Broj 184. Godina V. 18. travnja 2008. BESPLATNI PRIMJERAKw w w .hrvatski-vojnik.hr

ISSN

1

330 -

500X

PRIN

TED

IN C

ROA

TIA

Ivan MRAVAK, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA 2

,00•

CH

F 3,

50•S

LO €

1,8

0; S

IT 4

30,0

0•SE

K 17

,00•

NO

K 17

,00•

DKK

15,

50•G

BP 1

,30

Energetski sustav - vaæna sastavnica nacionalne sigurnosti

RAZGOVOR

naslovna strana besplatna 04/15/08 14:20 Page 1

N a palubi broda USS Iwo Jima 12. travnja naπao se poznati ame-riËki country pjevaË Billy Ray Cyrus. U sviranju gitare pridruæio muse vojni bolniËar Michael Rivard, a u pjesmi mnoπtvo pripadnika

ameriËke vojske. Cijeli dogaaj snimljen je i kamerama, a postat Êe dije-lom emisije kojom Êe biti otvorena nova sezona NBC-jeva showa Nashvil-le Star. RijeË je o veÊ poznatom natjecanju anonimnih pjevaËkih talenata,samo πto su u ovom sluËaju ograniËeni na country-glazbu. Billy Ray Cyrusbit Êe domaÊin nove sezone.

2

NO R FO LK

B olnica u gradu Afula smjeπ-tenom na sjeveru Izraela10. travnja je bila izloæena

simuliranom udaru projektila s ke-mijskim naoruæanjem, nakon Ëegaje evakuirana. Dogaaj je bio zavr-πnica petodnevne vjeæbe, najveÊe

vojno-civilne dosad u Izraelu, kako je rekao vojni glasnogovornik. Vjeæbaje bila namijenjena pripremanju Izraela za moguÊe udare koji bi ukljuËiva-li konvencionalno naoruæanje, ali i projektile opremljene kemijskim ili bak-terioloπkim bojnim glavama. Ministar obrane Ehud Barak izjavio je da sesve provodilo na temelju nauËenih lekcija iz libanonskog rata 2006., u ko-jemu je viπe od 4000 Hezbollahovih raketa ispaljeno na sjeverni Izrael.

A meriËka dræavna tajnicaCondoleezza Rice primila je14. travnja u rodnoj dræavi

Alabami veliko priznanje, poËasnidoktorat AmeriËkog ratnog zrako-plovstva. Zrakoplovno sveuËiliπte uzraËnoj bazi Maxwell kraj Montgo-

meryja dodijelilo je takvu poËast prvi put. Rice je, noseÊi odgovarajuÊu ka-pu i halju, sa zadovoljstvom prihvatila doktorat, a potom odræala govor ukojemu se osvrnula i na ameriËke diplomatske i vojne operacije u Afga-nistanu, najavivπi slanje novih 3500 marinaca u azijsku zemlju.

N jemaËka razmatra uvoenjenovih vojnih odlikovanja koji-ma bi odavala priznanja svo-

jim vojnicima. Njima bi zamijenila onaodbaËena nakon II. svjetskog rata, po-put Æeljeznog kriæa, koji neÊe biti oæiv-ljen zbog negativnih konotacija iz na-cistiËke ere, javlja Financial Times. Zasad postoje samo odlikovanja za du-go sluæenje, no ne i za hrabrost pod neprijateljskom paljbom. NjemaËka jedosad izgubila 25 vojnika u Afganistanu, a njezini vojnici rasporeeni su di-ljem svijeta, u mnoge opasne regije. Vojnik Timmy Scwarz, jedan od onihkoji se zalaæe za nove medalje za hrabrost, tvrdi da “postoji razlika u to-me je li vojnikov posao u Afganistanu guliti krumpire ili iÊi u ophodnju pro-tiv talibana. Hrabrost ukljuËuje neπto viπe od poπtovanja zova duænosti”.

18. travnja 2008.

BER LIN

MO SK VA

JER UZALEM

K IJEV

Pripremio D. VLAH OVIΔ

MO NTG O MER Y

Z apovjednik ruske ratne mornarice admiral Vladimir Visockij objavioje da mornarica planira ekspanziju suradnje sa stranim kolegama,kako u borbi protiv terorizma tako i u humanitarnim operacijama.

Proπle godine, suradnja je veÊ poËela s ruskim sudjelovanjem u 30 misi-ja izvan vlastitih voda, te u devet zajedniËkih meunarodnih vjeæbi (npr.Blackseafor i Open Spirit 2007.). Rusija takoer sudjeluje i u NATO-ovojoperaciji Active Endeavour sa svrhom odræavanja sigurnosti Sredozemlja,ali i Crnoga mora.

NauË ene ratne lekcije

C ountry na Iw o Jimi

US N

avy

IDF

S VIJET

Nove medalje za hrabrost?

U red za odnose s javnoπÊupredsjednika Viktora Juπ-Ëenka objavio je 11. travnja

da Ukrajina ponovno πalje vojnike uIrak, ovaj put njih petnaest. Pred-sjednik je izjavio da time njegovazemlja “neÊe samo slijediti svojenacionalne interese nego i pomoÊiosiguravanju meunarodnog mira i sigurnosti”, navodi agencija ITAR-TASS. Ukrajina je u Iraku veÊ imala postrojbe od kolovoza 2003. do pro-sinca 2005., u tom razdoblju smrtno je stradalo 17 ukrajinskih vojnika.

PoË asna doktorica zrakoplovstva

Ponovno u Iraku

US

AF

Bundesw

ehr

NA

TO

Ekspanzija ruske suradnje

02 strana vijesti.qxd 04/16/08 11:31 Page 2

Protuoklopna oruæja s istoka (I. dio)

Republika H rvatska u svibnju Êe biti domaÊin vjeæbeCombined E ndeavor, najveÊe, najkompleksnije i naj-vaænije vojne vjeæbe za ispitivanje i dokumentiranje in-teroperabilnosti komunikacijsko-informacijskih ure ajai sustava. T estiranje interoperabilnosti komunikacij-sko-informacijskih ure aja i sustava u vjeæbi provodise upravo radi pruæanja πto kvalitetnije potpore snaga-ma koje sudjeluju u me unarodnim operacijama

BuduÊi da je energetski sustavvaæna sastavnica nacionalne si-gurnosti, glavna svrha projekta"E nergetska sigurnost i kritiËnainfrastruktura“ bilo bi istraæivanjerelevantnih vidova energetske sigurnosti Republike H rvatske...

IZ SADRÆAJA

IMP RES U M

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ(zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenica glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vpintar@morh.hr)Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr)Izvrπni urednik: Mario GaliÊ(mario.galic@morh.hr)Urednici i novinari: Marija Alvir,(marija.alvir@morh.hr), Leida Parlov, Domagoj VlahoviÊUrednik fotografije: Tomislav Brandt

Fotografi: Davor Kirin, Dubravko KovaËGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr)Prijevod: Jasmina PeπekTajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelotel: 3784-937

Lektori: Gordana JelaviÊ, Boæenka BagariÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 3786-348; fax: 3784-322

Pretplata:Inozemstvo: u korist: T ISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za odnose s javnoπÊu i informira-nje), devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 3 0101-6 20-2500-3 28106 0. T uzemstvo: u korist: T ISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 23 6 0000-11013 213 02 poziv na broj16 5, cijena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na adresu T ISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb.

Tisak:Tiskara Zelina d.d., K. KrizmaniÊ 1, 10380 Sv. I. Zelina

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: hrvojnik@morh.hrNaklada: 5800 primjeraka

U Ëlanstvu E uropskog udruæenja vojnih novinara(E MPA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2008.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

Suradnja s pripadnicima drugih oruæanihsnaga, rad u me unarodnom okruæenju i boga-

to iskustvo u struci viπe su nego pozitivnestrane sudjelovanja u misiji. Naπi su sugovorni-

ci istaknuli i dobru suradnju s ravnateljem imedicinskim osobljem u bolnici, te lokalnimstanovniπtvom koje je u njoj radilo i koje se

u njoj lijeËilo...

S t r a n a 4

Izraelska intervencija u juænom Libanonu2006 . i (relativno) veliki gubici oklopnih vozi-

la ponovno su usmjerili pozornost struËnejavnosti na ruska protuoklopna oruæja

S t r a n a 2 0

S t r a n a 8

Ivan Mravak, predsjednikUprave Hrvatske elektro-privrede

Naslovnicu snimio Tomislav BRANDT

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

Pripreme hrvatskog tima za vjeæbu CombinedEndeavor 2008

»lanovi naπeg medicinskog tima po povratku iz misije ISAF

S t r a n a 1 2

03 strana 04/16/08 08:42 Page 3

18. travnja 2008.

RAZG OVOR

4

I z razgovora s predsjednikom UpraveHrvatske elektroprivrede IvanomMravkom najprije Êemo istaknuti ono

πto je rekao na kraju: "Iznimno sam se ra-dovao ovom razgovoru". Naime, i sam jebio pripadnik Hrvatske vojske i sudionikjednog od njezinih najslavnijih i najtuæni-jih poglavlja, bitke za Vukovar, nakon ko-je je bio zatoËen u srpskom logoru. Danasje na Ëelu jedne od najveÊih i najvaænijihhrvatskih institucija, a povod razgovorubila je zapoËeta suradnja s MORH-ovimInstitutom za istraæivanje i razvoj obram-benih sustava na projektu "Energetska si-gurnost i kritiËka infrastruktura". No, bilaje to prilika i za druge teme...

Hrvatska elektroprivreda je svojim dje-lovanjem dala snaæan obol otporu u po-Ëecima D omovinskog rata. Recite namneπto o tim vremenima?

Uvijek volimo istaknuti da i za vrijemeDomovinskog rata HEP nije ostavljaobez elektriËne energije velike gradovekoji su bili pod stalnim naletima neprija-telja, barem ne cijeloga dana. Tu govorim

o Osijeku, Dubrovniku, Zadru... » im jebilo moguÊe, naπi su struËnjaci izlazilina teren i otklanjali oπteÊenja i kvarove.Prije svega æelim spomenuti Vukovar.Ondje su u jednom trenutku bili presje-Ëeni svi dalekovodi i grad je ostao bezvanjskoga napajanja. No, pokrenuti suagregati i elektriËne je energije bilo svedo dana kad je grad pao.

Kad je najteæe proπlo, uslijedila jeobnova...

Nakon priznanja Republike Hrvatske,HEP je krenuo s obnovom elektroener-getskih objekata, postrojenja i mreæa naratom oπteÊenim podruËjima. U tu svrhu,u obnovu objekata proizvodnje, prijenosai distribucije uloæeno je oko milijardu eu-ra HEP-ova vlastitog novca. Sve je zavr-πeno prije dvije godine, osim nekih po-vratniËkih krajeva na podruËju Like i za-darskog zalea. Taj dio obnove zavrπit ÊesljedeÊe godine.

I sami ste bili branitelj V ukovara. © tovam je najviπe ostalo u sjeÊanju?

B u d u Ê i d a je e ne rg e ts k i s u s tav vaæ na s as tavnic a nac io nalne s ig u rno s ti, g lavna s vrh a

p ro je k ta "E ne rg e ts k a s ig u rno s t i k ritiË na infras tru k tu ra“ b ilo b i is traæ ivanje re le vant-

nih vid o va e ne rg e ts k e s ig u rno s ti R e p u b lik e H rvats k e . P ro je k ti tak vo g tip a traju ne k o -

lik o g o d ina d o k s e nap o s lje tk u ne im p le m e ntiraju . O Ë e k u je m d a Ê e p ro je k t p o tp u no

z a æ ivje ti u ro k u o d p e t g o d ina

Energetski sustav - vaæna sastavnica nacionalne sigurnosti

Domag oj VLAH OVIΔ,

s n imio T omis lav B RAN DT

pred sjed nik U prave

H rvatske elektroprivred e

I v a n M R A V A K

• elektroenerg etski sm o iz nim no d ob ro

povez ani sa susjed nim d ræ avam a

• H E P z asig urno veÊ sad a od g ovara

svim europskim stand ard im a koji se

prim jenjuju u d ræ avam a E U -a

• z ajed niËkim istraæ ivanjem s IR O S -om

d oÊ i Ê em o d o novih m etod olog ija i

projektnih rjeπ enja, koja Ê e energ et-

ski sustav i njeg ovu sig urnost d ig nuti

na viπu raz inu

M oæemo reÊi da je elek-

troenergetski sustav u

Hrvatskoj sa svojom raz-

vijenoπÊu svojevrsni krvo-

tok æivotnog sustava

dræave. Naπa mreæa pot-

puno je prekrila zemlju

04-07 strana 4/16/08 11:02 AM Page 4

18. travnja 2008.5

RAZG OVOR

Znao sam da sjeÊanja blijede, pasam ratne dogaaje zabiljeæio uknjizi "Svjetlost Vukovara", koja jeobjavljena 1993., kad su svi naπibranitelji iziπli iz logora. U njoj sufaktografski navedeni dogaaji uzadnja dva i pol mjeseca obranegrada. Naglasak sam stavio na us-postavu mikroelektroenergetskogsustava napajanog putem agregata.Poslije sam vidio da se Ëinjenice izknjige citiraju u mnogim drugim iz-danjima, i da se, prenose dalje.

OsjeÊate li i danas odre enu poveza-nost s Oruæanim snagama?

Da, pogotovo πto sam i priËuvni sat-nik Hrvatske vojske. I inaËe HEP imadobre odnose s vojnim sustavom.Djelomice smo i zbog toga pokrenulizajedniËki projekt s Ministarstvomobrane. Takoer, u HEP-u postojiUdruga branitelja s oko tri tisuÊe Ëla-nova, a imamo i dosta struËnjaka kojisu nekada bili u OSRH-u i dobropoznaju podruËje obrane, a sada supozicionirani na funkcijama koje setiËu zaπtite sustava.

Koje su najvaænije poveznice dvajuvelikih hrvatskih sustava, obrambe-nog i elektroenergetskog?

Moæemo reÊi da je elektroenerget-ski sustav u Hrvatskoj sa svojom raz-vijenoπÊu svojevrsni krvotok æivotnogsustava dræave. Naπa mreæa potpunoje prekrila zemlju. Takoer, kada pro-matramo geopolitiËke vidove energet-ske sigurnosti RH, moramo zamislitizemljovid Hrvatske, njezino okruæe-nje i naπe magistralne pravce. Od-mah Êemo zakljuËiti da smo raskriæjeelektroenergetskih putova. Kroz Hr-vatsku prolaze mnogi, a prolazit Êe ihjoπ. Elektroenergetski smo iznimnodobro povezani sa susjednim dræava-ma, Slovenijom, Italijom, Maar-skom, BiH, Srbijom... Moæemo prima-ti, davati ili transferirati energiju. Ta-ko Êe uskoro biti i s plinskim susta-vom, a vjerojatno Êe se kroz Hrvatskugraditi i naftovod. Odgovor na even-tualnu ugrozu tih putova je nuæan,tako da treba graditi sigurnosne iobrambene mehanizme, po najviπimstandardima tehniËke i fiziËke zaπtite.

Moæemo samo zamisliti πto bi sedogodilo kad bi nestalo elektriËneenergije. Doπlo bi do loπih posljedi-ca za sve, pa tako i za sigurnosni,obrambeni i vojni sustav. S druge

Energetska sigurnost i kritiËna infrastruktura - zajedniËko istraæivanjeHrvatske elektroprivrede i Instituta za istraæivanje i razvoj obrambenihsustava MORH-a(iz vor: P rojektni z ad atak z a iz rad u stud ije)

Najvaæ niji aspekti energetske sigurnostiEnergetska i nacionalna sigurnost: Energetska sigurnost je vaæna sas-

tavnica nacionalne sigurnosti svake zemlje. Dostupnost energije i ener-getskih izvora te uËinkovitost kritiËne infrastrukture od golemog su zna-Ëenja za gospodarstvo, ali i za sve druge sektore. Stoga je u povijestinadzor nad energetskim izvorima i tokovima Ëesto bivao predmetom dru-πtvenih sukoba i sigurnosnih kriza. GeopolitiËki aspekt energetske sigur-nosti posebno je istaknut u Strategiji nacionalne sigurnosti RepublikeHrvatske.

