Engleski Drugi Jezik 4.-8. Razreda

HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD

ENGLESKI JEZIK (DRUGI STRANI JEZIK)

4. – 8. RAZRED

SADRŽAJ:

A. UVOD: 1. Opće napomene

2. Načela izrade HNOS-a

3. Svrha i ciljevi suvremene nastave stranih jezika

4. Razine jezične kompetencije

B. STANDARDI POUČAVANJA I VREDNOVANJA

1.Standardi poučavanja

1.1 Preduvjeti za ostvarenje ciljeva nastave stranih jezika i

standarda poučavanja

2. Standardi vrednovanja

C. POSEBNOSTI U RADU S UČENICIMA S POSEBNIM ODGOJNO- OBRAZOVNIM POTREBAMA - OPĆE NAPOMENE

D. STRUKTURA HNOS-a ZA STRANE JEZIKE I HNOS-A ZA ENGLESKI JEZIK E. ČLANOVI POVJERENSTAVA I RADNIH SKUPINA

1. Povjerenstvo za strane i klasične jezike 2. Radna skupina defektologa/stručnjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku potporu

3. Radna skupina za odgojne i socijalizirajuće ciljeve i sadržaje 4. Povjerenstvo za završnu izradu Nastavnog plana i programa prema HNOSu F. HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD ZA ENGLESKI KAO PRVI STRANI JEZIK (OD 1. – 8. RAZREDA OŠ) Pripremile: Marija Andraka, prof., viši predavač, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Milica Bilić Štefan, prof., učitelj mentor, I. OŠ Dugave, Zagreb Gordana Neuhold, prof., učitelj savjetnik, OŠ Vladimira Nazora, Zagreb mr. sc. Nataša Nikpalj-Juraić, viša savjetnica Zavod za školstvo, Zagreb Alis Peričić-Fiala, prof., učitelj mentor, OŠ Stanovi, Zadar (SHU) Ksenija Rumora, prof.,učitelj mentor, OŠ Franje Krežme, Osijek (SHU) Vlasta Zajec, prof., OŠ Marina Držića, Zagreb

Radna – nelektorirana verzija 2

A. UVOD 1. Opće napomene

Nacionalni obrazovni standard za strane jezike u osnovnoj školi (u daljnjem tekstu: HNOS) sadrži Obrazovne standarde za engleski, francuski, njemački i talijanski jezik i to za nastavu navedenih jezika kao prvoga stranoga jezika (od 1. do 8. razreda osnovne škole) i kao drugoga stranoga jezika1 (od 4. do 8. razreda osnovne škole). Ovi dokumenti predstavljaju osnovu na kojoj se temelje ciljevi i sadržaji nastavnih programa za spomenute jezike. Adekvatno izvođenje tih programa pretpostavlja uvažavanje i primjenu načela poučavanja, metodičkih i drugih uputa sadržanih u Obrazovnom standardu za dani strani jezik. 2. Načela izrade HNOS-a za strane jezike

Koncepcija HNOS-a polazi s jedne strane od preispitivanja mogućnosti rasterećenja postojećih nastavnih programa za strane jezike, a s druge strane od potrebe usklađivanja domaćih nastavnih programa za strane jezike s europskim standardima tj. integriranja europski prihvaćenih razina jezičnih kompetencija učenika stranih jezika u promišljanje ciljeva i sadržaja nastave stranih jezika uz poštovanje nacionalnih specifičnosti glede potreba učenja stranih jezika i okvirnih uvjeta školskoga sustava.

U tom se smislu HNOS oslanja na teorijske odrednice i ciljeve suvremene nastave stranih jezika (vidi pod 3.) i na razine kompetencije komunikacijske uporabe stranoga jezika razrađene u Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje (Vijeće Europe, Vijeće za kulturnu suradnju; vidi pod 4.)2 te ih prilagođava i ugrađuje u HNOS na temelju rezultata dvaju novijih domaćih znanstvenih projekata kojima je istraženo poučavanje i učenje stranih jezika u osnovnoj školi (Istraživanje procesa učenja i usvajanja stranih jezika u ranoj školskoj dobi, 1991. – 1995. pod vodstvom prof. dr. sc. Mirjane Vilke i Istraživanje procesa učenja i usvajanja stranih jezika u osnovnoj školi, 1996. – 2001. pod vodstvom prof. dr. sc. Yvonne Vrhovac). Polazeći s tih osnova HNOS navodi ona znanja, vještine i sposobnosti koje bi učenici trebali steći i postići na kraju svakoga pojedinog razreda. Pritom se imalo na umu afektivne i kognitivne mogućnosti prosječnog učenika. Za darovite učenike i učenike s posebnim potrebama svaki će učitelj na osnovi Obrazovnog standarda oblikovati poseban program ovisno o specifičnim potrebama i mogućnostima učenika. Obrazovni standardi za svaki pojedini jezik ostavljaju prostor i za dodatne sadržaje koje učitelji odabiru prema interesima, potrebama i mogućnostima konkretne učeničke skupine. 3. Svrha i ciljevi suvremene nastave stranih jezika

Obrazovni sustavi dužni su odgovoriti na promjene u suvremenom društvu koje zahtijevaju jezične i komunikacijske vještine u interpersonalnim i interkulturalnim situacijama, vještine rada u timu, osposobljenost za rješavanje problema i sl. Sagledano iz perspektive stranih jezika neupitno je da u okolnostima rastućih međunarodnih, interkulturalnih kontakata na privatnom i profesionalnom planu, medijske i komunikacijske umreženosti i povezanosti globalnih razmjera znanje stranih jezika predstavlja jednu od ključnih kompetencija (osnovnih umijeća)3 koje pojedinac treba steći kako bi poboljšao svoje mogućnosti tijekom obrazovanja i u sve dinamičnijem svijetu rada. Znanje stranoga jezika doprinosi porastu osobne mobilnosti i zapošljivosti, omogućava ravnopravno i kritičko pribavljanje informacija, korištenja izvora znanja i dr. Razvoj komunikacijskih vještina u području stranih jezika uključen je u prioritete razvoja obrazovnog sustava Republike Hrvatske; znanje stranih jezika smatra se bitnim preduvjetom za omogućenje procesa cjeloživotnog učenja – jednog od središnjih strateških ciljeva Plana razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. – 2010.4

U zemljama članicama Europske unije i Vijeća Europe znanje se jednoga stranog jezika ne smatra dovoljnim. Istodobno se nastoji očuvati jezičnu i kulturnu raznolikost europskoga kontinenta. Stoga se europske

1 Navedeno nazivlje prvi i drugi strani jezik orijentira se prema generacijama učenika koje s učenjem prvog stranog jezika započinju u 1. razredu, a s učenjem drugog stranog jezika u 4. razredu. Za učenike koji su učenje prvog stranog jezika započeli u 4. razredu (2003., 2004. i 2005. godine) namijenjen je program koji se ovdje naziva programom drugog stranog jezika. 2 Cadre eurpéen commun de réference pour les langues: apprendre, ensegner, évaluer. Conseil de l′Europe, Paris: Didier, 2001 Common European Framework of Reference for Languages: Learning, Teaching, Assessment. CUP, 2001 Gemeinsamer Europäischer Referenzrahmen für Sprachen: lernen, lehren, beurteilen. Berlin: Langenscheidt, 2001 Quadro comune europeo di riferimento per le lingue: apprendimento, insegnamento, valutazione. Oxford: La Nuova Italia, 2002 Zajednički europski referentni okvir za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje. Zagreb: Školska knjiga, 2005 3 Usp. Weißbuch zur allgemeinen und beruflichen Bildung: Lehren und Lernen. Auf dem Weg zur kognitiven Gesellschaft (1995) http:/ec.europa.eu/education/doc/official/keydoc/lb-de.pdf, str. 20 4 Republika Hrvatska, Ministarstvo znanaosti, obrazovanja i športa, Zagreb, 2005., str. 21


institucije zalažu za višejezičnost građana Europe, što podrazumijeva da bi se se tijekom obveznog obrazovanja svakom učeniku u EU trebalo omogućiti učenje barem dva strana jezika.5

Suvremenu nastavu stranih jezika za učenike od 6. do 15. godine života određuju široko shvaćeni cilj

usmene i pisane komunikacijske kompetencije na stranom jeziku (1.) proširene elementima čitalačke/književne (2.), sociokulturne (3.) i interkulturalne (4.) kompetencije. Nastava je usmjerena na učenika kao subjekta nastavnoga procesa (5.), njegov opći kognitivno-afektivno-socijalni razvoj (6.) te razvoj njegove samostalnosti u učenju i stjecanje uspješnih strategija učenja kao temelj za cjeloživotno učenje (7.).

Globalni cilj komunikacijske kompetencije (1.) danas s jedne strane uključuje osposobljavanje učenika za adekvatnu komunikaciju u nekim budućim komunikacijskim situacijama. To podrazumijeva kako sporazumijevanje u stranojezičnoj sredini, s izvornim govornicima jezika cilja u vlastitoj zemlji tako i sa drugim strancima služeći se zajedničkim stranim jezikom. S druge pak strane pogodnim trenutkom i mjestom za komunikaciju na stranom jeziku smatraju se i aktualni trenutak učenja i sama učionica. To znači da je suvremena nastava stranih jezika istodobno usmjerena na izvanjski cilj komunikacijske kompetencije i na samoga učenika i njegov proces učenja (5.). Učenje više nije gomilanje činjenica već poticaj na kognitivno organiziranje sadržaja, a znanje predstavlja međusobno povezani sustav sadržaja koji potrebuje nove pedagoške metode da bi učenje bilo uspješno.

U tom su kontekstu situacije iz svakodnevnoga života stranojezične zajednice prožete kulturom, civilizacijom i književnošću te predstavljaju predmet i povod za komunikaciju između učitelja i učenika i između samih učenika. Za ove posljednje segmente nastave stranih jezika može se reći da se ne ograničavaju na jezičnu komponentu i površinsko značenje iskaza, već kod učenika nastoje pokrenuti i emocionalne i misaone procese doživljaja književnoga djela (čitalačka/književna kompetencija (2.)) te refleksiju okvirnih uvjeta života zajednice jezika cilja, odnosa prema stranome i stranosti, ali i prema vlastitoj kulturi (sociokulturna i interkulturalna kompetencija (3.) i (4.).

Otvaranjem prozora u neke nove i drugačije kulture, razvijanjem tolerancije, učenja u suradnji s drugima, poštovanja drugoga, osjećaja za lijepo itd. nastava stranih jezika daje bitan doprinos općem kognitivno-afektivno-socijalnom razvoju učenika (6.).

Suvremena nastava stranoga jezika u svojstvu cilja, sadržaja i nastavnoga postupka uključuje i sam proces nastave i učenja stranih jezika. U tom svjetlu valja sagledati ugrađivanje općega odgojno-obrazovnoga cilja osposobljavanja učenika za samostalno učenje i za cjeloživotno učenje (7.). Postizanju toga cilja može se težiti kroz razne oblike rada na razvoju samostalnoga, suradničkoga i timskoga učenja, preko razvoja strategija i tehnika učenja do osposobljavanja za međusobno promatranje, ocjenjivanje i samoocjenjivanje učenika. U ovom posljednjem području posebno valja izdvojiti Europski jezični portfolio. U funkciji pedagoškoga instrumenta on potiče učenike na razmišljanje o vlastitom učenju i napretku te samim time uspostavlja novi odnos između nastavnika i učenika. Primijeni li se na adekvatan način ta učenička jezična mapa ima potencijala za iniciranje promjene tradicionalne paradigme poučavanja neopravdano usredotočene gotovo isključivo na ostvarenje nastavnog programa. 4. Razine jezične kompetencije

Kao orijentacija glede razina jezične kompetencije koje bi učenici trebali postići na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja tj. odsječaka osnovnoškolskoga školovanja uzete su u obzir smjernice Zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike koji razlikuje sveukupno šest razina komunikacijske uporabe stranoga jezika: U području elementarne razine to su razine A1 (pripremna razina) i A2 (temeljna razina), u području samostalne uporabe jezika razine B1 (prijelazna razina) i B2 (samostalna razina) te u području kompetentne uporabe jezika razine C1 (napredna razina) i C2 (vrsna razina).

5 Usp. Weißbuch…., ibid., str. 62-63; Viele Sprachen, eine einzige Familie. Sprachen in der Europäischen Union. Europäische Kommission, 2004., str. 17


Prvi strani jezik U uvjetima osnovnoškolskoga učenja stranih jezika u Hrvatskoj učenici nakon prve četiri godine učenja stranoga jezika (1. - 4. razred) mogu postići razinu A1 (pripremna razina), a nakon 8. godine učenja (po završetku 8. razreda) razinu A2 (temeljna razina). Nakon 4. godine učenja stranoga jezika, po završetku 4. razreda učenici u osnovnim područjima jezičnih djelatnosti mogu ostvariti sljedeće: Razina A1 (pripremna razina) Razumijevanje Slušanje • razumjeti poznate riječi i osnovne fraze koje se tiču njih samih,

njihove obitelji i neposredne, konkretne okoline, kada sugovornici govore sporo i razgovijetno

Čitanje • prepoznati poznata imena, te razumjeti riječi i vrlo jednostavne rečenice, primjerice na natpisima, plakatima, prospektima ili u katalozima

• razumijeti vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove poznate tematikeGovor Govorna

interakcija • komunicirati na jednostavan način, ako je sugovornik spreman

ponoviti ili usporeno parafrazirati te pomoći pri preformuliranju onoga što učenik pokušava reći

• postavljati i odgovarati na jednostavna pitanja koja se tiču neposrednih potreba ili vrlo poznatih tema kao npr. obitelj, škola, prijatelji, hobiji i sl.

Govorna produkcija

• koristiti jednostavne fraze i rečenice u svrhu opisivanja mjesta gdje učenik živi i ljudi koje poznaje

Pisanje Pisanje • napisati kratku jednostavnu razglednicu, npr. pozdrav s praznika • ispuniti obrasce s osobnim podacima

Postizanje ovih kompetencija pretpostavlja aktivnu uporabu otprilike 400 leksičkih jedinica te globalnu i neosviještenu uporabu najosnovnijih gramatičkih struktura.

Nakon 8. godine učenja stranoga jezika, po završetku 8. razreda osnovne škole učenici u osnovnim područjima jezičnih djelatnosti mogu ostvariti sljedeće: Razina A2 (temeljna razina) Razumijevanje Slušanje • razumjeti fraze i najučestalije riječi iz područja neposredne osobne

relevantnosti (npr. osobni podaci, podaci o obitelji i prijateljima, zdravlje, prehrana, putovanja, zabava, kupovina, zaštita okoliša i dr. )

• razumjeti glavni smisao kratkih, jasnih i jednostavnih poruka, obavijesti i uputa

Čitanje • čitati kratke, jednostavne tekstove u okviru poznate tematike • pronaći određene, predvidive informacije u jednostavnim,

svakodnevnim materijalima poput reklama, prospekata, jelovnika i voznoga reda

• razumjeti kratka i jednostavna osobna pisma Govor Govorna

interakcija • komunicirati u jednostavnim i rutinskim zadaćama koje

zahtijevaju jednostavnu i neposrednu razmjenu informacija o poznatim temama i aktivnostima

• sudjelovati u kratkim dijalozima u društvu, premda obično neće razumjeti dovoljno da bi sami mogli održavati razgovor

Govorna produkcija

• koristiti nizove fraza i rečenica kako bi jednostavnim jezikom opisali svoju obitelj i druge ljude, mjesto gdje žive i sl.

Pisanje Pisanje • napisati kratke, jednostavne bilješke i poruke • napisati jednostavno osobno pismo, npr. zahvaliti nekomu na

nečemu Postizanje ovih kompetencija pretpostavlja aktivnu uporabu otprilike 1000 - 1100 leksičkih jedinica te osviještenu uporabu osnovnih gramatičkih struktura. Pod osviještenom uporabom podrazumijeva se da učenik


može riješiti gramatičke zadatke ili ispraviti pogrešku u govoru i pismu ako ga netko upozori, ali se ne traži da gramatičke strukture upotrijebi bez pogreške u slobodnom govoru i pisanju. Drugi strani jezik Učenici koji učenje stranoga jezika započinju u 4. razredu (drugi strani jezik) u načelu mogu postići tzv. razinu A1+ što znači da u prethodno navedenim područjima jezične vještine stječu razinu višu od razine A1, ali zbog ograničenog broja sati, osim u iznimnim slučajevima, ne uspijevaju u svim vještinama doseći razinu A2. To znači da učenici nakon 5. godine učenja drugog stranog jezika, po završetku 8. razreda osnovne škole u osnovnim područjima jezičnih djelatnosti mogu ostvariti sljedeće: Razumijevanje Slušanje • razumijeti poznate izraze i jednostavne fraze vezane uz

svakodnevni život i neposredno okruženje Čitanje • razumijeti kratke obavijesti, jednostavna pisma i druge kratke

tekstove o poznatim sadržajima Govor Govorna

interakcija • uz pomoć sugovornika komunicirati u jednostavnim,

svakodnevnim situacijama neposredne i jednostavne razmjene informacija o poznatim temama i aktivnostima

• reći što voli a što ne voli, objasniti zašto mu se nešto sviđa ili ne sviđa

Govorna produkcija

• jednostavnim riječima opisati ljude, stvari ili svakodnevne aktivnosti

Pisanje Pisanje • napisati kratku poruku, jednostavno osobno pismo i sl. • ispuniti obrasce s osobnim podacima

Postizanje ovih kompetencija pretpostavlja aktivnu uporabu otprilike 700 – 800 leksičkih jedinica te osviještenu uporabu osnovnih gramatičkih struktura. Pod osviještenom uporabom podrazumijeva se da učenik može riješiti gramatičke zadatke ili ispraviti pogrešku u govoru i pismu ako ga netko upozori, ali se ne traži da gramatičke strukture upotrijebi bez pogreške u slobodnom govoru i pisanju. B. STANDARDI POUČAVANJA I VREDNOVANJA 1. Standardi poučavanja

Realizacija prethodno navedenih ciljeva i postizanje odgovarajućih razina komunikativne kompetencije zahtijeva pridržavanje određenih metodičkih načela/standarda poučavanja. Pritom se ni u kom trenutku ne smije izgubiti iz vida osnovna posebnost nastave stranih jezika u odnosu na druge nastavne predmete. Jedino nastavu stranih jezika odlikuje identičnost cilja i sredstva/medija nastave: Stranim se jezikom poučava strani jezik.

Standardi poučavanja razrađeni su u Hrvatskom nacionalnom obrazovnom standardu za svaki pojedini jezik u kategoriji Metodičke upute za učitelje za svaki pojedini razred. Ovdje ćemo upozoriti na standarde koje bi suvremena nastava trebala zadovoljavati na općoj razini: 1. Razvoj i održavanje motivacije za učenje stranoga jezika jedan je od ključnih preduvjeta za

uspješno poučavanje i učenje stranih jezika. To ujedno znači razvoj pozitivnoga stava prema stranom jeziku i kulturi u kojoj se on govori.

2. Potrebno je stvoriti ugodno razredno ozračje u kojem će učenici bez osjećaja stresa i straha u aktivnoj radnoj atmosferi rado sudjelovati u nastavi. Ovdje učitelji i učiteljice više nemaju središnju ulogu već funkciju voditelja, savjetnika, pomagača, poticatelja na zajednički rad te preuzimaju odgovornost za stvaranje ugodnoga razrednog ozračja. Jedan od preduvjeta za postizanje takvog razrednoga ozračja je i odnos prema pogreškama. Jezične pogreške su sastavni dio učenja stranoga jezika. Njegujući takav stav razvijat će se učenikovo samopouzdanje i odvažnost u služenju jezikom.

3. Raznolikost nastavnih sadržaja, aktivnosti, oblika rada i medija doprinijet će kako motivaciji učenika tako i ugodi pri učenju.

3.1 Neobično je važno da se sadržaji nastave posreduju, uvježbavaju i utvrđuju kroz raznolike nastavne aktivnosti pri čemu je vrlo bitan i element igre.

3.2 Ovisno o vrsti sadržaja i cilju sata treba uspostaviti odgovarajuću ravnotežu između udjela frontalnoga rada i postupnoga povećanja udjela individualnoga rada, rada u skupinama i u paru. Tim se oblicima rada potiče samostalnost učenika i suradničko učenje te se povećava


udio vremena u kojem učenik ima prilike govoriti i pisati, po mogućnosti, na stranom jeziku.

3.3 Preporučljivo je povremeno oprobati i alternativne oblike rada kao npr. slobodni rad na postajama (Freiarbeit an Stationen/learning stations) ili tjedni plan (Wochenplan). Kod rada na stanicama učenici se u skladu sa svojim individualnim sposobnostima i tempom učenja kreću od jedne do druge stanice u učionici i rješavaju zadatke koji se razlikuju od stanice do stanice kako po sadržaju i težini tako i po strategijama čiju uporabu zahtijevaju pri rješavanju. Tjedni plan predstavlja oblik suodlučivanja učitelja/učiteljica i učenika/učenica o sadržajima i načinu njihove obrade (mediji, nastavni postupci i dr.) koji će se obrađivati u predstojećem kratkoročnom razdoblju.

3.4 Raznolikost medija pored tradicionalnih medija (kasetofon, grafoskop, TV, video i dr.) uključuje i korištenje novih medija (CD-romova i interneta).

4. Uključenje interesa učenika iznimno je bitno načelo želimo li da se učenik osjeti subjektom nastavnoga procesa. To se može odnositi npr. na zajedničko odlučivanje učitelja i učenika o izboru sadržaja i njihovom redoslijedu, izboru medija, nastavnih postupaka i dr. Učenici mogu npr. dobiti i individualne zadatke čije obavljanje predstavlja preduvjet za uspjeh rada u skupini na zajedničkom projektu i dr. Pogodni tipovi nastave ili oblici rada u tom su smislu istraživačka i projektna nastava, tjedni plan i dr. Postupno valja stavljati sve veći naglasak na samostalnost učenika – bilo u izboru sadržaja rada bilo u izboru strategija/tehnika rada, pa čak i partnera za rad.

5. Uključenje iskustva učenika također je važna komponenta nastave usmjerene na učenika. To se načelo odnosi ne samo na učeničko iskustvo njegova okruženja i svijeta uopće već i na iskustvo učenja i to posebice prethodnih iskustava u susretima sa stranim jezicima i učenju jezika. To se iskustvo treba koristiti na način da se izbjegne nepotrebno ponavljanje obrađenoga gradiva, a da se istodobno usvojeni sadržaji iskoristi za brže shvaćanje i usvajanje novog gradiva. Primjena već postojećeg znanja polazište je za stjecanje i aktivno stvaranje novih znanja. Pored toga valja naglasiti da strani jezik može poslužiti kao sredstvo posredovanja informacija iz drugih školskih predmeta ili izvanškolskoga okruženja pa time učenje stranoga jezika iz perspektive učenika zadobiva više smisla. To ujedno uključuje i primjenu

6. Povezivanje učioničkog «mikrokozmosa» sa svijetom izvan njega. Na uključenje iskustava učenika u nastavu stranih jezika poželjno je nadograditi i planirano povezivanje nastave sa izvanjskim svijetom kao npr. posjeti stranim kulturnim centrima, izložbama, filmskim projekcijama, posjeti kazališnim predstavama stranih autora i sl., posjeti predstavnicima tvrtki i drugim izvornim govornicima stranoga jezika. Isto se tako osobe s iskustvom učenja i korištenja stranih jezika te izvorni govornici mogu pozvati na sat stranoga jezika. Dodatno se u nastavu mogu planski uključiti internetsko pretraživanje i korespondencije tradicionalnom i elektroničkom poštom i dr. Posebno koristan oblik iskustvenoga učenja je i međunarodna razmjena učenika.

