Energetski audit u

industrijskom

sektoru

Tuzlanskog

kantona

Urednik: Esad ArnautovićPriprema brošure: Emir Arpadžić, Zijad ŠehabovićPriprema za štampu: Fahrudin AlićIzdavač: PAPIR KARTON Tuzla

Brošura je štrampana u okviru projekta “ Energetski audit u industriji TK”,finansirana od strane Federalnog ministarstva rudarstva, energetike I industrije u okviru piodsticaja proizvodnji i prestrukturiranja industrije i rudarstva za 2008 godinu.

1

SADRŽAJ

Šta je energetska efikasnost i šta nam budućnost poručuje ................................. 2Važan korak u povećanju energetske efikasnosti je energetski audit ..................................................................................................... 2Postupak izrade preliminarnog audita ................................................................... 3Prikupljanje podataka – Upitnik ............................................................................. 3Posjeta preduzeću ................................................................................................ 4Obilazak preduzeća – Pregled sistema ................................................................. 4Toplotna energija – karakteristike ......................................................................... 4Kotlovi – Predgrijavanje ulaznog zraka ................................................................. 5Kotlovi – Odmuljenje ............................................................................................. 5Kotlovi – Povrat kondezata ................................................................................... 5Kotlovi – Otpadna toplina ...................................................................................... 6Obilazak preduzeća – Pregled sistema ................................................................. 6Električna energija – Karakteristike ....................................................................... 6Električna energija – Tarifni stavovi ...................................................................... 6Ellektrična energija – Mjerenje potrošnje .............................................................. 7Električna energija – Rasvjeta ............................................................................... 7Električna energija – Elektropogoni .......................................................................10Električna energija – Ventilatori i pumpe ...............................................................10Električna energija – Kompresori ...........................................................................11Analiza i izvještaj ...................................................................................................12

ENERGETSKI AUDIT U INDUSTRIJI TKŠta je energetska efikasnost

išta nam budućnost poručuje

Definicijepojmovaener-getskeefikasnostiiliučinkovitostipoDirektivi2006/32/EZEurop-skogparlamentaiVijećaEuropeod5.travnja2006.oefikasnostiiliučinkovitostikorištenjakrajnjeenergijeienergetskihusluga:

•“energija“podrazumijevasveoblikeenergijeuslobodnojprodaji, uključujući električnuenergiju, zemni plin ukapljenizemni i naftni plin, sva gorivazagrijanje ihlađenje,daljinskogrijanjeihlađenje,ugljenilignit,treset, pogonska goriva i bio-masu,el.energijuizobnovljivihizvoraenergije;

• “energetska efikasnost iliučinkovitost“ je omjer izmeđupostignutogučinka,usluga,do-bara ilienergije i inputaenerg-ije;

•“poboljšanjeenerget-ske efikasnosti ili učinkovitosti“ je povećanje efikasnostikorištenja krajnje energije kaoposljedice promjena u teh-nologiji,ponašanjukorisnikai/ili

ekonomskimpromjenama;

• “uštedaenergije“ jekoličina ušteđene energi-je određena mjerenjem i/iliocjenompotrošnjeprijeiposlijeimplementacije jedne ili višemjera za poboljšanje energet-skeučinkovitosti;

•“energetskausluga“jefizičkakorist,sredstvo ilidobrokojeproizlaziizkombinacijeen-ergijesenergetskiučinkovitomtehnologijom i/ili radnjom kojauključuje postupke, održavanjei nadzor za pružanje uslugekoja vodi provjerljivom i mjer-ljivom poboljšanju energet-ske učinkovitosti i/ili primarnihuštedaenergije; •“mehanizmienergetskeefikasnosti“suopći instrumentikoje koriste vlade ili vladini or-ganikakobistvoriliokvirilipoti-cajezasudionikena tržištudaosiguraju i kupuju usluge zapoboljšanje energetske efikas-nosti; •“programizapoboljšanjeenergetske efikasnosti“ su ak-tivnosti usredotočene na sku-

2

Važan korak u povećanju en-ergetske efikasnosti je ener-

getska revizija (audit)

Uciljuanimacijeprivred-nihsubjekataTKprezentiranajepreliminarnaenergetskare-vizijačetriprivrednasubjekta:

•Globalispatkoksnaindus-trijaLukavac,•SolanaddTuzla,•Ditad.d.Tuzla.•SSLLukavac

Preliminarnu reviziju su vršiliinterni auditori prve generacijekoji su certificirani 2008. god-ine.