Energetska sigurnost i obrambeni sustav: Osim πto su prijetnja regio-nalnoj sigurnosti, nedostatak energije, nesigurnost opskrbe energijom,kao i nedostatna ili neadekvatna kritiËna infrastruktura mogu i izravnoutjecati na smanjenje obrambenih sposobnosti zemlje smanjivanjem koli-Ëina energije dostupnih za pokretanje borbenih, transportnih, zapovjed-no-komunikacijskih, logistiËkih i drugih sustava. Energetska sigurnost iokoliπ: Vaæan aspekt energetske sigurnosti jest i onaj povezan sa sigur-noπÊu okoliπa. Kvarovi na energetskim postrojenjima i kritiËnoj infra-strukturi mogu prouzroËiti oneËiπÊenje okoliπa u rasponu koji varira odlokalnih incidenata do pravih ekoloπkih katastrofa, poput Ëernobilske.

Ciljevi istraæ ivanjaSvrha je projekta istraæiti sve bitne vidove energetske sigurnosti RH,

kao πto su:- svjetska geopolitika i vidovi vaæni za RH;- geopolitika na prostorima jugoistoËne Europe - analiza,

stanje i trendovi;- geopolitiËki vidovi energet-

ske sigurnosti RH (RH kaoraskriæje energetskih putova,sigurnost dobavnih pravaca,moguÊe ugroze i sl.);

- povezanost energetske si-gurnosti s obrambenim spo-sobnostima RH (energetskepotrebe sustava obrane, mo-guÊnosti i naËini njihova za-dovoljavanja i sl.);

- adekvatnost i sigurnost kri-tiËne infrastrukture i drugitehniËko-tehnoloπki vidovienergetske sigurnosti (fiziËkasigurnost izvora energije, si-gurnost energetskih postroje-nja, sigurnost transporta ener-gije i sl.);

- izrada modela za simulaciju.

Metode ostvarivanja ciljeva- izrada studija;- organizacija znanstveno-

struËnih radionica i okruglihstolova;

- provedba anketnihistraæivanja;

- analiza sadræaja veÊ posto-jeÊih relevantnih studija ipublikacija i dr.

snim

io D

. K

IRIN

04-07 strana 4/16/08 11:03 AM Page 5

618. travnja 2008.

strane ako naπi objekti i elektroener-getski sustav ne bi bili zaπtiÊeni, rizikprekida isporuke elektriËne energijebio bi mnogo veÊi. Ukratko, vezani smojedni na druge.

Kako se proces ulaska RH u Europskuuniju odraæava u pitanjima elektroe-nergetskih sustava i proizvodnje?

HEP je u sklopu nastojanja RH daue u EU pokriven europskim direkti-vama kojih se treba pridræavati, a tiËuse i energetike. Naπa organizacija serestrukturira i transformira ne samo dabi zadovoljila te direktive nego i da bu-de ustrojena kao πto su to moderne eu-ropske elektroprivrede. U tom smisluprilagoeno je i naπe zakonodavstvo.HEP zasigurno veÊ sada odgovara svimeuropskim standardima koji se primje-njuju u dræavama EU-a. Samo je pita-nje vremena kad Êe u pregovorima sEU-om "energetsko" poglavlje biti pozi-tivno zatvoreno.

HoÊe li se ulazak RH u NATO pozitiv-no odraziti na hrvatsku energetskusigurnost?

Uspjeh ovog naraπtaja nije samo to πtoje stvorena neovisna hrvatska dræava ne-

go i to πto Êe ona uÊi u Eu-ropsku uniju. To treba uËi-niti πto prije. Ulazak u NA-TO jedan je od koraka k to-me cilju koji Êe ovim nemir-nim prostorima donijeti si-gurnost i odreene standar-de, πto Êe poput vala prije-Êi i preko HEP-a. ©to se ti-Ëe vojske, NATO-ovi stan-dardi Êe traæiti i veÊu razi-nu energetske uËinko-vitosti, a mi Êemo se prila-goavati i uzdizati vlastitestandarde onoliko kolikobude potrebno.

Koji su najvaæniji ciljeviprojekta "Energetska si-gurnost i kritiËna infra-struktura"?

BuduÊi da je energetskisustav vaæna sastavnica na-cionalne sigurnosti, glavnicilj projekta bilo bi istraæi-vanje relevantnih aspekataenergetske sigurnosti Re-publike Hrvatske. Ponajpri-je se to odnosi na definira-nje kritiËne infrastruktureenergetskog sustava, a za-

tim i na istraæivanje glavnih utjecajnihgeopolitiËkih i drugih tehniËko-tehnolo-πkih vidova te povezanosti energetskesigurnosti s obrambenim sposobnostimaRepublike Hrvatske. Iz toga proizlazi idefiniranje adekvatnosti, odnosno sigur-nosti kritiËne infrastrukture te izrada od-govarajuÊih modela za simulaciju.

U HEP-u imamo svoje protokole i meto-de kojima se koristimo, no zajedniËkimistraæivanjem s IROS-om doÊi Êemo donovih metodologija i projektnih rjeπenja,koja Êe energetski sustav i njegovu sigur-nost dignuti na viπu razinu od danaπnje.To HEP sa svojim tehniËkim rjeπenjima istajaliπtima ne moæe sam, jer ne vidimocijeli spektar okolnosti glede podizanjasigurnosti. Znanje OSRH-a dat Êe namodgovore na viπe pitanja, i vjerujem daneÊe biti bitno samo za HEP nego i zadruga srodna tijela. Posebno mi je dragoπto smo prvi s OSRH-om krenuli u nova,joπ neistraæena podruËja, koja Êe stvoritinove standarde.

Kada bi projekt trebao biti zavrπen? Projekti ovakvog tipa traju po nekoliko

godina dok se naposljetku ne implementi-raju. Moja oËekivanja su da Êe projektpotpuno zaæivjeti u roku od pet godina.

RAZG OVOR

HEP je u sklopu nastoja-

nja RH da ue u EU pok-

riven europskim direktiva-

ma kojih se treba pridr-

æavati, a tiËu se i energe-

tike. Naπa organizacija se

restrukturira i transformi-

ra ne samo da bi zadovo-

ljila te direktive nego i da

bude ustrojena kao πto su

to moderne europske

elektroprivrede. U tom

smislu prilagoeno je i

naπe zakonodavstvo. HEP

zasigurno veÊ sada odgo-

vara svim europskim

standardima koji se pri-

mjenjuju u dræavama

EU-a. Samo je pitanje

vremena kad Êe u prego-

vorima s EU-om "ener-

getsko" poglavlje biti po-

zitivno zatvoreno

04-07 strana 4/16/08 11:07 AM Page 6

18. travnja 2008.

U Studentskom centru u Zagrebu od 10. do 12. travnja odræana je Smotra SveuËiliπ-ta u Zagrebu, koja se veÊ dvanaestu godinu za redom organizira sa svrhom informira-nja uËenika zavrπnih razreda srednjih πkola o moguÊnostima obrazovanja na zagre-baËkim visokoπkolskim ustanovama.

Meu 79 sudionika Smotre, Ministarstvo obrane RH potencijalnim je studentimapredstavilo program civilno-vojnog πkolovanja Kadet. RijeË je o programu koji seprovodi od 2003. godine, a zainteresiranima za karijeru Ëasnika OSRH-a omoguÊavaπkolovanje na civilnim visokoπkolskim ustanovama uz dodatak vojne obuke te osigu-ran posao i ËasniËku karijeru u OSRH-u. Prezentaciju programa CV© Kadet organizi-rala je Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje MORH-a, a sudjelovalo je πest pa-rova kadetkinja i kadeta, koji su brojnim zainteresiranim posjetiteljima Smotre davaliinformacije o dosadaπnjim iskustvima i svim vidovima kadetskog æivota. Treba istak-nuti da je meu posjetiteljima Smotre zanimanje za program Kadet bilo zamjetno, i toponajviπe zahvaljujuÊi promotivnom TV spotu i naporima promocijskih timova koji suobiπli brojne srednje πkole u Hrvatskoj te uËenicima zavrπnih razreda predstavili mo-guÊnost πkolovanja u svojstvu stipendista - kadeta i zapoπljavanja u OSRH-u.

T . VLA© IΔ, M . B E N C AL

Ministar obrane Republike Hrvatske Branko VukeliÊ sastao se 15. travnjau MORH-u s ministrom obrane Republike Poljske Bogdanom Klichom.

Tom su prigodom poljsko i hrvatsko izaslanstvo u kojem je bio i zamjeniknaËelnika GS OSRH-a za planiranje i resurse general pukovnik Slavko Ba-riÊ razgovarali o dosadaπnjoj, ali i buduÊoj bilateralnoj suradnji i moguÊnos-tima njezinoga proπirenja, a razmijenjena su i iskustva o sudjelovanju u meunarodnim operacijama, posebice u misiji ISAFu Afganistanu. Ministar VukeliÊ se zahvalio na potpori koju je Poljska davala i daje naπem ulasku u NATO savez, te je istak-nuo i inaËe iznimno dobru suradnju dviju zemalja. Dosadaπnju bilateralnu suradnju ocijenio je izvrsnom, a iskazana je iobostrana spremnost za njezinim proπirenjem i jaËanjem. Tako je najavljeno da se primjerice tehniËka suradnja moæe pojaËatikad je rijeË o mornarici, ali i razmjenom iskustava u opremanju i modernizaciji kopnene vojske borbenim oklopnim vozilom.Poljski ministar obrane je istaknuo kako Poljska podupire naπ put ka euroatlantskim integracijama te izrazio zadovoljstvozbog upuÊivanja pozivnice Hrvatskoj i Albaniji za Ëlanstvo u NATO savezu. "Mislim da ste napravili velika postignuÊa u iz-gradnji svoje zemlje nakon rata kao i u razdoblju tranzicije, ukljuËujuÊi i ekonomsku i vojnu tranziciju, i mislim da je to jedanod vidljivih argumenata za vaπe Ëlanstvo u euroatlantskim integracijama," kazao je poljski ministar obrane. Dodao je kako jePoljska uvjerena da je Hrvatskoj mjesto u euroatlantskoj zajednici. Kad je o sudjelova-

nju u misiji ISAFrijeË, poljski minis-tar obrane je rekaokako je razmjenaiskustava iz sudje-lovanja u toj misijikorisna za objestrane, te napome-nuo i kako je Polj-ska odluËila pove-Êati svoju nazoË-nost u Afganistanu.Dvojica ministaradogovorili su i daÊe njihovi kontakti irazmjena iskustavabiti stalni.

L. PARLOV

REPUBL IKA HRVATSKAMINISTARSTVO OBRANEUPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE

PERSONALNA SLUÆ BA

za popunu upraænjenih radnih mjesta

VI© I STRU»NI SAVJETNIK ZA K E-M IJSK U ZA© TITU - 2 IZVR© ITEL JAUvjeti:• VSS/I - dipl. ing. kemije• ustrojbeni Ëin: pukovnik• VSSp: 91901• poznavanje jednog svjetskog jezika• iskustvo u radu s opasnim tvari-

ma i RBK zaπtitnom opremomRok za podnoπenje prijava je 30.

travnja 2008.Prijave s dokazima za ispunjavanje

navedenih uvjeta zainteresirani kandi-dati iz ustrojbenih cjelina Ministarstvaobrane mogu dostaviti na adresu:M inistarstvo obrane RH, Uprava za

ljudske resurse, P ersonalna sluæba,StanËiæeva 6, 10 000 Zagreb, a kandidati iz ustrojbenih cjelina

Glavnog stoæera OSRH i OSRH naadresu: Uprava za personalne poslove GS

OSRH, Sarajevska bb (vojarna "Cro-atia"), 10 000 Zagreb.

raspisuje:I N T E R N I N AT J E » A J

O bostrana spremnost za proπirenje i jaË anje suradnje

Program K adet na 12 . smotri S veuË iliπta

MORH

Ministar obrane R epublike Poljske u posjetu MO R H -u

7

snim

io T

. B

RA

ND

T

snim

io T

. B

RAN

DT

Tijekom posjeta poljski m inistar b oravio je i u H R M -u

04-07 strana 4/16/08 11:19 AM Page 7

8

S atnica Dorotea » andrliÊ, lijeË-nica, te medicinski tehniËarinadnarednica Snjeæana Rastija

i narednici Milan Solocki i Ivica Jo-ha Ëlanovi su naπega medicinskog ti-ma koji se, zajedno s ostalim pripad-nicima X . kontingenta, nedavno vra-tio iz misije ISAF. RijeË je o petoj ro-taciji naπih medicinara u Afganista-nu. U ovom kontingentu naπa medi-cinska komponenta bila je i dodatnopojaËana. U Afganistanu je bio i pu-kovnik Mario DadiÊ, lijeËnik koji jeobavljao duænost stoæernog Ëasnikaza preventivnu medicinsku zaπtitu uZapovjedniπtvu ISAF-a. Nakon po-

vratka primio ih je naËelnik Odjelaza sanitet, brigadir Marijan Zlatar, snajbliæim suradnicima. To je bila iprigoda za kratki razgovor o dojmo-vima iz misije.

I ovaj naπ medicinski tim radio je ubolnici u kabulskoj zraËnoj luci, i tozajedno s medicinskim timovima izAlbanije i Makedonije. Bolnica je Ëeπ-ka, razine Roll 2 plus. Doktorica » an-drliÊ je vodila naπ medicinski tim, ali icijeli medicinski A3 tim. Posla je bilodosta, no sve postavljene zadaÊe us-pjeπno su obavili. Za sve Ëlanove ti-ma, to je bilo dodatno iskustvo i velikiplus u njihovoj medicinskoj praksi.

Svakodnevni rad u prijamno-trijaænojambulanti, skrb za sve bolniËke paci-jente, redovita 24-satna deæurstva icrash-crew deæurstva za potrebe me-unarodne zraËne luke, u sklopu kojese nalazi bolnica, bile su njihove glav-ne zadaÊe. Sastavni dio posla bile su iMEDEVAC i CASEVAC zadaÊe, od-nosno odlazak helikopterom po boles-ne i ozlijeene te njihov transport domedicinske ustanove. Iako se sve touvjeæbava na pripremama, u stvarnos-ti je to ipak neπto drugo. NarednikSolocki, koji je tijekom Domovinskograta radio u bolnici pa mu rad s une-sreÊenima u ratu nije stran, istiËe ka-

Leida PARLOV, s n imili Davor KIRIN i T omis lav B RAN DT

S u rad nja s p rip ad nic im a d ru g ih o ru æ anih s nag a, rad u m e u naro d no m o k ru æ e nju i b o -

g ato is k u s tvo u s tru c i viπ e s u ne g o p o z itivne s trane s u d je lo vanja u m is iji. N aπ i s u s u g o -

vo rnic i is tak nu li i d o b ru s u rad nju s ravnate lje m i m e d ic ins k im o s o b lje m u b o lnic i, te lo -

k alnim s tano vniπ tvo m k o je je u njo j rad ilo i k o je s e u njo j lije Ë ilo . P o tvrd ili s u d a s u

H rvati rad o vi e ni i d a ih u m is iji c ije ne i u vaæ avaju , π to im je tak o e r p o m o g lo u rad u

» lanovi naπ eg m edicinskog tim a po povratku iz m isije ISAF

Najveæi dobitak rad u multinacionalnom okruæenju

18. travnja 2008.

08,09 strana 4/16/08 11:06 AM Page 8

918. travnja 2008.

OS RH

ko je u misiji ipak nauËio i neπto no-vo. "U misiji sam se susreo s nekimnovim naËinima rada, tehnologijompristupa i zbrinjavanjem ranjenika uhelikopteru." Kulturoloπki πok koji jedoæivio dolaskom u Afganistan nijedugo trajao, a najteæe mu je pala od-vojenost od obitelji. Ipak, suradnja spripadnicima drugih oruæanih snaga,rad u meunarodnom okruæenju i bo-gato iskustvo u struci koje je stekaoviπe su nego pozitivne strane sudjelo-vanja u misiji. Naπi su sugovornici is-taknuli i dobru suradnju s ravnateljemi medicinskim osobljem u bolnici, lo-kalnim stanovniπtvom koje je u njojradilo i koje se u njoj lijeËilo. Potvrdilisu da su Hrvati rado vieni i da ih umisiji cijene i uvaæavaju, πto im je ta-koer pomoglo u radu. "Svaka rotacijau misiji doæivi neπto drugo. Svaka mi-sija je drukËija, a moæe biti manje iliviπe zahtjevna", napominje dr. » andr-liÊ, ali i dodaje kako se, kad je o nji-hovoj struci rijeË, u misiji prakticiraËista medicina, i to od samog pregle-da pacijenata do urgentne medicine,πto lijeËniku pomaæe da stekne dodat-no iskustvo.

