17
1 Energija iz biomase Obnovljivi izvori energije i odrziv razvoj Obnovljivi izvori energije

Energijaizbiomase - FESBmarjan.fesb.hr/~fbarbir/PDFs Obnovljivi izvori/Biomasa.pdf · 16 Procjenekoristenjaenergijeizbiomaseu svjetskojenergetskojbilanci EJ/god % odukupne Johansson,

  • Upload
    others

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

  • 1

    Energija iz biomase

    Obnovljivi izvori energije i odrziv razvoj

    Obnovljivi izvori energije

  • 2

    Definicije energije iz biomase

    Energija iz materijala (drvo, slama, zivotinjski izmet) koji je donedavna bili zivi.

    Energija se moze osloboditi: direktno spaljivanjem, ilipretvaranjem u druga goriva (kruta, tekuca ili plinovita)

    Tradicionalna biomasa: ogrjevno drvo, slama, ljuske rize, zivotinjski izmet

    Nova biomasa: industrijski proizvedena goriva iz biomase

    Organski otpad

    Vrste biomase (za energetske potrebe)

    biomasa - drvo, kora, drveni otpad, lišće, nedrvne stabljike - u raznimoblicima, uglavnom usitnjenim (čips, granule) ili pak kompaktirani(pelete, briketi) radi olakšane i mehanizirane manipulacije;

    biogoriva - razna ulja ili alkoholi, kao supstituti klasičnih tekućihgoriva, naročito pogodni za korištenje u postojećim motorima s unutarnjim izgaranjem - biodizel, etanol;

    bioplin - nusprodukti raspadanja organskih tvari, najčešće nadeponijama smeća, velikim gnojištima na farmama i sl., gdje se možesigurni i učinkovito sakupiti

    Pojavni oblici energije biomase

  • 3

    Bioenergetski ciklus na lokalnoj razini

    Svjetska statistika

    Ukupna masa svih zivih bica na zemlji: 2000 miljardi tona(ukljucujuci vodu ili vlagu)Ukupna masa kopnenih biljaka: 1800 miljardi tona

    Ukupna masa šuma: 1800 miljardi tona

    Energija spremljena u biomasi: 25.000 EJ

    Svjetska populacija (2002): 6,2 miljardi

    Biomasa po stanovniku: 300 tona

    Neto godisnja proizvodnja kopnenih biljaka: 400 miljardi tona/godinu

  • 4

    Usporedbe

    EJ/god TW

    Godišnja pohrana u biomasi: 3000 95

    Svjetska proizvodnja primarne energije: 451 14,3

    Potrošnja biomase za energetske svrhe: 56 1,6

    Potrošnja hrane: 16 0,5

    Energetska vrijednost nekih goriva

    Ogrjevna emisije CO2vrijednostGJ/t kg/GJ

    Ugljen ~30 80

    Nafta 42 70

    Prirodni plin 55 50

    Drvo (suho) ~15 80*

  • 5

    Energetska vrijednost biomase (i nekih goriva)

    GJ/t GJ/m3

    Drvo (zeleno, s 60% vlage): 6 7Drvo (suseno, s 20% vlage) 15 9Drvo (suseno, s 0% vlage) 18 9Drveni ugljen 30Papir (novinski) 17 9Zivotinjski izmet (suseni) 16 4Trava (tek pokosena) 4 3Slama (balirana) 15 1,5Otpad secerne trske 17 10Domaci otpad 9 1,5Nafta 42 34Ugljen 28 50Prirodni plin 55 0,04

    Ciklus ugljika na lokalnoj razini

  • 6

    Efikasnost konverzije solarne energije u biomasu

    6CO2 + 6H2O + svjetlo (sunceva energija) —→ C6H12O6 + 6O2

    1 ha (10000 m2)Godisnja insolacija: 1300 kWh/m2 godGodisnja energija 46,8 TJ12% dolazi do lisca 5,6 TJ50% je fotosinteticki iskoristivo: 2,8 TJ85% se prima na liscu 2,4 TJ21% se pretvara u biomasu 0,5 TJ40% se gubi ili trosi u respiracijipa ostaje: 0,3 TJ

    Ukupna efikasnost: 0,64%

    Prinosi pojedinih “energetskih” biljaka

    t/ha na godinu

    Secerna trska 35Bagasa 10Secerna repica* 3Zitarice (psenica, riza) 15Sorgum, miscanthus 15Drvo** 10Drvo*** 20

    * u Hrvatskoj** u umjerenim krajevima*** u tropskim krajevima

  • 7

    Izvori biomase

    “Energetske” biljkedrvenaste biljkepoljoprivredne biljke(miscanthus, sorghum)

    a) sunflowerb) soybeanc) rapeseedd) beans

    e) forest area (ha)

    f) Annual production of wood assortment (logs, firewood, wood residue) (m3).

    a) b) e)

    c) d) f)

    Agricultural biomass potential u Hrvatskoj (t):