7. Nikako se ne smije izgubiti iz vida krajnju svrhu nastave stranih jezika - posredovanje sredstva komunikacije. To znači da treba naći pravilnu ravnotežu između posredovanja pojedinih područja jezika (leksik, gramatika, izgovor i dr.) i razvoja jezičnih vještina. Nastava stranih jezika nikako ne bi smjela biti nastava gramatike i leksika.

8. Ovisno o sadržajima nastava stranih jezika treba uzimati u obzir istraživačko učenje. Taj je koncept primjenjiv u raznim područjima nastave stranih jezika (leksik, kultura i civilizacija, gramatika, interkulturalne kompetencije i dr.). Pri obradi jezičnih struktura istraživačko se učenje odnosi na promišljeni slijed aktivnosti kojima se učenike vodi do samostalnoga uočavanja analogija i jezičnih pravilnosti tako da oni sami induktivnim putem otkrivaju jezične zakonitosti i formuliraju gramatička pravila bez suvišne uporabe metajezika.

9. Pri razvoju receptivnih jezičnih vještina valja voditi računa o tome da je slušanje i čitanje proses dekodiranja i razmišljanja koji uključuje stvaranje pretpostavaka, dopunjavanje i biranje, tehnike i strategije potrebne i izvan nastave stranih jezika. Stoga učenike treba poticati da nepoznate riječi i izričaje prvo pokušaju razumijeti primjenom postojećeg znanja, konteksta i strategija za razumijevanje, a tek potom da potraže tumačenje od učitelja, suučenika ili u rječniku. To je ujedno i jedan oblik pripreme na realne situacije komunikacije na stranom jeziku.

10. Učenicima bi u tijeku osnovnoškolskog učenja primjereno njihovoj dobi trebalo prezentirati i omogućiti isprobavanje niza strategija i tehnika koje im mogu olakšati učenje i učiniti ga učinkovitijim te ih na taj način pripremiti za cjeloživotno učenje. S obzirom na individualnost kao jedno od osnovnih obilježja procesa učenja, strategije učenja prezentirane i isprobane u sklopu nastave u kasnijim se situacijama učenja tijekom nastave i izvan nje mogu samo preporučiti tj. njihov odabir valja prepustiti samim učenicima poštujući individualne razlike u načinima učenja.

11. Organizacija učionice svakako treba odgovarati osnovnom cilju nastave stranih jezika – komunikaciji, što znači da se učenicima mora omogućiti međusobni izravni vizualni kontakt i dobre akustičke uvjete. Učionice bi trebale vizualno odražavati sadržaje rada koje je nastavnik obradio s učenicima: različiti panoi, plakati s jezičnim segmentima o kojima je bilo riječi, izložbe učeničkih radova (poezije, sastavaka, priča, ilustracija, itd.)


12. Nastava se u načelu odvija na stranom jeziku. Glede omjera materinskoga jezika treba nastojati

provoditi načelo: Koristiti strani jezik koliko god je to moguće, a materinski jezik onoliko koliko je to potrebno. Materinski jezik u tim slučajevima uglavnom ima dvojaku ulogu – ulogu metajezika kojim eventualno objašnjavamo jezične strukture onda kada ih učenici/učenice na stranom jeziku ne razumiju te ulogu sustava jezika na kojem gradimo daljnja objašnjenja i upućujemo na sličnosti i razlike pojedinih struktura u stranom i materinskom jeziku. Materinskim se jezikom na početnoj razini učenja po potrebi mogu pojasniti kulturno civilizacijski sadržaji.

13. Učenje stranoga jezika u školi posredno uključuje i roditelje. Motivacija roditelja i njihov interes za napredak djece u učenju stranih jezika značajno može utjecati na motivaciju učenika. Stoga valja ostvariti dobar kontakt s roditeljima i dati im mogućnost da dožive napredak svoga djeteta.

Uvođenjem prvoga stranog jezika od prvoga razreda osnovne škole nastava stranoga jezika mora se

prilagoditi svim dobnim skupinama zastupljenima u osnovnoj školi. Osmogodišnja osnovna škola s obzirom na dob djeteta zahvaća dob ranoga i srednjega djetinjstva, te pubertet. U tom smislu u nastavi stranih jezika možemo razlikovati pripremno razdoblje (1. - 3. r.), srednje razdoblje (4. - 6.) i završno razdoblje (7. - 8.r.). S obzirom na kognitivne sposobnosti djece moguće je i razlikovanje ranoga učenja stranih jezika u prva četiri razreda osnovne škole od učenja stranih jezika u višim razredima osnovne škole. HNOS za strane jezike uzima u obzir ovu drugu podjelu na dva razdoblja učenja stranih jezika u osnovnoj školi.

Ovisno o razdoblju razlikovat će se kako načini realizacije uvodno navedenih ciljeva nastave stranih jezika tako i primjena gore izdvojenih načela nastave tj. ostvarenje standarda poučavanja. Ovdje ćemo nešto više prostora posvetiti ranom učenju jer je obvezno učenje stranoga jezika od 1. razreda osnovne škole uvedeno relativno nedavno (šk. god. 2003./04.) i učiteljima još uvijek predstavlja nedovoljno poznato područje.

Učenje i poučavanje stranih jezika u nižim razredima osnovne škole zasniva se na multisenzornom (vizualnom, auditivnom, taktilnom i dr.) i cjelovitom učenju koje se obraća kognitivnim, afektivnim i motoričkim aspektima učenika. Rano učenje stranih jezika svoje težište ima u govornoj komunikaciji, učenju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnog izraza, igre i pjesme. Ta obilježja nastave s učenicima mlađe školske dobi proizlaze iz stupnja njihova kognitivno-afektivnog razvoja. Tako moramo naglasiti da oni uče i usvajaju strani jezika na holistički način tj. cijelim bićem i svim osjetilima. Brzo ga uče no i brzo zaboravljaju. To je razlogom da neprestano valja ponavljati ono što je naučeno i da imamo osjećaj da se nastava polagano odvija. Učenici se vrlo lako zamaraju pa čim primijetimo da im je dosadno ili da su umorni valja promijeniti aktivnost. Kreativne sposobnosti i sposobnost maštanja, izmišljanja i stvaranja neobičnoga, katkad i apsurdnoga, u djece mlađe školske dobi valja iskoristiti u nastavi, pogotovo pri obradi priča ili pjesmica, pri izmišljanju radnji i osoba koje obavljaju te radnje. Djeca neobično vole pjesmice za recitiranje i one za pjevanje te brojalice. One mogu poslužiti nastavniku ne samo kao rekreativne aktivnosti već i za uvježbavanje izgovora te specifičnoga ritma. Ovisno o motivaciji učenika i njihovoj jezičnoj razini u nastavne sadržaje treba uključiti rad na tradicionalnim bajkama i pričama (Grimma, Perraulta i sl.) - sadržaje koje učenici uglavnom već poznaju iz materinskoga jezika. Uz te zabavne i zanimljive sadržaje učenici usvajaju nove leksičke i sintaktičke strukture te istodobno uranjaju u svijet mašte i u kulturnu tradiciju naroda jezik kojeg uče.

Djeca u dobi od 6 do 8 godina počinju logično razmišljati te se postupno razvijaju osnove analitičkih sposobnost. Učenici razvijaju svijest o jeziku i prepoznaju neke jezične šablone pa će razumjeti i prihvatiti osnovne odnose u stranom jeziku bez dodatnih gramatičkih objašnjenja. Djeca te dobi okrenuta su prema sebi te ih treba postupno navikavati na rad u skupinama i razvijati njihove socijalne kompetencije. Kako bi razvili samopouzdanje potrebno ih je često poticati i hvaliti, dati im priliku da kažu što vole i da pokažu što znaju. Pri odabiru igara valja obratiti pozor da ne sadrže previše natjecateljskoga duha jer to može biti kontraproduktivno.

Nešto stariji učenici (od 9 do 11 godina) razumiju razliku između stvarnosti i mašte te mogu i znaju planirati kako izvesti određenu aktivnost. Učenici će rado raditi s drugima (u paru ili skupini) ako ih tome učimo i na to potičemo i tako učiti jedni od drugih. Osim toga, pouzdani su i u stanju preuzeti odgovornost za rad i organizaciju rada u razredom odjelu.

Nasuprot obilježjima ranoga učenja stranoga jezika, nastava se u višim razredima osnovne škole

postupno orijentira na kognitivno učenje. Jezične se strukture objašnavaju uz osvješćivanje njihove uporabe u kontekstu i postupno uvođenje metajezika. U ovom se razdoblju nastoji ujednačeno razvijati govornu i pisanu komunikaciju. To znači da se podjednako obraća pozor razvoju svih jezičnih vještina: slušanju i čitanju u okviru djelatnosti razumijevanja, govoru kako glede govorne interakcije tako i glede govorne produkcije te pisanju. 1.2 Preduvjeti za realizaciju ciljeva nastave stranih jezika i ostvarenje standarda poučavanja

Osnovni preduvjet za realizaciju ciljeva suvremene nastave stranih jezika i ostvarenje standarda

poučavanja su adekvatno su obrazovanje i kontinuirano, usustavljeno stručno usavršavanje učitelja. Glede obrazovanja učitelja valja razvijati studijske programe specifično usmjerene na pojedine dobne skupine učenika: učenike nižih i viših razreda osnovne škole tj. učenike mlađe i srednje đačke dobi te djece u pubertetu. Stručno


usavršavanje učitelja treba se odvijati kontinuirano u tijeku cijeloga radnog vijeka u nastavi, i to na razini škole, u stručnim aktivima, na županijskoj i na državnoj razini putem seminara za ciljano usavršavanje učitelja stranih jezika. Ti seminari moraju obuhvaćati kako usavršavanje glede samoga stranoga jezika i pripadne kulture tako i metodike nastave stranoga jezika. U stručno usavršavanje valja ubrojiti i boravke učitelja u zemlji izvornih govornika danog stranoga jezika na seminarima i na individualnim usavršavanjima. U kontekstu cjeloživotnog učenja stručno usavršavanje dio je vlastite odgovornosti i učiteljske etike svakoga pojedinog učitelja i učiteljice, pogotovo u današnje doba sveprisutnosti informacija prije svega putem interneta.

No u samim školama također je potrebno osigurati određene standarde opreme i uređenja učionica te druge objektivne uvjete rada kako bi se postavljeni ciljevi i standardi mogli ostvariti. Ovdje navodimo neke osnovne objektivne čimbenike koji omogućavaju pospješivanje kvalitete nastave stranih jezika:

1. dijeljenje razrednih odjela u dvije skupine osobito u ranom učenju (ne više od 15 učenika po skupini), 2. specijalizirana učionica za nastavu stranih jezika, 3. osiguranje adekvatnoga uređenja učionice: za rano učenje poželjan je u jednom kutu učionice sag s

jastucima za sjedenje; panoi na kojima se mogu izložiti radovi učenika i dr., 4. tehnička i informatička oprema (magnetizirana bijela ploča, a po mogućnosti i bijela interaktivna ploča,

grafoskop, kazetofon i CD-player, televizor, video uređaj, računalo/a s pristupom na internet i dr.), 5. materijalna podrška škole za kupnju pisaćeg pribora i kopiranje, 6. medijateka u kojoj učenici mogu slušati kasete, CD i dr. pristupiti internetu i sl., 7. opremanje školske biblioteke časopisima i knjigama za djecu na stranom jeziku te stručnim časopisima

i knjigama za učitelje, 8. razumijevanje kolega i ravnatelja za moguća opravdana odstupanja od nastavnoga programa i izostanka

s nastave zbog stručnoga usavršavanja.

2. Standardi za vrednovanje

Znamo da svaki pojedinac uči na svoj način pa moramo svakome dati priliku da pokaže što zna i može na različite načine. Učenike moramo poticati da pokažu što mogu a ne što ne mogu. Pri ocjenjivanju stranoga jezika osnovni kriterij morao bi biti stupanj komunikacijske uspješnosti odnosno razumljivost. To ne znači da treba zanemariti pogreške učenika, ali su svakako veće i značajnije pogreške koje predstavljaju prepreku u komunikaciji (kao na primjer kada učenici rabe neprimjerene izraze ili je njihov izgovor do te mjere iskrivljen da se poruka ne može razumjeti). Važniji je kriterij jesu li učenici uspjeli prenijeti poruku nego koliko su je točno prenijeli.

Hrvatski nacionalni obrazovni standard za svaki pojedini strani jezik daje detaljne naputke za vrednovanje u kategoriji Upute za vrednovanje koja se navodi u svakom pojedinom razredu. Stoga ćemo se ovdje ograničiti na opća načela i osnovne razlike u evaluaciji učenika u okviru ranoga učenja stranih jezika te učenika u višim razredima osnovne škole:

1. Osobito je važno da se izbjegne stvaranje stresne situacije ispitivanja i ocjenjivanja. 1.1 Aktivnosti provjere ne bi se smjele razlikovati od uobičajenih aktivnosti na satu. 1.2 Učenike se pri individualnom ispitivanju ne bi trebalo izdvajati iz učeničke skupine.

2. Naglasak treba biti na pozitivnim postignućima, a ne na pogreškama. Svako pozitivno postignuće valja primjereno pohvaliti i nagraditi.

3. Ovisno o dobi učenika: 3.1 provjeravaju se i ocjenjuju različiti elementi, 3.2 primjenjuju se različiti oblici praćenja i provjeravanja napretka, 3.3 primjenjuju se različiti kriteriji pri ocjenjivanju. Ocjenjivanje početnika i učenika u nižim razredima osnovne škole svakako treba biti blaže uz izbjegavanje negativnih ocjena.

4. U skladu s dobi učenika valja postupno uvoditi oblike samoprocjene, samoocjenjivanja i međusobnoga ocjenjivanja učenika. To pretpostavlja uključivanje učenika u donošenje odluka i preuzimanju odgovornosti za svoje učenje, svoj napredak kao i svoje znanje. Ti oblici samovrednovanja pomažu učenicima da bolje razumiju proces učenja, povećava njihovu samostalnost u učenju i odlučivanju i pomaže im da uče i primjenjuju znanja u svakodnevnom životu. U mlađoj školskoj dobi će im u tome svakako biti potrebna pomoć učitelja koji će svojim ocjenjivanjem i poticanjem učenika da ocjenjuju sebe ili jedni druge razvijati njihovu samostalnost i sposobnost kritičkoga razmišljanja.

5. U cjelokupnom procesu vrednovanja svakako valja uzimati u obzir i roditelje kao interesne partnere tj. sudionike u odgojno-obrazovnom procesu:

5.1 U tom su smislu u nižim razredima u okviru ranoga učenja iznimno važne tzv. «priredbe za roditelje».

5.2 Uvid u napredak djece i njihov proces učenja od drugoga razreda nadalje roditelji mogu steći i posredstvom Europskog jezičnog portfolia koji je za osnovnu školu izrađen na dvije razine: za učenike od 7/8 do 10/11 i za one od 11 do 15 godina. Portfolio pridonosi osvještavanju učenika i učenica kao sudionika nastavnoga procesa. Vodi ih prema shvaćanju učenja kao


procesa stjecanja znanja i vještina u kojemu aktivno sudjeluju i prema uviđanju da se znanje stranog jezika može steći samostalno, bez nastavnikove pomoći i u neformalnoj, izvandidaktičkoj sredini. Pritom ih potiče na razmišljanje o uspješnim strategijama učenja, o procjeni postignutoga znanja i vještina kao i o osobnim željama i planovima za napredak u učenju stranih jezika. Portfolio ujedno uzima u obzir višejezičnost učenika i/ili ih vodi prema uviđanju važnosti postizanja višejezičnosti pri čemu važnu ulogu imaju kako formalno tako i neformalno učenje. Portfolio pospješuje osvještavanje višejezičnost i multikulturalnosti u učenika i učenica kao osnovna obilježja i vrednote europskoga prostora čiji razvoj i očuvanje predstavljaju bitan preduvjet za europsko jedinstvo i identitet.

6. Proces vrednovanja postignuća učenika prethodno navedenim oblicima unutarnjega vrednovanja valjalo bi nadopuniti i oblicima izvanjskoga vrednovanja kao što su nacionalni ispiti nakon pojedinoga razreda ili odsječka školovanja. S obzirom na utvrđene razine jezične kompetencije koje se očekuju na kraju 4. razreda kod prvoga stranoga jezika te na kraju 8. razreda kod prvog i kod drugoga stranog jezika bilo bi poželjno izvanjsko vrednovanje tih postignuća na kraju spomenutih odgojno-obrazovnih razdoblja.

7. Razrađenim sustavom vrednovanja, samovrednovanja i međusobnog vrednovanja rada učitelja valja obuhvatiti postignuća učitelja u nastavnom radu.

C. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S POSEBNIM ODGOJNO- OBRAZOVNIM POTREBAMA - OPĆE NAPOMENE Opće posebnosti učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama te metodički naputci za rad s učenicima navedeni su u Uvodu HNOS-a te je uz sadržajne naputke u pojedinoj temi svakoga nastavnog predmeta obvezno korištenje i naputaka iz Uvoda. Brojke od 1. do 8. u rubrici Posebnosti za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama označavaju na koju se populaciju naputak odnosi:

1. s oštećenjem vida 2. s oštećenjem sluha 3. s poremećajima glasovno-jezično-govorne komunikacije 4. s motoričkim poremećajima i kroničnim bolestima 5. sa sniženim intelektualnim sposobnostima 6. s poremećajima pažnje/hiperaktivnosti 7. sa specifičnim teškoćama u učenju 8. s poremećajem u ponašanju i emocionalnim poremećajima 9. s autizmom.

1. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S OŠTEĆENJEM VIDA Uglavnom se odnose na prostor i primjerenu opremu, nastavna sredstva i pomagala te povremenu pomoć stručnjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podršku. - osigurati više vremena za pojedine aktivnosti na satu i uputiti ih da zadatke dovrše kod kuće - udžbenici i pisani didaktički materijal na brajici ili crnom tisku primjerene veličine slova. - brajev pisaći stroj i papir ili prilagođeno računalo - folija za pozitivno crtanje - „brajeve„ mape - obične ili specifične bilježnice s jače otisnutim crtama i s većim proredom na bijeloj ili žutoj podlozi koja ne bliješti - meke olovke koje ostavljaju deblji trag i/ili flomastere odgovarajuće debljine i kvalitete da se ne ocrtavaju na poleđini - povećala (lupe) - odgovarajuće osvjetljenje - klupu s nagibom 2. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S OŠTEĆENJEM SLUHA Uglavnom se odnose na ostvarivanje komunikacije te povremenu pomoć stručnjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podršku. NAPOMENA: Programski sadržaji koji su navedeni uz pojedine teme predstavljaju minimum koji učenik mora usvojiti, i ne ograničava proširenje sadržajne ponude.


Preporuke za komunikaciju: - jasno i razumljivo govorenje ili pojačan glas pa tek onda posežemo za pisanjem, osobito ako je poruka značajna

i ne trpi dvosmislenost ili djelomičnost; pokazivanje, ručna abeceda ili znakovna komunikacija, - češće provjeravanje razumijevanja, - paziti na osvjetljenje lica, pozadinsko svjetlo i na udaljenost, - učenik treba sjediti u prvoj ili drugoj klupi srednjega reda kako bi mogao lakše ostvarivati vizualni kontakt s

učiteljem, - učitelj bi trebao usvojiti naviku da je uvijek okrenut licem prema učenicima kada im se obraća govorom. Didaktičko-metodički postupci: - motivaciju temeljiti na iskustvu učenika, ako iskustvo o nekoj temi ne postoji potrebno ga je stvoriti na temelju

slika, filma, posjete određenoj lokaciji, po mogućnosti u stvarnoj situaciji, neposrednim prirodnim kontaktom,

- provjeravati razumijevanje novih, nepoznatih riječi ili rečenica i objasniti ih te ih pojasniti i crtežom i praktičnim primjerom

- postavljati kratka, jednostavna pitanja, sastavljena od poznatih riječi, - pitanje zabilježiti na ploči; izbjegavati diktiranje, - služiti se individualiziranim nastavnim listićima, - nastavna sredstva koristiti na svakom satu, u svakoj fazi, - koristiti računalne edukacijske programe, - provjeravanje znanja i ocjenjivanje prilagoditi individualnim sposobnostima učenika kako bismo ga doveli u

situaciju da svoje znanje što bolje izrazi; samo pisano provjeravanje znanja ne bi trebalo biti pravilo, - pozitivno potkrepljivati uspjeh. 3. i 7. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S GLASOVNO-JEZIČNO-GOVORNIM POTEŠKOĆAMA I SPECIFIČNIM TEŠKOĆAMA U UČENJU Uglavnom se odnose na primjerene postupke u radu s učenikom uz povremenu pomoć stručnjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podršku (logopeda). NAPOMENA: Programski sadržaji koji su navedeni uz pojedine teme predstavljaju minimum koji učenik mora usvojiti, i ne ograničava proširenje sadržajne ponude. Prilagodbe u radu za učenike s poremećajima govora: - mucanje nikada ne ispravljati i osvještavati, rugati se učeniku, oponašati ga ili dozvoliti drugima da to čine - obraćati se učeniku pravilnim govornim modelom, smirenim, tišim i sporijim (laganijim) tempom - ne ustrajati u zahtjevu da učenik govori ukoliko on to ne želi u nekoj situaciji - češće primjenjivati pismene ispite znanja - brzopletom učeniku dati strukturu i određeni redoslijed obavljanja zadatka Prilagodbe u radu za učenike s jezičnim i specifičnim teškoćama u učenju: - predvidjeti duže vremensko razdoblje za usvajanje leksičkih i gramatičkih pojmova - koristiti različite vrste podražaja – vidne, slušne, dodirne kod obrade novih sadržaja, - dati prednost češćim usmenim oblicima u poučavanju i provjeravanju znanja, - sistematski provjeravati je li učenik razumio sadržaj, pojmove i definicije te dati dodatna objašnjenja, - izbjegavati učenikovo čitanje naglas ili pisanje na ploči pred razredom (osim ako učenik ne izrazi želju), - koristiti prerađene, sažete, jednostavnije tekstove te reducirati broj pojmova koje učenik mora naučiti - u udžbeniku jasno označiti mjesta koja su bitna – rečenica, pravilo, primjer, slika, postupak, - koristiti mnogo konkretnih primjera, slika, pokusa, povezanih s poznatim sadržajima, - zadavati manji broj zadataka, a zadatke po težini rasporediti tako da je prvo lakši zadatak, pa teži, a na kraju opet lakši, - rješavanje pisanih zadataka ne ograničiti vremenski, a greške tipa disleksije ne ocjenjivati, - greške u pisanju ne ispravljati nego ih samo naznačiti (podvući riječ u kojoj je greška) kako bi učenik sam uočio i ispravio greške uz pomoć udžbenika ili rječnika. - uputiti učenika da koristi slikovne podsjetnike pri učenju odnosno pomoći mu da nauči tehniku vizualizacije i bržega zapamćivanja te da uči uz pomoć kognitivnih mapa (koje samostalno izrađuje po područjima koje uči).


4. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S MOTORIČKIM POREMEĆAJIMA I KRONIČNIM BOLESTIMA uglavnom se odnose na prilagođavanje prostora i opreme, po potrebi osiguravanje osobnoga asistenta i pomoć u prijevozu i kretanju Posebnosti pisanja:

- osigurati primjereno radno mjesto, radni stol i stolac prilagođen individualnim potrebama učenika, - primjereni pribor i pomagala za pisanje, - fiksiranje papira za pisanje ili bilježnice za radnu podlogu, - kada drugačije nije moguće pišu samo velikim tiskanim slovima, - kada učenik ne može samostalno pisati koriste se drugi oblici rada i pomagala (diktiranje drugoj osobi,

snimanje pismene obveze na kasetu, - učenicima treba osigurati više vremena za izvođenje grafičkih aktivnosti, - tekst predviđen za plan ploče najčešće treba biti kopiran i nalijepljen u učenikovu bilježnicu, - pismeni ispiti znanja moraju se prilagoditi manualnoj sposobnosti učenika (širi prostori za pisanje,

zaokruživanje ponuđenih odgovora, pomoć druge osobe u pisanju, korištenje računala za pisanje, samo usmeno odgovaranje),

- učenicima koji imaju dodatne teškoće osigurati uvjete predviđene u napucima za rad s navedenim kategorijama.

Posebnosti čitanja - pomagalo za držanje knjige u optimalnom položaju, - pomagalo za okretanje stranica, - za učenike s oštećenjem vida i teškoćama čitanja koristiti naputke za rad s navedenim kategorijama.

Posebnosti u izvan-učioničkom radu - osigurati prijevoz i pratnju druge osobe za učenike koji se ne mogu samostalno kretati ili se brzo zamaraju. Učenicima s kroničnim bolestima ponekad će biti potrebno prilagođavati tempo rada, a ostale posebnosti u odnosu na zdravstvene potrebe učenika treba dogovarati s liječnikom specijalistom školske medicine, stručnom službom škole, roditeljima i učenikovim liječnikom. 5. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA SA SNIŽENIM INTELEKTUALNIM SPOSOBNOSTIMA uglavnom se odnose na programske sadržaje koji su navedeni uz pojedine teme. NAPOMENA: Programski sadržaji koji su navedeni uz pojedine teme predstavljaju minimum koji učenik mora usvojiti, i ne ograničava proširenje sadržajne ponude.

- poticati učenika i vršnjake na pozitivnu interakciju provođenjem zajedničkih aktivnosti - omogućiti mu dulje vrijeme za rad, vježbanje i ponavljanje bitnih dijelova sadržaja uz češću provjeru

njihovoga razumijevanja, - pojednostavljenje sadržaja uz povezivanje s potrebama svakodnevnoga života učenika i mogućnostima

njihove primjene, sadržaje teorijskoga tipa sažeti isticanjem bitnoga, - učenika uvoditi u praktične zadatke postupno uz jasna obrazlaganja, - zahtjeve za učeničkim bilježenjem tijekom predavanja ili čitanja potrebno je izbjegavati, a učeniku

prirediti posebne nastavne listiće, - dozirati vrijeme ispitivanja (češće, kraće provjere manjih cjelina) te omogućiti učeniku onaj način

provjere znanja koji mu je lakši (usmeno, pismeno), - nastavna sredstva (vizualna, auditivna, tekstualna) koristiti na način da se učenikov pozor rukovođenim

promatranjem uvijek usmjerava na ono što je u promatranju bitno, po potrebi i prekrivati nepotrebne pojedinosti

- izrada individualiziranih vizualnih sredstava pročišćenih od detalja koji učenika ometaju u promatranju i otežavaju mu predočavanje i razumijevanje

- izrada sredstva koja učeniku omogućuju stupnjevito perceptivno spoznavanje apstraktnih sadržaja (npr. aplikacijsko sredstvo-slika s istaknutim obilježjima, originalno sredstvo; didaktički materijal, slikovni prikaz, grafički prikaz, simbolički prikaz)

- vježbanje i ponavljanje na individualiziranim nastavnim listićima (npr. razne vrste lota, didaktičkih igara)

- koristiti računalo u cilju interesantnog učenja ili vježbanja i ponavljanja sadržaja, a posebno u slučajevima kad su prisutne perceptivno-motoričke smetnje koje otežavaju pisanje.

6. i 8. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S POREMEĆAJEM PAŽNJE/HIPERAKTIVNOSTI I S POREMEĆAJEM U PONAŠANJU I EMOCIONALNIM POREMEĆAJIMA uglavnom se odnosi na individualizaciju pristupa u prezentaciji nastavnih sadržaja i načina provjere znanja. - omogućiti alternativne načine provjere znanja (usmeno, audio i video prezentacije i sl.);


- omogućiti alternativne načine rješavanja zadataka (usmeno i pisano rješavanje zadataka, izrada slikovnoga rječnika i podsjetnika; korištenje slikovnoga materijala; - privući i zadržavati pozor koristeći upozoravajuće geste, npr. lagano tapšanje po ramenu; davati upute jednu po jednu, pohvale - primjenjivanje memorijskih tehnika (npr. mnemotehnika, vizualizacija, verbalno ponavljanje viđenog ili pročitanog,...); - reducirati zadatak u nekoliko izvedivih dijelova, u očekivanim vremenskim okvirima - često provjeravati i poticati napredak - dogovorno odrediti učenika kojemu se može obratiti za pomoć - pripremiti pisani materijal sa podcrtanim bitnim dijelovima i idejama vodiljama - nagraditi poželjno ponašanje - omogućiti češće prilike za ustajanje i kretanje, - smanjiti mogućnost izvora odvlačenja pozora - davati pravodobne obavijesti o promjeni aktivnosti (npr. «imate pet minuta do završetka toga zadatka i prelaska na drugi»). D. STRUKTURA HRVATSKOG NACIONALNOG OBRAZOVNOG STANDARDA ZA STRANE JEZIKE I HRVATSKOG NACIONALNOG OBRAZOVNOG STANDARDA ZA ENGLESKI JEZIK 1. Struktura HNOS-a za strane jezike HNOS za svaki pojedini jezik sadrže sljedeće osnovne kategorije:

1. Znanja 2. Vještine i sposobnosti 3. Metodičke upute za učitelje 4. Upute za vrednovanje 5. Nastavne teme i prijedlog nastavnih cjelina

6. Odgojni i socijalizirajući ciljevi Navedena struktura HNOS-a proizlazi iz specifičnosti stranoga jezika i nastave stranih jezika gdje su pojedina područja jezika (leksik, gramatičke strukture i dr.) i jezične vještine (slušanje, govor, čitanje i pisanje) nerazdvojno povezane. U tom smislu nastava stranih jezika ne posreduje izolirana znanja već primjenu znanja tj. osposobljava učenike za direktnu i indirektnu komunikaciju primjenjujući novi sustav izražavanja svijeta i međusobnoga sporazumijevanja. Dodatna specifičnost nastave stranoga jezika u usporedbi sa svim ostalim nastavnim predmetima jest da je strani jezik istodobno cilj nastave i medij u kojem se ona odvija. Kategorije 1. i 2.: Zbog preglednosti HNOS-a jezična su znanja, vještine i sposobnosti razdvojeni u dvije zasebne kategorije od kojih svaka sadrži veći broj podkategorija. Pritom je važno dodatno naglasiti da znanja (kategorija 1) i vještine i sposobnosti (kategorija 2) te pojedine njihove sastavnice ne predstavljaju izolirana područja nastave stranih jezika već da u nastavnom procesu u međusobnoj isprepletenosti tvore cjelinu. HNOS ne uzima u obzir samo jezična znanja, vještine i sposobnosti već obraća pozor i na načine njihova stjecanja i razvoja tj. na strategije učenja i služenja znanjem. U tu je svrhu uvedena rubrika Strategije učenja i služenja znanjem. Kategorije 3. i 4.: Metodičke upute za učitelje (kategorija 3) i Upute za vrednovanje (kategorija 4) namijenjene su prvenstveno učiteljima kao pomoć u strukturiranju nastave i praćenju i vrednovanju znanja. Kategorija 5:

Nastavne teme i prijedlog nastavnih cjelina (kategorija 5) služe kao mogući primjer organizacije obveznih sadržaja prethodno navedenih u kategoriji znanja (1) te upućuju na korelaciju s drugim nastavnim predmetima u horizontalnoj ravni. Predložene nastavne cjelina nemaju obvezujući karakter ni glede njihova broja i redoslijeda niti glede povezivanja pojedine tematike s predloženim jezičnim strukturama. To ujedno znači da ih ne treba shvatiti kao gradivo predviđeno za jednu lekciju u udžbeniku. No ti prijedlozi predstavljaju obrazac koji pokazuje kako se obvezni sadržaji mogu međusobno kombinirati u nastavne cjeline. Te se kombinacije u programima, udžbenicima i u nastavi mogu koncipirati i na drugačiji način, ali moraju na metodički i pedagoški primjeren način uključiti obvezne sadržaje HNOS-a. Kod prvoga se stranoga jezika u nižim razredima osnovne škole u pravilu pojavljuje više nastavnih cjelina nego u višim razredima jer se djeca rane školske dobi brže zasićuju sadržajima.


NAPOMENE:

1. Hrvatski nacionalni obrazovni standardi za pojedini strani jezik u okviru te opće strukture sadrže neke posebnosti temeljene na specifičnostima danog stranog jezika i na specifičnim obilježjima nastave toga jezika.

2. Kategorije 1. – 5. razradila su Predmetna povjerenstva za svaki pojedini jezik, dok je za odgojne i

socijalizirajuće ciljeve (kategorija 6) bila zadužena Radna skupina za odgojne i socijalizirajuće ciljeve i sadržaje.

3. Upute za rad s djecom s posebnim potrebama izradila je Radna skupina defektologa. Pojedinačne su

upute uključene u kategorije od 1. do 4. 2. Strukura HNOS-a za engleski jezik HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD ZA ENGLESKI JEZIK u okviru prethodno prikazane opće strukture kataloga sadrži sljedeće kategorije:

1. Znanja

1. 1. Leksička područja

1. 2. Gramatičke strukture

1. 3. Jezične funkcije u okviru obrađenih tema i jezičnih struktura

1. 4. Kultura i civilizacija

2. Vještine i sposobnosti

2. 1. Jezične vještine

2.1.1 Receptivne vještine

2.1.2 Reproduktivne vještine

2.1.3 Produktivne vještine

2. 2. Interkulturalne kompetencije

2. 3. Strategije učenja i služenja znanjem

3. Metodičke upute za učitelje

4. Upute za vrednovanje

5. Nastavne teme i prijedlog nastavnih cjelina

6. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji


E. ČLANOVI POVJERENSTAVA I RADNIH SKUPINA 1. Povjerenstvo za strane i klasične jezike za izradu HNOSa:

1. Akademik MISLAV JEŽIĆ, HAZU (voditelj) 2. Prof. dr. sc. MILENA ŽIC FUCHS, Filozofski fakultet, Zagreb (zamjenica voditelja) 3. ALICE STEPINAC, prof., profesor savjetnik, voditelj Stručnog vijeća za Grad Zagreb i za Zagrebačku

županiju, OŠ Mladost, Zagreb (zamjenica voditelja) 4. ANĐELKA DUKAT, profesor savjetnik, Klasična gimnazija, Zagreb (tajnica) 5. MARIJA ANDRAKA, prof., viši predavač, Učiteljska fakultet, Zagreb 6. TANJA BAKRAN LESAR, prof., učitelj mentor, OŠ Tina Ujevića, Zagreb 7. MILICA BILIĆ ŠTEFAN, prof., učitelj mentor, voditelj Stručnog vijeća za Grad Zagreb, I. OŠ Dugave, Zagreb 8. VESNA BLAZNIK, prof., učitelj mentor, OŠ J. J. Strossmayer, Zagreb 9. ŽELJKA BUTORAC, prof. defektologije, OŠ M. Držića, Zagreb 10. ANKICA CRKVENČIĆ, prof., profesor savjetnik, IV. Gimnazija, Zagreb 11. DAVORKA FRANIĆ, prof., profesor mentor, XVI. Gimnazija, Zagreb 12. NELA JURKO, znanstvena novakinja, Filozofski fakultet, Zagreb 13. MARGITA MADUNIĆ, prof., OŠ Žitnjak, Zagreb 14. Prof. dr. sc. DUBRAVKA MALEŠ, Filozofski fakultet, Zagreb 15. MIRJANA MARKOVIĆ MARINKOVIĆ, prof., učitelj savjetnik, OŠ Vladimir Nazor, Zagreb 16. ZDRAVKA MARTINIĆ-JERČIĆ, prof., Nadbiskupska klasična gimnazija u Zagrebu 17. DUBRAVKA MATKOVIĆ, prof., OŠ S. S. Kranjčević, Zagreb 18. GORDANA MATOLEK VESELIĆ, prof., I. OŠ Luka, Sesvete 19. Dr. sc. DUBRAVKA MILJKOVIĆ, Hrvatski studiji, Zagreb 20. GORDANA NEUHOLD, prof., učitelj savjetnik, voditelj stručnog vijeća za Grad Zagreb, OŠ Vladimira

Nazora, Zagreb 21. mr. sc. NATAŠA NIKPALJ JURAIĆ, prof., profesor savjetnik, Zavod za školstvo, Zagreb 22. DUBRAVKA NOVAK, prof., učitelj mentor, OŠ Antun Gustav Matoš, Zagreb 23. Doc. dr. sc. ANA PETRAVIĆ, Učiteljski fakultet, Zagreb 24. ALIS PERIČIĆ-FIALLA, prof., učitelj mentor, OŠ Stanovi, Zadar (SHU) 25. NADA PETROVIĆ, prof., profesor savjetnik, IV. gimnazija, Zagreb 26. MELITA RANČIĆ-KUFRIN, prof., OŠ Isidor Kršnjavi, Zagreb 27. KSENIJA RUMORA, prof., učitelj mentor, voditelj Stručnog vijeća za Osječko-baranjsku županiju, OŠ Franje

Krežme, Osijek (SHU) 28. JADRANKA SALOPEK, učitelj savjetnik, voditelj stručnog vijeća za Grad Zagreb, OŠ J. J. Strossmayera,

Zagreb 29. DUBRAVKA SKENDEROVIĆ-KELEČ, prof., učitelj mentor, OŠ Bukovac, Zagreb 30. JADRANKA STRABIĆ, prof., profesor mentor, OŠ Rudeš i XVIII. gimnazija, Zagreb 31. BLAŽENKA STRELEC-JUGEC, prof., učitelj savjetnik, OŠ A. Šenoe, Zagreb 32. Prof. dr. sc. NIVES SIRONIĆ BONEFAČIĆ, Filozofski fakultet, Zagreb 33. BOŽENA VORKAPIĆ, prof., profesor savjetnik, XVI. gimnazija, Zagreb 34. Prof. dr. sc. YVONNE VRHOVAC, Filozofski fakultet, Zagreb 35. VLASTA ZAJEC, prof., OŠ Marina Držića, Zagreb Uvodne dijelove Hrvatskog obrazovnog standarda za strane jezike (Uvod, Standardi za poučavanje i vrednovanje, Struktura, Članovi povjerenstava i radnih skupina) pripremila doc. dr. sc. Ana Petravić.

Prilozi iz dječje književnosti: Za engleski jezik: mr. sc. Smiljana Narančić Kovač, prof. visoke škole, Učiteljski fakultet, Zagreb Za njemački jezik: Iris Šmidt Pelajić, prof., viši predavač, Učiteljski fakultet, Zagreb 2. Radna skupina defektologa:

1. Prof. dr. sc. JASMINA FREY ŠKRINJAR, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb (voditeljica) 2. Mr. sc. MARA KOVAČIĆ, Centar za odgoj i obrazovanje Goljak, Zagreb (voditeljica) 3. Mr. sc. VINI RAKIĆ, Centar "Juraj Bonači" Split, (zamjenica voditelja) 4. DUBRAVKA ŠUBIĆ, prof., Zavod za školstvo, Zagreb (tajnica) 5. ŽELJKA BUTORAC, prof., OŠ M. Držića, Zagreb 6. mr. sc. ĐURĐICA IVANČIĆ, prof., stručni suradnik mentor, CZOO Gornje Prekrižje, Zagreb 7. SLAVICA JELIĆ, prof., CZOO Slava Raškaj, Zagreb 8. LJILJANA KLJAIĆ, prof., OŠ Grigora Viteza, Zagreb 9. SLAĐANA LOVRIĆ, prof., OŠ F. K. Frankopana, Zagreb 10. DRAGICA MATOK, prof., CZOO Vinko Bek, Zagreb 11. Mr. sc. EDITA RUŽIĆ, viši savjetnik u MZOŠ, Uprava za predškolski odgoj i OŠ 12. ZDENKICA STANEC, prof., Centar za odgoj i obrazovanje Goljak, Zagreb

13. ANTON ŠTEMBERGER, prof., Centar za socijalni rad, Rijeka 14. DUBRAVKA VAJDIĆ, prof., OŠ Nad lipom, Zagreb 15. MARIJA VALJAK, prof., Poliklinika za rehabilitaciju sluha i govora, Zagreb 16. RENATA ŽULJ, prof., OŠ J. J. Strossmayera, Zagreb

3. Radna skupina za odgojne i socijalizirajuće ciljeve i sadržaje:

1. Prof. dr. sc. MARIJA ROSANDIĆ PILAŠ, Medicinski fakultet, KBC Rebro, Zagreb (voditeljica) 2. Mr. sc. VINI RAKIĆ, prof. defektolog, Centar "Juraj Bonaći", Split (zamjenica voditeljice) 3. DANICA SINOŽIĆ, prof., OŠ F. Franković, Rijeka (tajnica) 4. JADRANKA BARTIČEVIĆ, prof. defektolog, Centar "Juraj Bonaći", Split RUŽA BULE, učitelj mentor, OŠ

Malešnica, Zagreb 5. Prof. dr. sc. MIRA ČUDINA OBRADOVIĆ, Učiteljski fakultet, Zagreb 6. Mr. sc. GORDAN ČRPIĆ, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK, Zagreb 7. SUZANA FABIJANIĆ, dr. med., Zavod za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije, Sisak 8. Prof. dr. sc. VLADIMIR GRUDEN, Medicinski fakultet, Zagreb 9. Mr. sc. DRAGICA HUSANOVIĆ-PEJNOVIĆ, Visoka učiteljska škola, Gospić (metodičar geog.) 10. PERO PAŽIN, prof., Centar za odgoj i obrazovanje "Vinko Bek", Zagreb 11. Prof. dr. sc. VLATKO PREVIŠIĆ, Filozofski fakultet, Zagreb 12. Doc. dr. sc. RUŽICA RAZUM, Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb 13. KARMEN ŠĆUKANEC, nastavnica likovne kul., OŠ dr. Vinka Žganca, Zagreb 14. Doc. dr. sc. DIJANA VICAN, Sveučilište u Zadru, Odjel za pedagogiju, Zadar

4. Povjerenstvo za strane i klasične jezike za završnu izradu Nastavnog plana i programa prema HNOSu 1. Akademik MISLAV JEŽIĆ, HAZU (voditelj) 1. Prof. dr. sc. YVONNE VRHOVAC, Filozofski fakultet, Zagreb 2. Prof. dr. sc. NIVES SIRONIĆ BONEFAČIĆ, Filozofski fakultet, Zagreb 3. Doc. dr. sc. ANA PETRAVIĆ, Učiteljski fakultet, Zagreb 4. ANĐELKA DUKAT, prof. Klasična gimnazija Zagreb 5. JADRANKA SALOPEK, OŠ J. J. Strossmayera, Zagreb 6. GORDANA MATOLEK VESELIĆ, prof., I. OŠ Luka, Sesvete 7. RUŽICA HERDELJA, prof. OŠ Miroslave Krleže, Zagreb 8. NINOČKA TRUCK BILJAN, prof. , Zavod za školstvo RH Osijek 9. ANKICA CRKVENČIĆ, prof., Zavod za školstvo, RH, Zagreb 10. KSENIJA RUMORA, prof., OŠ Franje Krežme, Osijek 11. GORDANA NEUHOLD, prof., OŠ Vladimira Nazora, Zagreb 13. MARIJA ANDRAKA, prof., viši predavač, Učiteljski fakultet, Zagreb 14. MILICA BILIĆ ŠTEFAN, prof., OŠ Dugave, Zagreb 15. MIRJANA MARKOVIĆ MARINKOVIĆ, prof., OŠ Vladimir Nazor, Zagreb 16. MAJA SIMONOVIĆ, OŠ Jože Šuran, Višnjan 17. ALICE STEPINAC, prof. OŠ Mladost, Zagreb 18. DUBRAVKA SKENDEROVIĆ-KELEČ, prof., OŠ Bukovac, Zagreb 19. JADRANKA STRABIĆ, prof., OŠ Rudeš i XVIII. gimnazija, Zagreb 20. DUBRAVKA MATKOVIĆ, prof. OŠ S. S. Kranjčević, Zagreb 21. ZDRAVKA MARTINIĆ-JERČIĆ, prof., Nadbiskupska klasična gimnazija u Zagrebu 22. KORNELIJA PAVIĆ, prof. Klasična gimnazija, Zagreb

U radu Potpovjerenstva za njemački jezik sudjelovala i DINKA STIGLMAYER, prof. OŠ S. S. Kranjčevića.