Zbog vaænosti saniteta, u Zapovjed-niπtvu misije djeluje poseban odjelkoji se bavi planiranjem i provedbomcjelokupne medicinske zaπtite misijeISAF, a u kojem je kao stoæerni Ëas-nik, i to kao voditelj Odsjeka za pre-ventivnu medicinsku zaπtitu, radiopukovnik Mario DadiÊ.

Ta pozicija je, istiËe pukovnik Da-diÊ, na odreeni vremenski rok dodi-jeljena Hrvatskoj. Uz odsjek preven-tivne medicinske zaπtite, u Odjelu ukojemu radi 12 djelatnika postoje joπodsjeci za obnovu i razvoj, planiranjei operacije.

Osnovna zadaÊa bila mu je savjeto-vanje MEDAD-a, glavnog savjetnikazapovjednika ISAF-a za medicinskapitanja iz podruËja preventivne medi-cine, te redovita i izvanredna izvjeπÊaISAF-a prema Zapovjedniπtvu NA-TO-a u Brunssumu vezana uz preven-tivnu medicinsku zaπtitu, higijenskinadzor kampa, kuhinje i restorana ukampu, dræanje predavanja o medi-cinskoj zaπtiti novim djelatnicima kojidolaze u kamp, te revizija i dopunamedicinskih udæbenika i priruËnika.Najbliæi suradnici bili su mu Ëasnik izGrËke i rumunjski doËasnik, a u odje-lu su radili i » esi, Amerikanci, Nizo-zemci... Na pitanje kako je bilo raditiu multinacionalnom okruæenju, pu-

kovnik DadiÊ istiËe da je to doista bioizazov. "Djelatnici odjela dolaze iz raz-liËitih sredina, razliËitog su znanja, izzemalja Ëlanica i neËlanica NATO-a.Za rad u odjelu bitno je strukovnoznanje i vladanje odreenim vojnimvjeπtinama koje svi imaju, tako da sevrlo brzo sve uskladi te problema ukomunikaciji i radu nije bilo", kaæeDadiÊ i napominje kako je jedan odnajveÊih dobitaka od sudjelovanja umisiji upravo rad u multinacionalnomokruæenju. "Radili smo u NATO okru-æenju i osjetili kako NATO diπe iznu-tra, a ostvarili smo i bliske osobnekontakte s kolegama koji u NATO-urade na ovim i sliËnim poslovima."

Doktor DadiÊ je suraivao i s Minis-tarstvom javnog zdravstva Afganista-na, afganistanskom vojnom bolnicomi njihovim Institutom za javno zdrav-stvo. "Moram priznati da sam bio vrlougodno iznenaen njihovom sprem-noπÊu na suradnju, otvorenoπÊu i go-stoljubivoπÊu. U kontaktima, Afgancisu iznimno topli, susretljivi i srdaËni.Vrlo dobro poznaju znaËenje i ciljevemisije te se afirmativno postavljajuprema ISAF-u i njegovim djelatnici-ma. To je dragocjeno iskustvo."

Iako su o misiji ISAF dosta Ëuli pri-je odlaska - πto tijekom priprema, πtood svojih prethodnika - osobno is-kustvo je ipak najvaænije. Ono je kodnaπih sugovornika bilo pozitivno i vi-πestruko korisno, te su i oni, kao imnogi prije njih, potvrdili da je an-gaæman pripadnika naπih Oruæanihsnaga u misiji ISAF prepoznat i viso-ko cijenjen, te da se Hrvatska u Af-ganistanu pokazala i dokazala kaopouzdan partner.

N aπ m ed icinski tim po povratku iz

A fg anistana prim io je naËelnik O d jela

z a sanitet b rig ad ir M arijan Z latar s naj-

b liæ im surad nicim a

08,09 strana 4/16/08 11:07 AM Page 9

1018. travnja 2008.

VOJNA P S IHOL OG IJA

Zaπto se javlja umor i je li πtetan?O d m aranje s p avanje m je najp riro d niji naË in s u z b ijanja u m o ra, ali p re d u g o je d no liË no

o d m aranje nije d o b ro ni z a tje le s no ni z a p s ih iË k o z d ravlje . P s ih o lo π k o s tim u liranje ,

u nu tarnja m o tivac ija, k re ativno o s m iπ ljavanje z ad aÊ a i s vi p o tic aji k o ji nas Ë ine z ad o -

vo ljnim a u p o s lu najb o lji s u naË ini s u z b ijanja ne g ativnih u Ë inak a u m o ra. O ni ne s a-

m o d a ne π te te o rg aniz m u ve Ê p rid o no s e p o b o lj π anju o p Ê e g s tanja p o je d inc a, a o p Ê e -

nito i b o ljitk u o rg aniz ac ije u c je lini…

S vatko je na vlastitoj koæi osjetio umor i njegoveposljedice. Vojni poziv je, po ËestoÊi i intenzitetuumora zbog dugotrajnih i zahtjevnih vjeæbi, smjen-

skog rada, nemoguÊnosti uspostave ritmiËnosti spavanjai budnosti (posebice u ratnim djelovanjima), intelektual-nog naprezanja i odgovornosti zbog posljedica donese-nih odluka te svih ostalih Ëimbenika koji negativno dje-luju na prirodnu ravnoteæu organizma, jedna od naj-iscrpljujuÊih djelatnosti.

Umor je psihofizioloπka reakcija organizma na nekuaktivnost. Radimo li ili smo samo jednostavno bud-ni, nakon nekog doba osjetit Êemo malaksalost,iscrpljenost i sl. Ali neÊe svaka aktivnost izazvatijednak osjeÊaj umora i, suprotno logici, nemajednoznaËne uzroËno-posljediËne veze iz-meu objektivne teæine rada i doæivlja-ja umora. Ponekad se i nakon teπ-kog i iscrpljujuÊeg posla ne osje-Êamo umorni, a neke jednostav-ne, kratkotrajnije i manje teπ-ke aktivnosti izazivaju osjeÊajkao da smo cijeli dan "orali ikopali“ . Umor je zapravoupozoravajuÊi biotiËko-obrambeni znak jer nere-agiranje na takve "signal-ne æaruljice“ dovodi dostresa i u konaËnici oπte-Êuje organizam.

Odmaranje spavanjemje najprirodniji naËin suz-bijanja umora, ali predugojednoliËno odmaranje nijedobro ni za tjelesno ni za psi-hiËko zdravlje. Bavljenje razliËi-tim aktivnostima ne samo da nas odmaraveÊ i Ëuva naπ mozak od prijevremene starosti. Svakonaπe djelovanje odvija se u mozgu, a neupotreba odree-nih dijelova tijela, vidljiva u "tjelesnim zakræljanjima“ ,slabi i sposobnosti naπeg mozga. Tjelesne aktivnosti ja-Ëaju tjelesnu kondiciju, ali i suprotno uvrijeæenom stere-otipu, pridonose boljoj mentalnoj kondiciji. "Aktivan od-mor“ odnosi se upravo na bavljenje novim aktivnostimakojima se odmaramo od svakodnevnog rada. Pri tome jebitno da i u rutinskim poslovima iznalazimo nove naËine

njihova izvoenja kako bi se "otvorili“ novi putovi umozgu i odræavao cijeli naπ mozgovni sustav. Iako jeteπko (i tjelesno i mentalno) raditi neπto πto nismo nika-da obavljali, nove aktivnosti "osvjeæuju“ i naπe tijelo inaπ mozak. OsjeÊamo se bolje ako ustrajemo i prevlada-mo teπkoÊe i uspjeπno rijeπimo nove zadaÊe. To jaËa naπesamopouzdanje, a i drugi nas pozitivnije doæivljavaju.

Poznato je da pri zanimljivom i korisnom poslu koji vo-limo moæemo i duæe razdoblje ne osjetiti umor, a nerijet-

ko biotiËke potrebe (za snom, hranom i sl.).Zaπto je tome tako? Odgovor leæi u samo-

aktivirajuÊim tvarima koje luËi organi-zam zbog pozitivnog osjeÊaja (kao i ustanju zaljubljenosti). Na odreeni na-Ëin sliËan uËinak imaju i opojna sredst-va unesena u organizam, tzv. farmako-

loπki stimulatori. No, njihovo relak-sirajuÊe djelovanje vrlo brzo pres-

taje i u konaËnici se javlja po-treba za sve veÊim koliËinamakako bi se uopÊe funkcioniralo.Teπke psihiËke i tjelesne tegobete gubitak intelektualnih i tje-lesnih sposobnosti pojedincakoji je poËeo uzimati takvasredstva gotovo viπe nije mogu-Êe ispraviti. Suprotno tome,

prirodno aktiviranje fizioloπkihfunkcija jednostavnim rasteza-

njem i razgibavanjem, dubljim di-sanjem, umivanjem hladnom vo-dom i sl., bræe osvjeæuje, a ne πtetiorganizmu i jaËa volju za daljnjimradom. Nadoknada tvari potroπenihradom kao πto su voda, minerali, vi-

tamini i dr. jednako je bitna jer njihov ma-njak izaziva fizioloπku destabilizaciju i umor. Primjerice,"proljetni umor“ kombinacija je deficita takvih tvari islabije tjelesne aktivnosti u zimskom razdoblju.

Psiholoπko stimuliranje, unutarnja motivacija, kreativ-no osmiπljavanje zadaÊa i svi poticaji koji nas Ëine zado-voljnima u poslu najbolji su naËini suzbijanja negativ-nih uËinaka umora. Oni ne samo da ne πtete organizmuveÊ pridonose poboljπanju opÊeg stanja pojedinca, a op-Êenito i boljitku organizacije u cjelini.

Su z an a F ILJ AK, s n imio T omis lav B RAN DT

10,11 strana 4/16/08 11:09 AM Page 10

18. travnja 2008. 11

Pozdrav proljeæuIS AF

H rvatska ekipa predvoena SreÊ-kovim deËkima povela je za-povjednika naπega kontingenta

brigadira LiniÊa i nekoliko kolega izKabula upravo na taj, po mnogoËemumitski prijevoj koji tako neumoljivodijeli Chagcharan od ostatka Ghora,ne dopuπtajuÊi da itko bez prijeke po-trebe dirne u strme putove πto se pro-pinju i iznad tri tisuÊe metara nad-morske visine i da se spuste tamo pre-ma Do Ley nahu, Sharaku ili joπ dalje,prema Tey Warehu i Pasabandu. Pra-vimo se vaæni. I mi smo na Himalaji,doduπe na njezinim obroncima, noglobalni pogled na geografiju dajenam za pravo. Praπina se uskovitlala udolini Hari Ruda, potoci nabujali odsnijega πto svojom bjelinom nepovrat-no uzmiËe pred neobiËnom smeompaletom boje zemlje. Iznenadi nas po-neko posaeno stablo dok se provlaËi-

mo kroz us-putni Ost-

hor Khan.Uzmak-nuo jesnijeg splanin-skog

puta.Koli-

ko ga je bilo, najbolje pokazuju usput-ni nanosi, pokraj kojih naπa vozilapostanu malena poput djeËjih igraËa-ka. » eps, Harli i Grozda demonstri-raju vjeπtinu kroÊenja negostoljubiveceste. Penjemo se metar po metar pre-ma vrhu Bajana. U smeoj zemlji po-jave se mjestimiËno pasaæi potpunocrvene zemlje. Kad bi se u ovim pla-ninama ljudi pozabavili traæenjem ru-da, ne bi im trebalo mnogo dana zauspjeπnu lovinu. Uz cestu, mnoπtvoovaca zabavljenih traæenjem namanevidljivog obroka. PrimjeÊujemo ka-ko i ovce nalikuju onakvima s uprizo-renja prohujalih tisuÊljeÊa. Brste ne-vidljive smee stabljike. Upornost seisplati, valjda.

Ispod plavog kristalaZaustavljamo se na tren ugledavπi

malenu djevojËicu u jednostavnoj ha-ljini, kose i dlanova obojanih kanom.Protiv uroka, objasnili su nam joπdavno naπi susjedi. Prilazimo stadu.Bosonogi djed i malo bolje odjeveniotac smjeπkaju se gledajuÊi kako iznaπeg Ëarobnog prtljaænika vadimositne darove. DjevojËica se srameælji-vo privija uz oËevu nogu dok je bri-gadir LiniÊ dariva. Kao da ne zna πtobi s igraËkama i olovkama. U selimaudaljenim od Chagcharana, ni odras-li ni djeca nisu navikli na darove iposjete. Sve njihovo sadræano je usmeem beskraju planine nadsvoe-

ne plavim kristalom neba. SreÊko iKova vode nas dalje, prema Ba-

janovu sljemenu. Nismo sami.Pokraj nas su, onako ovlaπ,

protutnjala dva motoci-kla. Kao na Dalma-

tini. "Sretanput!", dobacu-jemo. I kak-vi bismomi to bili

istraæivaËi putova i planina ako naovoj visini ne bismo i grah pojeli.ObiËaja radi i sjeÊanja radi. Onajpravi bajanski, himalajski. » eps,Grozda i Harli sigurnom rukom do-tjeruju okus naπeg objeda. Ispod nasnebrojene planine. Ispred nas cestaπto vodi prema jugu. Promatramo.Uæivamo. U neotkrivenoj ljepoti dale-ke, egzotiËne zemlje, u naizgled ne-gostoljubivom Ghoru. Vrijeme je zapovratak. Bajan nam je otvorio vrataodmaknuvπi zid kojim nam je ove zi-me prijetio dok je smea crta putanestajala u netaknutoj bjelini i dija-mantnoj boji leda. Rekli smo tada,vratit Êemo se, ukrotit Êemo te. Upor-ni smo mi ljudi. Znamo kako nas uSharaku i Tey Warehu Ëekaju pozna-nici koje Êemo obiÊi. ProljeÊe je sti-glo u Ghor, na nepregledne strmepute i oputine. Veselimo se novim ki-lometrima, novim susretima. Nad Ba-janom tek poneki oblaËiÊ. ©uti, otva-ra se, svladan, krotak...