Prikupljanje podataka – Upi-tnik

• Opšti podaci o preduzeću iodgovornojosobizaPER;•Osnovnipodaciotehnološkimcjelinama;•Instalisanikapacitet,godišnjibrojsatirada; • Potrošnja sirovina/gotoviproizvodi; • Sistemi za snabdevanje idistribuciju energije / potrošnjaenergije,stepeniskorišćenjain-stalisanogkapaciteta; •Sistemizaspregnutuproiz-vodnjuel.en.itoplote; •Podaciopostojećimmernimuređajima;•Sistemgazdovanjaenergijom(energetskimenadžment);•Problemivezanizaracionalnokorišćenjeenergijeiaktivnosti; • intervjui sa predstavnicimamenadžmenta,odgovornimlici-ma, inženjerima,zaposlenim izodržavanjaitd.;•situacioniplanpreduzećasaprikazomproizvodnih pogona ienergetskihcentara,tokovima-terijalaienergije,u/izlaz.;

3pine krajnjih korisnika i običnovode provjerljivom i mjerljivompoboljšanju energetske efikas-nosti; •“mjerezapoboljšanjeen-ergetskeefikasnost“susverad-njekojenormalnovodeprovjer-ljivomimjerljivomiliocjenjivompoboljšanju energetske efikas-nosti;

Postupak izrade preliminar-nog audita •Prikupljanjepodataka,•Posjetapreduzeču,

•Analizapodataka,•Prijedlozimjerazapopravakenergetskeefikasnosti,•Izradaizvještaja.

Toplotna energija-karakteris-tike

• Kotlovi, peći (napajanje, tem-peratura,izolacija)•Processagorevanja,regulacija• Temperatura i pritisak (voda,pr.para,para,vrelavoda)•Otpadnavoda(vrste,količine,temperature)•Kondenzatiodmuljivanje•Sistemnapojnevode• Vrsta i debljina izolacije cevi,rezervoara,izmenjivača•Curenjanacevovodimapare,vrelevode•Sistem za pripremu sanitarnetoplevode•Izmenjivačitoplote–radiregu-lacija•ProvjeraTemparaturadimnihplinova.•MjereTemparatura dimnih plinova bitrebala biti izmedu130 i 250 0

4

Posjeta preduzeću

•Pregledikompleti-ranjeupitnika, • Obilazakpreduzeća: • Identifikacijaočiglednih tačakarasipanja•Energijeilinjenogneracional-nogkorišćenja; • Mjerenja, jednostavna ikratkotrajna;•Stanjemjernihinstrumenata.•Iskustvoiobučenostrevizoraje od vitalnog značaja za efi-kasno i korektno sprovođenjepreliminarne energetske reviz-ije

Kotlovi - Predgrijavanje ulaznog zraka

Obilazak preduzeća – pregled sistema

• podaci o snab-devanju energijom isirovinama(računi).

Kotlovi – Predgrijavanje ulaz-nog zraka

•ProvjeraPredgrijavanjeulaznogzraka.•MjereKorisnojekoristitizagrijačezra-ka kako bi zrak bio predgrijannaulazuu ložiste.Temparaturazrakanaulazuu ložistebi tre-bala biti oko 200 0 C ili više.Time se popravlja specifičniutrošakgorivapotonipare.

Kotlovi – Odmuljenje

•ProvjeraUpravljanje odmuljenjem kotla(blow-downpostupak).•MjereIspuštanjedijelakotlovskevodeinjenazamjenasvježomvodomje u funkciji zaštite cjevovodakotla radi održanja nivoa oto-pljenihtvariukotlovskojvodinaprihvatljivom nivou kako bi sesmanjila potreba za kemijskimtretmanom.Istovremeno ovamjera dovodi do toplinskih gu-bitakapajepotrebnonaćiopti-malanodnoskakobisepomirilaovadvazahtjeva.

Kotlovi – Povrat parnog kon-dezata

•ProvjeraPovratkondenzata.•MjereNužno je postići što veći pov-ratkondenzatauprocesproiz-vodnje pare.Time se smanjujutoplinskigubiciipotrebazaob-radom napojne vode, troškoviodmuljenja i sama potrošnjademi vode.Ako je sistem zaprkupljanjekondenzataotvorenprema atmosferi, otparavanjeuzrokuje znatne gubitke.Parnekondenzatejepotrebnopredgr

5C ovisno od tipa kotla. Manjatemparaturaod1300Cdovodidokondenzacijesumpornihspo-jevaudimnomkanaludokvećatemparaturaod2500Cdovodidotoplinskihgubitaka.•ProvjeraSadržaj kisika i ugljen monok-sidaudimnimplinovima.•MjereUgljenmonoksidanetrebabitiudimnimplinovima.Pojavaugljenmonoksida govori o nepotpu-nomsagorijevanjuštoznačidatreba povečati dovod vazduhau ložište.Sadržaj kisika u dim-nim plinovima treba biti od 4-6%. Veći sadržaj kisika od 6%znaćidajekoličinavazduhakodsagorijevanjavećaodpotrebnezbog čega trpimo toplinske gu-bitke.