Prilozi iz dječje književnosti: Za engleski jezik: mr. sc. Smiljana Narančić Kovač, prof. visoke škole, Učiteljski fakultet, Zagreb Za njemački jezik: Iris Šmidt Pelajić, prof., viši predavač, Učiteljski fakultet, Zagreb

HNOS – OŠ – ENGLESKI JEZIK – DRUGI STRANI JEZIK

F. HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD ZA ENGLESKI JEZIK

Engleski kao drugi strani jezik: 4. – 8. razred PRVA GODINA UČENJA ČETVRTI RAZRED (70 sati godišnje) 1. ZNANJA 1.1 LEKSIČKA PODRUČJA

Do kraja 1. godine učenja u 4. razredu osnovne škole učenici bi trebali aktivno upotrebljavati oko 120 leksičkih jedinica i razumjeti oko 200 leksičkih jedinica. Pri obradi novoga leksičkog gradiva ne bi trebalo uvoditi više od 6 do 7 novih leksičkih jedinica po nastavnom satu. Leksičko gradivo se ciklički proširuje i ponavlja. Semantička područja: Pozdravi, predstavljanje, komunikacijski obrasci pri susretu, uljudno ophođenje, oslovljavanje, imenovanje i predstavljanje prijatelja i članova uže obitelji, imenovanje predmeta (igračke i školski pribor), imenovanje i opis nekih dijelova prirodnoga okoliša (voće, povrće, cvijeće), brojevi od 1 do 20, osnovne boje, aktivnosti u razredu (najčešće upute i naredbe, radnje na nastavnom satu), neki dijelovi odjeće i obuće, izricanje kronološkoga vremena, obroci i hrana, prostorije u kući i stanu, okoliš i njegov opis (vrt, trgovina, ulica), neki športovi i športske aktivnosti. Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3.i 7. Razumijevanje i uporaba oko 70% leksičkih jedinica. 1.2 GRAMATIČKE STRUKTURE Gramatičke strukture se ne tumače eksplicitno, već ih sami učenici globalno usvajaju u predloženim jezičnim strukturama. Na kraju 4. razreda učenici bi trebali raspolagati sljedećim jezičnim strukturama:

• na razini uporabe - prezent glagola to be i to have/have got i nekih učestalih glagola vezanih uz tematska područja u jednini - there is / there are - imperativ - jednina imenica (a boy, a girl ...) - množina imenica (boys, girls ...) - osobne zamjenice: I, you, he, she, it, we, they - posvojni pridjevi: my, your, his, her - posvojni genitiv (Saxon genitive: Jack's room) - pokazne zamjenice this / that - upitne riječi: what, who, where, how - opisni pridjev kao dio predikata: This is a big ball. - glavni brojevi 1 - 20 - neki prilozi i priložne oznake vremena (today, every day, often ...) - jednostavne izjavne rečenice koje opisuju radnju koja se upravo događa (present continuous, izjavni, upitni i niječni oblik, kratki odgovori na pitanja: Yes, s/he is.) - radnje koje se ponavljaju (present simple: I play / he plays, I like / don't like) - razumijevanje i izražavanje molbe i zapovijedi uz pomoć imperativa - glagol can za izražavanje sposobnosti

Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama: *2. Rad treba početi riječima čija se grafija i izgovor bitno ne razlikuje od adekvatnih riječi hrvatskoga jezika.

*3. Ovi učenici teže pamte upitne riječi, zamjenice, priloge, prijedloge pa je potrebno izraditi slikovne podsjetnike ili malu gramatiku u slikama kako bi lakše memorirali ove riječi.



• na razini prepoznavanja - prezent glagola to be i have got i nekih učestalih glagola vezanih uz tematska područja u množini - present simple (izjavne rečenice, niječne rečenice u svim licima) - neki prijedlozi: in, on, under, up, down ... - upitne rečenice s How many, Whose, Where - nepravilna množina nekih imenica: foot-feet; tooth-teeth - globalna uporaba neodređenog i određenog člana

1.3 JEZIČNE FUNKCIJE U OKVIRU OBRAĐENIH TEMA I JEZIČNIH STRUKTURA

-pozdravljanje i oslovljavanje na neformalnoj i formalnoj razini -predstavljanje sebe i drugih -izražavanje raspoloženja -izražavanja svojine -izricanje ukusa i stava prema nečemu -izražavanje dobi -imenovanje predmeta i osoba -izricanje radnji -izražavanja količine -izražavanje molbe -izražavanja zahvale -izražavanje naredbe -čestitanje blagdana, rođendana i slično 1.4 KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturološki sadržaji integrirani su u predviđena tematska područja vezana i za socijalizirajuće i odgoje aktivnosti kao na primjer pozdravljanje, uljudno ophođenje, oslovljavanje, čestitanje blagdana i rođendana, brojalice, dječje pjesme za govorenje i pjevanje, školsko okruženje, stanovanje, odijevanje, imena vršnjaka u zemljama engleskoga govornog područja, neka prezimena, neki nazivi gradova. U pristupu kulturološkim sadržajima vodi se računa o kontrastivnom pristupu i usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj kulturi i civilizaciji s kulturom i civilizacijom zemalja engleskoga govornog područja, te stranoj kulturi uopće. Dječja književnost: Obraditi nekoliko izvornih dječjih pučkih pjesmica s pokretima ili brojalica od kojih neke mogu biti pjevane. Obraditi jednu do dvije kratke i jednostavne autorske pjesme (poetry) koje učenici mogu naučiti čitati na nastavi, te nacrtati nešto u vezi s njima. Na satu se preporuča obraditi ili pročitati jednu do dvije izvorne slikovnice. Neka to budu likovno kvalitetne slikovnice privlačnog dizajna i s malo teksta, odnosno tekstom koji se ponavlja, a najmanje jedna neka sadrži priču. 2. VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI 2.1 JEZIČNE VJEŠTINE 2.1.1 RECEPTIVNE VJEŠTINE Slušanje s razumijevanjem

- neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na engleskom jeziku - povezivanje vizualnoga i zvučnoga jezičnog sadržaja

- razumijevanje jednostavnih izjavnih rečenica i pitanja - navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvučni sadržaji) - razumijevanje kratkih slovkanih riječi (spelling)

2.1.2 REPRODUKTIVNE VJEŠTINE Govorenje

- sposobnost razumijevanja i ponavljanja fonoloških, ritmičkih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika prema zvučnom uzorku

- sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih akustičnih uzoraka izoliranih riječi, rečenica, brojalica, pjesmica, uključujući i jazz chants i rap



Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3 i 7. – Usvajati sadržaje povezivanjem vizualnoga i zvučnoga jezičnog sadržaja i tolerirati teškoće u reproduciranju zvučnih modela

Čitanje

- pamćenje grafijske slike riječi i izoliranih rečenica na razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka, glasno čitanje u skupini ili individualno

Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2. Uvježbati rečenične intonacije, izgovor (tolerirati greške) 3.i 7. Čitati samo tekstove koje je dobro naučio čitati.

Pisanje

- prepoznavanje i razumijevanje jednostavnih riječi i rečenica na razini poznatog i prethodno obrađenog predloška

- prepisivanje kraćih rečenica prema predlošku Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 3. Tolerirati sporije pisanje kao i greške tipa disgrafije (ispuštanja slova, slogova, zamjene ili umetanja slova, slogova ili riječi.) 2.1.3 PRODUKTIVNE VJEŠTINE

Govorenje

• Govorna produkcija / izražavanje u kontinuitetu

- najosnovnije opisivanje slikovnoga predloška - povezivanje elemenata priče pomoću slikovnice, aplikacije/slikovnih kartica

- sudjelovanje u kratkim dramatizacijama - spelling (izgovor slova abecede)

• Govorna interakcija / sudjelovanje u razgovoru - verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru najosnovnijih jezičnih

funkcija - postavljanje i odgovaranje na jednostavna pitanja u okviru poznatih jezičnih struktura i tematskih sadržaja - sudjelovanje u kraćim dijalozima i dramatizacijama Pisanje

-nadopunjavanje kratkoga teksta riječima prema vizualnom ili zvučnom predlošku -pisanje riječi i kratkih rečenica

- pisanje čestitki prema pisanom predlošku - uočavanje osnovnih razlika između grafije i izgovora kod učestalih riječi

2.2 INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophođenje s kulturalnim razlikama unutar civilizacijskih dosega: - senzibilizacija za uočavanje kulturoloških različitosti kroz odgojne i socijalizirajuće sadržaje kao osnova za razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i drugačijem (npr. imena, prezimena, različita boja kože, blagdanski običaji, stanovanje, provođenje slobodnoga vremena i praznika i sl.) 2.3 STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM

- ovladavanje tehnikama preglednoga bilježenja - korištenje vizualnih elemenata u svrhu memoriranja jezičnih sadržaja (npr. vlastiti slikovni rječnik) - korištenje ilustracija kao pomoćnoga sredstva za razumijevanje sadržaja teksta - korištenje konteksta kao pomoći pri razumijevanju značenja nepoznatih riječi - uočavanje principa abecednoga strukturiranja popisa riječi u udžbeniku - korištenje popisa riječi npr. u udžbeniku



- upoznavanje načina strukturiranja slikovnih rječnika - korištenje slikovnih rječnika kao pomoćnoga sredstva za traženje značenja riječi i načina pisanja

određene riječi - uviđanje mogućnosti masovnih medija u funkciji učenja stranoga jezika

- korištenje najjednostavnijih mogućnosti novih medija u funkciji učenja stranoga jezika uz pomoć učitelja (u sredinama gdje za to postoje odgovarajući uvjeti)

- prezentacija rezultata skupnoga rada npr. postera o nekoj od obrađenih tema - razvijanje samostalnoga i suradničkog učenja - razvijanje svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samovrednovanja, samoprocjene (portfolio,

Europski jezični portfolio) i međusobnoga vrednovanja učenika

3. METODIČKE UPUTE ZA UČITELJE Težište rada je na usmenom iskazu koji se povezuje sa situacijom u razredu, igrom, dramatizacijom, pjesmom i pokretom uz poticanje maštovitosti i kreativnosti učenika. Učenici sadržaje usvajaju mehanički (reprodukcijom), ali nužno je osigurati i provjeriti pravilno razumijevanje značenja poruke uključujući i kulturološke, te odgoje i socijalizirajuće elemente. Uvode se prema potrebi i jezičnoj strukturi usporedbe između hrvatskoga i engleskog jezika. Za prezentaciju rječnika i situacija koriste se zorna sredstva (predmeti, slikovne kartice, posteri, fotografije, pantomima, mimika, gestikulacija, lutke i dr.). Novi leksički materijal uvodi se na osnovi poznatih jezičnih struktura. Jezične se strukture posreduju globalno bez osvještavanja i uporabe metajezika. Nove se jezične strukture uvode na osnovi već obrađenoga leksičkog materijala. Jezični se sadržaji moraju ponavljati često i na što više različitih načina (apelirajući na različite kanale percepcije) radi boljeg memoriranja. To znači da se prethodno obrađeni sadržaji neprestano povezuju s novim sadržajima. Jezični i kulturološki sadržaji se prema potrebi mogu pojasniti na materinskom jeziku. Artikulacija sata: što raznolikije aktivnosti koje u načelu ne bi trebale trajati duže od 10 minuta Oblici rada: rad s cijelom skupinom učenika, rad u paru, više manjih skupina, individualni rad Organizacija prostora: klupe treba postaviti tako kako bi se omogućio učenicima međusobni vizualni kontakt, kako bi dobro čuli što se govori i kako bi prostorno najudaljeniji učenik imao pregled (npr. više skupina po dvije ili tri klupe zajedno; razne varijacije U-oblika i sl.) Didaktičke aktivnosti: - pokazivanje predmeta ili slikovnoga prikaza predmeta, osoba i ambijenata uz govornu aktivnost - verbalne i neverbalne reakcije na govorni poticaj (npr. pokretom ili crtežom/bojanjem)

- odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja - recitiranje i pjevanje po mogućnosti popraćeno pokretima cijeloga tijela - izrada tematskih panoa, postera, slikovnih kartica i figurica i dr. - sudjelovanje u kratkim dijaloškim situacijama i dramskim prikazima situacija kao provjera jesu li rječnik i strukture usvojeni - čitanje na osnovi zvučnoga modela - kratki, jednostavni pismeni radovi - didaktičke igre: bingo, memory, pogađanje, skrivanje i traženje, pričam ti priču, Simon says, pokvareni telefon, igre kockom, igre slikovnim karticama i sl.

4. UPUTE ZA VREDNOVANJE Elementi provjere i vrednovanja - slušno razumijevanje kratkih iskaza i tekstova - sposobnost povezivanja jezičnoga izraza s likovnim (slikovnim), glazbenim izrazom i pokretom - razumijevanje kratkog pisanog teksta - govorna aktivnost na planu reprodukcije - govorna aktivnost na planu produkcije - aktivnost na nastavi



Načela i načini praćenja i vrednovanja: Razumijevanje se provjerava npr. povezivanjem jezičnoga izraza sa slikovnim, glazbenim izrazom i pokretom. Govorna aktivnost provjerava se reprodukcijom pjesmica, kraćim dramatizacijama, dijalozima, verbalnom reakcijom na verbalni ili neverbalni poticaj. Pisanje i čitanje provjerava se kao sposobnost pisanja i čitanja rečenica i kratkih tekstova. Mogu se zadati kraći zadaci za nadopunjavanje poznatoga teksta riječima koje nedostaju ili zadaci tipa zaokruži, poredaj, izbaci, odgovori. Također se mogu koristiti različite vrste diktata, kratke pismene provjere i vrlo kratki vođeni sastavi. Svaka aktivnost na satu u kojoj učenici iskazuju jezičnu aktivnost bilo na receptivnoj, reproduktivnoj ili produktivnoj razini pruža mogućnost za praćenje napretka i vrednovanje: evaluacija se provodi kao integralni dio nastavnoga sata, kao praćenje postignuća učenika, a ne kao izolirani čin. Iznimno je važno da se postupci kojima se provjerava znanje ne razlikuju od uobičajenih aktivnosti na satu, ali u ovom se razredu mogu postupno uvoditi i kraći testovi objektivnoga tipa. Nužno je veći naglasak staviti na pozitivne aspekte napretka učenika i svaki napredak nagraditi na primjeren način, ali učeniku valja na razumljiv način ukazati na područja na kojima treba uložiti više truda. Učenicima treba dati neposrednu povratnu informacija o ostvarenom uspjehu u aktivnostima na satu usmenom pohvalom i pozitivnom neverbalnom reakcijom. Učenike valja postupno uvoditi u najjednostavnije oblike samovrednovanja, samoprocjene (portfolio, Europski jezični portfolio) i međusobnu procjenu znanja. Ne provjerava se usvojenost jezičnih struktura za koje se u HNOS-u navodi da ih učenici usvajaju na razini prepoznavanja.

Pri evaluaciji učenika s posebnim potrebama (disleksija, disgrafija, slabovidnost i dr.) nužno je primijeniti individualni pristup.

Domaće zadaće: Važna je njihova načelna redovitost kako bi se razvijale radne navike učenika. Veoma je važno da je zadaća zadana tako da je dijete može svladati samo, bez pomoći roditelja i drugih. Zadaće moraju biti jednostavne i jasne, npr. nacrtati i označiti, povezati crtež i riječ, izraditi slikovne kartice, izraditi kartice s riječima, prepisati najdražu riječ ili rečenicu, odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja, napisati nekoliko rečenica o sebi, prijatelju, svome kućnom ljubimcu i sl., riješiti radni listić, riješiti zadatak u radnoj bilježnici ili udžbeniku i sl. Redovitim pregledavanjem domaćih zadaća (npr. dok djeca rade na nekom drugom zadatku na nastavi) stiče se uvid u napredak učenika, ali i u pogreške i poteškoće u učenju koje valja uzeti u obzir pri daljnjem planiranju nastave.

5. NASTAVNE TEME I PRIJEDLOG NASTAVNIH CJELINA Ovi prijedlozi nastavnih cjelina nemaju obvezujući karakter ni glede broja i redoslijeda nastavnih cjelina, niti glede povezivanja pojedine tematike s predloženim jezičnim strukturama, što znači da ih ne treba shvatiti kao gradivo predviđeno za jednu lekciju u udžbeniku. Te se kombinacije u programima, udžbenicima i u nastavi mogu koncipirati i na drugačiji način, ali moraju na metodički i pedagoški primjeren način uključiti obvezne sadržaje Obrazovnog standarda.

TEME I PRIJEDLOG NASTAVNIH CJELINA

IZRIČAJI I STRUKTURE SUODNOS Napomena: Navedeni suodnosi odnose se na horizontalnu ravan, no koriste se znanja iz drugih nastavnih predmeta stečena u prethodnim razredima.

1. Susreti i pozdravi – pozdravljanje, predstavljanje i oslovljavanje odraslih i vršnjaka, identificiranje osoba i predmeta

Hello! Hi ! Good morning. Mr/Mrs/Miss/Ms White...Goodbye. How are you today?Fine, thanks. Not well. Please... Sorry... Thank you I'm...My name is ... This is...What's her/his name? Who is this? - This is John. What is this? This is a book.

2. Ja i moja obitelj – usvajanje naziva i predstavljanje članova uže obitelji, opisivanje njihovih osobina, izricanje osjećaja

This is my mum/dad/sister/brother/family. She is kind. Sue is a girl. She has got a brother. I'm happy/ tired / scared...

Katolički vjeronauk (Poštuj roditelje i čuvaj dar života) Hrvatski jezik (Jezik:Pridjevi – opisni pridjevi)



3. Moj dom i oko njega – opisivanje stana/kuće/sobe, izražavanje svojine, pripadanja, izricanje odnosa u prostoru uz pomoć prijedloga, opisivanje bližega okoliša (vrta, trgovina, ulica ...)

This is my room. It is small/tidy. John's room is ... my, your, his, her room...-in, on, under there is /are There is a park in my street.

Hrvatski jezik (Jezik: Pridjevi-posvojni pridjevi, Jezično izražavanje:Opisivanje) Priroda i društvo (Brežuljkasti krajevi RH, Nizinski krajevi RH, Primorski krajevi RH, Gorski krajevi RH)

4. U učionici – usvajanje razrednoga govora-naredbi, naziva za pribor, mjesta, postavljanje pitanja o stvarima u razredu

Sit down! Read! Write! Listen! Copy! Come here/to the board!... S/he is reading. Is s/he writing?- Yes, s/he is. Where is the book? Who is reading? What is s/he doing? Sandy's pencil

5. Moje tijelo – usvajanje naziva za dijelove tijela i njihovo opisivanje, brojevi od 1 do 20, razumijevanje uputa, savjeta

S/he 's got a big nose... Wash your hands! Brush your teeth ! One mouth, two hands…ten fingers… How many boys are there...? An arm-arm, a foot-feet-

Priroda i društvo (Ljudsko tijelo) Hrvatski jezik (Jezik: Imenice-jednina i množina; Jezično izražavanje: Opisivanje) Matematika (Brojevi do milijun)

6. Ja i moji prijatelji – opisivanje osobe, izricanje dobi/pitanje za dob

How old are you?- I am 10. My best friend is 10 years old. S/he is clever/short. S/he is nice/kind. I play basketball. S/he plays football.

Hrvatski jezik (Jezik: Pridjevi-posvojni pridjevi, Jezično izražavanje: Opisivanje)

7. Moja odjeća - usvajanje naziva za odjeću i boje, opisivanje odjeće

What colour is ...? What are you wearing today? I'm wearing a yellow dress/blue jeans/a red T-shirt/a new sweatshirt/a long coat.

Likovna kultura (Kompozicija-boje)

8. Dnevni obroci – usvajanje naziva za dnevne obroke, neke vrste hrane i pića, izražavanje sviđanja i nesviđanja

breakfast, lunch, dinner, supper I have fish for dinner. I like apples/I don't like bananas. My favourite foo/drink is ...

Priroda i društvo (Moje tijelo)

9. Kućni ljubimci – usvajanje naziva za kućne ljubimce, domaće i neke divlje životinje(zoološki vrt), opisivanje životinja- usvajanje naziva za dijelove tijela životinja, opisivanje što životinje rade

My favourite animal is... It has got long ears... It can hop.

Priroda i društvo (Život životinja)

10. Slobodno vrijeme – -menovanje nekih športskih aktivnosti i pojedinih športova

I play football. I like basketball. My friend likes ... I can swim/ski...

Tjelesna i zdravstvena kultura (Igre) Priroda i društvo (Moje tijelo)

11. Svijet oko nas – imenovanje i opis nekih dijelova prirodnoga okoliša: cvijeće, voće, povrće

What is this ? This is a flower. What colour is it ? It's red.

Katolički vjeronauk (Zajedno stvarati i čuvati svijet-očuvanje okoliša)

12. Blagdani – opisivanje aktivnosti vezanih uz blagdane i uspoređivanje običaja hrvatskoga naroda i naroda zemalja engleskoga govornog područja

-Thanksgiving Day/Dani kruha Happy Halloween! Trick or treat! Merry Christmas! carols, Christmas pudding, crackers Happy New Year!Happy Easter

Katolički vjeronauk (Neka mi bude po riječi tvojoj, Ići putem Kristova križa) Glazbena kultura (Pjevanje)

IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se po izboru nastavnika i prema interesu učenika prigodne recitacije i pjesmice, izrađuju se tematski panoi, posteri i slično.



6. ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUĆI CILJEVI I SADRŽAJI

promicanje općih vrijednosti, kao npr. pristojnosti i obazrivosti, urednosti i čistoće uz tematske cjeline: Susreti i pozdravi, Ja i moja obitelj, U učionici, Moj dom i oko njega, Ja i moji prijatelji

promicanje humanističkih vrijednosti, kao npr. prijateljstva, suradnje, altruizma, tolerancije, ljubavi i ponosa prema obitelji uz tematske cjeline: Ja i moja obitelj, Ja i moji prijatelji, Moj dom i oko njega, U učionici

razvijanje odgovornosti za zdravlje uz tematske cjeline: Moje tijelo, Dnevni obroci promicanje osjećaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja uz tematske cjeline: Blagdani, Moja odjeća razvijanje ekološke svijesti uz tematske cjeline: Svijet oko nas, Moj dom i oko njega, Dnevni obroci, Kućni

ljubimci razvijanje sposobnosti i talenta svake osobe sukladno njezinoj prirodi uz tematsku cjelinu: Slobodno vrijeme

DRUGA GODINA UČENJA PETI RAZRED (70 sati godišnje) 1. ZNANJA 1.1. LEKSIČKA PODRUČJA Do kraja 2. godine učenja u 5. razredu osnovne škole učenici bi trebali aktivno upotrebljavati oko 200 leksičkih jedinica i razumjeti oko 300 leksičkih jedinica. Pri obradi novog leksičkog gradiva ne bi trebalo uvoditi više od 7 do 9 novih leksičkih jedinica po nastavnom satu. Leksičko se gradivo ciklički proširuje i ponavlja. Semantička područja: Imenovanje članova uže i šire obitelji, opisivanje tjelesnih i karakternih osobina ljudi, imenovanje nastavnih predmeta u 5. razredu osnovne škole, izražavanje sviđanja i nesviđanja, glavni brojevi od 1 do 100 (parni i neparni brojevi), redni brojevi od 1 do 100, čitanje osnovnih računskih operacija (zbrajanje i oduzimanje), čitanje nadnevka i godine, čitanje telefonskih brojeva, usvajanje engleske abecede i slovkanje (spelling), slobodno vrijeme (izvanškolske aktivnosti, športovi, hobiji, glazbeni instrumenti), imenovanje i opisivanje odjeće koju nosimo u određenim prilikama i godišnjem dobu, ponavljanje naziva za boje, opisivanje doma (kuće/stana), njegove unutrašnjosti (sobe/namještaj) i onoga što ga okružuje (vrt/ulica/promet), snalaženje u prostoru/na ulici (odnosi u prostoru), utvrđivanje i proširivanje izražavanja vremena (godišnja doba / mjeseci u godini / dani u tjednu / dijelovi dana / sat), ponavljanje i proširivanje naziva za biljke i životinje, opisivanje svoga mjesta/grada, ponavljanje i proširivanje naziva za voće, povrće i hranu u pojedinim dnevnim obrocima, zdrava prehrana, uspoređivanje običaja vezanih uz proslavu Božića i Uskrsa u nas i u zemljama engleskoga govornog područja, upoznavanje učenika s proslavom Valentinova i Halloween-a. Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 3.i 7. Prepoznati oko 70% riječi odnosno 180-200, a aktivno koristiti oko 60% odn. 100 leksičkih jedinica. Učenici teže pamte serije (dane u tjednu, godišnja doba, brojanje), teže se snalaze u prostoru(ispred – iza), u vremenu(prije - poslije). Ova područja treba duže uvježbavati i koristiti slikovne podsjetnike koje učenici izrađuju sami. 1.2. GRAMATIČKE STRUKTURE Postupno se uvode osnove metajezika i jednostavna gramatička pravila. Gramatika se obrađuje u kontekstu, kroz primjere, a učenici je i dalje uglavnom usvajaju globalno u okviru predloženih jezičnih struktura. Na kraju 5. razreda učenici bi trebali raspolagati sljedećim jezičnim strukturama:

• na razini uporabe - prezent glagola to be i to have/have got u svim licima - izricanje radnje koja se ponavlja (present simple učestalih glagola potvrdni, upitni i niječni oblik, kratki odgovori na pitanja) - izricanje radnje koja se događa u trenutku govorenja (present continuous učestalih glagola – potvrdni, upitni i niječni oblik, kratki odgovori na pitanja) - izražavanje zapovjedi i molbi imperativom - izražavanje sposobnosti/nesposobnosti uporabom glagola can



- razlikovanje i uporaba jednine i množine imenica i nekih primjera nepravilne množine (wolf, mouse, sheep, fish, child) i neke osobitosti kod pisanja (a story – stories, a box – boxes) - izražavanje pripadanja uz pomoć posvojnog genitiva (Saxon genitive) i posvojnih pridjeva (my, your, his, her, our, their) - stupnjevanje jednosložnih i višesložnih pridjeva i nepravilna komparacija pridjeva good i bad - osobne zamjenice - postavljanje pitanja uporabom upitnih zamjenica (who, whose, what, when, which, why, how, how many) i odgovaranje na pitanja izricanjem razloga (Why...? - Because...) - uporaba zamjenice There uz glagol to be (There is/are) - uporaba pokazne zamjenice this/these i that/those - prilozi mjesta, vremena i učestalosti (here, there, today, now, usually, always, sometimes) - pravilna uporaba prijedloga za mjesto (on, in, into, under, behind, in front of, at, to, between) - glavni brojevi 1 - 100 - redni brojevi 1 - 100 - neodređeni član a / an

Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 3. i 7. Treba duže uvježbavati usvajanje članove i oblika za množinu, prijedloga koje teško memoriraju i zamjenjuju ih međusobno te tolerirati pogreške

• na razini prepoznavanja - globalna uporaba određenog člana the - would za izricanje želja i planova u budućnost - izražavanje rezultata neke radnje (present perfect simple) - znakovi fonetske transkripcije (u svim školama/udžbenicima trebaju se koristiti općeprihvaćeni međunarodni simboli fonetske transkripcije)

1.3. JEZIČNE FUNKCIJE U OKVIRU OBRAĐENIH TEMA I JEZIČNIH

STRUKTURA

- predstavljanje sebe, članova uže i šire obitelji i prijatelja - opisivanje tjelesnih i karakternih osobina - imenovanje zanimanja - imenovanje školskih predmeta u 5. razredu osnovne škole - izražavanje sviđanja i nesviđanja te stava prema nečemu - opisivanje načina provođenja slobodnog vremena - imenovanje i opisivanje odjeće - opisivanje svoga doma i onoga što ga okružuje - snalaženje u prostoru - izražavanje pripadnosti - izražavanje količine - izražavanje vremena - postavljanje pitanja - odgovaranje na pitanja - izražavanje zahtjeva, naredbe i molbe - imenovanje i opisivanje biljaka i životinja - čestitanje blagdana i rođendana

1.4. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturološki, odgojni i socijalizirajući sadržaji integrirani su u predviđena tematska područja kao npr. pozdravljanje; uljudno ophođenje; oslovljavanje; čestitanje blagdana i rođendana; neke aktivnosti vezane uz blagdane; imena vršnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja; neka tipična prezimena; neka jela i prehrambene navike; odijevanje; prometna sredstva i ponašanje u prometu; športske aktivnosti i igre; neke osnovne informacije o zemlji/zemljama čiji se jezik uči (npr. naziv zemlje i glavni grad, naziv neke regije/rijeke/planine i sl.).



U pristupu kulturološkim i odgojnim sadržajima vodi se računa o kontrastivnom pristupu i usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja engleskog govornog područja. Dječja književnost: na nastavi obraditi nekoliko tradicionalnih pučkih pjesmica i nekoliko kratkih autorskih pjesmica, uvoditi zagonetke, brzalice, rap i jazz chants. Obraditi jednu slikovnicu u kojoj slika i tekst ravnopravno sudjeluju u prezentaciji priče.Obraditi još najmanje jednu tradicionalnu priču ili bajku. 2. VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI 2.1. JEZIČNE VJEŠTINE

2.1.1. RECEPTIVNE VJEŠTINE Slušanje s razumijevanjem

- razumijevanje i reagiranje na naputke i naredbe na engleskom jeziku - povezivanje vizualnog (slikovnog) i zvučnog jezičnog sadržaja - razumijevanje jednostavnih izjavnih rečenica i pitanja; razumijevanje osnovne namjere sugovornika - globalno i selektivno razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike - uočavanje specifičnosti izgovora i intonacije izvornih govornika i uočavanje razlika u izgovoru

glasova i glasovnih skupina engleskog jezika u odnosu na materinski jezik - razumijevanje slovkanih riječi (spelling)

2.1.2. REPRODUKTIVNE VJEŠTINE

Govorenje

- sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonoloških, ritmičkih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskog jezika prema zvučnom uzorku

- sposobnost pravilne reprodukcije govorenih i snimljenih akustičkih uzoraka izoliranih riječi, rečenica, brojalica i pjesmica vezanih uz predložene jezične sadržaje i situacije

- spelling (slovo po slovo)

Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2. - naglasak je na povezivanju vizualnog i zvučnog jezičnog sadržaja

- učenik nije u mogućnosti slušati zvučne tekstove u izgovoru i intonaciji izvornih govornika - učenik nije u mogućnosti uočavati razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskog jezika u odnosu na hrvatski jezik

Čitanje

- uočavanje razlika između grafije i izgovora učestalih riječi - sposobnost čitanja rečenica, dijaloga i kraćeg teksta nakon odslušanih zvučnih uzoraka - sposobnost prepoznavanja i razumijevanja poznatih imena, riječi i jednostavnih rečenica u

jednostavnim pisanim uputama - sposobnost razumijevanja i čitanja jednostavnih tekstova o poznatim sadržajima i opisa

popraćenih vizualnim sadržajima - sposobnost razumijevanja i čitanja jednostavnih poruka s razglednica i jednostavnih obavijesti

u svakodnevnim situacijama - postupno svladavanje rečenične intonacije

Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3. i 7. Prije glasnog čitanja riječi i kratkih rečenica, iste je potrebno dobro uvježbati (što iziskuje više vremena), a učenik će imati poteškoće u savladavanju rečenične intonacije.

Pisanje

- uočavanje razlika između grafije i izgovora kod učestalih riječi i razlika između pravopisa hrvatskog i engleskog jezika

- pisanje rečenica / kratkih tekstova tematike i rječnika koji su prethodno obrađeni Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

3.i 7. Pogreške kod pisanja (u svim oblicima pisanja) ne ispravljati nego naznačiti, tako da ih učenik sam otkrije i ispravi. Tolerirati greške kao izostavljanje, zamjene ili umetanje slova, slogova ili riječi.



2.1.3. PRODUKTIVNE VJEŠTINE Govorenje ● Izgovor i intonacija

- oponašanje i izgovaranje specifičnih glasova engleskoga jezika - reproduciranje kratkih rečenica s odgovarajućom rečeničnom intonacijom - reproduciranje govorenih ili snimljenih zvučnih modela

● Govorna interakcija / sudjelovanje u razgovoru

- verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru elementarnih jezičnih funkcija - sposobnost postavljanja i odgovaranja na jednostavna pitanja u okviru poznatih jezičnih

struktura i tematskih sadržaja - reproduciranje kratkih dijaloga u kojima učenici samostalno mijenjaju pojedine elemente - samostalno vođenje kratkih dijaloga u okviru poznatih situacija - sudjelovanje u kraćim dramatizacijama

● Govorna produkcija / izražavanje u kontinuitetu

- sposobnost korištenja jednostavnih rečenica za opisivanje osoba, predmeta i situacija - povezivanje elemenata priče pomoću slikovnih kartica i sposobnost opisivanja slikovnoga

predloška - sudjelovanje u kraćim dramatizacijama / dijalozima uz predložene jezične sadržaje - iznošenje rezultata skupnog ili individualnog rada npr. postera na neku od obrađenih tema

Pisanje

- sposobnost pisanja jednostavnih rečenica, čestitki za blagdane, kratkih poruka na razglednicama, osobnih podataka na obrascima

- sposobnost pisanja kratkih, jednostavnih tekstova o sebi i izmišljenim osobama, mjestu gdje žive i što rade

- popunjavanje teksta riječima koje nedostaju prema uzorku i pisanje kraćih rečenica - pismeno odgovaranje na jednostavna pitanja - povezivanje pomiješanih dijelova kratkog teksta u smislenu cjelinu - pisanje vođenih kratkih opisa u okviru prethodno usvojenih sadržaja

Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 3.i 7. Pisati kratke tekstove, popunjavanje teksta riječima, kao i povezivanje pomiješanih dijelova teksta, samo s jednostavnim primjerima ili uz pomoć predloška sa shemom kako rješavati takav tip zadatka.

2.2. INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophođenje s kulturalnim razlikama unutar civilizacijskih dosega:

- senzibilizacija za uočavanje kulturoloških različitosti kroz odgojne i socijalizirajuće sadržaje kao osnova za razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i drugačijem (npr. imena, prezimena, blagdanski običaji, stanovanje, provođenje slobodnog vremena i praznika i sl.)

2.3. STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM

- ovladavanje tehnikama preglednog bilježenja - korištenje vizualnih elemenata radi memoriranja jezičnih sadržaja (boje, crteži, podcrtavanje,

zaokruživanje i sl.) - korištenje ilustracijama kao pomoćnoga sredstva za razumijevanje sadržaja teksta - vođenje vlastitog rječnika - usustavljivanje riječi po tematskim područjima - korištenje popisa riječi u udžbeniku i dvojezičnih, a postupno i jednojezičnih rječnika - uočavanje i pronalaženje pravilnosti i analogija - korištenje mogućnosti masovnih medija u funkciji učenja stranog jezika



- korištenje računala, elektroničke pošte i interneta u učenju stranoga jezika - prezentacija rezultata individualnoga i skupnoga rada npr. postera o nekoj od obrađenih tema - razvoj samostalnog i suradničkoga učenja - razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samovrednovanja, samoprocjene

(portfolio, Europski jezični portfolio) i međusobnog vrednovanja učenika - samostalno zaključivanje

3. METODIČKE UPUTE ZA UČITELJE Težište rada je na usmenom iskazu koji se povezuje sa situacijom u razredu, igrom, dramatizacijom, pjesmom i pokretom uz poticanje maštovitosti i kreativnosti učenika. Ipak postupno se uspostavlja ravnoteža između svih jezičnih vještina. Učenici sadržaje usvajaju mehanički (reprodukcijom), ali nužno je osigurati i provjeriti pravilno razumijevanje značenja poruke uključujući kulturološke, odgojne i socijalizirajuće elemente. Uvode se prema potrebi i usporedbe između hrvatskog i engleskog jezika Za prezentaciju rječnika i situacija koriste se zorna sredstva (predmeti, slikovne kartice, posteri, fotografije, pantomima, mimika, lutke i dr.). Polazi se od onoga što je učeniku već poznato iz engleskog jezika i drugih predmeta. Novi leksički materijal uvodi se na osnovi poznatih jezičnih struktura. Jezične se strukture uvode globalno, ali učenike se postupno upućuje na pojedine pravilnosti i analogije, te uvodi u osnove metajezika. Jezični sadržaji se ciklički ponavljaju u svrhu osiguranja memorizacije i to na što je moguće više načina (apelirajući na različite kanale percepcije), a novi sadržaji povezuju se s usvojenim. Jezični se sadržaji po potrebi mogu pojasniti na materinskom jeziku. Artikulacija sata: što raznolikije aktivnosti koje ne bi trebale trajati duže od 10 do 15 minuta. Oblici rada: rad s cijelom skupinom učenika, rad u paru, više manjih skupina, individualni rad (kad god je to moguće, potrebno je dati prednost onim oblicima rada koji stavljaju samoga učenika u centar procesa učenja: rad u paru, više manjih skupina i sl.). Organizacija prostora: klupe treba postaviti na način koji omogućava učenicima međusobni vizualni kontakt tako da dobro čuju što se govori i prostorno najudaljeniji učenici (npr. više skupina po dvije ili tri klupe zajedno; razne varijacije U-oblika i sl.)Didaktičke bi aktivnosti po mogućnosti trebale uključivati elemente igre. Didaktičke aktivnosti:

- pokazivanje predmeta ili slikovnoga prikaza predmeta, osoba i ambijenata uz govornu aktivnost

- verbalne i neverbalne reakcije na govorni poticaj (npr. pokretom li crtežom/bojanjem)

- odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja recitiranje i pjevanje po mogućnosti popraćeno pokretima, TPR (metoda odgovora pokretima cijelog tijela)

- izrada tematskih panoa, postera, slikovnih kartica, figurica i dr. - sudjelovanje u kraćim dijaloškim situacijama i dramskim prikazima

situacija kao potvrda usvojenosti rječnika i struktura - čitanje na osnovi zvučnog modela - prepričavanje uz likovni predložak - kratki jednostavni pismeni radovi - didaktičke igre: bingo, memory, igre pogađanja, sakrivanje i traženje, pričam ti priču, pokvareni

telefon i dr. 4. UPUTE ZA VREDNOVANJE Elementi provjere i vrednovanja:

- slušno razumijevanje kraćih iskaza i tekstova - razumijevanje kratkog pisanog teksta - govorna aktivnost na planu reprodukcije - govorna aktivnost na planu produkcije - aktivnost na nastavi

Načela i načini praćenja i vrednovanja: Razumijevanje se provjerava npr. na osnovu kraćih tekstova povezivanjem jezičnog izraza sa slikovnim, glazbenim izrazom i pokretom, ali se uvode i složeniji oblici kao npr. odgovori na pitanja.



Govorna aktivnost provjerava se reprodukcijom pjesmica, kraćim dramatizacijama, dijalozima, verbalnom reakcijom na verbalni ili neverbalni poticaj. Pisanje i čitanje provjerava se kao sposobnost pisanja i čitanja rečenica i kraćih tekstova; mogu se zadati kraći zadaci za nadopunjavanje poznatog teksta riječima koje nedostaju ili zadaci tipa zaokruži, poredaj, izbaci, odgovori. Također se mogu koristiti različite vrste diktata i kratke pismene provjere. Usvojenost kulturnocivilizaciskih sadržaja može se provoditi kroz kvizove znanja, reproduciranjem pjesmica za pjevanje i govorenje, odgovarajućim jezičnim reagiranjem u nekim specifičnim kulturno uvjetovanim situacijama i sl. Svaka aktivnost na satu u kojoj učenici iskazuju jezičnu aktivnost bilo na receptivnoj, reproduktivnoj ili produktivnoj razini pruža mogućnost ustanovljavanja napretka i vrednovanja. To znači da se evaluacija provodi kao integralni dio samog nastavnog sata kao praćenje postignuća učenika, a ne kao izolirani čin. Iznimno je važno da se postupci kojima se provjerava znanje ne razlikuju od uobičajenih aktivnosti na satu, ali u 5. se razredu uvode i kraće provjere znanja objektivnoga tipa. Nužno je veći naglasak staviti na pozitivne aspekte napretka učenika i svaki napredak nagraditi na primjeren način, ali učeniku valja na razumljiv način ukazati na područja na kojima treba uložiti više truda. Učenicima treba dati neposrednu povratnu informaciju o ostvarenom uspjehu u aktivnostima na satu (usmena pohvala i pozitivna neverbalna reakcija). Učenike valja uvoditi u najjednostavnije oblike samovrednovanja, samoprocjene (portfolio, Europski jezični portfolio) i međusobnu procjenu znanja. Ne provjerava se usvojenost jezičnih struktura za koje se u HNOS-u navodi da ih učenici usvajaju na razini prepoznavanja. Pri vrednovanju učenika s posebnim potrebama (disleksija, disgrafija i sl.) nužno je primijeniti individualni pristup. Domaće zadaće: Važna je njihova načelna redovitost kako bi se razvijale radne navike učenika. Veoma je važno da je zadaća zadana tako da je dijete može svladati samo, bez pomoći roditelja i drugih. Zadaće moraju biti jednostavne i jasne, npr. nacrtati i označiti, povezati crtež i riječ, izraditi slikovne kartice, izraditi kartice s riječima, prepisati najdražu riječ ili rečenicu, odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja, napisati nekoliko rečenica o sebi, prijatelju, svome kućnom ljubimcu i sl., riješiti radni listić, riješiti zadatak u radnoj bilježnici ili udžbeniku i sl. Redovitim pregledavanjem domaćih zadaća (npr. dok djeca rade na nekom drugom zadatku na nastavi) stiče se uvid u napredak učenika, ali i u pogreške i poteškoće u učenju koje valja uzeti u obzir pri daljnjem planiranju nastave. Zadaće mogu uključivati i rad na manjim projektima, samostalno istraživanje traženjem podataka u enciklopedijama, rječnicima, na internetu i sl. 5. NASTAVNE TEME I PRIJEDLOG NASTAVNIH CJELINA Ovi prijedlozi nastavnih cjelina nemaju obvezujući karakter ni glede broja i redoslijeda nastavnih cjelina, niti glede povezivanja pojedine tematike s predloženim jezičnim strukturama, što znači da ih ne treba shvatiti kao gradivo predviđeno za jednu lekciju u udžbeniku. Te se kombinacije u programima, udžbenicima i u nastavi mogu koncipirati i na drugačiji način, ali moraju na metodički i pedagoški primjeren način uključiti obvezne sadržaje Obrazovnoga standarda.



1 Ja, moja obitelj i prijatelji – predstavljanje i opis sebe, članova uže i šire obitelji i prijatelja – njihovih tjelesnih i karakternih osobina; usvajanje naziva za zanimanja

My name is.../ I am 10/11. I am from.../ I've got a small/big family. I live with my mother, my father... My dad/mum is a teacher/ an architect/a dentist/a secretary/a doctor/a nurse/a vet/a postman. What would you like to be? (na razini prepoznavanja)

Katolički vjeronauk (Ja i drugi – zajedno) Priroda (Čovjekove životne potrebe i prehrambene navike) Hrvatski jezik (Određeni i neodređeni oblik pridjeva)



I've got many friends. I've got/He's got/She's got a pet. I'm/He's crazy about…/good at... He/She is/isn't tall/plump/naughty. I've got/He's got blond hair and blue eyes. - to be / have got

2. Dom i oko njega – opisivanje doma(kuće/stana), njegove unutrašnjosti (sobe/namještaj) i prostora izvan i oko njega (vrt/ulica/promet)

My/Her/His house/flat is small/big. - There is/are There is a hall, a living room... There is a bed/a desk in his/David's room. There are a lot of drawings on the wall. My street is/isn't very long. - prijedlozi: on, in, under, in front of, behind

Priroda (Čovjekove životne potrebe i prehrambene navike) Hrvatski jezik (Određeni i neodređeni oblik pridjeva, Nepromjenjive vrste riječi, Sklonidba imenica)

3. Nastavni predmeti u školi – imenovanje nastavnih predmeta u 5.r.OŠ, raspored sati, dani u tjednu, izricanje vremena (dani u tjednu), izražavanje sviđanja i nesviđanja, izricanje naredbi, engleska abeceda, slovkanje riječi

What is your favourite subject? When do you have English/maths...? On Mondays... Can you spell your name? -be good/bad at / be best in I like/don't like... -My sister is playing in the kindergarden now. (na razini prepoznavanja i globalne uporabe): Have you finshed the exercise?

Hrvatski jezik (Brojevi, Predikat) Matematika (Prirodni brojevi)

4. Slobodno vrijeme – imenovanje izvanškolskih aktivnosti, športova, hobija

How do you spend your free time? What do you usually do in the afternoon/evening/at five? I like swimming. I play badminton. I go skating in winter.

Hrvatski jezik (Predikat) Priroda (Čovjekove životne potrebe i prehrambene navike)

5. Izražavanje vremena – sati, dijelovi dana, godišnja doba, glavni brojevi 1-1000 (parni i neparni brojevi), redni brojevi, čitanje osnovnih računskih operacija i telefonskih brojeva

What's the time?- It's 5 o'clock/half past 4/a quarter to/past 3. - in the afternoon/morning/ evening - on Sunday - in July/summer - at midnight/noon/ 2 o'clock What is your best friend's telephone number? What is twenty plus sixty-six?