Iz Afg an is tan a Draæ en JON J IΔ

I k ao π to s m o s am i s e b i o b e Ê ali o ve z im e , d o k s m o p ro p itk ivali m o æ e li te rm o m e tar

iz d r æ ati to lik o s u no vraÊ ivanje u m inu s i m o æ e li p lanina ne s te nju Ê i iz d r æ ati viπ e m e -

tars k e nano s e s nije g a, vratili s m o s e B ajanu

10,11 strana 4/16/08 11:34 AM Page 11

18. travnja 2008.12

R epublika Hrvatskau svibnju Êe bitidomaÊin vjeæbe

Combined Endeavor, naj-veÊe, najkompleksnije inajvaænije vojne vjeæbeza ispitivanje i dokumen-tiranje interoperabilnostikomunikacijsko-informa-cijskih ureaja i sustava.Naime, Combined Ende-avor svake se godineodræava na dvije lokacije.Glavna lokacija je uvijekBaumholder u NjemaË-koj. Na ovogodiπnjoj vjeæ-bi, druga lokacija bit Êe splitska ratna luka Lora. Organi-zator vjeæbe je USEUCOM, a odræavat Êe se od 2. do 14.svibnja. Na glavnoj lokaciji, u NjemaËkoj, bit Êe 1200 su-dionika iz 40 dræava i dvije organizacije NATO-a i SEE-BRIG-a, a u Splitu se oËekuje oko 120 sudionika iz 12dræava. U Splitu Êe se istodobno odræavati i meunarodnamedicinska vojna vjeæba MEDCEUR, koja Êe biti korisnikmreæe πto Êe se razvijati u vjeæbi Combined Endeavor. BitÊe to prvi put da vjeæba Combined Endeavor ima i stvar-nog korisnika. To je, naravno, samo jedna od znaËajkiovogodiπnje vjeæbe u kojoj Êe sveukupno sudjelovati 44pripadnika naπih Oruæanih snaga i to na tri lokacije. Navjeæbaliπtu u NjemaËkoj bit Êe njih 19, u Splitu 21, a uvojarni “ KovËanje” na Malom Loπinju, gdje Êe biti smjeπ-tena naπa kratkovalna radiopostaja Ëetiri sudionika. Naj-veÊi broj pripadnika naπeg tima jesu doËasnici, od kojihÊe dvojica, i to nadnarednik Darko Peroπ i narednik JuricaMikπiÊ, raditi u zapovjedniπtvu vjeæbe. Svi su oni zapoËelis intenzivnim pripremama, koje Êe se do 25. travnja pro-voditi u zagrebaËkoj vojarni "Croatia". Upravo zbog togaπto se vjeæba dijelom odræava u Hrvatskoj, u njoj Êe sudje-lovati znatno viπe naπih mladih Ëasnika i doËasnika negoprijaπnjih godina, a to Êe, istaknuo je zapovjednik NOSOSRH CE 08 bojnik Vedran VejiÊ iz Uprave za komunika-cijsko- informacijske sustave GSOSRH-a, biti dobra pri-prema za njihovo eventualno sudjelovanje u meunarod-

nim operacijama. InaËe,testiranje interoperabil-nosti komunikacijsko-in-formacijskih ureaja isustava u vjeæbi provodise upravo radi pruæanjaπto kvalitetnije potporesnagama koje sudjeluju umeunarodnim operaci-jama, a samim time i radiπto kvalitetnijeg zajedniË-kog djelovanja zemaljaNATO-a i PzM-a u me-unarodnom okruæenju uoperacijama oËuvanjamira, ali i u sluËajevima

masovnih katastrofa. "Na ovogodiπnjoj vjeæbi pruæit Êenam se", napomenuo je bojnik VejiÊ, "i jedinstvena prilikada preko satelita USEUCOM-a, odnosno preko njihova"satelitskog linka NjemaËka-Lora, dobijemo jedan kanalkako bismo mogli za naπe potrebe testirati komunikacijupreko satelita.” Testiranje tih moguÊnosti, istiËe VejiÊ, po-sebno je vaæno zato πto se gotovo sve komunikacije premasudionicima u misijama odvijaju preko satelita. Uza sveto, Hrvatska Êe na vjeæbi biti i u ulozi upravne postaje zakratkovalnu radiopostaju, a tu Êe zadaÊu realizirati zajed-no s pripadnicima OS Slovenije.

Iako na ovogodiπnjoj vjeæbi, prema rijeËima bojnika Ve-jiÊa, neÊemo testirati novu opremu, novost je πto Êemo nanjoj sudjelovati s radiorelejnim ureajem Thales TRC 4000,koji je testiran na proπlogodiπnjoj vjeæbi. To je ureaj kojisluæi za prijenos velike koliËine podataka izmeu Ëvoriπta umreæi, a preko kojega Êe na ovoj vjeæbi druge zemlje sudio-nice testirati svoje sustave. Neosporno je da odræavanje ovevjeæbe u Hrvatskoj za naπe Oruæane snage ima viπestrukeprednosti, te da Êe i ovogodiπnja vjeæba pridonijeti daljnjemrazvoju komunikacijsko-informacijskih sustava u naπemOS-u. Na vjeæbi Combined Endeavor pripadnici OSRH-akao punopravni Ëlanovi sudjeluju od 2001. godine, a bojnikVedran VejiÊ i njegov zamjenik bojnik Karlo KreπiÊ oËekujuda Êemo se i na ovogodiπnjoj vjeæbi pokazati kao dobri su-dionici, ali i dobri domaÊini.

Priprem e hrvatskog tim a za vjeæ bu Com bined Endeavor 2008

R e p u b lik a H rvats k a u s vib nju Ê e b iti d o m aÊ in vje æ b e C o m b ine d E nd e avo r, najve Ê e ,

najk o m p le k s nije i najvaæ nije vo jne vje æ b e z a is p itivanje i d o k u m e ntiranje inte ro p e ra-

b ilno s ti k o m u nik ac ijs k o -info rm ac ijs k ih u re aja i s u s tava. T e s tiranje inte ro p e rab ilno s ti

k o m u nik ac ijs k o -info rm ac ijs k ih u re aja i s u s tava u vje æ b i p ro vo d i s e u p ravo rad i p ru -

æ anja π to k valite tnije p o tp o re s nag am a k o je s u d je lu ju u m e u naro d nim o p e rac ijam a

D oprinos daljnjem razvoju komunikacijsko--informacijskih sustava u O S -u

Leida PARLOV, s n imio T omis lav B RAN DT

OS RH

12,13 strana 4/16/08 11:11 AM Page 12

1318. travnja 2008.

Tranzicija hrvatskih branitelja u civilni æ ivot

O b rativπ i s e O d je lu z a tranz ic iju , o s je Ë k i je p o d u z e tnik najp rije p ro π ao tranz ic ijs k u ra-

d io nic u . A d e k vatno o p is avπ i s vo je nam je re , u s k lo p u p ro g ram a IO M u b r z o je d o b io p o -

tre b na inic ijalna s re d s tva, k o jim a je u d ario te m e lje s vo jih d anaπ njih p o s tro je nja u J o -

s ip o vc im a k raj O s ije k a. "M ala" farm a u o s je Ë k o m p re d g ra u d anas je o p re m lje na naj-

m o d e rnijo m te h no lo g ijo m z a p o s ao k o ji, z ap ravo , d anas s ve viπ e d o b iva na c ije ni…

T ek zaπavπi u pedesete, Æ eljkoVrselja, zapovjednik 302. logis-tiËke brigade u Osijeku, krajem

2006. postao je umirovljeni pukovnik.» ovjeku koji je i prije rata, u civil-stvu, obnaπao visoku funk-ciju pomoÊnika direktora uvelikoj tvrtki, teπko je biloprihvatiti umirovljenje. Joπse osjeÊao Ëilim i ornim zaposao. "Nikako se nisammogao priviknuti na nerad,nisam ja Ëovjek za birtiju ilikartanje", kaæe Vrselja, iakoje veÊ aktivno odradio 35godina svoga æivota. Usvom radnom vijeku nikadanije iπao na bolovanje iliizostajao s posla. A kad jebilo potrebno, nije izostajaoni s ratiπta. Kamo god je do1993. iπla njegova 3. gardij-ska brigada, iπao je i Vrse-lja, kao pomoÊnik zapovjed-nika 1. bojne. Erdut, Dalj,OkuËani, Maslenica...

Pretproπle godine, neka-daπnji pomoÊnik direktora ipukovnik odluËio je krenutis treÊom karijerom. VeÊ pr-ve dvije funkcije razlikovalesu se jedna od druge. A πtoreÊi o treÊoj? Vrselja je za-jedno sa sinom osnovaotvrtku koja se bavi - uzgo-jem peradi! Naravno, niko-me tko odluËuje ni iz Ëegapokrenuti posao nije lako, aVrselja, roeni Livnjak, priznaje: "UpoËetku nisam znao ni koliko pileima prstiju". Poznata priËa su i "vjeË-ni" poduzetniËki krediti, papirologijate svakojake druge teπkoÊe, koje, me-utim, obitelj Vrselja uspjeπno rjeπa-va. Svakako je pripomoglo i neka-

daπnje Vrseljino ministarstvo,MORH. Obrativπi se Odjelu za tran-ziciju, osjeËki je poduzetnik najprijeproπao tranzicijsku radionicu. Adek-vatno opisavπi svoje namjere, u sklo-

pu programa IOM ubrzo je dobio po-trebna inicijalna sredstva, kojima jeudario temelje svojih danaπnjih pos-trojenja u Josipovcima kraj Osijeka.Na toj pomoÊi svesrdno zahvaljuje,MORH mu je "pomogao u jednom odnajvaænijih koraka k ostvarenju cilja".

Cilj je, u najveÊoj mjeri, ostvaren."Mala" farma u osjeËkom predgraudanas je opremljena najmodernijomtehnologijom za posao koji, zapravo,danas sve viπe dobiva na cijeni. Svoj

posao Vrselja je osnaæio ko-operacijom s hrvatskim gi-gantima, Kokom i Vindijomiz Varaædina, "Hvala Bogu,ne æalim se", kaæe Vrselja.Naπao je svoje mjesto natræiπtu, a kao i kooperantiaæurni su u svojim obveza-ma. Osobitu pozornost pos-veÊuje poπtovanju higijen-skih i zdravstvenih normiza proizvodnju. No, vjero-jatno je najvaænije πto ne-kadaπnji pukovnik uæiva uonome πto radi. "Da nijeposla, ne znam πto bih", tvr-di. "Jednostavno sam nau-Ëio raditi i biti aktivan".Vjerojatno je i u tome po-anta priËe. Za ljude kojimaje rad neizostavni dio aktiv-nog æivota, oËito nije pro-blem baviti se bilo Ëime vri-jednim i poπtenim, i Æ eljkoVrselja je najbolji primjer.Nekadaπnji ratnik pronaπaoje "najbolju terapiju" u vlas-titom gospodarstvu, gleda-juÊi ga kako se uspjeπnorazvija, i to radeÊi sa svo-jom obitelji. ©toviπe, Vrseljabi æivot kakav vodi prepo-ruËio svim nekadaπnjim

braniteljima. "Tko od njih æeli pokre-nuti sliËan posao, neka mi se slobod-no javi". Æ eli pruæiti pomoÊ savjetimasvima onima koji se misle ozbiljnobaviti takvom vrstom posla. On je utoj poslovnoj ideji uspio, pa vjerujeda mogu i drugi.

Treæa karijera umirovljenog pukovnika

OS RH

Domag oj VLAH OVIΔ

12,13 strana 4/16/08 11:12 AM Page 13

1418. travnja 2008.

U sportskoj dvorani Osnovne πkoleu Dugavama, 13. travnja momËadMORH-a u finalu kupa REKLA-e po-bijedila je momËad AGIT-a.

MomËad MORH-a je, nakon Ëetiripobjede u finalu kupa REKLA-e, do-Ëekala jedna od najboljih momËadi,AGIT, koji su predvodili ponajboljiigraËi lige, Vladan AlanoviÊ i SiniπaMedenica. Zato je trijumf nadAGIT-om jedna od boljih predstavaMORH-a. Utakmice kupa igraju seprema pravilima u trajanju 4x 8 minu-ta. Prvo poluvrijeme utakmice pro-teklo je u neizvjesnoj borbi, a mom-Ëadi su se izmjenjivale u vodstvu neviπe od 3-4 koπa. U treÊoj Ëetvrtini,agresivna obrana MORH-a dopustila

je AGIT-u daod 37:42 pos-tigne samo je-dan koπ te jezavrπio s54:43. Naj-vaæniju uloguu pobjedi odi-grao je trioMarËinko-MajetiÊ-Osto-jiÊ, a pridoda-ni su im idvometraπi

Hrvoje Filipan i Gjuro Simon, koji suostvarili prevlast pod koπevima zaus-tavljanjem dalekometnih projektilaAlanoviÊa i Medenice. Sve je zavrπilopoËetkom zadnje Ëetvrtine, kada sumorhovci kontrama potpuno razbiliAGIT sa 16 razlike u svoju korist.TreÊi trijumf nad AGIT-om ove sezo-ne donio je pobjedniËki pehar mom-Ëadi MORH-a.

MORH-ova koπarkaπka momËad iove sezone igra vrlo zapaæenu uloguu amaterskoj koπarkaπkoj ligi REK-LA. Zauzela je drugo mjesto, izamomËadi ATLANTICA, u veteranskojligi. Tu tvrdnju potkrepljuje Ëinjenicada su ostvarili ukupni omjer pobjedai poraza 16:4 πto je 80% uspjeπnosti.

Na poËetku doigravanja za ukup-nog pobjednika REKLA-e, koje je po-Ëelo proπlog vikenda, momËadMORH-a pobijedila je u izvanrednojigri u prvom poluvremenu (+ 29)momËad SDP-a s 57:28, a na kraju, uopuπtajuÊem ritmu, zavrπilo je s89:71. U doigravanju ih Ëekaju kudi-kamo mlai protivnici iz seniorskogranga lige, no mladost ne mora biti iprednost. MORH je to dokazao u Ku-pu pobijedivπi favorizirani Konzum iAir Alert, koji su vodeÊi u Prvoj ligiREKLA-e.

Optimizam u MORH-u buja sa sveboljim zdravstvenim stanjem igraËa.Dosad koπarkaπka momËad nije nijed-nom igrala u kompletnom sastavu.Ipak, πirokom klupom i moguÊnoπÊurotacije izostanci su uglavnom uspjeπ-no prevladani. O πirini dovoljno govo-ri to πto u svakoj utakmici MORH imabarem Ëetvoricu s dvocifrenim brojempostignutih koπeva. Najbolji strijelacje Vjekoslav MarËinko (18,6 po utak-mici), a u momËadi trenera – ure Si-mona Ëesto se istiËu Hrvoje Filipan iMladen OstojiÊ. SkakaËki dio ponajvi-πe odrauje uvijek borbeni Kreπimir©imurina, a sve to pod dirigentskompalicom A. MajetiÊa.

D. G RE G U RIΔ

Zapovjednik HRM-a, komodor Ante UrliÊ, 9. travnjauruËio je Ëin pomoÊniku vojnog izaslanika SjedinjenihAmeriËkih Dræava za mornaricu, kapetanu fregate Willia-mu Mosenfelderu. Kapetan fregate Mosenfelder dobio jeËin poËetkom travnja, ali je zamolio zapovjednika Hrvat-ske ratne mornarice da mu on osobno uruËi Ëin.

SveËanost je odræana u Zapovjedniπtvu HRM-a, uz na-zoËnost Ëasnika HRM-a i cjelokupnog osoblja Ureda voj-nog izaslanika SAD-a u Republici Hrvatskoj. Na poËetkusveËanosti, proËitana je zapovijed o dodjeli Ëina, a potomje kapetan fregate Mosenfelder, ispred zapovjednikaHRM izrekao ËasniËku prisegu.

"Danaπnji dogaaj nije sluËajnost. To je cio slijed doga-aja πto su se zbili posljednjih dana“ , rekao je komodorUrliÊ i dodao kako mu je Ëast uruËiti Ëin kapetanu fregateMosenfelderu, jer "to je dokaz prijateljskih odnosa izmeudviju dræava i dviju mornarica“ .

"Svako promaknuÊe je vaæan dogaaj za Ëasnika, izjavioje kapetan fregate Mosenfelder, ali je promaknuÊe koje mi

je uruËio zapovjednik HRM-a, komodor Ante UrliÊ, izu-zetna Ëast. Ovo je prvi put da je jednom Ëasniku Ratnemornarice Sjedinjenih AmeriËkih Dræava uruËen Ëin is-pred zapovjednika strane mornarice. To je jedinstven do-gaaj za mene. Æ elio sam da mi komodor UrliÊ uruËi Ëinjer ga izuzetno poπtujem, te takoer zbog Ëasnika HRM-as kojima sam se sprijateljio.“

OJ I H RM

Finale K upa R EK LA -e

OS RH

U ruË enje Ë ina pomoæniku V IZ-a S A D -a

14,15 strana 4/16/08 11:14 AM Page 14

15

OS RH

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske raspisalo je10. oæujka 2008. NatjeËaj za stipendiranje studenata, ustatusu kadeta, prve godine preddiplomskih studija zastjecanje akademskog naziva prvostupnika, koji se upi-suju u akademskoj godini 2008./09., a rok prijave je 21.travnja 2008. godine. Na natjeËaj se mogu prijaviti svikandidati koji u akademskoj godini 2008./2009. planira-ju upisati jedan od dolje navedenih sedam fakultetaSveuËiliπta u Zagrebu i SveuËiliπta u Splitu, kao i svikandidati koji planiraju upisati neki od studija na Teh-niËkom veleuËiliπtu u Zagrebu.

