti zaštiti okoliša i smanjenju CO2 emisija


6

Veliki energetski i ekološki problemi

2,2% 3,9%

22,1%

42,3%

32,7%

Ukupna potrošnja energije u zgradama - Total energy consumption in buildings

Poljoprivreda - Agriculture

Građevinarstvo - Construction

Industrija - Industry

Promet - Transport

Prema najnovijoj energetskoj bilanci RH za

2010., finalna potrošnja energije u sektoru

zgrada porasla je za 5,98 posto u odnosu na

2009. godinu, te iznosi 112,53 PJ, što je

ukupno 42,3 posto potrošnje finalne energije za

2010. godinu.

EU do 2020. godine kao ciljeve navodi

smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20%,

povećanje udjela korištenja OIE na 20% i

povećanje energetske učinkovitosti za 20%.


2,5%4,0%

22,1%

40,0%

34,1%

Ukupna potrošnja energije u zgradama - Total energy consumption in buildings

Poljoprivreda - Agriculture

Građevinarstvo - Construction

Industrija - Industry

Promet - Transport

2010

2009

7

Veliki energetski i ekološki problemi


PJ 2009 2010 %

INDUSTRIJA 51,14 50,30 - 1,64

PROMET 90,11 86,89 - 3,57

OPĆA POTROŠNJA 123,00 128,65 + 4,40

zgrade 105,80 112,53 + 5,98

poljoprivreda 10,47 10,27 - 1,91

građevinarstvo 6,72 5,85 - 12,95

SVEUKUPNO FINALNA

POTROŠNJA

264,25 265,84 + 0,60

8

Prijedlog 2.Nacionalnog akcijskog plana za energetsku uĉinkovitost (2.NAPEnU) - naglasak na sustavnoj

energetskoj obnovi zgrada, kao i poticanju gradnje gotovo nul energetskih zgrada

Nacionalni okvirni cilj ušteda energije u neposrednoj potrošnji definiran je u skladu s metodologijom

propisanom u Direktivi 2006/32/EC o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama te iznosi 9% referentne

neposredne potrošnje energije u 2020., koja je odreĎena kao prosječna potrošnja energije u razdoblju 2001. –

2005. godine

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, popisu stanovništva 2001. godine, te podacima o ukupno

izdanim graĎevinskim dozvolama i izgraĎenim zgradama u razdoblju 2001-2010. godine u RH je u 2010. godini

evidentirano ukupno 149,38 milijuna ĉetvornih metara korisne površine stambenih zgrada

Ukupna kvadratura nestambenih zgrada procijenjena je prema energetskoj bilanci Hrvatske i podacima

o broju izdanih graĎevinskih dozvola i izgraĎenoj površini u razdoblju 1994.-2010. godine, te iznosi u 2010.

godini 43,38 milijuna ĉetvornih metara korisne površine, od ĉega je oko 9,58 milijuna ĉetvornih metara

korisne površine zgrada javne namjene

Uz pretpostavku da se godišnje obnovi 3% površine zgrada, odnosno oko 5 milijuna m2 te da se spec.

godišnja potrošnja topl. energije za grijanje smanji sa 200-250 kWh/m2 na 25-50 kWh/m2, uz doprinos gradnje

10 posto zgrada godišnje u gotovo nul energetskom standardu te strožu zakonsku regulativu, ostvarile bi se

uštede finalne energije u 2020. oko 20,60 PJ, čime bi se približili cilju od 22,76 PJ energetskih ušteda u 2020.


9

Ukupne uštede finalne energije 2010 2015 2020

STAMBENE ZGRADE

donošenje propisa za novogradnju 2006. godine 1,522 1,506 1,493

novi propisi za novogradnju u 2012., 2015. i 2018. 0,000 0,260 0,954

energetska obnova 3% postojećih stambenih zgrada

god. 0,000 6,154 12,793

povećanje broja stambenih zgrada s gotovo nultom

potrošnjom 0,000 0,036 0,064

UKUPNO STAMBENE PJ 1,522 7,957 15,304

ZGRADE JAVNE NAMJENE


energetska obnova javnih zgrada do 2010. godine 0,009 0,009 0,009


energetska obnova 3% postojećih javnih zgrada god. 0,000 0,419 0,991

povećanje broja javnih zgrada s gotovo nultom

potrošnjom 0,000 0,011 0,020

UKUPNO ZGRADE JAVNE NAMJENE PJ 0,153 0,637 1,363

NESTAMBENE ZGRADE KOMERCIJALNE

NAMJENE



energetska obnova 3% postojećih komercijalnih

zgrada god. 0,000 1,178 2,722

povećanje broja komercij. zgrada s gotovo nultom

potrošnjom 0,000 0,039 0,069

UKUPNO NESTAMBENE ZGRADE

KOMERCIJALNE NAMJENE PJ 0,492 1,890 3,963

SVEUKUPNO PJ 2,167 10,484 20,630

Scenariji neposredne potrošnje energije i očekivane uštede do 2020.