Geografija (Mjesno i pojasno vrijeme, Gibanje zemlje i godišnja doba) Hrvatski jezik (Nepromjenjive vrste riječi)

6. Svijet u kojem živimo – opisivanje svoga mjesta/grada/države/domovine i usporedba sa zemljama engleskoga govornog područja - atmosferske prilike, običaji, kultura; ponavljanje i proširivanje rječnika vezanoga uz biljke i životinje-opisivanje i usporedba; opisivanje svakodnevne/uobičajene radnje

I go to school every day. The capital od Croatia is Zagreb.- Trafalgar Square is the most famous square in London. A squirrel is smaller than a rabbit. A shark is more dangerous than a dolphin. The longest river in the world is the Nile. The most famous sight in New York is the Statue of Liberty. a story – stories a box – boxes

Geografija (Tipovi klime, biljni i životinjski svijet, Prirodna bogatstva i očuvanje okoliša) Priroda (Građa i uloge životinjskog organizma) Hrvatski jezik (Stupnjevanje pridjeva, Predikat)

7. Hrana i zdravlje ponavljanje i proširivanje naziva za voće, povrće i hranu u pojedinim dnevnim obrocima; razgovor o zdravoj prehrani; usporedba hrane i prehrambenih navika naše

- breakfast, brunch, lunch, dinner, supper I'd like some.... Would you like any...? I wouldn't like any... Don't get on buses and trams. Walk, walk

Priroda (Uzgoj i potrošnja hrane kod nas i u svijetu, Čovjekove životne potrebe i prehrambene navike) Hrvatski jezik (Predikat)



i zemalja engleskoga govornog područja; razgovor o zdravlju-zdravom načinu života, kretanje i bavljenje športom/tjelesnom aktivnošću; kod liječnika- najčešće tegobe

and walk. Jump three times! Roll your shoulders! I've got a sore throat/headache/a temperature/a runny nose. I cough/sneeze a lot. stomach, neck, arms a foot – feet a tooth – teeth a sheep – sheep a child – children

8. Blagdani – usporedba običaja vezanih uz proslavu Božića i Uskrsa u nas i u zemljama engleskoga govornog područja; upoznavanje učenika s proslavom Valentinova, pisanje prigodnih poruka za Valentinovo, Halloween i kako se slavi

Ponavljanje već usvojenih struktura Uvođenje novih struktura ovisno o prigodnim materijalima i pojedinom blagdanu

Vjeronauk (Religija u životu čovjeka) Povijest (Pojava kršćanstva) Glazbena kultura (Pjevanje, Slušanje i upoznavanje glazbe) Likovna kultura

IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se po izboru nastavnika i prema interesima učenika prigodne recitacije i pjesmice, izrađuju se tematski panoi, posteri.


promicanje općih vrijednosti, kao npr. pristojnosti i obazrivosti, urednosti i čistoće uz tematske cjeline: Ja, moja obitelj i prijatelji, Dom i oko njega, Nastavni predmeti u školi

promicanje humanističkih vrijednosti, kao npr. prijateljstva, suradnje, altruizma, tolerancije, ljubavi i ponosa na obitelj uz tematske cjeline: Ja, moja obitelj i prijatelji, Dom i oko njega, Nastavni predmeti u školi

razvijanje odgovornosti za zdravlje uz tematsku cjelinu: Hrana i zdravlje promicanje osjećaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja uz tematsku cjelinu: Blagdani razvijanje ekološke svijesti uz tematsku cjelinu: Hrana i zdravlje razvijanje sposobnosti i talenta svake osobe sukladno njezinoj prirodi uz tematsku cjelinu: Slobodno vrijeme razvijanje sposobnosti za društveni angažman, tj. za aktivno i odgovorno sudjelovanje u životu društva uz

tematsku cjelinu: Svijet u kojem živimo



TREĆA GODINA UČENJA ŠESTI RAZRED (70 sati godišnje)

1. ZNANJA 1.1. LEKSIČKA PODRUČJA Na kraju 6. razreda osnovne škole učenici bi trebali usvojiti i samostalno koristiti oko 320 leksičkih jedinica, a na razini razumijevanja do 440. Predviđa se aktivno usvajanje oko 7 – 9 novih leksičkih jedinica po satu novog gradiva. Leksičke jedinice treba neprestano ponavljati i ciklički proširivati prema tematskim sadržajima i interesima učenika. Semantička područja: Razgovaranje o sebi, svojoj obitelji, prijateljima; opisivanje karakternih osobina i izgleda osoba; opis svoga grada ili mjesta, predstavljanje svoga kraja i jezika kojim govorimo, opisivanje svoga doma; proširivanje rječnika o zdravoj hrani, zdravom tijelu, zagađenju i zaštiti okoliša; opisivanje svakodnevnih obveza u kući, školi, komunikacija s drugim osobama iz neposredne okoline (u trgovini, pošti i sl.); glavni i redni brojevi od 1 do 1000; usvajanje i proširivanje vokabulara vezanoga uz medije, šport, putovanja, prepričavanje svojih iskustava; proširivanje izražavanja i opisivanja kalendarskoga vremena i atmosferskoga vremena; ponavljanje i proširivanje vokabulara o odjeći; upoznavanje kulture i civilizacije zemalja engleskoga govornog područja, znamenitih osoba i usporedba s Hrvatskom i znamenitim osobama iz Hrvatske; otkrivanje nekih novih osobina proslava blagdana u zemljama engleskoga govornog područja, običaja, pjesama, tipičnih blagdanskih jela i sl. Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3. i 7. Razumjeti i upotrebljavati oko30% leksičkih jedinica manje. Ako učenik ima problema s govorom i/ili fonematskim sluhom i slušnim pamćenjem, neće moći pravilno izgovarati ni ponavljati jednostavne govorne cjeline. 1.2. GRAMATIČKE STRUKTURE Gramatičke strukture učenici usvajaju u predloženim jezičnim strukturama. Na kraju 6. razreda od učenika se očekuje znanje sljedećih struktura:

● na razini uporabe - glagoli to be i to have/have got - there is / are - present simple (potvrdni, upitni i niječni oblik) - present continuous (potvrdni, upitni i niječni oblik) - present simple u odnosu na present continuous - prilozi učestalosti i njihovo mjesto u rečenici - planirana buduća radnja uz pomoć going to future (potvrdni, upitni i niječni oblik) - prilozi i priložne oznake vremena - would za izricanje želja i planova u budućnosti - traženje dopuštenja uz pomoć glagola can (upitni i niječni oblik, kratki odgovori na pitanja) - izricanje obveze uz pomoć must / have to - pokazne zamjenice this/these, that/those - posvojni pridjevi i posvojne zamjenice - komparacija pridjeva (jednosložni, višesložni i nepravilni pridjevi good, bad, many, much) - tvorba množine imenica - brojive i nebrojive imenice - neodređena količina uz pomoć some, any, much, many - razlika između How much ? i How many ? - izricanje prošle radnje uz pomoć simple past pravilnih i nekih nepravilnih glagola - glavni i redni brojevi od 1 do 1000 - prijedlozi za mjesto i vrijeme

● na razini prepoznavanja

- present perfect simple u situaciji izricanja rezultata radnje - simple future za predviđanje budućih radnji - neke uporabe glagolske imenice (gerund): I like swimming in the sea



- phrasal verbs

Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 3.i 7. Tolerirati greške do usvajanja prijedloga, često će ih zamjenjivati ili pogrešno koristiti Prijedloge i priloge imati na podsjetniku, izrađenom uz pomoć slika, te ih koristiti u nastavi. Isto je s članovima a/an te razinom prepoznavanja simple pasta i prepoznavanjem i korištenjem zamjenica. 1.3. JEZIČNE FUNKCIJE U OKVIRU OBRAĐENIH TEMA I JEZIČNIH

STRUKTURA

- pričanje o sebi i drugima - opisivanje predmeta, osoba i situacija - postavljanje pitanja - snalaženje u prostoru i vremenu - uljudno ophođenje - izricanje sklonosti i potreba - izražavanje stava - prepričavanje prošlih događaja - izricanje radnji koje se upravo događaju - izricanje radnji koje se ponavljaju - traženje i davanje informacija - izricanje budućih radnji - izricanje radnji koje su upravo završile - uspoređivanje predmeta i osoba - čestitanje blagdana, rođendana i sl., pisanje čestitki, poruka i pisama

1.4. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturološki, odgojni i socijalizirajući sadržaji su integrirani u predviđena tematska područja kao npr. pozdravljanje, uljudno ophođenje, oslovljavanje, čestitanja, razne informacije o blagdanskim i drugim običajima, pjesme, igre, plesovi, dnevne obveze vršnjaka, raspored sati, slobodno vrijeme, odijevanje, način stanovanja, informacije o zemljama, glavnim gradovima, nekim poznatim spomenicima, umjetninama, muzejima, galerijama, izletištima, nacionalnim parkovima, poznatim povijesnim osobama iz područja književnosti, likovne, glazbene kulture te ostalim običajima vezanim uz svakodnevni život. U pristupu kulturološkim i odgojnim sadržajima vodi se računa o kontrastivnom pristupu i uporabi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj kulturi, kulturi zemalja engleskoga govornog područja i razvija pozitivni odnos prema svojoj kulturi i kulturama jezika cilja. Dječja književnost: na nastavi obraditi nekoliko tradicionalnih pučkih pjesmica i nekoliko kratkih autorskih pjesmica, uvoditi zagonetke, brzalice, rap, jazz chants i proverbijalne izraze. Obraditi najmanje jednu slikovnicu s nepoznatom pričom i jednu kratku priču, basnu, narodnu priču ili sl. koju pojedini učenici nakon obrade mogu samostalno pročitati.

3. VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI

2.1. JEZIČNE VJEŠTINE 2.1.1. RECEPTIVNE VJEŠTINE

Slušanje s razumijevanjem

- raspoznavanje i razumijevanje fonoloških, ritmičkih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika

- razumijevanje pažljivo artikuliranoga govora - razumijevanje i izvršavanja uputa i naredbi - povezivanje vizualnoga i auditivnog jezičnog sadržaja - razumijevanje izjavnih, niječnih i upitnih rečenica, razumijevanje osnovne namjere sugovornika - globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate tematike



- uočavanje specifičnosti izgovora i intonacije izvornih govornika i uočavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na materinski jezik

- razumijevanje slovkanih riječi (spelling)

2.1.2. REPRODUKTIVNE VJEŠTINE

Izgovor i intonacija

- oponašanje i izgovaranje specifičnih glasova engleskoga jezika - reproduciranje rečenične intonacije - reproduciranje zvučnih modela - spelling (izgovor slova abecede)

Govorenje

- pravilna reprodukcija govorenih ili snimljenih zvučnih modela - verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jezičnih funkcija - sposobnost pamćenja i reproduciranja sadržaja obrađene cjeline

Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2. Povezivanje vizualnoga i zvučnog jezičnog sadržaja, uvažiti teškoće u usvajanju i reproduciranju zvučnih modela 3. Vježbati krače zvučne uzorke prema govornom modelu.

Čitanje

- sposobnost čitanja tekstova i dijaloga nakon odslušanoga zvučnog uzorka - sposobnost razumijevanja i čitanja tekstova o poznatim sadržajima i opisa popraćenih vizualnim

sadržajima - sposobnost razumijevanja i čitanja tekstova s razglednica, kraćih pisama, obavijesti

u svakodnevnim situacijama - glasno čitanje tekstova prethodno obrađenih struktura i rječnika - svladavanje rečenične intonacije - samostalno čitanje fonetskih simbola u rječniku

Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2. Prije glasnoga čitanja riječi i kratkih rečenica, potrebno ih je dobro uvježbati (što iziskuje više vremena, učenik će imati poteškoće u svladavanju rečenične intonacije te u razlikovanju usmenoga i pismenog teksta. 2., 3.i 7. Čitati pred razredom samo poznati i dobro uvježbani tekst. Pisanje

- pisanje diktata nakon prethodno obrađenih sadržaja - uočavanje razlika između grafije i izgovora i razlike pravopisa hrvatskoga i engleskog jezika - pisanje riječi po zvučnom modelu – slovkanih slova abecede

2.1.3. PRODUKTIVNE VJEŠTINE

Govorenje ● Govorna produkcija / izražavanje u kontinuitetu

- sposobnost opisivanja osoba, predmeta, situacija - sposobnost opisivanja slikovnoga predloška - povezivanje elemenata priče, dijaloga, razgovora u smislenu cjelinu - iznošenje rezultata skupnoga ili individualnog rada (postera, teksta, i sl.) - sposobnost prepričavanja slijeda događaja uz likovne poticaje


- sposobnost odgovaranja i postavljanja pitanja u okviru poznatih jezičnih struktura i tematskih sadržaja

- reproduciranje dijaloga u kojim učenici samostalno mijenjaju pojedine dijelove - sudjelovanje u kraćim dramatizacijama / dijalozima uz predložene jezične sadržaje -



Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 3. Kod učenika s lošom fonološkom svjesnošću glasova i lošim slušnim pamćenjem reprodukciju ne ocjenjivati. Koristiti vrlo kratke pjesmice, poznate dijaloge, a prepričavanje dugo uvježbavati. Duže uvježbavati postavljanje jednostavnih pitanja, češće tražiti učenika da odgovara na zadana pitanja. Uvježbavati samostalno vođenje dijaloga.

Čitanje

- samostalno odgovaranje na zadana pitanja i rješavanje zadataka nakon pročitanoga teksta Pisanje

- pisanje čestitki, poruka na razglednicama, kratkih pisama, osobnih podataka na obrascima - sposobnost pisanja o sebi, drugima, mjestu življenja i rada, školovanja - popunjavanja tekstova riječima koje nedostaju - sposobnost povezivanja elemenata predloženoga teksta i pismeno odgovaranje na pitanja - povezivanje izmiješanih rečenica, dijaloga, kraćih tekstova u smislenu cjelinu - samostalno pisanje kraćih opisa u okviru prethodno obrađenih sadržaja - ispunjavanje obrasca s osobnim podacima - samostalno pisanje ispita znanja na temelju uvježbanih sadržaja - samostalno i zajedničko osmišljanje tekstova i grafičkih rješenja namijenjenih razrednom panou

Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3. i 7. Moguće pogreške kod pisanja(u svim oblicima pisanja) ne ispravljati nego naznačiti, tako da ih učenik sam otkrije i ispravi uz uporabu udžbenika. Povezivanje pobrkanih dijelova teksta zamijeniti lakšim zadatkom, samostalno pisanje treba biti uz vođenje i pomoć učitelja.

2.2. INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE

Ophođenje s kulturnim razlikama unutar civilizacijskih dosega: - senzibilizacija za uočavanje kulturoloških različitosti kroz odgojne i socijalizirajuće sadržaje kao

osnova za razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i drugačijem (npr. imena, prezimena, blagdanski običaji, stanovanje, provođenje slobodnog vremena), otklanjanje predrasuda i stereotipa, nenasilno rješavanje sukoba i sl.


- ovladavanje tehnikama preglednoga bilježenja, pisanje bilježaka i natuknica radi boljeg pamćenja - korištenje vizualnih elemenata u svrhu memoriranja jezičnih sadržaja (boje, crteži, podcrtavanje,

uokvirivanje i sl.) - vođenje vlastitoga rječnika - korištenje udžbeničkoga rječnika za pronalaženje značenja i načina pisanja riječi - uočavanje i pronalaženje pravilnosti i analogija - razvijanje kognitivnih i metakognitivnih strategija pri rješavanju zadataka (npr. predviđanje sadržaja

teksta na osnovi naslova, korištenje konteksta radi lakšega razumijevanja, analiza, sažimanje i dr.) - primjena tehnika memoriranja (npr. mnemotehnike, rime, anagrami, sinonimi, antonimi i dr.) - korištenje novih medija u učenju stranoga jezika - prezentacija rezultata individualnoga i skupnog rada npr. postera o nekoj od obrađenih tema - razvoj samostalnoga i suradničkog učenja - razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj samovrednovanja, samoprocjene (portfolio, Europski

jezični portfolio) i međusobnoga vrednovanja učenika

3. METODIČKE UPUTE ZA UČITELJE U nastavi se nastoji uspostaviti ravnoteža između svih četiriju jezičnih vještina. Učenici usvajaju sadržaje s razumijevanjem poruke uključujući i kulturološke, odgojne i socijalizirajuće sadržaje Uvode se prema potrebi i usporedbe između hrvatskoga i engleskog jezika. Za prezentaciju rječnika i situacija koriste se zorna sredstva, metoda demonstracije i zvučni predlošci. Polazi se od onoga što je učeniku već poznato iz engleskoga jezika i drugih školskih predmeta.



Nove jezične strukture se uvode na osnovi već obrađenoga rječnika. Jezični sadržaji se ciklički ponavljaju a novi se sadržaji povezuju s ranije usvojenima. Jezični se sadržaji mogu prema potrebi pojasniti na materinskom jeziku. Artikulacija sata: aktivnosti i njihov tempo trebale bi se izmjenjivati, a svaka aktivnost ne bi trebala trajati duže od 12 do 15 minuta. Oblici rada: rad s cijelom skupinom učenika, rad u paru, rad u skupinama, individualni rad, cijeli razred. Organizacija prostora: klupe postavljene na način koji omogućava učenicima međusobni vizualni kontakt i dobru čujnost (više klupa skupa, U-oblik i sl.). Didaktičke aktivnosti:

- verbalne i neverbalne reakcije na govornu stimulaciju - odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja - izrada tematskih panoa, postera, slikovnih kartica i dr. - sudjelovanje u dijalozima, dramskim prikazima kao potvrda usvojenosti rječnika i struktura - čitanje uz zvučni model - pismeni radovi – kraći vođeni i samostalni sastavci (oko 100 riječi) - didaktičke igre primjerene dobi i interesima učenika

4. UPUTE ZA VREDNOVANJE Elementi provjere i vrednovanja:

- razumijevanje slušanjem i čitanjem - govorna aktivnost na planu produkcije i reprodukcije - pismeno izražavanje - usvojenost rječnika i jezičnih struktura - usvojenost odabranih sadržaja iz kulture i civilizacije - aktivnost na nastavi

Načela i načini praćenja i vrednovanja: Usvojenost vještine govora može se provjeriti na osnovi sudjelovanja u dijalozima i dramatizacijama, reprodukcije pjesmica, verbalne reakcije na verbalni ili neverbalni poticaj i sl. Pisanje se provjerava putem diktata, kratkih i višeminutnih provjera znanja i vještina usvojenost jezičnih zakonitosti putem testova objektivnoga tipa, školskih zadaća, kraćih pismenih provjera znanja i ispita znanja. Školska je zadaća razvijanje vještine pisanja i namijenjena je provjeri razvijenosti te vještine, a ne izdvojenom ispitivanju gramatike, vokabulara ili razumijevanja. Školska se zadaća može pisati u zasebnu bilježnicu ili na zaseban list kako bi se na kraju završenoga razreda mogla uložiti u portfolio učenika. Na osnovi slušanja glazbe, čitanja ili slušanja polaznoga teksta ili slikovnoga odnosno vidnoga poticaja razvija se vještina pisanja kao proces koji rezultira kreativnim ili vođenim pisanjem. Školska zadaća može biti prepisivanje izmiješanih rečenica, nadopuna teksta, vođeni ili poluvođeni sastavak, a može imati i komunikacijsku vrijednost (pismo, životopis, zamolba…). Broj, oblik i obim školske zadaće zajedno s ostalim pisanim provjerama znanja treba usuglasiti s važećim Pravilnikom o načinu praćenja, vrednovanja i ocjenjivanja učenika. Preporučuju se sljedeća razdoblja kao najpogodnija za pisanje školskih zadaća:

1. zadaća: od 1. do 15. studenoga 2. zadaća : od 8. do 15. prosinca 3. zadaća: od 15. do 30. ožujka 4. zadaća: od 15. do 31 svibnja.

Ne bi trebalo pisati 2. školsku zadaću nakon 15. prosinca, a 4. nakon 31. svibnja. Svaka aktivnost na satu u kojoj učenici iskazuju jezičnu aktivnost bilo na receptivnoj, reproduktivnoj ili produktivnoj razini pruža mogućnost ustanovljavanja napretka i vrednovanja. Evaluacija se provodi kao integralni dio nastavnoga sata kao praćenje postignuća učenika, a ne kao izolirani čin. Iznimno je važno da se postupci kojima se provjerava znanje ne razlikuju od uobičajeni aktivnosti na satu. Prije pristupanja pisanju pismenih ispita znanja važno je dobro uvježbati i ponoviti gradivo koje će biti evaluirano. Nužno je staviti naglasak na pozitivne aspekte napretka učenika i svaki napredak nagraditi na primjeren način, ali učeniku valja na razumljiv način ukazati na područja na kojima treba uložiti više truda. Učenicima treba dati neposrednu povratnu informaciju o ostvarenom uspjehu u aktivnostima na satu (usmena pohvala i pozitivna neverbalna). Preporuča se na početku školske godine inicijalni test. Inicijalni test služi za bolje planiranje nastavne građe, jer iskazuje učenikovo predznanje. Ovaj test ima isključivo dijagnostičku ulogu i ne ocijenjuje se. Učitelj/ica će učenicima predočiti broj bodova, kako bi stekli uvid u svoje znanje.



Učenike valja poticati na razne oblike samoprocjene / samovrednovanje (portfolio) i međusobnu procjenu znanja, vještina i sposobnosti. Ne provjerava se usvojenost jezičnih struktura za koje se u HNOS-u navodi da ih učenici usvajaju na razini prepoznavanja.

Domaće zadaće: Važna je njihova načelna redovitost kako bi se razvijale radne navike učenika. Veoma je važno da je zadaća zadana tako da je učenici mogu svladati sami, bez pomoći roditelja i drugih. Zadaće moraju biti jasne, a upute razumljive, npr. napisati nekoliko rečenica o sebi, prijatelju, poznatoj osobi, svome mjestu/gradu, riješiti radni listić, odgovoriti na pitanja, riješiti neki zadatak u radnoj bilježnici ili udžbeniku, napisati kraći vođeni sastav prema zadanom modelu, pronaći značenje riječi, ispisati iz teksta riječi koje spadaju u određenu kategoriju i sl. Redovitim pregledavanjem domaćih zadaća (npr. dok učenici rade na nekom drugom zadatku na nastavi i povremenim pregledom bilježnica učenika) stiče se uvid u napredak učenika, ali i u pogreške i poteškoće u učenju koje valja uzeti u obzir pri daljnjem planiranju nastave. Domaće zadaće mogu uključivati i rad na projektima, samostalno istraživanje traženjem podataka u enciklopedijama, rječnicima, na internetu i sl. 5. NASTAVNE TEME I PRIJEDLOG NASTAVNIH CJELINA Ovi prijedlozi nastavnih cjelina nemaju obvezujući karakter ni glede broja i redoslijeda nastavnih cjelina, niti glede povezivanja pojedine tematike s predloženim jezičnim strukturama, što znači da ih ne treba shvatiti kao gradivo predviđeno za jednu lekciju u udžbeniku. Te se kombinacije u programima, udžbenicima i u nastavi mogu koncipirati i na drugačiji način, ali moraju na metodički i pedagoški primjeren način uključiti obvezne sadržaje Obrazovnoga standarda.



1. Ja, moja obitelji i prijatelji – razgovaranje o sebi, obitelji, prijateljima, njihovim osobinama, izgledu -opis mjesta u kojem živimo: grad, selo, mjesto, regija, jezik kojim govorim -opis svoga doma, ulice, trgovina, kina, kazališta, muzeja, športskih objekata i sl. -izricanje svakodnevne radnje i obveze

- to be, have got -there is / there are He is drinking his tea. I always / sometimes / never go to bed at 10 p.m. I usually wear my jeans but today I'm wearing a dress. This is my room, not hers. - must / have to: We must do our homework. He has to work hard.