RijeË je o natjeËaju za program civilno-vojnog πkolova-nja, a kandidati primljeni u taj program imat Êe moguÊ-nost zavrπetka visokoπkolskog obrazovanja na jednom odhrvatskih sveuËiliπta, odnosno veleuËiliπta. Uz to Êe tije-kom studija imati osiguranu stipendiju (u godiπnjem izno-su od najmanje 12 tisuÊa kuna), besplatnu struËnu litera-turu, besplatni smjeπtaj i prehranu, te po zavrπetku studijaosiguran posao u Oruæanim snagama Republike Hrvat-ske. Kandidati koji prou potrebna testiranja po zavrπetkustudija obvezni su raditi u sustavu OSRH u trajanju dvo-struko duæem od vremena stipendiranja. Po zavrπetku stu-dija, kandidati mogu, osim osiguranog posla u OSRH, ra-Ëunati i na moguÊnosti daljnjeg usavrπavanja ne samo uHrvatskoj veÊ i u drugim zemljama u svijetu.

NatjeËaj je otvoren za pripadnike oba spola, a prijavitise moæe u uredima za obranu prema mjestu prebivaliπta.Po prijavi na natjeËaj, kandidati Êe biti upuÊeni na testira-nja i zdravstvene preglede, a kandidati za kadete - vojnepilote moraju dodatno proÊi i program selekcijskog lete-nja. Vaæno je istaknuti kako Êe svi kandidati redovito pris-tupati prijamnim ispitima na visokoπkolskim ustanovamakoje izaberu, a MORH je takoer osigurao moguÊnostdodatnih priprema za upise na fakultete za kandidate kojise prijave u program Kadet.

SVEU» ILI©TE U ZAGREBUFakultet elektrotehnike i raËunarstva• svi preddiplomski sveuËiliπni studijiFakultet strojarstva i brodogradnje• preddiplomski sveuËiliπni studij strojarstva• preddiplomski sveuËiliπni studij zrakoplovstvaPrirodoslovno-matematiËki fakultet• svi preddiplomski sveuËiliπni studijiKinezioloπki fakultet• preddiplomski sveuËiliπni studiji kineziologijeFakultet prometnih znanosti• studij aeronautike - vojni piloti

TEHNI» KO VELEU» ILI©TE U ZAGREBU• svi preddiplomski struËni studiji

SVEU» ILI©TE U SPLITUPomorski fakultet• smjer Pomorska nautikaFakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnjePreddiplomski sveuËiliπni studij:• elektrotehnika i informacijska tehnologija• strojarstvo• raËunarstvo• industrijsko inæenjerstvoPreddiplomski struËni studij:• elektrotehnika• strojarstvo• raËunarstvo

M O R H raspisao NatjeË aj za stipendiranje studenata

18. travnja 2008.

Za popunu radnih mjesta u Samos-talnom odjelu za vojni zraËni promet

1. Voditelj odsjeka letaËkih stan-darda i operacija

Uvjeti:• VSS/VII/I -dipl. ing. prometa -

aeronautiËki smjer - pilot (nastavnikletenja na borbenom avionu MiG-21,osposobljenost za PC-9 i Zlin)

• ustrojbeni Ëin: pukovnik• VSSSp:91503• aktivno znanje engleskog jezika• 10 godina rada u struci• posebna vojna znanja2. Viπi struËni savjetnik - nadzor-

nik za sigurnost letenja aviona• VSS/VII/I - dipl. ing. prometa -

aeronautiËki smjer - pilot (pilot trans-portnog ili protupoæarnog aviona An-32 B, CL-415, AT-802)

• ustrojbeni Ëin: pukovnik• VSSSp:91503• aktivno znanje engleskog jezika• 10 godina rada u struci• posebna vojna znanja3. Viπi struËni savjetnik - nadzor-

nik za sigurnost letenja helikopteraUvjeti:VSS/VII/I - dipl. ing. prometa - ae-

ronautiËki smjer - pilot (kapetan trans-portnog helikoptera, po moguÊnostiosposobljen za helikopter Bell - 206)

• ustrojbeni Ëin: pukovnik• VSSSp:91503• aktivno znanje engleskog jezika• 10 godina rada u struci• posebna vojna znanja4. Viπi struËni savjetnik za zraËni

promet - Odsjek aerodroma i voj-nog zraËnog prometa

Uvjeti:• VSS/VII/I - dipl. ing. prometa -

aeronautiËki smjer ili smjer kontroleletenja

• ustrojbeni Ëin: pukovnik• VSSSp:91501• aktivno znanje engleskog jezika• 10 godina rada u struci• posebna vojna znanja5. Viπi struËni savjetnik - nad-

zornik za besposadne letjelice ipadobranstvo

Uvjeti: • VSS/VII/I - dipl. ing. zraËnog

prometa / dipl. ing. strojarstva /dipl. ing. elektrotehnike (po moguÊ-nosti instruktor - operater bespo-sadnih letjelica ili instruktor pado-branstva)

• ustrojbeni Ëin: pukovnik• VSSSp:91501• aktivno znanje engleskog jezika• 10 godina rada u struci

• posebna vojna znanja6. Voditelj Odsjek zrakoplovno-

-tehniËkih standarda i certifikacijeUvjeti:• VSS/VII/I - dipl. ing. strojarstva

/ dipl. ing. elektrotehnike• ustrojbeni Ëin: pukovnik• VSSSp:92201• aktivno znanje engleskog jezika• 10 godina rada u struci• posebna vojna znanja7. Viπi struËni savjetnik - nadzor-

nik za zrakoplovno-tehniËke stan-darde helikoptera

Uvjeti:• VSS/VII/I - dipl. ing. strojarstva

/ dipl. ing. elektrotehnike• Ustrojbeni Ëin: pukovnik• VSSSp:92201• aktivno znanje engleskog jezika• 10 godina rada u struci• posebna vojna znanja8. Viπi struËni savjetnik - nadzor-

nik za zrakoplovno-tehniËke stan-darde zrakoplovnog naoruæanja

Uvjeti:• VSS/VII/I - dipl. ing. strojarstva /

dipl.ing. elektrotehnike• ustrojbeni Ëin: pukovnik• VSSSp:92201• aktivno znanje engleskog jezika• 10 godina rada u struci• posebna vojna znanja9. Voditelj Odsjeka upravljanja

kvalitetomUvjeti:• VSS/VII/I - dipl. ing. strojarstva

/ dipl. ing. elektrotehnike• ustrojbeni Ëin: pukovnik• VSSSp:92201• aktivno znanje engleskog jezika• 10 godina rada u struci• posebna vojna znanja10. Viπi struËni savjetnik za kon-

trolu kvalitete, registre, certifikaci-ju i licenciranje

Uvjeti: VSS/VII/I - dipl. ing. strojarstva /

dipl. ing. elektrotehnike/ dipl. ing.zraËnog prometa

• ustrojbeni Ëin: pukovnik• VSSSp: 92203/91501• aktivno znanje engleskog jezika• 10 godina rada u struci• posebna vojna znanjaPrijave s dokazima za ispunjavanje

navedenih uvjeta zainteresirani kan-didati iz ustrojbenih cjelina MORH-amogu dostaviti na adresu: Ministar-stvo obrane RH, Uprava za ljudskeresurse, Personalna sluæba, StanËi-Êeva 6, 10 000 Zagreb, a zaintere-sirani kandidati iz ustrojbenih cjelinaGSOSRH-a prijave s dokazima mogudostaviti na adresu: Glavni stoæerOSRH, Uprava za personalne pos-love, vojarna "Croatia", Sarajevskabb, 10 000 Zagreb.

Rok za podnoπenje prijave je do30. travnja 2008.

Za eventualne upite u svezi s natje-Ëajem, zainteresirani kandidati moguse obratiti na telefon 01/4568-553.

REPUBL IKA HRVATSKAMINISTARSTVO OBRANE

ZAGREBUPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE

raspisuje:I N T E R N I N AT J E » A J

14,15 strana 4/16/08 11:14 AM Page 15

18. travnja 2008.

ZAPOVJEDNI©TVO za istraæiva-nja i razvoj (RDECOM) ameriËkekopnene vojske (US Army ), na za-jedniËkoj konferenciji vojske i indus-trije, posveÊenoj treningu, izobrazbii simulacijama, prikazalo je brojnetehnologije koje bi trebale unaprije-diti ta podruËja u sklopu ameriËkekopnene vojske (US Army ).

Dijelovi RDECOM-a koji su sudje-lovali na konferenciji jesu Srediπte

za istraæivanje i razvoj letjelica iprojektila, Srediπte za simulacijske iobuËne tehnologije te Srediπte zarazvoj i istraæivanje vozila.

Konferencija je zamiπljena kao fo-rum za jaËanje suradnje vojske, in-dustrije, akademske zajednice i raz-nih vladinih agencija na unaprei-vanju izobrazbe, identificiranju za-jedniËkih zadaÊa te razvoju zajed-niËkih programa. Tako razvijenim

programima trebale bi se koristitirazne agencije pa bi to u konaËnicipojeftinilo i pojednostavilo izobraz-bu. Meu prikazanim tehnologija-ma jesu i modeli raËunalnih simula-cija namijenjenih izobrazbi vojnikaza razliËite situacije kao npr. pravil-na interkulturalna komunikacija isliËna uskospecijalizirana znanja.

Prikazan je i projekt HapMed, ra-Ëunalna simulacija - igra, koji omo-guÊava bolju izobrazbu medicin-skog osoblja za djelovanje na prvojcrti u borbenim situacijama. Sudio-nici su mogli vidjeti i programCrew-Integration Automation Test-bed. Njegov je cilj pomoÊi u razvojui testiranju naprednih radnih posta-ja za dvo - i troËlane posade budu-Êih borbenih vozila iz programaFCS.

M . PE T ROVIΔ

16

PO»ETKOM travnja ameriËkatvrtka Lockheed Martin sklopila jenovi ugovor s japanskom tvrtkomMitsubishi Heavy Industries(MHI), vrijedan 250 milijuna ame-riËkih dolara, kojim je dogovorenazajedniËka proizvodnja novih osamborbenih aviona F-2 za potrebe ja-panskog obrambenog zrakoplovstva(Japan Air Self Defense Force -JASDF). To je dvanaesti ugovor poredu koji je dosad sklopljen izmeuJapana i Sjedinjenih AmeriËkihDræava, i s njime Êe japanska flotaimati 94 aviona toga tipa, koliko je iodobreno.

Zavrπno sklapanje svih dijelovaaviona, te njegove unutarnje opre-me, proizvedenih u Japanu i SAD-u,obavlja se u japanskom gradu Na-goy a, a Mitsubishi Heavy Industriesje s isporukom prvih aviona F-2 za-poËeo tijekom 2000. Prema ugovorudo kraja fiskalne 2008. bit Êe isporu-Ëeno 76 aviona. Temelj japanskoglovca F-2 Ëini u biti prijedlog dizaj-na poboljπane inaËice borbenogaviona F-16, koja je nosila naziv

F-16 Agile Falcon. Tijekom devede-setih godina proπlog stoljeÊa, Lock-heed Martin ga je ponudio ameriË-kom ratnom zrakoplovstvu, ali tajprojekt je odbijen u korist razvojaJoint Strike Fightera. Japan je F-16Agile Falcon odabrao kao svoj “ se-kundarni lovac” odnosno kao dopu-nu u djelovanju svojim borbenimavionima F-15J i F-4EJ, te zamjenuza borbene avione F-1. ProizvodnjaF-2 je zapoËela tijekom 1996., ali jezbog viπe strukturalnih problema i

visoke jediniËne cijene (Ëak Ëetiriputa veÊa u odnosu na F-16 Block50/52) poËetak isporuke odgoendo 2000. godine. U odnosu naF-16, lovac F-2 se razlikuje s 25%veÊom povrπinom krila, uporabomkompozitnih materijala zbog manjemase i radarskog odraza, duæomnosnom sekcijom trupa, veÊimuvodnicima zraka, veÊim vertikal-nim stabilizatorom, te trodijelnimpokrovom kabine.

I. SKE N DE ROVIΔ

US

Arm

yNOVOS TI IZ VOJNE TEHNIKE

Nove tehnologije

Japan jaË a flotu lovaca F-2

16-19 vijesti 04/15/08 11:20 Page 16

1718. travnja 2008.

AMERI»KA tvrtka Argo MedicalTechnologies Ltd., specijalizirana zamedicinske ureaje, razvija egzos-keleton ReWalk kao revolucionarnupomoÊ paraplegiËarima, koja bi tre-bala, nadaju se, zamijeniti uobiËaje-na invalidska kolica. EgzoskeletonReWalk je laki podupiraË za trup inoge, a ima elektromotore, izvoreelektriËne energije (punjive bateri-je), potrebne senzore i raËunalninadzorni sustav. Zapravo, egzoske-leton se najlakπe moæe opisati kaoumjetne noge.

Korisnik postavi noge u odgovara-juÊe dræaËe, na lea stavi naprtnja-Ëu s kontrolerom te na daljinskomupravljaËu izabere æeljenu aktiv-

nost. Senzor na prsima mjerikut trupa te upravlja nogamada se kreÊu naprijed ili na-trag, kako bi se odræala rav-noteæa tijela.

Razvoj samog egzoskeletonapovjeren je izraelskoj inæenje-rijskoj tvrtki Taga koja se naπla predizazovom stvaranja ureaja πto Êeoponaπati ljudski hod i moÊi se pri-lagoditi razliËitim korisnicima.

Inæenjeri su se u razvoju egzoske-letona ReWalk sluæili naprednimsoftverskim alatima da ubrzaju i po-jeftine proces. ReWalk je trenutaËnou procesu kliniËkih ispitivanja, aprema planovima komercijalno bibio dostupan tijekom 2009.

Drugo veliko podruËje primjeneegzoskeletona jesu vojska i drugesliËne vladine agencije u kojimapostoji, teæe ostvariva, potreba da sesnaga ljudskog tijela poveÊa. Eg-zoskeleton Êe osigurati poveÊanjesnage, vojnicima omoguÊiti duæe ibræe hodanje i noπenje teæih tereta,te olakπati manipuliranje teæimoruæjima.

M . PE T ROVIΔ

RUSKA novinska izvjeπtajnaagencija RIA poËetkom travnja ob-javila je kako Rusija zapoËinje s raz-mjeπtajem svoje druge PZO bitniceopremljene sustavom S-400 Triumf(NATO naziva SA-21 Grpwler). Tanova PZO bitnica bit Êe rasporee-na na sjeverozapadu Rusije, dok jeprethodna S-400 bitnica tijekomproπle godine u kolovozu raspore-ena u blizine Moskve i u srediπ-njoj Rusiji, radi zaπtite zraËnogprostora iznad glavnog grada tevaænih industrijskih zona. Rusija jeza svoje potrebe naruËila od kon-cerna Almaz Central Design Bure-au, koji je nositelj razvoja sustava

S-400, 18 bitnica. One bi najkasnijedo 2015. (dokad bi svi sustavi S-300i S-200 trebali biti povuËeni iz upo-rabe) trebale biti rasporeene na140 strateπkih toËaka u 13 ruskihregija. Sam sustav S-400 Triumf Ëi-nit Êe okosnicu ruskog obrambenogproturaketnog πtita najmanje do2020., a prema odreenim oËekiva-njima do 2025., dokad se oËekujezavrπetak razvoja novog sustava pe-te generacije S-500 Autokrat (dome-ta do 3500 km) i njegovo uvoenjeu operativnu uporabu. Jednu bitni-cu sustava S-400 Ëini minimalnoosam lansera s ukupno 32 projektila48N6DM (maksimalnu snagu jedne

bitnice moæe Ëiniti 12 lansera), uzmobilnu zapovjednu postaju.

Sustav S-400 razvijen je radi pres-retanja i uniπtavanja razliËitih cilje-va u zraku, prije svega balistiËkih ikrstareÊih projektila te razliËitihborbenih aviona i bombardera, od-nosno maksimalno moæe pratiti ci-ljeve u zraku koji imaju brzinu od4,8 km u sekundi. Maksimalni do-met mu je 400 km, πto je dvostrukoviπe od dometa ameriËkog PZO sus-tava MIM-104 Patriot, odnosno 2,5puta viπe od njegova prethodnika,ruskog sustava S-300PMU-2.