10

Razlozi za energetsku obnovu zgrada Energetska certifikacija zgrada, odnosno klasifikacija i ocjenjivanje zgrada prema potrošnji energije –

nova zakonska obveza za zgrade na tržištu nekretnina u Republici Hrvatskoj

Energetski certifikat jest dokument koji predoĉuje energetska svojstva zgrade, ali i jaki

marketinški instrument s ciljem promocije energetske uĉinkovitosti i nisko energetske gradnje i

postizanja višeg komfora ţivota i boravka u zgradama

Energetskim certificiranjem zgrada dobivaju se transparentni podaci o potrošnji energije u zgradama na

tržištu, energetska učinkovitost prepoznaje se kao znak kvalitete, potiču se ulaganja u nove inovativne

koncepte i tehnologije, potiče se korištenje alternativnih sustava za opskrbu energijom u zgradama, razvija

se tržište novih nisko energetskih zgrada i modernizira sektor postojećih zgrada, te se doprinosi ukupnom

smanjenju potrošnje energije i zaštiti okoliša

Energetska certifikacija zgrada moţe odigrati kljuĉnu ulogu u povećanju standarda gradnje i

kvalitetnom osmišljavanju energetskog koncepta novih zgrada, pokretanju sustavne energetske

obnove i moderniziranju postojećih zgrada

Integralni pristup razmatranju energetskog koncepta zgrada za struku je danas najveći izazov, koji treba

znanje i multidisciplinarnu suradnju svih sudionika u projektiranju i gradnji.

Energetska certifikacija zgrada i novi zakonodavni okvir

11

RH implementirala je EU Direktivu 2002/91/EC o energetskim svojstvima zgrada u zakonodavni okvir

temeljem Akcijskog plana za implementaciju izraĎenog u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog

ureĎenja i graditeljstva (MZOPUG) te kroz:

Zakon o prostornom ureĎenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11)

Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 152/08)

Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama, NN110/2008 i NN 89/09

Tehnički propis o sustavima grijanja i hlaĎenja zgrada, NN110/2008

Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada, NN113/2008, NN 91/09, NN36/2010 – do QH,nd

Pravilnik o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede i energetsko certificiranje

zgrada, NN113/2008, NN 89/09


12

ZAHTJEVI ZA STAMBENE ZGRADE

(grijane na unutarnju temperaturu 18 ºC ili višu)

Najveća godišnja potrebna toplina za grijanje Q“H,nd [kWh/(m²a)]

za f0 ≤ 0,20 Q“H,nd = 51,31 [kWh/(m ²a)]

za 0,20 < f0 > 1,05 Q“H,nd = 41,03 + 51,41 • f0

za f0 1,05 Q“H,nd = 95,01

FAKTOR OBLIKA

f0

f0 = A / Ve (m-1)

A = vanjsko oplošje

Ve = grijani volumen

ZAHTJEVI ZA NESTAMBENE ZGRADE

(grijane na unutarnju temperaturu 18 ºC ili višu)

Najveća godišnja potrebna toplina za grijanje Q‘H,nd [kWh/(m³a)]

za f0 ≤ 0,20 Q‘H,nd = 16,42 [kWh/(m³a)]

za 0,20 < f0 > 1,05 Q‘H,nd = 13,13 + 16,45 • f0

za f0 1,05 Q‘H,nd = 30,40


13

Pravilnik o energetskom

certificiranju zgrada

Propisuje:

Zgrade za koje je potrebno izdati energetski certifikat o energetskim svojstvima zgrade i izuzeća od obveznosti izdavanja energetskog certifikata

Energetske razrede zgrada

Sadržaj i izgled energetskog certifikata, izdavanje, važenje

Energetsko certificiranje novih zgrada,

Energetsko certificiranje postojećih zgrada koje se prodaju, iznajmljuju ili daju na leasing,

Zgrade javne namjene za koje je obvezno javno izlaganje energetskog certifikata i izlaganje energetskog certifikata,

Obveze investitora odnosno vlasnika zgrade u vezi s energetskim certificiranjem zgrade,

Registar izdanih energetskih certifikata,

Nadzor nad provedbom Pravilnika.