Hrvatski jezik (Izricanje sadašnjosti prezentom, Vrste zamjenica)

2. Zdrav život i okoliš – proširivanje vokabulara o zdravoj hrani, tijelu, raspravljanje o zdravoj hrani i zdravome životu, ekologiji i zaštiti okoliša

We must protect the environment/stop pollution/recycle paper, glass and plastic bottles. I'm going to cook lunch tomorrow. /She is going to visit her friends. In 50 years we will have no water. - tomorrow, next year,...

can Can I go out? – No, you can't. Can we surf the Internet now? – No, you can't. I like playing football.

Priroda (Živa bića, stanište i životni uvjeti, Korist od šuma, onečišćenje i zaštita) Geografija (Stanovništvo i gospodarstvo, Onečišćenje i zaštita okoliša) Hrvatski jezik (Izricanje budućnosti futurom, Glagolski pridjevi i glagolska imenica)



3. Zanimanja – imenovanje zanimanja, vrste poslova, prostor u kojem se posao obavlja

good/better/the best bad/worse/the worst much/many-more-the most He is a postman. – He works at the post office/ He delivers letters. My mum is a nurse. She works in a hospital.

Hrvatski jezik (Stupnjevanje pridjeva)

4. Hrana – kupovanje namirnica u trgovini/na zržnici, imenovanje i razlikovanje namirnica, izricanje količine i cijene, izražavanje ukusa, glavni brojevi od 1 do 1000

some, any, much, many Have you got any/some milk? – Yes, we have some. Are there any flowers? - No, there aren't any. Yes, there are some. How much money/sugar/tea..? How many apples/cars/people…?

Hrvatski jezik (Vrste zamjenica) Priroda (Živa bića, stanište i životni uvjeti, Biljke i životinje u različitim staništima)

5. Zemlje engleskoga govornog područja - SAD, Kanada, Australija, Novi Zeland - upoznavanje kulture i civilizacije te znamenitih osoba

He was a famous doctor. She played tennis last weekend. We went home after school yesterday, but she didn't. When did they arrive in London? On July 15, on Monday, at school, in May, at five o'clock, in the afternoon.

Geografija (Prirodno- geografska obilježja Amerike, Stanovništvo i gospodarstvo Amerike, SAD i Kanada, Australija) Povijest (Velika zemljopisna otkrića) Hrvatski jezik (Izricanje prošlosti perfektom)

6. Slobodno vrijeme – usvajanje riječi i izraza vezanih uz medije, šport, praznike i putovanja, pomoć u kući, prepričavanje doživljaja i iskustava

Have you finished your work? I've done my homework. -must / have to: They must do their homework. Then they can play on the computer or read comics. Where were you last summer? I was in Italy. I visited Rome and Venice. Next summer I am going to visit the USA.

Hrvatski jezik (Sažeto prepričavanje, Izricanje prošlosti perfektom)

7. Blagdani – upoznavanje nekih blagdanskih običaja, pjesama, jela, igara i plesova naroda engleskoga govornog područja

Ponavljanje već usvojenih struktura. Uvođenje novih struktura ovisno o prigodnim materijalima i pojedinom blagdanu

Povijest (Reformacija i katolička obnova) Katolički vjeronauk (Živjeti u ritmu liturgijske godine – vrijeme kroz godinu) Glazbena kultura (Pjevanje, Slušanje i upoznavanje glazbe)

IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se po izboru nastavnika i prema interesima učenika prigodne recitacije i pjesmice, izrađuju se tematski panoi, posteri


promicanje humanističkih vrijednosti, kao npr. prijateljstva, suradnje, altruizma, tolerancije, ljubavi uz tematsku cjelinu: Ja, moja obitelj i prijatelji

promicanje osjećaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja uz tematsku cjelinu: Blagdani promicanje vrijednosti truda, zalaganja i rezultata rada uz tematsku cjelinu: Zanimanja razvijanje odgovornosti za zdravlje uz tematsku cjelinu: Zdrav život i okoliš, Hrana razvijanje ekološke svijesti uz tematske cjeline: Zdrav život i okoliš, Hrana razvijanje sposobnosti i talenta svake osobe sukladno njezinoj prirodi uz tematske cjeline: Slobodno vrijeme,

Zanimanja poznavanje vlastitih korijena te poznavanje i poštivanje drugih kultura i duhovnih vrijednosti različitih

civilizacija uz tematske cjeline:Ja, moja obitelj i prijatelji, Zemlje engleskoga govornog područja i poznate osobe u svijetu



ČETVRTA GODINA UČENJA SEDMI RAZRED (70 sati godišnje) 1. ZNANJA

1. 1 LEKSIČKA PODRUČJA Do kraja 4. godine učenja u 7. razredu osnovne škole učenici bi trebali aktivno upotrebljavati oko 460 leksičkih jedinica a razumjeti oko 600 leksičkih jedinica. Pri obradi novoga leksičkog gradiva ne bi trebalo uvoditi više od 8 do 10 novih leksičkih jedinica po nastavnom satu. Leksičko se gradivo ciklički proširuje i ponavlja. Semantička područja: Predstavljanje sebe, predstavljanje i opis prijatelja i članova uže i šire obitelji, razgovor o problemima mladih u suvremenom svijetu i problemu sukoba generacija, razgovor o zdravom načinu života, ekološke teme o ugroženosti biljnih i životinjskih vrsta i zagađenju okoliša i kako pomoći, razgovor o stanovanju, zanimanjima i poslovima, razgovor o slobodnom vremenu – odlasku u kino (vrste filmova), slušanju glazbe (vrste glazbe), športu i literaturi, prepričavanje i razgovor o vlastitim doživljajima, upoznavanje zemalja engleskoga govornog područja, znamenitosti, način života, školovanje, običaji i usporedba s Hrvatskom, blagdani i proslave. Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3. i 7. Naučiti koristiti najmanje 250-300 riječi, a razumijevati najmanje oko 450 (imati na umu da brzo zaboravljaju naučeno).

1.2 GRAMATIČKE STRUKTURE Gramatičke se strukture tumače eksplicitno, najčešće induktivnim putem. Na kraju 7. razreda učenici bi trebali raspolagati sljedećim jezičnim strukturama:

• na razini uporabe

- present continuous - upitni, niječni i potvrdni oblik - present simple –upitni, niječni i potvrdni oblik - past simple pravilnih i nepravilnih glagola - trajanje radnje u prošlosti – past continuous (potvrdni, upitni i niječni oblik)

- razlikovanje upotrebe past simple i past continuous – izricanje trajanja jedne ili više istodobnih radnji u prošlosti i trajanja jedne radnje prekinute drugom radnjom

- buduća radnja i predviđanje sa simple future - planovi u budućnosti - going to future - radnja u present perfectu (potvrdni, niječni i upitni oblik) - uporaba modalnog glagola have to + infinitive za izricanje obveze u sadašnjosti i prošlosti - uporaba modalnoga glagola can/ be able to za izricanje sposobnosti u sadašnjosti, budućnosti i prošlosti - phrasal verbs - razlikovanje i uporaba jednine i množine imenica – pravilne i nepravilne množine - pravilna uporaba osobnih zamjenica (subjekt /objekt) i odnosne zamjenice (who, which, that i whose) - proširivanje znanja o brojivim i nebrojivim imenicama

- posvojni genitiv u jednini i množini - uporaba člana uz gradivne imenice, vlastita imena i zemljopisne pojmove

- subjektna i objektna pitanja s who i what - proširivanje komparacije pridjeva s novim primjerima nepravilne komparacije

● na razini prepoznavanja

- odnosne rečenice - neodređene zamjenice – anybody, something, nowhere, itd. - povratne zamjenice - glagolske imenice



Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3. i 7. Duže uvježbavati zamjenice, priloge i prijedloge. Izraditi i koristiti u radu slikovni podsjetnik. Teško usvajaju članove, duže uvježbavati primjenu i tolerirati pogreške. Komparaciju pridjeva učiti na najjednostavnijim primjerima. 1.3. JEZIČNE FUNKCIJE U OKVIRU OBRAĐENIH TEMA I JEZIČNIH STRUKTURA - predstavljanje sebe, članova uže i šire obitelji i prijatelja - izražavanje srodnosti / pripadanja - izražavanje problema mlade generacije - izražavanje problema vezanih na odnos s roditeljima - izražavanje problema među vršnjacima u razredu i u životu - izražavanje stavova i mišljenja - izražavanje ideja kako pomoći da se sačuva okoliš - imenovanje i opisivanje aktivnosti u slobodno vrijeme - prepričavanje vlastitih doživljaja iz prošlosti - planovi za budućnost - predviđanja za budućnost - davanje savjeta - čestitanje blagdana, rođendana, pisanje pisama prijateljima 1.4. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturološki, odgojni i socijalizirajući sadržaji integrirani su u predviđena tematska područja kao npr. pozdravljanje; uljudno ophođenje; oslovljavanje; čestitanje blagdana; neke aktivnosti vezane uz blagdane; imena vršnjaka u zemlji / zemljama engleskog govornog područja, neka tipična prezimena, nazivi ulica i trgova, raspored dnevnih i tjednih aktivnosti, provođenje slobodnog vremena i praznika, način stanovanja, kupovanje živežnih namirnica. Učenici se upoznaju s poviješću zemalja engleskog govornog područja, velikim gradovima i njihovim zanimljivostima i kulturnim spomenicima, pojedinim dijelovima zemalja i običajima ljudi. Kroz tematske jedinice susreću se s piscima i autorima koji dolaze iz zemalja engleskog govornog područja, te s njihovim književnim djelima i likovima U pristupu kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim sadržajima vodi se računa o kontrastivnom pristupu i usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj kulturi s kulturama jezika cilja i drugim kulturama uopće. Književnost za djecu i mlade: obraditi nekoliko autorskih pjesmica ili tradicionalnih pjesmica, uključujući zagonetke, brzalice, rap, jazz chants i proverbijalne izraze; pročitati najmanje dvije kratke priče od kojih jedna može biti strip. Obraditi jednu nepoznatu priču ili kratku priču, basnu, narodnu priču ili sl. koju pojedini učenici mogu samostalno pročitati.

2. VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI 2.1. JEZIČNE VJEŠTINE 2.1.1. RECEPTIVNE VJEŠTINE Slušanje s razumijevanjem

- sposobnost raspoznavanja i razumijevanja fonoloških, ritmičkih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika

- sposobnost razumijevanja pažljivo artikuliranoga govora - sposobnost razumijevanja i izvršavanja jednostavnijih uputa i naredbi - sposobnost povezivanja vizualnog i zvučnog jezičnog sadržaja - razumijevanje izjavnih, niječnih i upitnih rečenica, razumijevanje osnovne namjere sugovornika - globalno i selektivno razumijevanje kraćega teksta poznate tematike - razumijevanje slovkanih riječi (spelling)

2.1.2. REPRODUKTIVNE VJEŠTINE Govorenje

- oponašanje i izgovaranje specifičnih glasova engleskoga jezika



- sposobnost raspoznavanja i ponavljanja fonoloških, ritmičkih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika

- sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih akustičkih modela - slovkanje (izgovor slova abecede)

Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2. - Naglasak je na povezivanju vizualnoga i zvučnog jezičnog sadržaja.

- Učenik nije u mogućnosti slušati zvučne tekstove u izgovoru i intonaciji izvornih govornika - Učenik nije u mogućnosti uočavati razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na hrvatski jezik

3. Dugo treba uvježbavati abecedu, (teže ju usvajaju i koriste), zato je uputno da učenik sam izradi svoju abecedu sa slikama predmeta koji počinju zadanim slovom abecede.

Čitanje

- sposobnost razumijevanja i čitanja pisanih uputa - sposobnost čitanja tekstova i dijaloga nakon odslušanoga zvučnog uzorka - sposobnost razumijevanja i čitanja tekstova o poznatim sadržajima i opisa popraćenih vizualnim

sadržajima - sposobnost razumijevanja i čitanja tekstova s razglednica, pisama, obavijesti

u svakodnevnim situacijama - tiho i glasno čitanje tekstova prethodno obrađenih struktura i rječnika - svladavanje rečenične intonacije - čitanje fonetskih simbola u rječniku

Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2. Uvježbavati rečenične intonacije i razlikovanja u usmenom i pismenom tekstu. 3.i 7. Čitati pred razredom samo kada je učenik dobro naučio lekciju.

Pisanje - uočavanje razlika između grafije i izgovora i razlike pravopisa hrvatskoga i engleskog jezika - pisanje riječi po zvučnom modelu – slovkanih slova abecede - pisanje kraćih diktata

2.1.3. PRODUKTIVNE VJEŠTINE Govorenje Govorna produkcija / izražavanje u kontinuitetu

- sposobnost pamćenja i reproduciranja sadržaja obrađene cjeline - sposobnost opisivanja osoba, predmeta, situacija - sposobnost opisivanja slikovnoga predloška - povezivanje elemenata priče, dijaloga, razgovora u smislenu cjelinu - iznošenje rezultata skupnoga ili individualnog rada (postera, teksta i sl.) - prepričavanje uz likovne poticaje, prepričavanje slijeda događaja - prepričavanje pročitanoga i obrađenog teksta - prepričavanje događaja iz osobnog iskustva

Govorna interakcija / sudjelovanje u razgovoru - verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jezičnih funkcija - sposobnost odgovaranja i postavljanja pitanja u okviru poznatih jezičnih struktura i tematskih

sadržaja - reproduciranje dijaloga u kojima učenici samostalno mijenjaju pojedine dijelove - samostalno vođenje dijaloga u okviru poznatih situacija - sudjelovanje u kraćim dramatizacijama i igranju uloga

Pisanje

- sposobnost pisanja prema uzorku - pisanje čestitki, poruka na razglednicama, kraćih pisama, osobnih podataka na obrascima - sposobnost pisanja o sebi i drugima, opisa mjestu življenja i rada, školovanja - nadopunjavanje tekstova riječima koje nedostaju - sposobnost povezivanja elemenata predloženoga teksta i pismeno odgovaranje na pitanja - povezivanje izmiješanih rečenica, dijaloga i kraćih tekstova u smislenu cjelinu - samostalno pisanje kraćih opisa u okviru prethodno obrađenih sadržaja



- samostalno pisanje vođenih sastavaka - ispunjavanje obrasca s osobnim podacima - samostalno pisanje ispita znanja na temelju uvježbanih sadržaja - samostalna i zajednička izrada tematskih postera

Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

3. i 7. Duže uvježbavati pisanje, a pisanje vođenih kratkih sastava raditi uz pomoć učitelja ili učenike iz razreda. Greške samo podvući, a učenik ih treba sam ispraviti uz uporabu udžbenika ili rječnika...

2.2. INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE

Ophođenje s kulturnim razlikama unutar civilizacijskih dosega: - senzibilizacija za uočavanje kulturoloških različitosti kroz odgojne i socijalizirajuće sadržaje kao

osnova za razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i drugačijem (npr. imena, prezimena, blagdanski običaji, stanovanje, provođenje slobodnog vremena i sl.)


- ovladavanje tehnikama preglednoga bilježenja, pisanje bilježaka i natuknica radi boljega pamćenja - korištenje vizualnih elemenata u svrhu memoriranja jezičnih sadržaja (boje, crteži, podcrtavanje,

uokvirivanje i sl.) - vođenje vlastitoga rječnika - korištenje udžbeničkoga rječnika za pronalaženje značenja i načina pisanja riječi - korištenje dvojezičnoga rječnika za pronalaženje značenja i načina pisanja riječi - uočavanje i pronalaženje pravilnosti i analogija - poticanje učenika na korištenje strategija učenja primjerenih njihovu uzrastu: oluja ideja

(brainstorming), misaone mape (mind maps) - razvijanje kognitivnih i metakognitivnih strategija učenja pri rješavanju zadataka (npr. predviđanje

sadržaja teksta na osnovi naslova, korištenje konteksta radi lakšega razumijevanja, analiza, sažimanje i dr.)

- primjena tehnika memoriranja (npr. mnemotehnike, rime, anagrami, sinonimi, antonimi i dr.) - korištenje novih medija u učenju stranoga jezika uz pomoć učitelja - prezentacija rezultata individualnoga i skupnog rada npr. postera o nekoj od obrađenih tema - razvoj samostalnoga i suradničkog učenja - razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj samovrednovanja, samoprocjene (portfolio, Europski

jezični portfolio) i međusobnoga vrednovanja učenika

3. METODIČKE UPUTE ZA UČITELJE Rad na usmenom iskazu treba povezati sa situacijom u razredu, dramatizacijom, pjesmom i pokretom uz poticanje maštovitosti i kreativnosti učenika. Potrebno je kod usvojenih sadržaja provjeriti pravilno razumijevanje značenja poruke uključujući i kulturološke, odgojne i socijalizirajuće elemente. Uvode se, prema potrebi i jezičnoj strukturi, usporedbe između hrvatskoga i engleskog jezika. Za prezentaciju rječnika i situacija koriste se zorna sredstva (predmeti, slikovne kartice, posteri, fotografije, pantomima, mimika, kretnje, lutke i dr.). Novi leksički materijal uvodi se na osnovi poznatih jezičnih struktura. Jezične se strukture objašnjavaju detaljno (tvorba i uporaba- po potrebi uz objašnjenje na hrvatskom jeziku) Jezični se sadržaji moraju ponavljati na što više različitih načina da bi ih učenici brže i lakše memorirali. Prethodno obrađeni sadržaji povezuju se s novim sadržajima. Artikulacija sata: što raznolikije aktivnosti koje u načelu ne bi trebale trajati duže od 15 minuta Oblici rada: rad s cijelom skupinom učenika, rad u paru, više manjih skupina, individualni rad Organizacija prostora: klupe postavljene na način koji omogućava učenicima međusobni vizualni kontakt dobru čujnost (npr. više skupina po dvije ili tri klupe zajedno; razne varijacije U-oblika i sl.) Didaktičke aktivnosti:


- verbalne i neverbalne reakcije na govorni poticaj (npr. pokretom ili crtežom/bojanjem)

- odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja - izrada tematskih panoa, postera, slikovnih kartica, figurica i dr.



- sudjelovanje u dijaloškim situacijama i dramskim prikazima situacija za utvrđivanje rječnika i struktura

- jednostavni pismeni radovi


- provjera slušnoga razumijevanja kraćih iskaza i kratkih zvučnih tekstova te razumijevanja kratkih pisanih tekstova

- govorna aktivnost na planu reprodukcije - govorna aktivnost na planu produkcije - usvojenost rječnika i jezičnih struktura - usvojenost odabranih sadržaja iz kulture i civilizacije - aktivnost na nastavi

Načela i načini praćenja i vrednovanja: Govorna aktivnost provjerava se reprodukcijom pjesmica, kraćim dramatizacijama, dijalozima, verbalnom reakcijom na verbalni ili neverbalni poticaj. Pisanje se provjerava putem diktata, kratkih i višeminutnih provjera znanja i vještina, usvojenost jezičnih zakonitosti putem testova objektivnoga tipa, školskih zadaća, kraćih pismenih provjera i sl. Školska je zadaća razvijanje vještine pisanja i namijenjena je provjeri razvijenosti te vještine, a ne izdvojenom ispitivanju gramatike, vokabulara ili razumijevanja. Školska se zadaća može pisati u zasebnu bilježnicu ili na zaseban list kako bi se na kraju završenoga razreda mogla uložiti u portfolio učenika. Na osnovi slušanja glazbe, čitanja ili slušanja polaznoga teksta ili slikovnoga odnosno vidnoga poticaja razvija se vještina pisanja kao proces koji rezultira kreativnim ili vođenim pisanjem. Školska zadaća može biti prepisivanje izmiješanih rečenica, nadopuna teksta, vođeni ili poluvođeni sastavak, a može imati i komunikacijsku vrijednost (pismo, životopis, zamolba…). Broj, oblik i obim školske zadaće zajedno s ostalim pisanim provjerama znanja treba usuglasiti s važećim Pravilnikom o načinu praćenja, vrednovanja i ocjenjivanja učenika. Preporučuju se sljedeća razdoblja kao najpogodnija za pisanje školskih zadaća:


Ne bi trebalo pisati 2. školsku zadaću nakon 15. prosinca, a 4. nakon 31. svibnja. Svaka aktivnost na satu u kojoj učenici iskazuju jezičnu aktivnost bilo na receptivnoj, reproduktivnoj ili produktivnoj razini pruža mogućnost ustanovljavanja napretka i vrednovanja. To znači da se evaluacija provodi kao integralni dio samoga nastavnog sata kao praćenje postignuća učenika, a ne kao izolirani čin. Prije pismene provjere jezične zakonitosti treba dobro uvježbati. Iznimno je važno da se postupci kojima se provjerava znanje ne razlikuju od uobičajenih aktivnosti na satu. Nužno je veći naglasak staviti na pozitivne aspekte napretka učenika i svaki napredak nagraditi na primjeren način. Preporuča se na početku školske godine inicijalni test. Inicijalni test služi za bolje planiranje nastavne građe, jer iskazuje učenikovo predznanje. Ovaj test ima isključivo dijagnostičku ulogu i ne ocijenjuje se. Učitelj/ica će učenicima predočiti broj bodova, kako bi stekli uvid u svoje znanje. Učenicima je potrebna neposredna povratna informacija o ostvarenom uspjehu – to može biti usmena pohvala ili pozitivna reakcija izražena gestikulacijom ili mimikom učiteljice. Jednostavnim aktivnostima valja postupno uvoditi oblike samovrednovanja, samoprocjene (portfolio, Europski jezični portfolio) i međusobnoga vrednovanja učenika.

Ne provjerava se usvojenost jezičnih struktura za koje se u HNOS-u navodi da ih učenici usvajaju na razini prepoznavanja.

Pri evaluaciji učenika s posebnim potrebama (disleksija, disgrafija, slabovidnost i dr.) nužno je primijeniti individualni pristup.

Domaće zadaće: Važna je njihova načelna redovitost kako bi se razvijale radne navike učenika. Veoma je važno da je zadaća zadana tako da je učenici mogu svladati sami, bez pomoći roditelja i drugih.



Zadaće moraju biti jasne, a upute razumljive, npr. napisati nekoliko rečenica o sebi, prijatelju, poznatoj osobi, svome mjestu/gradu, riješiti radni listić, odgovoriti na pitanja, riješiti neki zadatak u radnoj bilježnici ili udžbeniku, napisati kraći vođeni sastav prema zadanom modelu na zadanu temu, pronaći značenje riječi, ispisati iz teksta riječi koje spadaju u određenu kategoriju i sl. Redovitim pregledavanjem domaćih zadaća (npr. dok učenici rade na nekom drugom zadatku na nastavi i povremenim pregledom bilježnica učenika) stiče se uvid u napredak učenika, ali i u pogreške i poteškoće u učenju koje valja uzeti u obzir pri daljnjem planiranju nastave. Domaće zadaće mogu uključivati i rad na projektima, samostalno istraživanje traženjem podataka u enciklopedijama, rječnicima, na internetu i sl.