Rusija je dosad bila protiv izvozasvog PZO sustava S-400. No, nedav-ni bilateralni sporazumi koje je SADsklopio s Poljskom i » eπkom za pos-tavljanje svojih PZO sustava ponu-kali su Rusiju da se otvori izvozusvoje nove tehnologije u regiji, naπto je prva reagirala Bjelorusija zah-tjevom za kupnju sustava S-400. Za-nimanje za S-400 takoer iskazujuKina, Ujedinjeni Arapski Emirati,Iran i GrËka, a Sjeverna Koreja u su-radnji s Almaz Central Design Bure-auom razvija svoju jednostavnijuinaËicu S-400, pod nazivom Cheol-mae-2, koja Êe biti opremljena korej-skim derivatom projektila 9M96.

I. SKE N DE ROVIΔ

R usija jaË a svoj proturaketni πtit

NOVOS TI IZ VOJNE TEHNIKE

Egzoskeletoni dolaze

Busi

ness

Wire

16-19 vijesti 04/15/08 11:20 Page 17

AMERI»KA je vojska, radi popu-lariziranja vojniËkog poziva i πirenjanovaËke baze, izdala raËunalnu igruAmerica’s Army , koja spada u popu-larni æanr “ pucaËina iz prvog lica”(FPS-First Person Shooter). Kako jeigra dobro naËinjena i odlikuje serealizmom, odmah je naπla krug lju-bitelja. Stalno se nadograuje dabude πto zanimljivija igraËima.

Tako je posljednja inaËica, Ameri-ca’s Army : True Soldiers, najprijeizdana za igraÊu konzolu X box 360,pa za PC. InaËica za PC raËunalanajprije je bila predstavljena nakonferenciji posveÊenoj suradnjivojske i industrije. Prvi testeri igrebili su vojnici sa stvarnim teren-skim operativnim iskustvom. Njiho-vi su komentari bili vrlo pozitivni.Osobito su pohvalili autentiËnost,naËin djelovanja pojedinih oruæja i

zvukove te naglaπavanje timskograda.

Komentari opÊe igraËke publiketakoer su pozitivni. Treba imati naumu kako je America’s Army igra soko 8,8 milijuna registriranih igra-Ëa, koji su dosad potroπili viπe od200 milijuna sati na igranje te igre.Zadnja je inaËica obogaÊena virtu-alnim prikazom nove tehnologije zapraÊenje snaga Blue Force Tracker,

koja se uvodi i u stvarnosti. Progra-meri rade na najnovijoj inaËici igre,America’s Army 3.0, koja bi se tre-bala na træiπtu pojaviti do konca2008.

Igra svim zainteresiranima na mo-deran i mladoj populaciji prihvatljivnaËin prikazuje stvarnost vojniËkogæivota u njegovu najteæem, teren-skom, operativnom izdanju.

M . PE T ROVIΔ

SREDINOM sijeËnja ove godine ubrodogradiliπtu Riva Trigoso tvrtkeFincantieri odræana je sveËanost po-laganja kobilice za prvi od Ëetiri iz-vanobalna patrolna broda namije-njena iraËkoj ratnoj mornarici. NasveËanosti su bili iraËki naËelnikglavnog stoæera, naËelnik stoæerairaËke i talijanske mornarice te di-rektor talijanske agencije za morna-riËko naoruæanje, a domaÊini su imbili predsjednik tvrtke Fincantieri ivoditelj sektora za vojnu brodograd-nju.

Patrolni brodovi se temelje naplatformi brodova klase Saettia/Di-ciotti, projektiranih za potrebe tali-janske obalne straæe, s pojedinim

elementima projekta pa-trolnog broda P61, koji jeprojektiran i izgraen zamalteπku mornaricu. Uskladu s potpisanim ugo-vorom u rujnu 2006., vri-jednim 80 milijuna eura,dostava prvog broda uklasi oËekuje se u prvojpolovici 2009., dok bi pre-

ostala tri broda uslijedila u razmaci-ma od tri mjeseca. Glavne znaËajkeiraËkih patrolnih brodova jesu dulji-na preko svega 53,4 metara i dulji-na izmeu osnovica 47,2 m, πirina8,1 metar te puna istisnina 410 to-na, πto je vrlo sliËno konfiguracijimalteπkog broda. NajveÊa brzina od23 Ëvora postiæe se s dva Isotta Fra-schini V1716 T2 MSD dizelska mo-tora, svaki snage 2360 kW, te vijci-ma s promjenjivim usponom krila.Doplov od 2100 nautiËkih miljadostiæe se pri brzini od 16 Ëvorova.Patrolni brodovi takoer Êe biti pri-lagoeni djelovanju u toplom i vlaæ-nom podruËju Perzijskog zaljeva, abit Êe naoruæani glavnim topom ka-

libra 25 mm ili 30 mm i joπ neut-vrenim brojem strojnica. Nadvodnidio broda trebao bi se znatnije razli-kovati od svojih prethodnika s obzi-rom na to da neÊe imati krmenu he-likoptersku palubu, a umjesto nje Êebiti opremljen rampom koja omogu-Êuje brzo djelovanje gumenih Ëa-maca s tvrdim dnom. Aktivni sustavza stabilizaciju plovila kormilom,ugraen na malteπki patrolni brodP61, bit Êe zamijenjen standardnimperajama za stabilizaciju. UgovorukljuËuje obuku posade te logistiË-ku potporu od trenutka primopreda-je brodova.

Posada svakog broda sastojat Êe seod 38 Ëlanova, a glavna funkcija bitÊe nadzor i zaπtita teritorijalnih vo-da i ekskluzivne ekonomske zone,operacije potrage i spaπavanja, za-tim nadzor brodova u tranzitu. ImatÊe i moguÊnost protupoæarnog dje-lovanja. Prema izjavama iraËkihvojnih duænosnika, ovi patrolni bro-dovi bit Êe temelj nove iraËke mor-narice.

M . PT IΔ G RÆ E LJ

1818. travnja 2008.

PoË etak gradnje iraË kih patrolnih brodova

NOVOS TI IZ VOJNE TEHNIKE

A merica’s A rmy πiri bazu igraË a

Am

erica’s

Arm

y U

bis

oft

16-19 vijesti 04/15/08 11:20 Page 18

19

RATNA mornarica Juæne Korejeuvela je krajem prosinca proπle go-dine u operativnu sluæbu prvu od tripodmornice Ty pe 214, poznatije podprojektnom oznakom KSS-II (Kore-an Submarine Second Phase), nasveËanosti zatvorenoj za javnost umornariËkoj bazi Chinhae. Prvapodmornica u klasi imena SonWon-il (SS 072) porinuta je u lipnju2006., a u posljednjih 18 mjeseciuspjeπno je okonËala pokusne plo-vidbe i primopredajna ispitivanja.

Osnovna obiljeæja nove klase di-zel-elektriËnih podmornica jesu du-ljina 65 m, πirina 6,3 m, povrπinskaistisnina 1700 t, a podvodna istisni-na 1860 t, πto je neπto manje negokod grËke inaËice podmornica Ty pe214. Propulzijski sustav sastoji seod jednog MTU 16V 396 dizel-mo-tora snage 3,12 MW, jednog Sie-mens Permasy n elektriËnog motorasnage 2,85 MW, dok se zraËno-neo-visna propulzija (AIP) oslanja na 9HDW PEM gorivih Ëlanaka snage306 kW, πto u inaËici s dizel-elek-triËnim pogonom omoguÊava povr-πinsku brzinu od 12 Ëv i podvodnuod 20 Ëv. Procjenjuje se da brzinapodmornice u AIP pogonu iznosi iz-

meu 2 i 4 Ëv.Podmornice imajuosam torpednihcijevi promjera533 mm. Sluæbe-no se navodi daoperativna dubinapodmornica izno-si 250 m, dok imje procijenjena400 m. Pod vodommogu ostati i dotri tjedna, πto jedaleko viπe negokod devet opera-tivnih podmornicaklase Chang Bogo (Ty pe 209).Gradnja se odvija u brodogradiliπtuUlsan tvrtke Hy undy Heavy Indus-tries’ pod licencom Thy ssenKruppo-va brodogradiliπta Howaldtswerke-DeutscheWerft (HDW), koje je pri-premilo i izradilo projekt i osiguraloglavne komponente. Druga pod-mornica u klasi porinuta je u lipnju2007. i oËekuje se kako Êe uÊi uoperativni sastav juænokorejskemornarice u studenom ove godine,dok je treÊa joπ uvijek u gradnji teÊe vrlo vjerojatno biti dostavljena ti-jekom 2009.

U sijeËnju 2007. juænokorejskavlada je obznanila namjeru nabavedruge serije od πest KSS-II podmor-nica. Gradnja prve podmornice iznove serije trebala bi zapoËeti 2012.kako bi posljednja bila dostavljena2020. godine. Tijekom 2007. zapo-Ëela je projektna faza programapodmornice KSS-III istisnine 3500tona, te se poËetak gradnje prvepretpostavlja od 2010. do 2011. Tre-nutaËno se razmatra gradnja trijuserija po tri podmornice iz progra-ma KSS-III.

M . PT IΔ G RÆ E LJ

PO»ETKOM travnja objavljeno jeda je Latvija potpisala memoran-dum o razumijevanju s Ëetrnaestdrugih zemalja koje su Ëlanice NA-TO-a i EU-a, i time i sluæbeno pos-tala partnerom u SAC (StrategicAirlift Capability ) programu. Krajemlipnja proπle godine, zemlje ËlaniceNATO saveza suglasile su se u od-luci o osnivanju agencije koja Êe bi-ti operativno tijelo provedbe SAC

programa, kojemu je temeljnicilj pruæanje strateπkog zraËnogtransporta za 15 zemalja ËlanicaNATO saveza, te za dvije zem-lje Ëlanice programa Partnerstvoza mir (Bugarska, » eπka, Dan-ska, Estonija, Maarska, Italija,Latvija, Litva, Nizozemska,

Norveπka, Poljska, Rumunjska, Slo-vaËka, Slovenija, Sjedinjene Ame-riËke Dræave, ©vedska i Finska).

Dogovorena je i nabava triju stra-teπkih transportnih aviona C-17Globemaster III. Prvi bi avion bioisporuËen sredinom 2008., a preos-tala dva tijekom 2009., kada se ioËekuje da SAC program dosegnesvoju punu operativnu sposobnost.Uz strateπki zraËni lift prema Afga-

nistanu i Iraku, namjera je NATO-ada programom pruæa transportnupotporu svim zemljama ËlanicamaSAC inicijative, raznim drugim po-trebama NATO saveza, ali i Europ-ske unije.

Za domaÊina SAC programa oda-brana je maarska zrakoplovna ba-za Papa, u koju Êe radi potrebnihpriprema njezine nove uloge, a to jeplatforma za strateπki zraËni mostprema Afganistanu i Iraku, biti ulo-æeno 30 milijuna ameriËkih dolara.Transportni avioni C-17 Globemas-ter III mogu maksimalno ponijetido 77,5 tona korisnog tereta, dokmaksimalni dolet iznosi 5200 km(C-17ER).

I. SKE N DE ROVIΔ

18. travnja 2008.

Latvija se pridruæuje S A C programu

Nova juænokorejska podmornica K S S -II

NOVOS TI IZ VOJNE TEHNIKE

16-19 vijesti 04/15/08 11:20 Page 19

VOJNA TEHNIKA

18. travnja 2008.

Iako nema potpunih analiza izra-elskih pogreπaka napravljenih ujuænom Libanonu 2006., vojni se

analitiËari slaæu u jednoj tvrdnji -suvremeni protuoklopni sustavi urukama dobro izvjeæbanih i motivi-

ranih boraca i dalje su velika opas-nost za sva oklopna vozila, pa i zanajsuvremenije tenkove. UnatoË iz-raelskoj premoÊi u zraku i na moru,te najsuvremenijim oklopnim, top-niËkim i C3I sustavima, borci Hez-

bolaha uspjeli su uniπtiti tucet bor-benih oklopnih vozila, meu njima itenkove Merkava.

Naravno, dio Hezbolahovih uspje-ha mora se pripisati odliËnom poz-navanju terena, prilagodljivoj takti-ci, agresivnom nastupu i odliËnopripremljenim poloæajima, koji sumogli dugo odolijevati napadima.Jug Libanona 2006. mjesto je gdjesu po drugi put u povijesti izraelskevojske (Israel Defense Forces - IDF)protuoklopni voeni projektili nani-jeli toj vojsci teπke gubitke. U listo-padu 1973. kombinacija jednostav-nog protuoklopnog voenog susta-va Maljutka (NATO oznake Sagger)i lakog protuoklopnog bacaËaRPG-7 bila je smrtonosna za posadestotine izraelskih tenkova M60 iCenturiona, koji su juriπali bez pot-pore pjeπaπtva i topniπtva.

ZahvaljujuÊi iranskoj tehniËkoj po-moÊi, Hezbolah je u svom arsenaluimao moderno oruæje ruskog podri-jetla, ponajviπe protuoklopne voe-ne projektile i lake protuoklopnebacaËe. RabeÊi sve moguÊnosti tere-na i unaprijed pripremljene poloæa-je, pripadnici Hezbolaha su Ëekalida im se izraelski tenkovi pribliæena minimalne domete oruæja. OdliË-no izvjeæbani od iranskih i sirijskihinstruktora, s tih su udaljenosti mo-gli ne samo pogaati tenkove negoi birati njihove najslabije toËke. Pri-tom su izbjegavali napadati s Ëela.U pravilu su gaali njihove bokoveili, ako je ikako bilo moguÊe, straæ-nji kraj. Televizijske snimke goruÊihi potpuno uniπtenih Merkava obiπlesu svijet ponovno skreÊuÊi pozor-nost struËnjaka, ali i πire javnosti,na kvalitetu novih protuoklopnihsustava s istoka.

Tekst u cijelosti proËitajte na:

www.hrvatski-vojnik.hr

Protuoklopna oruæja s istoka (I. dio)Izraelska intervencija u juænom Libanonu 2006. i (relativno) veliki gubici oklopnih vozila ponovno su usmjerili po-

zornost struËne javnosti na ruska protuoklopna oruæja

Pripremio SreÊko RADOVIΔ

20

20,21 strana 04/15/08 11:25 Page 20

18. travnja 2008.

Da nam bude jasno o Ëemu go-vorimo, spomenimo samo ne-koliko sluËajeva:

New York, SAD, 11. rujna 2001.godine: Ruπenje tornjeva SvjetskogtrgovaËkog centra (The World TradeCenter towers) usmrtilo je 2.227ameriËkih civila kao i 403 policajcai vatrogasca.

Bali, Indonezija, kolovoz 2002. go-dine: U eksploziji bombe podmet-nute u noÊnom klubu poginulo je202 ljudi, uglavnom turista.

Madrid, ©panjolska, 11. oæujka,2004. godine: TeroristiËki bombaπkinapad na vlakove u Madridu donioje smrt 191 ©panjolcu i ranio viπeod 1800 ljudi.

London, Velika Britanija, 7. srpnja,2005. godine: U bombaπkim napa-

dima na londonski transportni sus-tav ubijeno je 56 ljudi, ukljuËujuÊi iËetvoricu napadaËa, a viπe od 700bilo ih je ranjeno. Bio je to najsmr-tonosniji teroristiËki akt u VelikojBritaniji, od ruπenja Pan Amovaleta 103 godine 1988. (u kojemu jesmrtno stradalo 270 ljudi) i najsmr-tonosnije eksplozije bombi u Londo-nu od II. svjetskog rata. I joπ bez-broj takvih dogaaja u Rusiji, Egip-tu, Izraelu… svakom kutku planetapraktiËki svakodnevno. Otvorite ra-dio i gotovo nas ne iznenadi jednatakva vijest. Svijet je uπao u novueru nemira - ekonomija i druπtvo suizloæeni stalnoj opasnosti na global-nom planu πto je uzrokovano neza-konitim prometom eksploziva, ke-mikalija, nuklearnog i drugog opas-

nog materijala u funkciji terorizma.ImajuÊi na umu organizaciju danaπ-njeg druπtva, oËito je da kod svakogakta terorizma mora postojati i fazanezakonitog prometa, od mjestaproizvodnje do mjesta koriπtenja,naroËito eksploziva, ali isto tako ikemijskih sredstava, nuklearnogmaterijala, pa i ljudi. Koliki je tajnezakoniti promet? Procjenjuje seda vrijednost krijumËarene robe iz-nosi 650 milijardi dolara godiπnje.Procijenjena vrijednost trgovinedrogom iznosi 400 milijardi dolaraπto je 8% svjetske trgovine. I najvje-rojatnije se time financiraju mnogiod spomenutih dogaanja.