Energetski razredi od A+ do G, dvije referentne klime: kontinentalna i primorska Hrvatska, granica na 2200 stupanj dana grijanja

Zgrade javne namjene površine > 1000 m2 energetski certifikat javno izložen uz glavni ulaz, s preporukama

za povećanje energetske učinkovitosti


14

ZAKONSKE OBVEZE

Investitor nove zgrade dužan je osigurati energetski certifikat zgrade prije početka njezine uporabe

odnosno puštanja u pogon – sve zgrade koje za koje se nakon 31. ožujka 2010. godine podnosi zahtjev

za izdavanje akta temeljem kojega se može graditi

Vlasnik postojeće zgrade dužan je prilikom prodaje ili iznajmljivanja zgrade u cjelini ili njezinog dijela,

odnosno leasinga, osigurati energetski certifikat zgrade odnosno njezinog dijela i dati ga na uvid

potencijalnom kupcu ili unajmljivaču zgrade – energetski certifikat postaje sastavni dio kupoprodajnog

ugovora

Zgrade javne namjene moraju imati izraĎen i javno izložen energetski certifikat i popis mjera za

povećanje energetske efikasnosti u roku od najdulje 36 mjeseci od donošenja metodologije za provoĎenje

energetskih pregleda, dakle najkasnije do lipnja 2012. godine

Sve postojeće zgrade koje se prodaju, iznajmljuju ili daju na leasing moraju imati energetski certifikat

dostupan na uvid kupcu ili najmoprimcu najkasnije danom pristupanja Republike Hrvatske u članstvo EU.


15

Potencijal u RH


Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o PUiG (NN 90/11)- Energetska svojstva zgrada

Ĉlanak 15.

(1) Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora biti projektirana, izgraĎena i održavana tako da tijekom

uporabe ima propisana energetska svojstva.

(2) Prije izdavanja uporabne dozvole, drugog akta za uporabu, odnosno prije promjene vlasništva ili

iznajmljivanja zgrade ili njezinoga dijela, mora se pribaviti certifikat o energetskim svojstvima zgrade koji

izdaje ovlaštena osoba.

(3) U certifikat iz stavka 2. ovoga članka kupac ili unajmljivač zgrade ili njezinog dijela ima pravo uvida prije

sklapanja ugovora o kupoprodaji ili iznajmljivanju prema posebnom zakonu.

Ĉlanak 15.c

(1) Energetski certifikati podliježu neovisnom sustavu kontrole.

(2) Ustroj neovisnog sustava kontrole, način provedbe neovisne kontrole, uvjete za osobe koje provode

neovisnu kontrolu i druga pitanja vezana za neovisnu kontrolu energetskih certifikata propisuje ministar

pravilnikom

Uvedene novčane kazne za vlasnike/investitore, projektante, izvoĎače i nadzor za propuste i nepoštivanje

energetskih svojstava te ne ishoĎenje energetskih certifikata

16


Energetski certifikat daje informaciju o potrošnji toplinske energije za grijanje te prijedlog mjera za

poboljšanje energetskih svojstava svih energetskih sustava

Energetski certifikat nove zgrade izdaje se temeljem projektne dokumentacije, dok je za postojeću zgradu

potrebno provesti detaljni energetski pregled

Na temelju izračuna specifične godišnje potrebne toplinske energije za grijanje QH,nd,ref zgrada se svrstava

u razred energetske potrošnje, od A+ razreda s najmanjom potrošnjom toplinske energije za grijanje

(QH,nd,ref≤ 15 kWh/m2a), do G razreda zgrade s najvećom energetskom potrošnjom (QH,nd,ref> 250 kWh/m2a) i

to u dvije referentne klime, kontinentalnoj i primorskoj Hrvatskoj, s granicom na 2 200 stupanj dana grijanja

Trenutno se energetski razred zgrade izražava prema specifičnoj godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za

grijanje. U konačnici, potrebno je uvesti u energetski certifikat ukupnu potrošnju energije u zgradi do razine

primarne energije. U tom smjeru će se razvijati daljnje promjene regulative.

17


18


U 2011. godini pokrenut je i proces izmjena i dopuna zakonodavno-regulatornog okvira kojim će se u

potpunosti uvaţiti zahtjevi nove EU Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada, EPBD II, te

zapoĉeti pribliţavanje cilju zgrada s gotovo nultom potrošnjom energije.

U skladu s obvezama nove Direktive o energetskim svojstvima zgrada EPBD II, potrebno je:

uvesti nove stroţe zahtjeve vezano na energetska svojstva zgrada;

koristiti obnovljive i alternativne energetske sustave u zgradama za sve nove zgrade, bez obzira na veličinu,

kao i za postojeće zgrade pri većim rekonstrukcijama;

razraditi više financijskih mehanizama poticanja energetske uĉinkovitosti;

pripremiti konkretne mjere i instrumente za brzu implementaciju ove direktive te ih revidirati i poboljšavati

svake tri godine;

pripremiti nacionalne akcijske planove za povećanje broja skoro nul-energetskih zgrada i za

stimuliranje energetske obnove u standardu skoro nul-energetskih zgrada, posebno za javni sektor;

uvesti kaznene odredbe za neodgovarajuću implementaciju Direktive, koja u nacionalno zakonodavstvo

mora biti implementirana najkasnije do 9. srpnja 2012.;

proširiti obvezu javnog izlaganja energetskog certifikata u zgradama javne namjene na sve veće od

500 m2, odnosno od 2015. na sve veće od 250 m2 ;

uspostaviti nezavisni sustav kontrole energetskih certifikata i izvještaja;

od 31. prosinca 2018. nove zgrade javne namjene trebaju biti gotovo nul-energetske;

od 31. prosinca 2020. godine, sve nove zgrade trebaju biti gotovo nul-energetske.