6

ijatotpadnomtoplinomprijeula-zaunapojnuposudu.

Kotlovi - Otpadna toplina

•ProvjeraIskorištavanjeotpadnetopline.

•MjerePotrebno je ispitati količine ot-padnihtoplinaučitavomsistemu,njihove temparaturne nivoe imogučnosti iskorištavanja.Ovose odnosi na predgrijavanjenapojne vode i zraka toplinomdimnih plinova.Grijanje pros-torau sklopu ili blizini industri-jskihpostrojenjapružanajvećešanse za iskorištenje otpadnetopline.

Električna energija – Tarifni stavovi

•ProvjeraKorištenje sezonskih i dnevnihtarifnih stavova u potrošnjiel.energije•Mjere

O b i l a z a k preduzeća – pre-

gled sistema

Električna energi-ja-karakteristike

•Tarife

•Troškovizael.En-ergiju

• D i j a g r a mopterećenja

•Faktorsnage

•Potrošnjael.en.posektorima

•Pumpeiventilatori

•Sistemkomprimovanogvazdu-ha.• Tip, izlaz i učestalost star-tovanjakompresora•Rashladnisistem•Osvetljenje,tipiefikasnost

Električna energija – mjerenja potrošnje

•ProvjeraMjerenje potrošnje aktivne en-ergije,vršnogopterečenjaipre-komjerno preuzete jalove en-ergije.•MjereZatvaranje mjerenja potrošnje

El. energija – rasvjeta

•ProvjeraDalisvjetlaradeinamjestimagdjezatonemapotrebe;Da li je umjetna rasvjetauključenatokomdana?•MjereRučnogašenjesvjetla.Ovajza

7

Podešavanjemaximalne proiz-vodnjeuperiodunižesezonskeinižednevnetarifeteplaniranjegodišnjih remonata u perioduviše sezonske tarife donosiznatne uštede u troškovimael.energije.

el.energije u pogledu aktivne,jalove i vršnog opterečenjate obrada i nadzor podatakadaju objektivne informacije opotrošnji. Oko 5% smanjenjapotrošnje su rezultat racional-nog ponašanja nakon objek-tivneinformacijeupotrošnji.

8

hvat je pouzdan onoliko kolikoje pouzdan operator. Instaliratisenzorkretanja ili fotoelektričnisenzor.Na mjestima sporadičneupotrebe zamijeniti visoko-

tlačne (HSP) sijalice neonskimradibržegstartaigašenja.Zamijeniti ili popraviti senzoreza kontrolu rasvjetnih tijelaukolikopostojisenzorasijalicauključenatokomdana.

9

•ProvjeraDa li jeosvjetlenjepostojećomrasvjetomvećeodpreporučenogilizahtijevanog?•MjereKoristitiručnimjeračosvjetlenja

zamjerenjenivoaosvjetlenjauradnompodručju.Koristititablicupreporučenogosvjetlenja.Smanjitiukupannivoosvjetljen-jaainstaliratiosvjetlenjepoza-htjevu.Ovakavpristuppru

El. energija – ventilatori i pumpe

•ProvjeraDalisuventilatoriipumpeprojektovanipremastvarnimzahtjevima?

•MjereStepen djelovanja ventilatora ipumpizavisioprotokuipritiskute radnoj karakteristici pumpeili ventilatora.Predimenzionira-na pumpa zahtjeva prigušenjeventilom za regulaciju pritiskai protokašto jošvišesmanjujestependjelovanja.Smanjiti broj okretaja pumpe/ventilatora (npr. zamjenom re-menice)ilizamijenitimotor.Smanjitiilizamijenitirotor(impe-

Električna energija – elektro-pogoni

•ProvjeraDa li motori rade i za vrijemepraznog hoda opreme ili proc-esa?