    Woody biomass potential:

    *source: Schneider (Int. J. Energy, 2007)

  • 8

    Izvori biomase

    “Energetske” biljkedrvenaste biljkepoljoprivredne biljke(miscanthus, sorghum)

    Otpaddrveni otpadotpad/ostatak od psenice, kukuruza (slama)bagasa (od secerne trke)ljuske rizezivotinjski izmetkomunalni otpad

    deponijiizgaranjeanaerobni digestori

    Elektrana na slamu

  • 9

    Sastav komunalnog otpada

    Proizvodnja plina iz deponija komunalnog otpada

  • 10

    Spaljivanje komunalnog otpada u EU

    Izgaranje biomase

    Izgaranje drva (primjer na litri vode)

    Izgaranje drvenog ugljena

    Izgaranje komunalnog otpada

  • 11

    Spalionica komunalnog otpada

    Proizvodnja plinskih goriva iz biomase

    Anaerobna pretvorba (anaerobic digestion)Organski materijal + Bakterije -> secer -> kiseline -> plin + kruti ostatak

    Bioplin (mokri otpad)(od 1 m3 do 1000 m3)stalna ili u sarzamadigestija 10 dana do nekoliko tjedana

    Plin sa deponija (landfill gas)1 t opada -> 200-400 m3 bioplina (50-75% metan); 8 GJ/t

    Anaerobni digestori za komunalni otpad

    GasifikacijaPara + kisik + organski materijal -> plin (CO + H2 + CH4)

  • 12

    Integralno rješenje gospodarenja otpadom

    Kombinirani ciklus:

    plinska turbina i parna turbina

  • 13

    Proizvodnja tekućih goriva

    Piroliza

    Plin u tekucinu (gas to liquid) – Fischer-Tropsch proces

    Fermentacija – proizvodnja etanola

    Biljna ulja u biodizel

    litara/toni litara/hektaru na godinu

    Sećerna trska 70 400-12,000

    Kukuruz 360 250-2000

    Cassava (korijen) 180 500-4000

    Batat (korijen) 120 1000-4500

    Drvo 160 160-4000*

    * Teoretski maksimum

    Proizvodnja etanola iz biomase

  • 14

    Strategy of Energy Development of the Republic of Croatia from 1998 envisions 4%-8% of Bio-diesel in transportation fuel by 2030

    • One of the national programs: BIOEN A feasibility study of introduction of bio-diesel in Croatia released in 2001Croatia will have to meet the European 5.75% target by 2010Recent ordinance: 0.9% of total energy in 2007 should be bio-fuelsPrivate initiative: two bio-diesel factories (Ozalj, Virovitica) + bio-ethanol10 bio-diesel buses in service in Zagreb (2007)

    Bio-diesel in Croatia

    Bio-Diesel Production

    Agricultureseed

    processing

    Oil production Estherification

    straw

    seed oil

    cakeglycerine

    900-1300 l/ha30-42 GJ/ha

    MethanolEnergy inoil production

    Energy inagriculture

    7.8-11.2 GJ/ha7.3-10.6 GJ/ha

    41.1-59.4 GJ/ha

    15-21.6 GJ/ha 5.5-7.9 GJ/ha 4.7-6.8 GJ/ha

    Bio-diesel

    SolarEnergy

    43000 GJ/ha*

    *Assumption: 1200 kWh/m2,yr

  • 15

    Bio-diesel from waste cooking oil

    Lower cost of the feedstockNeeds filtrationProblems with storage – it should not be stored for a long timeHydrogenated oils should be avoided

    Recent poll in Zagreb:100,000 l of waste cooking oil –

    enough for 2-3 bio-diesel busesHouseholds: 2 l/person equal to 1 million liters/year

    Pretvaranje biomase u korisnu energiju

  • 16

    Procjene koristenja energije iz biomase u svjetskoj energetskoj bilanci

    EJ/god % od ukupne

    Johansson, et al., 1993 2025 145 37%2050 206 37%

    Shell, 1994 2060 220 14-22%WEC, 1994 2050 94-157 15%

    2100 132-215 11-15%Greenpeace, 1993 2050 114 19%

    2100 181 18%IPCC, 1996 2050 280 50%

    2100 325 46%

    Utjecaji na okoliš (pozitivni i negativni)

    Emisije štetnih plinova (LCA Life Cycle Analysis)ugljicni dioksidmetandrugi

    Površina zemljišta

    Neto energija (EROI – energy return on investment)

    Cijenaelektrične energijebiogoriva

    Energija iz biomase

  • 17

    How much hydrogen can be produced from one hectare?

    PhotovoltaicArray

    OrWind

    Turbine

    Electrolyzerelectricity hydrogen

    water

    SolarEnergy

    50000 GJ/ha

    1900 GJ/ha2500 GJ/ha

    Assumptions: 1400 kWh/m2,yr; coverage 50%, eff. PV = 0.1; eff. electrolyzer = 0.75