19

Pravilnik o uvjetima i mjerilima za

osobe koje provode en.preglede i en. certificiranje zgrada

Propisuje:

Uvjete i mjerila za davanje, produžavanje, važenje o izmjenu ovlaštenja za provoĎenje energetskih pregleda i energetsko certificiranje zgrada

Nadzor nad obavljanjem poslova

Registar ovlaštenih osoba

Uvjeti i mjerila za davanje suglasnosti za provoĎenje programa izobrazbe

Registar nositelja programa izobrazbe

Nadzor nad radom nositelja programa izobrazbe

Osobe koje provode energetske preglede i energetsku certifikaciju moraju imati ovlaštenje ministarstva – pravna ili fizička osoba,VSS arhitektonske, graĎevinske, strojarske ili elektrotehničke struke, 5 godina radnog iskustva, završen program stručnog osposobljavanja

Osobe koje provode energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada moraju imati ovlaštenje MZOPUG koje se izdaje fizičkoj ili pravnoj osobi, i to za energetske preglede i certificiranje stambenih i nestambenih zgrada s jednostavnim tehničkim sustavom (MODUL1), te za energetske preglede zgrada sa složenim tehničkim sustavom (MODUL2).


20

Energetski institut je odlukom Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureĎenja i graditeljstva

od 21. srpnja 2009. Nositelj programa izobrazbe za stručno osposobljavanje i obvezno

usavršavanje osoba koje provode en. preglede i/ili energetsko certificiranje zgrada.

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureĎenja i graditeljstva izdalo je 16. lipnja 2010.

Energetskom institutu Hrvoje Požar rješenje kojim se daje ovlaštenje za:

- provoĎenje energetskih pregleda stambenih i nestambenih zgrada s jednostavnim tehničkim

sustavom

- energetsko certificiranje stambenih i nestambenih zgrada s jednostavnim tehničkim

sustavom

- provoĎenje energetskih pregleda stambenih i nestambenih zgrada sa složenim tehničkim

sustavom

- energetsko certificiranje stambenih i nestambenih zgrada sa složenim tehničkim sustavom.

http://www.mzopu.hr/doc/Graditeljstvo/Registar_certifikatora.htm - P-23/2010

EIHP Zagreb i INZA Sarajevo u suradnji, odlukom Federalnog Ministarstva Prostornog

UreĎenja od 31. Decembra 2010. godine - Nosilac programa obuke za stručno

osposobljavanje i obavezno usavršavanje osoba koje provode energetske preglede i

energetsko certificiranje objekata u F BiH.








http://www.eihp.hr/hrvatski/projekti/strucno_usavrsavanje.html

21

Program osposobljavanja za osobe koje provode energetske preglede i/ili energetsko certificiranje zgrada s

jednostavnim tehničkim sustavom – MODUL 1

Održani tečajevi

MODUL 1 Održano ukupno 10 seminara u periodu 01.09.2009. do 01. 09. 2011., program uspješno

završilo 210 polaznika - u toku 11. seminar: 07. – 17. 11. 2011.

Program osposobljavanja za osobe koje provode energetske preglede i/ili energetsko certificiranje zgrada

sa složenim tehničkim sustavom – MODUL 2

Održani tečajevi MODUL 2 Održano ukupno 4 seminara u periodu 01.09.2009. do 01. 11. 2011.,

program uspješno završilo 86 polaznika

STRUČNO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH OSOBA – 23. 11. 2011. , 07. 12. 2011.

OVLAŠTENO 150 FIZIČKIH I 170 PRAVNIH OSOBA, 3. 11. 2011.

SSU – sustav bodovanja PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O STRUČNOM ISPITU

TE UPOTPUNJAVANJU I USAVRŠAVANJU ZNANJA OSOBA KOJE OBAVLJAJU POSLOVE

PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA

600 polaznika u školskoj godini 2010/2011


22

PROGRAM STRUČNOG

USAVRŠAVANJA – 5PSU

Ministarstvo zaštite okoliša,

prostornog ureĎenja i graditeljstva

izdalo je 12. listopada 2010.