ANTITERORIZAM

21

Terorizam je glavna prijetnja civilizaciji XXI. stoljeÊa i stalni izazov ljudskoj dovitljivosti. Ranjivost druπtva na te-

roristiËke napade posljedica je djelomiËno proliferacije kemijskog, bioloπkog i nuklearnog oruæja za masovno uniπ-

tavanje, ali i Ëinjenice da osnovne potrebe druπtva, kao πto su transport, informatika, energija i zdravstvena skrb

ovise o vrlo uËinkovitim i meusobno povezanim sustavima

Nuklearne tehnike u borbi protiv terorizma

Vladivoj VALKOVIΔ

Tekst u cijelosti proËitajte na:

www.hrvatski-vojnik.hr

Nuklearne tehnike u borbi protiv terorizma

20,21 strana 04/15/08 11:25 Page 21

22

Novi operativni zahtjevi koji sustavljeni pred njemaËke oru-æane snage, a posebice pred

njezinu ratnu mornaricu, imali suza posljedicu projektiranje novihratnih brodova temeljenih na nekimnovim naËelima koja Êe udovoljitizahtjevima tzv. Stabilizacijskih sna-ga. Te snage su predviene kao sta-bilizacijska vojna sila, koja Êe biti ustanju dugotrajno djelovati u podru-Ëjima dugotrajnih vojno-politiËkihkriza, ponajprije na Bliskom i Sred-njem istoku, te afriËkog kontinenta.BuduÊi da je u samoj definiciji sta-bilizacijskih snaga naglasak na“ dugotrajnom djelovanju” , projekti-ranju novih brodova za te zadaÊemoralo se pristupiti iznimno paælji-vo. PrateÊi sustavnu evolucijufunkcionalnih zahtje-va postavljenihpred novu

klasu borbenog plovila, njemaËkivojni i brodograevni struËnjaciprojektirali su novu fregatu, koja jedobila sluæbeni naziv klasa F 125.

Projekt razvoja nove klase koja bitrebala zamijeniti postojeÊe fregateiz klase F 122 (ukupno osam plov-nih jedinica) zapoËet je prije desetakgodina kao logiËan nastavak uspjeπ-nog razvoja domaÊe serije namjen-skih fregata πto je Ëine joπ i klaseF123 i F124. NjemaËka saveznauprava za vojnu tehnologiju i nabav-ku vojne opreme potpisala je ugovoro izgradnji Ëetiri broda, vrijedan go-tovo tri milijarde dolara, s konzorci-jem ARGE F125 (Arbeitsgemein-

schaft Fregatte 125), koji Ëi-ne njemaËka brodogra-

diliπta Thy ssenKruppMarine Sy stems i

Friedrich Lü rssenWerft. Prva iz

serije od Ëetiri

fregate trebala bi se poËeti graditi ti-jekom 2008. godine. Ulazak svihbrodova u operativnu uporabu plani-ran je od 2013. do 2016. godine. Pre-ma novousvojenom konceptu razvo-ja, OS Savezne Republike NjemaËkesastojat Êe se od tri komponente, ato su:

• borbene snage za brzi odgovor, • stabilizacijske snage i• snage za potporu.Fregate klase F125 bit Êe ukljuËe-

ne u sastav Stabilizacijskih snaga.Zajedno s ostalim snagama sastav-ljenim iz ostalih grana i rodova, onebi trebale biti velik i vaæan njemaË-ki doprinos u prevenciji prijeteÊihvojno-politiËkih kriza, odnosno do-prinos ublaæavanju i stabilizacijistanja u postojeÊim krizama, uglav-nom niskog i srednjeg intenziteta.

RATNA MORNARIC A

Fregata 125 - predvodnik nove generacije njemaË kih fregata

Tekst u cijelosti proËitajte na:

www.hrvatski-vojnik.hr

N jemaËka ratna mornarica, ali i cjelokupne njemaËke oruæane snage suoËene su s velikim promjenama u svom

operativnom okruæenju nastalom nakon 11. rujna 2001. O dgovor na asimetriËne prijetnje, aktivno sudjelovanje

u zdruæenim i kombiniranim operacijama te sposobnost izvoenja potpornih operacija daleko od vlastitih obala

samo je dio zadaÊa na koje D eutsche M arine nastoji adekvatno odgovoriti

18. travnja 2008.

Ig or SPIC IJ ARIΔ

22,23 strana 04/15/08 11:27 Page 22

Utekstu o lakom tenku RenaultFT-17 (vidi Hrvatski vojnikbroj 180) spomenuli smo da je

taj tenk odluËujuÊe utjecao na raz-voj suvremenih tenkova, ali i da jeposluæio kao osnova za razvoj ame-riËkog tenka Six Ton Tank Model1917 (zapravo je bila rijeË o licen-cnoj proizvodnji) i talijanskog FIAT3000, te prvog sovjetskog tenkaT-18 (koji su zvali i Russkij Reno).Uspjeh originalnog FT-17 bio je to-liki da Renault tijekom dvadesetihgodina proπlog stoljeÊa nije ni raz-miπljao da bi razvio potpuno novitenk veÊ samo kako bi poboljπao“ sedamnaesticu” . BuduÊi da je fran-cuska vojska u trenutku zavrπetka I.svjetskog rata imala 1991 operati-van FT-17, bilo je jasno da onaduæe vrijeme neÊe biti glavni ku-pac. Zbog toga se Renault okrenuoizvozu, prije svega u nove europskedræave koje su nastale nakon I.svjetskog rata. Za te su kupce razvi-jani tenkovi koji su u osnovi bili po-boljπani FT-17.

PoËetkom dvadesetih godina, ilipreciznije 1923., Louis Renault jeodluËio napraviti dva prototipa kojiÊe zadræati osnovne odlike FT-17(prije svega isto naoruæanje), ali bitiznatno pokretljiviji. Zbog toga sutrebali dobiti poboljπani ovjes i jaËimotor. Prvi je prototip dobio oznakuNC1 i dovrπen je u prosincu 1925.Onaj dovrπen 1927. poznatiji je podoznakom NC27. Iako je oznaËenkao laki tenk, osnovna mu je na-mjena bila pruæanje paljbene potpo-re pjeπaπtvu tijekom napredovanja.U razvoju NC1 ugraena su sva is-kustva steËena tijekom borbeneuporabe FT-17. Prije svega, dobio jeznatno deblji oklop od 30 mm zarazliku od samo 17 mm na FT-17.Posljedica debljeg oklopa bilo je po-veÊanje mase na osam tona, te jeugraen Renaultov benzinski Ëetve-rocilindriËni motor snage 60 KS(neki izvori navode podatak o 62KS). Ugraeno je i potpuno novopodvozje s drukËijim ovjesom - za-dræan je veliki ljenivac na prednjem

dijelu vozila, ali je u straænji diougraen podjednako veliki pogon-ski kotaË. Ovjes je dobio i Ëak dva-naest oslonih kotaËa. Gusjenica se sgornje strane kretala preko poseb-nih vodilica. Ovjes je bio kombina-cija amortizera i spiralnih opruga.Danas on izgleda moderno, ali po-Ëetkom dvadesetih godina proπlogstoljeÊa bio je daleko ispred svogvremena, te se nije pokazao najbo-ljim (Ëesti kvarovi i skupo odræava-nje). Takav napredni ovjes imao je isvojih dobrih strana pa je NC1 tije-kom testiranja 1926. godine posti-gao najveÊu brzinu od 18,5 km/h,πto ga je odmah uËinilo najbræimfrancuskim tenkom i jednim od naj-bræih na svijetu. Louis Renault jeodmah predloæio da se na osnova-ma NC1 za francusku vojsku razvijebrzi tenk Renault Modele 24/25, alije taj prijedlog odbijen zbog previ-soke cijene.

18. travnja 2008.

Sin iπ a RADAKOVIΔ

Tekst u cijelosti proËitajte na:

www.hrvatski-vojnik.hr

23

VOJNA P OVIJES T

Na osnovama FT-17 - od NC 1 do C har D 1Iako je Char D 1 prvi francuski tenk razvijen nakon I. svjetskog rata, bio je potpuni neuspjeh

22,23 strana 04/15/08 11:27 Page 23

PolitiË ki atentati (III)

Poglavar KatoliËke crkve Ivan Pavao II. u svibnju 1981. teπko je ranjen u atentatu πto ga je na vatikanskom Tr-

gu sv.Petra izvrπio turski ekstremist, iza kojega je stajala bugarska obavjeπtajna sluæba

18. travnja 2008.24

Usvibnju 1981. u atentatu navatikanskom Trgu sv. Petra teπ-ko je ranjen tadaπnji poglavar

KatoliËke crkve Ivan Pavao II. Aten-tat, koji joπ uvijek nije do kraja ras-vijetljen, isplanirala je bugarskaobavjeπtajna sluæba, a izveo ga jeturski ekstremist Mehmet Ali Agca.No, dokumenti otkriveni posljednjihgodina pokazuju s visokim stup-njem sigurnosti da je konce u poza-dini atentata vukao sovjetski KGB injegov tadaπnji Ëelnik Jurij Andro-pov.

Papa Ivan Pavao II. roen je 8.svibnja 1920. godine u mjestu Wa-dowice, udaljenom 50 kilometaraod Krakova, kao Karol Jozef Wojty -la. Tijekom II. svjetskog rata, 1942.godine, upisao se na katoliËku bo-gosloviju, gdje je i diplomirao 1946.Krakovski biskup ga je za sveÊenikazaredio u studenom iste godine, anakon toga Wojty la odlazi na dvo-godiπnji studij u Rim, na domini-

kansko sveuËiliπte Angelicum. Popovratku u Poljsku, od 1954. godinena KatoliËkom sveuËiliπtu u Lublinupredaje etiku. Krakovskim bisku-

pom postaje 1959., a pet godinaposlije papa Pavao VI. imenuje ganadbiskupom. Kardinalski πeπir Ka-rol Wojty la dobiva veÊ 1967. godinete postaje najmlai u kardinalskomzboru.

Izbor za PapuNakon smrti Ivana Pavla I. u rujnu

1978., pape Ëiji je pontifikat trajaosamo mjesec dana, okupljena kardi-nalska konklava u Vatikanu je 16.listopada 1978. izabrala Karola Woj-ty lu za novog poglavara KatoliËkecrkve. On je uzeo ime Ivan PavaoII. Time je Wojty la postao 254. rim-ski papa, a nakon 456 godina i prvinetalijan te uopÊe prvi poglavar Ka-toliËke crkve iz jedne slavenskezemlje. Ivan Pavao II. nastavio jekoncilsko otvaranje KatoliËke crkvesvijetu te je u dvadeset sedam godi-na svoga pontifikata posjetio 129zemalja svijeta, ukljuËujuÊi i Kubu,

H rvoje B ARB E RIΔ

D OS S IER

Iv an P av ao II. (19 8 1.)

Ivan P avao II. b io je pog o en s Ëetiri m etka

24,25 dossier strana.qxd 04/15/08 11:31 Page 24

dok je na diplomatskom planu Vati-kan priznao Izrael.

Atentator Mehmet Ali Agca bio jeturski kriminalac u rodnom gradiÊuIsmailli i krijumËar roba preko turs-ko-bugarske granice. Potkraj se-damdesetih godina X X . stoljeÊa pri-druæio se ekstremno desnoj organi-zaciji Sivi vukovi, preko koje je vje-rojatno doπao u kontakt s bugar-skom obavjeπtajnom sluæbom. U si-jeËnju 1979. Agca je ubio ljeviËar-skog novinara Ipekcija, no uhvaÊenje i osuen na doæivotni zatvor, alinakon samo πest mjeseci uspio jepobjeÊi iz zatvora u inozemstvo.

Od ljeta 1980. godine Agca je krs-tario zemljama Sredozemlja, mije-njajuÊi putovnice i identitet. Pret-postavlja se da ga je u to vrijeme ko-optirala bugarska obavjeπtajna sluæ-ba za izvoenje atentata na poglava-ra KatoliËke crkve. Cijelom operaci-jom zapovijedao je bugarski vojniizaslanik u Italiji Zilo Vasiljev, iakookolnosti atentata na Papu 1981. go-

dine nikada nisu do kraja rasvijetlje-ne. Istraga talijanskog parlamenta,tzv. Mitrokhinova komisija, koja jeprovedena 2006. godine, potvrdila jeprijaπnje spekulacije da je iza aten-tata stajao i Sovjetski Savez, buduÊida je Moskva likvidacijom Ivana Pa-vla II. æeljela presjeÊi potporu Vati-kana poljskom sindikatu Solidar-nost. OtkriÊa dokumenata iz arhivaistoËnonjemaËke obavjeπtajne sluæbeSTASI posljednjih godina Ëine joπvjerojatnijom teoriju po kojoj atentatima rukopis KGB-a. Prema nekimmanje vjerojatnim teorijama, iza po-

kuπaja ubojstva Pape stoji turski kri-minalni milje.

Pokuπ aj atentata na Trgu sv. PetraAgca je 10. svibnja 1981. doputo-

vao u Rim vlakom iz Milana. U Ri-mu se susreo s troji-com suradnika - jed-nim TurËinom i dvoji-com Bugara. Nikadanije priznao pojedinos-ti atentata, ali pretpos-tavlja se da mu je su-drug u atentatu biokolega iz Sivih vuko-va, Oral Celik. Planatentatora bio je daAgca puca u Ivana Pa-vla II., dok je pomoÊ-nik Celik trebao izaz-vati manju eksplozijukoja bi prouzroËila pa-niku meu vjernicima

okupljenim na trgu, πto je atentato-rima trebalo omoguÊiti neometanoizvlaËenje s mjesta zloËina i skla-njanje u bugarsku ambasadu. Nadan atentata, 13. svibnja, Agca iCelik Ëekali su dolazak Pape na Tr-gu sv. Petra. Na prolasku automobi-la s Papom, Agca je iz neposredneblizine ispalio nekoliko hitaca ali suga promatraËi i vatikanski πef sigur-nosti Camillo Cibin sprijeËili udovrπetku atentata. Ivana Pavla II.ipak su pogodila Ëetiri metka, odËega dva u donji dio trbuha i po je-dan u lijevu i desnu ruku. Prilikom

atentata bila su ranjena i dvojicavjernika. Drugi atentator, Celik, us-paniËio se i pobjegao ne otvorivπipaljbe i ne aktiviravπi bombu.

Agca je tijekom istrage Ëesto mije-njao iskaz te je spominjao i veze spalestinskim skupinama. U srpnju1981. osuen je na doæivotni zatvor,no 2000. godine ga je na Papin zah-tjev talijanski predsjednik Ciampipomilovao. Tijekom odsluæenja zat-vorske kazne, Agcu je u talijanskomzatvoru 1983. posjetio poglavar Ka-toliËke crkve, a poslije se susreo i sAgcinom majkom i bratom.

Atentat na glavnom vatikanskomtrgu 1981. nije bio jedini pokuπajubojstva Ivana Pavla II. U svibnju1982., u portugalskom svetiπtu Fa-tima, ultrakonzervativni πpanjolskisveÊenik pokuπao je bajunetom us-mrtiti Papu. Osim tih javno doku-mentiranih sluËajeva, pretpostavljase da su razliËite skupine u viπenavrata planirale atentat. UnatoËzavjerama, Ivan Pavao II. preminuoje prirodnom smrÊu 2. travnja2005., a pokopan je u bazilici sv.Petra u Rimu.