•MjereIsključiti strojeve za vrijemepauze ili za vrijeme kada oninisu u upotrebi.Povezati opre-mu iz istogproizvodnog lanca,instalirati vremenske regula-tore,senzoreiostalukontrolnuopremu koja omogučava auto-matskoupravljanjeprocesom.

za bolje osvjetlenje na mjes-tu potrebe dok je ukupno os-vjetlenjesmanjeno.•ProvjeraKoristi li se sijalica sa žarnomniti?•MjereSijalice sa žarnom niti zami-jenitisaštednomrasvjetom.Namjestimagdjebojasvjetlostinijevažna zamijeniti širokopojasnesijalice sa žarnom niti savisokotlačnom natrijevom ras-vjetom.Na mjestima gdje je nužnoraspoznavanje boja, sijalice sažarnomnitizamijenitisuskopo-jasnimMHrasvjetnimtijelima.

•ProvjeraDa li motori rade kontinuiranobezobziranaopterečenje?

•MjereZamijeniti predimenzioniranemotoreodgovarajućim.Akomo-tor kontinuirano radi na manjeod 50% opterečenja, poten-cijalni je kandidat za zamjenu.Motori troše najmanje energijekadaradeuoptimumu(izmedu75i100%deklarisanesnage).

10

El. energija – kompresori

•ProvjeraKompresorski sistemi uključujurezervoare,manometre, sistemza odmašćivanje i sušenjezraka.Postoje li mjesta velikeredukcijepritiska?

ler)pumpe.Radnakarakteristikapumpe se se može prilagoditizahtjevimasistemapromjenomdimenzijaimpelerapumpe.U slučaju da ne posto-ji mogučnost postizanjazadovoljavajuće učinkovitostinaovajnaćin,najboljejeizvršitinjihovuzamjenu.

•ProvjeraDa li u sistemu postoje rash-ladnisistemisaventilatorimazaprisilnostrujanjezraka?

•MjereInstaliratiregulatorbrojaokreta-ja na ventilatorima rashladnogtornja u funkciji temparaturevodenaizlazuiztornja.Zavri-jemekada jeopterečenje torn-ja minimalno, ventilatori radena minimalnom broju obrtaja itrošemanjeenergije.Ventilatorimogubitiisključeniuslučajudasuparametriokolinedovoljnidaohladevodubezprisilnogstru-janjazraka.

•ProvjeraDali je izlaz izpumpeiliventi-latoraprigušenusvrhukontroleprotoka?

•MjereJedan od najčešćih i

najneučinkovitijih metoda kon-troleprotokapumpe/ventilatorajeprigušivanjepotisnogventilausvrhuregulacijeprotoka.Zam-ijeniti regulaciju prigušivanjemprotoka sa regulacijom brojaobrtaja pumpe pri čemu jepotrebno utvrditi kako će seovo odraziti na rad pumpe.Naovajnačin seostvaruju znatneuštede. Ovisno o stepenuprigušivanjaonemoguiznositiido80%.Periodotplateinvestic-ijesekrećeod1do2godine.

•ProvjeraDalijeprotokregulisanby-pass-om?

•MjereRegulisanjeprotokabypass-omjeekstremnoneefikasnametodaregulacijeprotokakojajevrloširokoprimjenjena.Potrebnojeovuregulacijuprotokazamijenitisadrugimsistemima.

11

Analiza i izvještaj

Nakonurađeneanalizepoda-taka, podenešeni su izvještajiza tri posmatrana preduzećaTK iz kojih semože zaključitislijedeće:

• Sva četri preduzeća su većnapravila početne korake upogledu podizanja energet-skeefikasnostištojevidljivousmanjenjuspecifičnepotrošnjeenergijepojediniciproizvoda;

• Uveden je sistem pračenjai obrade podataka potrošnje

•MjerePregledati i ustanoviti mjestavelikeredukcijepritiska(ventili,regulatori, cjevovodi) te ih otk-loniti.

•ProvjeraDa li su izlazniparametrikom-presora regulisani prigušnimventilomnaulazu?

•MjereZamijeniti regulaciju venti-lom regulacijom “opterečen-neopterečen.

energije,štojeosnovnipredu-vjet podizanja energetske efi-kasnosti;

• Najveći potencijal u sman-jenjupotrošnjeenergijejekodGlobal ispat koksne industrijeLukavac;

• Podešavanje obima proiz-vodnjekaofaktorapoboljšanjaenergetske efikasnosti nijeiskorištenoniujednojodpos-matranetrifirmezbogproble-manatržištu;

• Procjenjenemoguće uštedeupotrošnjienergijeprimjenompredloženihmjerasekrečuod10%do30%;

•Ulaganjauoblastenergetikefinansijski su najatraktivnijau Global ispat koksnoj indus-triji Lukavac obzirom na en-ergetskipotencijalkojimfirmaraspolaže;

• Najbolje rezultate u odnosuna energetski potencijal jepostiglaDitaTuzla.

12