Energetskom institutu Hrvoje Požar

suglasnost na provoĎenje 5PSU

Multidisciplinarni pristup

graĎevinarstvu i energetici s

naglaskom na energetskoj

učinkovitosti i OIE

Edukacija ovlaštenih inženjera

arhitektonske, graĎevinske,

strojarske i elektrotehničke struke

http://www.eihp.hr

Edukacija

Dobro poznavanje toplinskih svojstava graĎevinskih materijala jedan je od preduvjeta za projektiranje

energetski učinkovitih zgrada

Potrebna količina energije u zgradi ovisi o faktoru oblika zgrade, orijentaciji, sastavu konstrukcije i nivou

toplinske izolacije vanjske ovojnice zgrade, te o klimatskim uvjetima

Zahtjevi za visokom toplinskom zaštitom zgrada uvjetuju poseban pristup koncepciji konstruiranja detalja

toplinske zaštite cijele vanjske ovojnice zgrade, s posebnim naglaskom na rješavanju detalja toplinskih

mostova

Toplinski gubici kroz graĎevni element ovise o sastavu elementa, orijentaciji i koeficijentu toplinske vodljivosti

λ

(2) Maksimiziranje

korištenja obnovljivih

izvora energije

(1) Smanjenje

energetskih potreba

(3) Optimalno

korištenje

fosilnih goriva

Energetske potrebe zgrade

Uloga vanjske ovojnice zgrada u povećanju energetske uĉinkovitosti

Koeficijent toplinske vodljivosti λ (W/mK) je količina topline koja proĎe u jedinici vremena kroz sloj materijala

površine 1 m2, debljine 1 m kod razlike temperature od 1 K. Toplinsko izolacijski materijali imaju vrlo malu

vrijednost vodljivosti topline λ: najĉešće 0,025do 0,045 W/mK

Vrijednost koeficijenta λ različita je za različite materijale, a ovisi o gustoći, veličini i povezanosti pora i stanju

vlažnosti materijala

Bolju toplinsku izolaciju postižemo ugradnjom materijala niske toplinske vodljivosti, odnosno visokog

toplinskog otpora. Toplinski otpor materijala povećava se s obzirom na debljinu materijala.

Pri izboru materijala za toplinsku zaštitu treba osim toplinske vodljivosti uzeti u obzir i druge karakteristike

materijala kao što su požarna otpornost, faktor otpora difuziji vodene pare, tlačna tvrdoća, stišljivost, trajnost,

otpornost na vlagu i drugo.

Na izbor materijala utječe i vrsta konstrukcije u koju ga ugraĎujemo, tako da nije isto da li se radi o izolaciji

poda, podrumskog zida, nadzemnog zida, ravnog ili kosog krova.


Razmatranje toplinske zaštite vanjske ovojnice

vanjski zid

zid izmeĎu grijanih prostora različitih korisnika

zid prema negrijanom prostoru

vanjski zid prema terenu

pod na terenu

meĎukatna konstrukcija koja odvaja prostore različitih korisnika

strop prema negrijanom podrumu

strop prema negrijanom tavanu

ravni i kosi krov iznad grijanog prostora

strop iznad vanjskog prostora

prozori i vanjska vrata


Toplinska izolacija vanjskog zida

Izvodi se, u pravilu, postavljanjem toplinsko-izolacijskog sloja s vanjske strane zida, a iznimno s

unutarnje strane zida

Izvedba toplinske izolacije s unutarnje strane zida – nepovoljna s graĎevinsko-fizikalnog stajališta, a

često i skuplja zbog potrebe dodatnog rješavanja problema difuzije vodene pare, težeg ispunjavanja

zahtjeva u pogledu sigurnosti protiv požara, gubitka korisnog prostora i dr.

posebni slučajevi: prostori koji se koriste povremeno – potrebno je smanjiti toplinski kapacitet

konstrukcije zida, kako bi se skratilo potrebno vrijeme za zagrijavanje prostora

naknadna izvedba toplinske izolacije na dijelu zgrade – stan unutar zgrade

Postava toplinske izolacije s unutarnje strane zida je fizikalno lošija, jer iako postižemo poboljšanje

izolacijske vrijednosti zida, značajno mijenjamo toplinski tok u zidu i osnovni nosivi zid postaje hladniji –

potreba izvedbe parne brane kako bi se izbjeglo nastajanje kondenzata i pojava plijesni

Sanacija postojećeg vanjskog zida izvedbom izolacije s unutarnje strane izvodi se iznimno kod zgrada

pod zaštitom, kada se žele izbjeći promjene na vanjskom pročelju zgrade zbog njezine povijesne

vrijednosti.