Atentator Agca je 2000. godine iztalijanskog premjeπten u turski zat-vor, gdje je do sijeËnja 2006. sluæiokaznu, a onda je puπten na slobodu.No, samo osam dana poslije, turskisud ga je vratio na odsluæenje kaz-ne pod izlikom da se vrijeme prove-deno u talijanskom zatvoru ne moæeuraËunati u kaznu.

18. travnja 2008.25

D OS S IER

P og lavar K atoliËke crkve i atentator A g ca prilikom sus-

reta u talijanskom z atvoru 1 9 8 3 . g od ine

O poravak u rim skoj b olnici

24,25 dossier strana.qxd 04/15/08 11:32 Page 25

26

Posljednje svjetsko plivaËko prvenstvo, na kojem suHrvati osvojili dva zlatna odliËja i postavili nove svjet-ske rekorde te se po tome nakon skijanja Hrvatska i uplivanju probila u svjetsku klasu, misleÊem je Ëovjeku,a posebno vjerniku, oËitalo dvostruku lekciju. Prva jeda se samo “krvavim” radom dolazi do uspjeha i vr-hunskog rezultata, a druga je da je sve zemaljsko ivremenito - kratkotrajno, privremeno i prolazno. InajveÊi svjetski uspjesi tek su mjehuriÊ od sapunice.Njihov sjaj nestaje Ëim se pojavi novi. Na takvu je re-alnost æivota Isus pripremao uËenike nakon svojegauskrsnuÊa. ÆeleÊi umanjiti njihovu æalost zbog njego-va odlaska i zbunjenost zbog nepoznavanja njegovacilja, kaæe im: “Idem pripraviti vam mjesto” (v. Iv14,1-12). Time boæanski UËitelj istiËe istinu koju jeapostol Pavao poslije saæeo u snaænu misao: “Domo-vina je naπa na nebesima!” Dakle, ovdje smo samo uprolazu, na hodoËaπÊu, i πteta je troπiti vrijeme na glu-posti te nema smisla nikakav “bolji æivot” (omiljenafloskula svih politiËara i sindikalaca) ako se nema uvidu konaËni cilj - vjeËni æivot! Isus æeli da mi i u vjeË-nosti budemo gdje je on, a to je moguÊe postiÊi samoako veÊ ovdje, na zemlji, budemo na Isusovim “pozi-cijama”, na njegovoj frekvenciji i liniji. Ali i danas jemnoπtvo onih koji nas uvjeravaju da ne znamo kamoje Isus otiπao i da ne moæemo znati put do Njega. Nasceni je zapravo programirano guranje Ëovjeka u za-borav vjeËnoga i duhovnoga, svakodnevno poticanjena guranje glave u pijesak zabave, traæenje tjelesneugode i virtualnog “boljeg æivota”. Vjeπto organizira-na “ideologija prosjeka” pretvara Ëovjeka u duhovnogbogalja i prosjaka. Odatle tolika zla i zavoenja, po-sebno djece i mladih. A druga strana toga moÊnog lo-bija, ona znanstvena, ulaæe golema sredstva u æelji daotkrije “Boæju Ëesticu” i tajnu stvaranja. No, Isus namna jednostavan naËin otkriva Boga: “Tko je vidio me-ne, vidio je i Oca.” Naæalost, kako je nekoÊ Æidovimabilo sablaænjivo da “obiËan” Ëovjek moæe biti Bog, ta-ko je i danas nekima sablaænjiva istina da je Crkvaboæanska ustanova - samo zato πto vide tek njezin gr-jeπni element, kao πto su neki Isusovi suvremenici uNjemu vidjeli tek Ëovjeka. Na tom tragu su i pokuπa-ji inicijative pod kodnim nazivom “Bog DA, CrkvaNE!” te planovi kakve je imao i Napoleon, rekavπi daÊe uniπtiti Crkvu. Na to mu je jedan kardinal odgovo-rio: “To nismo uspjeli uËiniti Ëak ni mi sami!” Zato pa-pa Benedikt istiËe da svi paradoksi vezani uz Crkvupokazuju neπto veoma vaæno. “U KatoliËkoj crkvi do-ista nikad nije manjkalo ljudskih slabosti. Ali da seona unatoË tome odræala, iako jecajuÊi i stenjuÊi, daipak joπ postoji, da daje velike muËenike i velike vjer-nike, ljude koji joj stavljaju na raspolaganje svoj æivot,kao misionari, medicinske sestre, odgojiteljice, to dois-ta pokazuje da netko drugi upravlja njome, da je net-ko drugi odræava na æivotu.” Zato je i suvremeno za-magljivanje i iskrivljavanje Kristova lica doslovceskrivanje Boæjega lica i nagrivanje Boæje slike u Ëov-jeku. PosljediËno, to je upropaπtavanje Ëovjeka, pa ikad je pokriveno plaπtem svjetskih odliËja i znanstve-nog uma. Isus se nazvao Putem, Istinom i Æivotom ipoistovjetio se s Ocem kako bi svoje uËenike pripravioda mogu prihvatiti istinu da Boga moæemo u puninispoznati jedino u Kristu. Time je i nama pokazao cilji otvorio put.

18. travnja 2008.

An elko KAΔU N KO

B IB L IOTEKA D U HOVNOS T

• ameriËki povijesni (2008.)• trajanje: 109 minuta• redatelj: Roland E mmerich• distributer: Blitz film & video• glume: Omar Sharif (pripovjedaË), Steven Strait (D’Leh),Camilla Belle (E volet) Malo je tko, ukljuËujuÊi i mene, odrastao bez oduπevljavanja dinosaurima. T ajizumrli, gotovo mistiËni svijet, vidim po klincima oko mene, privlaËi i danaπnjenaraπtaje. G utao sam knjige na tu temu, gledao animirane filmove, ali ponaj-viπe trËao u kino na svaki moguÊi film te tematike. T riceratops se bori sa Ste-gosaurusom, T iranosaurus s Igvandonom, a nakon kina dugi razgovori o tomekoji je najjaËi. Da se u moje vrijeme pojavio ovaj film Rolanda E mmericha, vje-rojatno sreÊi ne bi bilo kraja. Danas stvari stoje neπto drukËije. Potencijalnozanimljiva priËa, smjeπtena u sam kraj ere velikih gmazova, prati lovca na ma-mute D’Leaha, koji traga za otetom suprugom. Ovakva osnova nudila je div-nu podlogu za fino filmsko tkanje, ali redatelj i njegova ekipa podbacili su nagotovo svakom podruËju, a najviπe im zamjeram nebrigu za likove, za povijesti arheologiju te osobito za film. Iako od pojedinih scena zaista zastaje dah (lovna velikog mamuta), veÊi dio filma nije ni sjena onim pradavnim holivudskimkvazispektaklima sa stop-animacijom, u kojima je sve bilo umjetno i Ëudno, aopet nekako ljudski. Uz to, Ëini se da su producenti opako isjeckali film u mon-taæi, tako da mnoge sekvence strπe ne naslanjajuÊi se na neπto ispred ili izasebe. U ovo se ulupalo mnogo novca, efekti su zaista zanimljivi, no vo enjepriËe Ëesto vrije a inteligenciju gledatelja. Posebno istiËem uistinu kretenskoobjaπnjenje o poËecima egipatske civilizacije me u izvanzemaljcima i u Atlan-tidi. OËito je da inaËe nedaroviti redatelj nikada nije proËitao nijednu struËnuknjigu na tu temu. No, baπ kao i veÊina priuËenih povjesniËara, tako i on stva-ra povijesni film na temelju Ëesto smijeπnih historijskih pretpostavki. SreÊom,domaÊi kinorepertoar nudi daleko bolje filmove od E mmerichova. Samo, na-æalost, u drugima nema tog prekrasnog Sabljozubog tigra!

10 0 0 0 prije K rista

Leon RIZ M AU L

Put do vjeË noga zlata

F IL MOTEKA

U izdanju grada KorËule i korËulanskog Centra za kulturu te ne-koliko otoËkih opÊina, u nakladi od 500 primjeraka objavljenaje knjiga Bitka za J adran. Autor knjige je djelatni pukovnikH RM-a, koji je uz vojnu izobrazbu stekao i ratno iskustvo, a na-kon Domovinskog rata nastavio s vojnom karijerom te je danaspredavaË na H VU-u pri odjelu H RM-a u Splitu. Na 120 strani-ca ove knjige, koja opisuje jednu od vaænih bitaka iz ratne1991., donosi nam priËu o tome kako je nastala knjiga, a nakon Predgovora iUvoda slijede poglavlja Ëiji nazivi upuÊuju na temu πto je razra uju: J ugosla-venska narodna armija u agresiji na H rvatsku, J ugoslavenska ratna mornaricauoËi bitke, Stvaranje uvjeta za slamanje pomorske blokade, Djelovanje postroj-bi H RM-a i obalne obrane prije bitke, PoËetni udarac i KonaËni udarac te UËin-ci postrojbi obalne obrane od 14. do 16 . studenoga 1991. Na kraju je Zaklju-Ëak, Popisi i dodaci, Popis skraÊenica i Izvori, te biljeπka O autoru. “ Malo je tko do nas branitelja vjerovao da smo s improviziranim torpedima i to-povima, Ëiji su prvi modeli bili proizvedeni prije ili u vrijeme Drugog svjetskograta, veÊ u studenom 1991. godine mogli potuÊi najmodernije opremljene bro-dove iz flote J NA, koja je po svojoj snazi slovila kao 4. sila u E uropi” , prisjetiose autor na poËetku knjige dana ponosa i slave, zahvalivπi, me u ostalima, svo-jim suborcima iz H RM-a te svim poginulim hrvatskim braniteljima. © to o hrvat-skoj pomorskoj operaciji za osloba anje akvatorija srednjeg i juænog J adranazna hrvatska javnost, kako se izvjeπtavalo o tome i koliko je (pre)poznata vaæ-nost te naπe velike pobjede - samo su neka od pitanja na koja odgovor nudi ovaknjiga, donoseÊi ujedno autentiËna izvjeπÊa pojedinih medija iz toga vremena. Uz knjigu Bitka za J adran, obogaÊenu kartografskim prikazima i odgovarajuÊimfotografijama, izdana je i istoimena multimedijalna prezentacija, Ëiji je autor ta-ko er Æ eljko Seretinek, kao i DVD s dokumentarnim filmom “ SjeÊanje na bitkuu KorËulanskom kanalu” autora Nevena FaziniÊa. M irela M E N G E S

Æeljko Seretinek: B itka za Jadran: R azbijanje pomorske blokade jadranskogplovnog puta 14 .-16 . studenoga 19 9 1., K orË ula, 20 0 7.

26 strana 04/16/08 08:12 Page 26

18. travnja 2008.

VREMEP L OV

27

www.mil.ru/eng/

21. travnja 1918. Poginuo Crveni BarunManfred von Richthofen, sin ugledne junker-ske obitelji, uπao je u povijest kao prvi zrako-polovni ratni junak. Zavrπivπi dugogodiπnjeπkolovanje, Manfred je neposredno pred izbi-

janje I. svjetskog rata postao Ëasnik u konjiËkoj izvidniËkojpostrojbi Uhlansulani. U prvim godinama rata borio se naj-prije na istoËnoj (ruskoj), a potom i na zapadnoj (francus-koj) bojiπnici. Nakon toga je kratko bio vezist, a prijavio se1915. u Carsku zraËnu sluæbu, te nakon jednogodiπnje obu-ke zapoËeo s ratnim letovima. U poËetku je letio na dvo-krilcu Albatrosu, a poslije na trokrilcu Fokkeru, obojanompotpuno u crveno, zbog Ëega je i dobio nadimak Crveni Ba-run. U svojoj godinu i pol dugoj ratnoj djelatnosti sruπio je80 savezniËkih zrakoplova. U ljeto 1917. bio je na vrhuncuslave: njemaËki car Ëestitao mu je na pobjedama i pozvaoga da na πestotjednoj turneji po NjemaËkoj propagira njezi-ne vojne uspjehe. Odmah potom postavljen je za zapovjed-nika eskadrile, kojoj su saveznici nadjenuli ime Richthofe-nov zraËni cirkus. Dana 21. travnja 1918. Crveni Barun jeuletio duboko u neprijateljski teritorij. Dok je nisko letio,australski topnik ga je pogodio u prsa i on se sruπio na ces-tu, nedaleko od rijeke Somme. Ostatke zrakoplova pronaπ-

li su Britanci. Barunovo tijelo pokopali su uza sve vojne po-Ëasti, kao heroja.

24. travnja 1792. Napisana MarseljezaFrancuska dræavna himna nastala je u vrijeme kadje u Marseille iz Pariza stigla vijest da je revolu-cionarna Francuska objavila rat prusko-austrijskojkoaliciji. U noÊi s 24. na 25. travnja 1792. potekla je iz peraposve anonimnoga glazbenog amatera, Ëasnika Rougeta deLislea. Bila je skladana za vojne potrebe i tada se zvala Rat-na pjesma Rajnske vojske. Bila bi sasvim zaboravljena da jeu Marseilleu nisu prihvatili jakobinci okupljeni oko Kluba pri-jatelja Ustava. Na sveËanosti u Ëast dragovoljaca koji su po-lazili u rat, netko ju je zapjevao, a ostali oduπevljeno prihva-tili. Kada su bataljuni vojnika 1792. godine iz Marseillea ula-zili u Pariz, pjevali su upravo tu zanosnu melodiju. Od tada senaziva Marseljezom. Ciljevima revolucije trebala je melodijajasnih obrisa, pristupaËna glazba koja se lako pjeva i pamti.Sugestivne melodike i teksta koji poziva na boj za domovinu,Marseljeza je vodila francuske postrojbe u njihovim vojnimpohodima od Rajne do Moskve. Postala je simbol francuskeborbenosti i slobodoljubivosti, a 14. srpnja 1795. proglaπenaje francuskom nacionalnom himnom.

pripremio D. VLAH OVIΔKVIZW EB INF O

1. Zlatni hrvatski plivaË Duje Draganja proπ-loga vikenda je postavio svjetski rekord u:A 25-metarskom bazenuB 50-metarskom (olimpijskom) bazenuC 100-metarskom bazenu

2. Omiljeni plivaËki stil Gordana Koæulja je:A slobodniB leniC leptir

3. Izbacite vaterpolskog uljeza meuhrvatskim plivaËima:A Ante MaπkoviÊB Mladen MiπkulinC Kreπimir »aË

4. Hrvatska plivaËica Sanja JovanoviÊroena je u:A RijeciB SplituC Dubrovniku

5. –urica Bjedov je osvojila zlatnumedalju u plivanju na Olimpijadi:A 1968. u Ciudad MexicuB 1972. u MünchenuC 1976. u Montrealu

Rje

πenj

e: 1

a;2b

;3b;

4c;3

a

Leon RIZ M AU L

UnatoË tome πto se sluæ-beni site ruskog Minis-tarstva obrane nije

znatno promijenio veÊ neko-liko godina, dobra vijest jestda je za posjetitelje koji neznaju ruski jezik konaËnoproradila engleska verzija,koja se redovito osvjeæavasadræajem. Premda na toj

stranici nisu objavljeni svi sadræaji πto se nalaze u izvornojverziji, ipak je broj informacija, postavljanje fotogalerija(kojih dosad nije bilo ni u ruskoj verziji sitea) i opÊenito iz-gled sasvim dovoljan za poziv posjetiteljima koje zanimavojni sadræaj, posebno vezan za Rusiju.Vijesti se aktualiziraju nekoliko puta mjeseËno i imamo do-jam da je rijeË tek o najznaËajnijem sadræaju preuzetom sizvornog, ruskog sitea. Sve tekstove prate i solidne foto-grafije, no, naæalost, one su objavljene u srednjoj rezoluci-ji. Fotogalerija je zapravo link sa stranice na ruskom, paposjetitelju koji ima problem s nerazumijevanjem ruskog je-zika neÊe baπ biti jasno gdje su koje fotografije snimljene.Ipak, bez obzira na objektivne i subjektivne nedostatke, si-te je sasvim solidan i vrlo je vjerojatno da Êemo u skorojbuduÊnosti dobiti joπ bolji i sadræajem puniji site.

N even M ILADIN

27 strana 04/15/08 11:35 Page 27

28 strana 04/15/08 11:36 Page 28