Zid od opeke

Za U=1,67 [W/m2K], toplinski

gubici iznose okvirno 134

kWh/m2 zida

Za U=0,32 [W/m2K], toplinski


kWh/m2 zida

Zid od armiranog betona

Za U=3,20 [W/m2K] toplinski


kWh/m2 zida

Za U=0,35 [W/m2K] toplinski


kWh/m2 zida

- proporcionalni odnos povećanja debljine toplinske

izolacije i smanjenja gubitaka topline


- toplinska izolacija vanjskog zida s

unutarnje strane – toplinski most


ETICS sustav


Ovješena ventilirana fasada


Toplinska izolacija kosog krova

Iako je udio krova zastupljen sa svega oko 10-20 posto u ukupnim toplinskim gubicima u kući, krov ima

posebno važnu ulogu u kvaliteti i standardu stanovanja

Kosi krov – često prenamjena tavana u stambeni prostor, bez adekvatne izolacije - veliki toplinski gubici

zimi, ali i još veći problem pregrijavanja ljeti

Toplinska izolacija ili stropa zadnje etaže prema negrijanom tavanu ili kosog krova ako se radi o

stambenom prostoru

Naknadna toplinska izolacija krova je jednostavna i ekonomski vrlo isplativa, jer je povratni period

investicije od 1 do 5 godina

Detalj spoja toplinske izolacije vanjskog zida i krova treba riješiti bez toplinskih mostova

Preporučljiva debljina toplinske izolacije na kosom krovu iznosi najmanje 16 do 20 cm. Izolaciju treba

postaviti u dva sloja; jedan sloj izmeĎu rogova, a jedan sloj ispod rogova kako bi se spriječili toplinski

mostovi




Toplinska izolacija ravnog krova

Ravni krovovi su najviše izloženi atmosferskim utjecajima od svih vanjskih elemenata zgrade – važna i

toplinska i hidroizolacija

Svaki je graĎevni dio zgrade, pa tako i ravni krov potrebno projektirati prema graĎevinsko – fizikalnim

zakonitostima, ugraditi kvalitetne materijale provjerenih proizvoĎača i poštovati pravila izvedbe, a posebice

korektno riješiti sve detalje ugradnje (završetke krova, priključke, dilatacije i dr)

Kada je riječ o ravnim krovovima u području izvoĎenja radova i rješavanja detalja završetaka hidroizolacije,

često je neslaganje tehničkog znanja i izvedbe što je i uzrok graĎevinskih šteta pa tako i stanovitom nepovjerenju i

predrasudama prema njihovoj koncepciji i dugogodišnjoj funkcionalnosti

Ravni krov može biti riješen kao prohodni, neprohodni ili tzv. zeleni krov

Preporuča se minimalno 16 cm toplinske izolacije, odnosno koeficijent prolaska topline U=0,20 W/m2K




Podovi na tlu

- posebni zahtjevi:

- mehanička čvrstoća – sposobnost nošenja korisnog opterećenja

- izolacija unutarnjeg prostora od vlage iz tla

- zvučna izolacija od strukturnog prijenosa zvuka

- toplinska izolacija

- završna podna obloga malo utječe na koeficijent prolaska topline podnih konstrukcija

- zbog otpornosti na vlagu, neke podne obloge mogu biti i dobra parna brana i zadržavati

graĎevinsku vlagu unutar konstrukcije poda (lijevani podovi, plastične podne obloge)

- položaj toplinske izolacije je moguć ovisno o vrsti primijenjene toplinske izolacije – u suhom ili

vlažnom dijelu konstrukcije

- zvučna izolacija plivajućeg poda djeluje i kao dodatna toplinska izolacija

Toplinski gubici prema tlu (HRN EN ISO 13370)


Prozori

Prozor je najdinamičniji dio vanjske ovojnice zgrade, koji istovremeno djeluje kao prijemnik koji

propušta Sunčevu energiju u prostor te kao zaštita od vanjskih utjecaja i toplinskih gubitaka

Gubici kroz prozore dijele se na transmisijske gubitke te na gubitke ventilacijom, tj.

provjetravanjem, koji zajedno iznose često preko 50 posto ukupnih toplinskih gubitaka kroz vanjsku

ovojnicu zgrade

U skladu s novim Tehničkim propisom, koeficijent prolaska topline za prozore i balkonska vrata

kod grijanih prostora može iznositi maksimalno U=1,80 W/m2K

EU smjernice se danas kreću uglavnom oko U=1,4-1,8 W/m2K

Na suvremenim niskoenergetskim i pasivnim kućama taj se koeficijent kreće izmeĎu 0,60-1,10

W/m2K


Ostakljenje prozora

Na niski U-faktor stakla utječu sljedeći čimbenici:

Debljina i broj međuprostora

U-faktor smanjujemo većim brojem meĎuprostora i čim većom širinom tih meĎuprostora, npr.

4+10+4+10+4, što znači 3 stakla debljine 4 mm na razmacima od 10 mm

Punjenje međuprostora

Napunimo li meĎuprostor izo stakla nekim od već spomenutih plinova (argon, krypton i sl.) U-faktor će

se bitno smanjiti

Odabir stakla

Debljina stakla vrlo malo utječe na U-faktor, ali ga zato upotreba stakla niske emisije (Low-e staklo)

značajno smanjuje

Low-e stakla premazana su sa strane koja dolazi u meĎuprostor izo stakla posebnim metalnim filmom

koji propušta zračenja kratke valne duljine (sunčeva svjetlost), a reflektira zračenja dugih valnih duljina (IC

zračenja)




42

Realizirani projekti

0

20

40

60

80

100

120

MW

h

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Mjesec

2001-02 Energija [MWh] 1997-98 Energija [MWh]

235 kWh/m2 ► 81 kWh/m2

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

35000

40000

45000

X XI XII I II III

mjeseci

kWh t

1998/99

2004/05

240 kWh/m2 ► 70 kWh/m2 278 kWh/m2 ►72 kWh/m2

Energetska obnova zgrada i suvremeni energetski koncepti

43

Realizirani projekti

HOW DEEP TO GO?

FAKTOR 4 ILI BOLJE OD TOGA? - FAKTOR 10

IT IS NOT THE COST OF DEEP RENOVATION

IT IS THE COST OF NO DEEP RENOVATION


44

Energetska obnova

stambene zgrade, Linz

REKONSTRUKCIJA S FAKTOROM 10 - Arch+More, DI Ingrid Domenig-Meisinger

Autor rješenja fasadnog panela arhitekt Johan Aschauer


45

Energetskom rekonstrukcijom višestambene zgrade u Linzu postignuto je:

smanjenje troškova za energiju na minimum

povećanje kvalitete unutarnjeg zraka

funkcionalnije korištenje prostora, povećanja standarda

primjena novih inovativnih tehnologija prefabrikacije

rekonstrukcija bez iseljavanja stanovnika

Energetska obnova

stambene zgrade, Linz

Rekonstrukcija je obuhvatila dodatnu toplinsku izolaciju cijele vanjske ovojnice, povećanje stambenog

prostora i zatvaranje balkona te ugradnju prefabriciranih zidnih fasadnih izolacijskih panela. Osim visokog

nivoa toplinske zaštite uveden je i sustav mehaničke ventilacije s iskorištenjem topline otpadnog zraka.

Projekt je nagraĎen austrijskom državnom nagradom za arhitekturu i održivi razvoj, kao i nagradom

Energie Star 2006. godine, kao najuspješniji projekt povećanja energetske učinkovitosti.


46


47

ENERGETSKA SVOJSTVA PRIJE ENERGETSKE OBNOVE NAKON ENERGETSKE OBNOVE

ENERGIJA ZA GRIJANJE QH,nd 179,0 kWh/m2 14,4 kWh/m2

UKUPNE ENERGETSKE POTREBE cca 500.000 kWh/god. 45.000 kWh/god.

ENERGETSKE UŠTEDE - 455.000 kWh/god.

U VRIJEDNOST VANJSKOG ZIDA 1,2-1,4 W/m2K 0,082 W/m2K (uz doprinos sunca)

U VRIJEDNOST KROVA 0,9 W/m2K 0,094 W/m2K

U VRIJEDNOST PODA 0,7 W/m2K 0,21 W/m2K

U VRIJEDNOST PROZORA 3,0 W/m2K 0,86 W/m2K

UKUPNI GRIJANI PROSTOR 2.789 m2 3.106 m2

GODIŠNJE CO2 EMISIJE 160.000 kg CO2/god 14.000 kg CO2/god

TROŠKOVI ZA GRIJANJE ZA

PROSJEČNI STAN OD 60 M² 40-50 EURA MJESEČNO 4,7 EURA MJESEČNO


48

Potencijal u RH

Sanacija faktor 10 – zgrada stara preko 100 godina

koja se prije koristila za industrijsku proizvodnju –

vjerno obnovljena uz visoku učinkovitost i korištenje

OIE

Prije sanacije 204 kWh/m2 za grijanje – nakon

sanacije smanjenje potrošnje energije za 90 posto,

redukcija CO2 95 posto, zrakopropusnost smanjena

sa 2,4-4,2 na 0,5

Povećanje komfora korisnika , kvalitetan svježi zrak,

ugodna klima

Potrošnja energije danas 24 kWh/m2

HOW DEEP TO GO?

FAKTOR 4 ILI BOLJE OD TOGA - FAKTOR 10

PAUAT ARCHITECTEN

Architekt DI. Heinz Plöderl

energetska sanacija gradske bivše industrijske

zgrade – Fronius Wels


49

Potencijal u RH


50

Obnovljivi izvori energije u arhitekturi

Novi integralni pristup projektiranju, obnovi postojećih i gradnji novih zgrada

Energetski pregledi i energetska certifikacija zgrada

Energetska obnova postojećih zgrada – FAKTOR 10

Energetski koncept novih zgrada – NISKOENERGETSKA I NUL

ENERGETSKA ZGRADA – A, A+ ENERGETSKI RAZRED


51

Obnovljivi izvori energije u arhitekturi


52

Višestambena zgrada u A+ energetskom razredu, Koprivnica

Jedna od prvih pozitivnih reakcija trţišta na energetsku certifikaciju zgrada je nova višestambena zgrada

izgrađena u pasivnom standardu u Koprivnici u okviru programa poticane stanogradnje gr. agencije APOS

Useljenje prvih stanara, krajem kolovoza 2011.g.

Investicija oko 11 milijuna kuna (1.446.666 eura), a prodajna cijena kvadrata stana je 7500 kn (1000 eura)

Projekt je planiran po investicijskom modelu koji obuhvaća projektiranje i izvoĎenje, a izradila ga je tvrtka Tehnika

d.d. iz Zagreba, proračun i energetski certifikat EIHP

Ukupno 28 stanova, P0 + P + 3, neto stambena površina je 1.726,65 m2.

Koeficijenti prolaska topline U= 0,1-0,18 W/m2K.

Prozori s trostrukim izolacijskim ostakljenjem s plinovitim punjenjem i PVC okvirom s 5 komora, ukupni koeficijent

prolaska topline je U= 1,0 W/m2K.

Mehanička ventilacija s rekuperacijom otpadne topline zraka, visokoučinkovita dizalica topline (zrak-voda) učina

grijanja 79,1 kW i učina hlaĎenja 88,4 kW, COP 3, radna tvar R410A, sustav za PTV su Sunčani topl. kolektori 80 m2

Rezervni toplinski sustav su 2 plinska kondenzacijska kotla nazivnog učina 90 kW

Spremnik topline volumena 4000 l izoliran je s 100 mm mineralne vune s refleksivnim vanjskim slojem

U stanovima se koristi podno grijanje i hlaĎenje

QH,nd,STV = 24.612 kWh/a, specifiĉni 14,25 kWh/m2a, QC,nd = 39.417 kWh/a.

QH,nd,ref iznosi 25.750 kWh/a, specifiĉni 14,91 kWh/m2a, A+ energetski razred.

Praćenje parametara rada svih tehničkih sustava u zgradi, edukacija za stanare kako bi pravilno koristili sve

sustave i svojim ponašanjem doprinijeli racionalnoj upotrebi energije.

53

Višestambena zgrada u A+ energetskom razredu, Koprivnica

Zakljuĉak

Potencijal energetske uĉinkovitosti jasno se izraţava kroz podatak da se više od 40 posto

ukupne potrošnje energije troši u zgradama i da su ovdje moguće najveće uštede

To je mogućnost koja nam se pruža za oporavak graditeljstva koju ne bi smjeli propustiti

Ulaganje u sustavnu energetsku obnovu zgrada te gradnja suvremenih niskoenergetskih

zgrada i primjena novih tehnologija mogu pokrenuti znaĉajne investicije u građevinskom sektoru

nuţne za oporavak tog sektora

Projekti povećanja energetske učinkovitosti i energetska certifikacija zgrada mogu odigrati bitnu

ulogu u:

podizanju standarda gradnje

kvalitetnom osmišljavanju energetskog koncepta novih zgrada

pokretanju sustavne obnove i osuvremenjivanja postojećeg sektora zgrada

razvoju integralnog projektiranja uzimajući u obzir cijeli životni vijek zgrade.

Reakcija trţišta na uvođenje energetskih certifikata je znaĉajna

S obzirom na postavljene ciljeve za smanjenje energetske potrošnje, možemo očekivati da će glavne

aktivnosti u sektoru graĎevinarstva u budućnosti bit usmjerene upravo na sustavnu energetsku obnovu

postojećih zgrada te gradnju suvremenih gotovo nul-energetskih zgrada.

55

HVALA NA PAŢNJI

www.eihp.hr

[email protected]

ENERGETSKA UĈINKOVITOST U ZGRADARSTVU RH

ENERGY EFFICIENCY IN BUILDINGS IN CROATIA

http://www.eihp.hr/

mailto:[email protected]

Documents

ENERGETSKA CERTIFIKACIJA ZGRADA I …rea-sjever.hr/rea/documents/Energetska_certifikacija...iznajmljivanja zgrade ili njezinoga dijela, mora se pribaviti certifikat o energetskim svojstvima