5. NASTAVNE TEME I PRIJEDLOG NASTAVNIH CJELINA

Ovi prijedlozi nastavnih cjelina nemaju obvezujući karakter ni glede broja i redoslijeda nastavnih cjelina, niti glede povezivanja pojedine tematike s predloženim jezičnim strukturama, što znači da ih ne treba shvatiti kao gradivo predviđeno za jednu lekciju u udžbeniku. Te se kombinacije u programima, udžbenicima i u nastavi mogu koncipirati i na drugačiji način, ali moraju na metodički i pedagoški primjeren način uključiti obvezne sadržaje Obrazovnoga standarda.


IZRIČAJI I STRUKTURE SUODNOS Napomena: Navedenei suodnosi odnose se na horizontalnu ravan, no koriste se znanja iz drugih nastavnih predmeta stečena u prethodnim razredima.

1. Obitelj i prijatelji – ponavljanje i proširivanje riječi i izraza za predstavljane i opis obitelji i prijatelja, razgovaranje o problemima mladih u modernom svijetu, o sukobu naraštaja, problemima u razredu, školi, među prijateljima

Katolički vjeronauk (Upoznajmo i izgradimo vlastitu osobnost, Pravila za život u ljubavi i slobodi) Hrvatski jezik (Priložne oznake, Jednostavna rečenica, Složena rečenica)

2. Zdrav život i okoliš – ponavljanje i proširivanje rječnika na temu zdravoga života, razgovor o zaštiti okoliša, ugroženim biljnim i životinjskim vrstama u Hrvatskoj i svijetu; prijedlozi kako pomoći ugroženim vrstama

Endangered species live all over the world. The wolf and the brown bear live in the forests of Croatia. What can we do to protect them?

Biologija (Pojava života na zemlji, Evolucija) Geografija (Klima i biljni pokrov, Stanovništvo, Gospodarstvo Europe)

3. Slobodno vrijeme i kako ga provodimo – ponavljanje i proširivanje rječnika vezanog uz slobodno vrijeme, razgovaranje o TV programu, odlasku u kino, vrstama filmova, slušanju glazbe, vrstama glazbe, športovima, čitanju knjiga i književnosti

can/could/be able to: I can see the waves crashing on the beach. We’ll be able to talk to people from other planets. I could sing but I couldn’t play a musical instrument. girl’s room, girls’ room, children’s room My favourite film/movie is…/I saw it last week… I often listen to classical music. I have never seen such a good movie.

Hrvatski jezik (Igrani film, Televizijske emisije, Radio i Knjižnica –Književnost-biogra-fija, autobiografija, kriminalistička pripovijetka i kriminalistički roman, dramske vrste, teme lirskih pjesama)

4. Doživljaji i mašta – pričanje o vlastitim doživljajima i pustolovinama i o likovima iz mašte, čitanje i/ili slušanje ulomaka iz priča ili romana za djecu i omladinu

Tourists will stay in hotels on the moon. Some people won’t like the moon. We are going to travel by rocket in the future. It was raining heavily the whole day yesterday. Milly was watching television when she heard a loud crash. While I was cooking, my friend was watching TV.

Hrvatski jezik (Pripovijedanje – usmeno i pisano)

5. Zemlje engleskoga govornog područja – obrada tema vezanih uz kulturu i civilizaciju zemalja

(since and for) I have known him for 3 years. I have known him since 2001.

Povijest (Europa na vrhuncu moći, Svijet u doba europske dominacije u 19. st., Svijet i



engleskoga govornog područja, usporedba s Hrvatskom

(already and yet) She has already finished her homework. I haven’t finished yet. Have you visited Australia?- No, but we flew to New York last spring. -the USA, the Sava, the Adriatic Sea -anybody, something, nowhere There’s something in your hair. Have you seen anybody in the building?

Hrvatska u osvit modernoga doba) Geografija (Države Zapadne Europe – Ujedinjeno Kraljevstvo) Hrvatski jezik (Pisanje neodređenih zamjenica)

6. Blagdani i običaji -obilježavanje blagdana Božića i Uskrsa - uz rad na prigodnim tekstovima i pjesmama -uspoređivanje raznih običaja vezanih za proslavu Nove godine


Katolički vjeronauk (Živjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu – božićni i uskrsni ciklus) Likovna kultura Glazbena kultura (Pjevanje, Slušanje i upoznavanje glazbe)

IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se po izboru nastavnika i prema interesima učenika prigodne recitacije i pjesmice, izrađuju se tematski panoi, posteri


promicanje općih vrijednosti kao npr. čistoće, urednosti, pristojnosti i obazrivosti uz tematske cjeline: Prijatelji i obitelj, Svakidašnjica

promicanje humanističkih vrijednosti, kao npr. prijateljstva, suradnje, altruizma, tolerancije, ljubavi uz tematsku cjelinu: Obitelj i prijatelji

promicanje osjećaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja uz tematske cjeline: Blagdani, Zemlje engleskoga govornog popdručja

promicanje ljubavi i ponosa na zavičaj i domovinu uz tematske cjeline: Zemlje engleskoga govornog popdručja, Blagdani

razvijanje sposobnosti i talenta svake osobe sukladno njezinoj prirodi uz tematske cjeline: Slobodno vrijeme i kako ga provodimo, Doživljaji i mašta

poznavanje vlastitih korijena te poznavanje i poštivanje drugih kultura i duhovnih vrijednosti različitih civilizacija uz tematsku cjelinu: Zemlje engleskoga govornoga popdručja



PETA GODINA UČENJA OSMI RAZRED (70 sati godišnje) 1. ZNANJA 1.1. LEKSIČKA PODRUČJA Do kraja 8. razreda učenici bi trebali aktivno koristiti 700 leksičkih jedinica, a na razini razumijevanja do 900. Planira se uvođenje 10 - 12 novih leksičkih jedinica po nastavnom satu uzimanja novoga gradiva. Leksičko se gradivo ciklički ponavlja i proširuje novim temama posebice iz područja kulture i civilizacije. Treba povećati broj autentičnih tekstova. Semantička područja: Čovjek u obiteljskom i društvenom krugu (obitelj, prijatelji, mladež i odrasli i njihovi problemi, problemi vezani uz posao, traženje zaposlenja); svakidašnjica (zdravlje, stanovanje, briga za mlade, kako se zaštititi od zaraznih bolesti) slobodno vrijeme (mediji, glazba, čitanje, šport); putovanja (turizam, rad turističke agencije, planiranje putovanja, izvješća o putovanjima, turističko snalaženje u stranoj zemlji i s tim u vezi važnost engleskoga jezika kao svjetskoga jezika); svijet u kojem živimo/ problemi suvremenoga čovječanstva (siromaštvo, glad, ekološki problemi); teme iz kulture i civilizacije zemalja engleskoga govornog područja i Hrvatske (npr. uključivanje Hrvatske u EU); blagdani. Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2.,3 i 7. Razumjeti i upotrebljavati do 30% manje leksičkih jedinica. 1.2. GRAMATIČKE STRUKTURE Gramatika se uvodi i uvježbava i na komunikacijskim uzorcima, ciklički se ponavlja i utvrđuje, a metajezik se koristi u okviru struktura propisanih programom. Gramatičke strukture se uspoređuju sa sličnima u hrvatskom jeziku. Na kraju 8. razreda učenici bi trebali raspolagati sljedećim jezičnim strukturama:

• na razini uporabe - present simple / continuous / perfect (tvorba, oblici, uporaba) - past simple / continuous (tvorba, oblici, uporaba) - simple future / going to future za izricanje buduće radnje - modalni glagoli: proširivanje znanja o uporabi i oblicima (can / could, may / might, must / have to, shall / should, will / would) - phrasal verbs - pasiv osnovnih glagolskih vremena (simple present / past) tvorba, oblici, uporaba - proširiti znanja o brojivim i nebrojivim imenicama - glagolske imenice - zamjenice: osobne (u nominativu i akuzativu), odnosne (who, which, that, whose), povratne (myself), neodređene (something, anybody) - posvojni pridjevi i posvojne zamjenice i razlike u obliku i uporabi - komparacija pridjeva - prilozi načina (tvorba i uporaba) - prilozi mjesta, vremena, učestalosti i njihovo mjesto u rečenici - razlikovanje pridjeve od priloga u uporabi, tvorbi i mjestu u rečenici - neupravne molbe / zapovijedi - redoslijed riječi u rečenici (S – V – O) ● na razini prepoznavanja

- vremenske rečenice - question tags - upravni i neupravni govor s glagolom u glavnoj rečenici u present tenses

1.3. JEZIČNE FUNKCIJE U OKVIRU OBRAĐENIH TEMA I STRUKTURA - razgovaranje o problemima vezanim uz odnos među generacijama - prepričavanje osobnih doživljaja i iskustava - raspravljanje o problemima vezanim uz izbor zanimanja i traženje zaposlenja



- razgovaranje o važnosti znanja stranih jezika s ciljem razvijanja tolerancije i empatije u odnosu na druge narode i kulture - razgovaranje o običajima povezanim uz blagdane, elementima kulture i civilizacije, povijesti, znamenitim osobama i sl. zemalja engleskoga govornog područja i usporedba s Hrvatskom - razgovaranje o razlikama, prednostima i nedostacima života na selu / u gradu - izviješće o putovanju - snalaženje u stranoj zemlji kao turist - razgovaranje i izražavanje stavova o ekološkim problemima i ugroženim vrstama - razgovaranje o načinu korištenju slobodnoga vremena - razgovaranje o očekivanjima i planovima za budućnost - razgovaranje o svojim interesima i hobijima i ponašanju mladih u vezi s tim - izražavanje molba, zahtijeva, zahvala, želja - izražavanje slaganja i neslaganja - izražavanje obveza i dužnosti 1.4. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturološki, odgojni i socijalizirajući sadržaji integrirani su u predviđena tematska područja kao npr. pozdravljanje; pristojno ophođenje; oslovljavanje; čestitanje blagdana; običaji vezani uz blagdane; hrana i navike vezane uz hranu; tradicionalne pjesme u okviru tematskih sadržaja; imena i prezimena u zemljama engleskoga govornog područja; važnija mjesta u gradovima, nazivi ulica, trgova; razlike u sadržajima vezanih uz školu: školskim predmetima; raspored dnevnih i tjednih aktivnosti; provođenje slobodnoga vremena i praznika; način stanovanja; kupovanje živežnih namirnica; informacije o zemljama čiji se jezik uči (zemljopisna obilježja, događaji iz povijesti, povijesne i kulturne znamenitosti i sl.) U obradi kulturoloških i odgojnih sadržaja vodi se računa o kontrastivnom pristupu i usporedbi s odgovarajućim sadržajima u hrvatskoj kulturi. Književnost za djecu i mlade: obraditi nekoliko autorskih pjesmica ili tradicionalnih pjesmica, uključujući zagonetke, brzalice, rap, jazz chants i proverbijalne izraze; pročitati najmanje dvije kratke priče od kojih jedna može biti strip. Obraditi jednu nepoznatu priču ili kratku priču, basnu, narodnu priču ili sl. koju pojedini učenici mogu samostalno pročitati. 2. VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI 2.1. JEZIČNE VJEŠTINE 2.1.1. RECEPTIVNE VJEŠTINE Slušanje s razumijevanjem

- sposobnost razumijevanja fraza i riječi koje su neposredno osobno relevantne za učenike

- sposobnost razumijevanja informacija u jednostavnim svakodnevnim materijalima, poput reklama, jelovnika, prospekata, voznog reda i sl. - sposobnost razumijevanja kraćih i jednostavnijih osobnih pisama - sposobnost razumijevanja i izvršavanja uputa i kraćih i jednostavnijih naredbi - sposobnost povezivanja vizualnoga i zvučnog jezičnog sadržaja - sposobnost raspoznavanja i razumijevanja fonoloških, ritmičkih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika - sposobnost razumijevanja pažljivo artikuliranoga govora s pauzama za asimiliranje značenja - razumijevanje izjavnih rečenica i pitanja, razumijevanje osnovne namjere sugovornika - globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate tematike - uočavanje specifičnosti izgovora i intonacije izvornih govornika i uočavanje razlika u

izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na materinski jezik - razumijevanje slovkanih riječi (spelling)



2.1.2. REPRODUKTIVNE VJEŠTINE Govorenje

- sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonoloških, ritmičkih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika - sposobnost pravilne reprodukcije obrađenih jezičnih sadržaja

- spelling (izgovor slova abecede) Čitanje

- pamćenje grafijske slike riječi i rečenica u okviru obrađenih sadržaja - uočavanje razlika između grafije i izgovora kod učestalih riječi - sposobnost čitanja rečenica, dijaloga i tekstova u okviru obrađenih sadržaja - sposobnost prepoznavanja i razumijevanja poznatih imena, riječi i rečenica u kratkim

pisanim uputama - sposobnost razumijevanja i čitanja rečenica i tekstova o poznatim sadržajima - sposobnost razumijevanja i čitanja poruka s razglednica i obavijesti u svakodnevnim

situacijama - svladavanje rečenične intonacije - čitanje fonetskih simbola

Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2. Prije glasnoga čitanja riječi i kratkih rečenica, potrebno ih je dobro uvježbati (što iziskuje više vremena).Učenik će imati poteškoće u svladavanju rečenične intonacije te poteškoće u razlikovanju usmenoga i pismenog teksta. Pisanje

- uočavanje razlika između grafije i izgovora kod učestalih riječi i razlika između pravopisa hrvatskoga i engleskog jezika - prepisivanja rečenica / kraćih tekstova koji su prethodno obrađeni

2.1.3. PRODUKTIVNE VJEŠTINE Govorenje ● Govorna produkcija / izražavanje u kontinuitetu

- sposobnost opisivanja osoba, predmeta i situacija - sposobnost opisivanja slikovnoga predloška - iznošenje rezultata skupnoga ili individualnog rada na projektu u okviru obrađenih tema - sposobnost prepričavanja tekstova / slijeda događaja u okviru obrađenih tema


- verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jednostavnijih jezičnih funkcija

- sposobnost postavljanja i odgovaranja na jednostavna pitanja u okviru poznatih jezičnih struktura i tematskih sadržaja - sudjelovanje u kraćim dijalozima u kojima učenici samostalno mijenjaju pojedine elemente - sudjelovanje u kraćim dramatizacijama i igrama uloga

Pisanje

- sposobnost pisanja čestitki za blagdane, poruka na razglednicama, osobnih podataka na obrascima - nadopunjavanje teksta riječima koje nedostaju - pismeno odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja

- pisanje vođenih i slobodnih sastava u okviru prethodno usvojenih sadržaja - pisanje riječi, rečenica i tekstova po diktatu - pisanje ispita znanja u okviru obrađenoga rječnika i struktura

Posebnosti za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3.i 7. Duže uvježbavati diktat i samostalno pisanje vođenih kratkih sastava.



2.2. INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Na ovom stupnju veliku pozornost treba posvetiti usvajanju interkulturalnih kompetencija da bi se učenici senzibilizirali za uočavanje kulturoloških različitosti unutar civilizacijskih dosega kroz odgojne i socijalizirajuće sadržaje kao osnove za razvijanje tolerancije i empatije prema drugim narodima i kulturama. Učenike valja upoznavati s osnovnim pojmovima u vezi s interkulturalnim kompetencijama (npr. kulturni šok i razgovor o iskustvima s tim u vezi). Proširuju se znanja na kognitivnoj razini: znanja o kulturi kao načinu života u zajednici ciljanog jezika, upoznaju se kulturna dostignuća poput književnih djela, likovnih, umjetničkih djela, te elementi društveno-kulturalnoga konteksta. Na ovom se stupnju postupno uvode interkulturalne kompetencije na razini vještina potrebnih za ophođenje u ciljanom društveno-kulturalnom kontekstu (know-how/savoir faire).


- ovladavanje tehnikama preglednoga bilježenja, pisanje bilježaka i natuknica radi boljega pamćenja - ovladavanje nekim tehnikama učenja - korištenje ilustracija kao pomoćnoga sredstva za razumijevanje sadržaja teksta - vođenje vlastitoga rječnika / usustavljivanje riječi po tematskim područjima - korištenje popisa riječi u udžbeniku i rječnika (dvojezičnih i jednojezičnih) - razvijanje kognitivnih i metakognitivnih strategija učenja pri rješavanju zadataka (npr. predviđanje

sadržaja teksta na osnovi naslova, korištenje konteksta radi lakšega razumijevanja, analiza, sažimanje i dr.)

- primjena tehnika memoriranja (npr. mnemotehnike, rime, anagrami, sinonimi, antonimi i dr. - samostalno zaključivanje - korištenje mogućnosti masovnih medija u funkciji učenja stranoga jezika - prezentacija rezultata individualnoga i skupnog rada na projektu - razvoj samostalnoga i suradničkog učenja - razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samovrednovanja, samoprocjene

(portfolio, Europski jezični portfolio) i međusobnoga vrednovanja učenika 3. METODIČKE UPUTE ZA UČITELJE S obzirom na nastavna sredstva pristup nastavi stranoga jezika je multimedijski. U obradi jezičnoga materijala aktiviraju se kognitivne sposobnosti učenika, ali se upotrebljava i mogućnost mehaničkoga usvajanja pojedinih elemenata jezika. Kombinacija mehaničkoga i kognitivnog u učenju stranih jezika dolazi do izražaja na svim razinama jezika, a posebice pri učenju gramatike. Uspoređuju se jezični sadržaji hrvatskoga i engleskog jezika. Jezični se sadržaji prema potrebi pojašnjavaju na materinskom jeziku. Za prezentaciju rječnika i situacija koriste se po potrebi zorna sredstva. Polazi se od onoga što je učeniku već poznato iz engleskoga jezika i drugih predmeta: (novi leksički materijal uvodi se na osnovi poznatih jezičnih struktura; nove jezične strukture se uvode na osnovi već obrađenog leksičkoga materijala). Jezične strukture se osvješćuju i koristi se metajezik u okviru predviđenih sadržaja. Jezični sadržaji se ciklički ponavljaju na što je moguće više načina (apelirajući na različite kanale percepcije). Moguće didaktičke aktivnosti:


- odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja - izrada tematskih projekata

- sudjelovanje u dijalozima i dramskim prikazima situacija kao potvrda usvojenosti rječnika i struktura

- čitanje na osnovi zvučnoga predloška - prepričavanje obrađenih sadržaja.

-Oblici rada: rad s cijelom skupinom učenika, rad u paru, u skupinama, individualni rad, cijeli razred u interakciji.




- razumijevanje obrađenih jezičnih sadržaja - govorna aktivnost na planu reprodukcije u okviru obrađenih sadržaja - govorna aktivnost na planu produkcije u okviru obrađenih sadržaja - pismeno izražavanje - poznavanje jezičnih zakonitosti u okviru obrađenih sadržaja - usvojenost odabranih sadržaja iz kulture i civilizacije - aktivnost na nastavi

Načela i načini praćenja i vrednovanja: Govorna aktivnost provjerava se sudjelovanjem u kraćim dramatizacijama, dijalozima, verbalnom reakcijom na verbalni ili neverbalni poticaj, reprodukcijom pjesama, odgovaranjem na pitanja i sl. Pismeno izražavanje provjerava se pisanjem različitih vrsta diktata (npr. dictocomp), kratkih i višeminutnih provjera znanja i vještina, usvojenost jezičnih zakonitosti putem testova objektivnoga tipa, školskih zadaća, ispita znanja i sl. Školska je zadaća razvijanje vještine pisanja i namijenjena je provjeri razvijenosti te vještine, a ne izdvojenom ispitivanju gramatike, vokabulara ili razumijevanja. Školska se zadaća može pisati u zasebnu bilježnicu ili na zaseban list kako bi se na kraju završenoga razreda mogla uložiti u portfolio učenika. Na osnovi slušanja glazbe, čitanja ili slušanja polaznoga teksta ili slikovnoga odnosno vidnoga poticaja razvija se vještina pisanja kao proces koji rezultira kreativnim ili vođenim pisanjem. Školska zadaća može biti prepisivanje izmiješanih rečenica, nadopuna teksta, vođeni ili poluvođeni sastavak, a može imati i komunikacijsku vrijednost (pismo, životopis, zamolba…). Broj, oblik i obim školske zadaće zajedno s ostalim pisanim provjerama znanja treba usuglasiti s važećim Pravilnikom o načinu praćenja, vrednovanja i ocjenjivanja učenika. Preporučuju se sljedeća razdoblja kao najpogodnija za pisanje školskih zadaća:


Ne bi trebalo pisati 2. školsku zadaću nakon 15. prosinca, a 4. nakon 31. svibnja. Svaka aktivnost na satu u kojoj učenici sudjeluju, bilo na receptivnoj, reproduktivnoj ili produktivnoj razini, pruža mogućnost ustanovljavanja napretka i vrednovanja. Preporuča se na početku školske godine inicijalni test. Inicijalni test služi za bolje planiranje nastavne građe, jer iskazuje učenikovo predznanje. Ovaj test ima isključivo dijagnostičku ulogu i ne ocijenjuje se. Učitelj/ica će učenicima predočiti broj bodova, kako bi stekli uvid u svoje znanje. Učenicima treba dati neposrednu povratnu informacija o ostvarenom uspjehu u aktivnostima na satu usmenom pohvalom i pozitivnom neverbalnom reakcijom. Učenike se osposobljava za samoprocjenu / samovrednovanje (portfolio) i međusobnu procjenu znanja. Na kraju 8. razreda može se pisati cjeloviti ispit znanja, koji učenicima može poslužiti kao koristan putokaz njihova znanja, koja su potrebna za nastavak školovanja u srednjoj školi. Ne provjerava se usvojenost jezičnih struktura za koje se u HNOS-u navodi da ih učenici usvajaju na razini prepoznavanja.

Domaće zadaće: Važna je njihova načelna redovitost kako bi se razvijale radne navike, odgovornost i samostalnost učenika ali ne smiju učenicima oduzimati previše vremena. Zadaće moraju biti jasne, a upute razumljive, npr. napisati nekoliko rečenica o prijatelju, poznatoj osobi, svome mjestu/gradu, o putovanju, riješiti radni listić, odgovoriti na nekoliko pitanja, riješiti zadatak u radnoj bilježnici ili udžbeniku, napisati kraći tekst prema zadanom modelu na zadanu temu, pronaći značenje riječi, ispisati iz teksta riječi koje spadaju u određenu kategoriju, pripremiti pitanja za intervju s nekom određenom osobom i sl. Redovitim pregledavanjem domaćih zadaća (npr. dok učenici rade na nekom drugom zadatku na nastavi i povremenim pregledom bilježnica učenika) stiče se uvid u napredak učenika, ali i u pogreške i poteškoće u učenju koje valja uzeti u obzir pri daljnjem planiranju nastave. Domaće zadaće mogu uključivati i rad na projektima, samostalno istraživanje traženjem podataka u enciklopedijama, rječnicima, na internetu i sl.



5. NASTAVNE TEME I PRIJEDLOG NASTAVNIH CJELINA Ovi prijedlozi nastavnih cjelina nemaju obvezujući karakter ni glede broja i redoslijeda nastavnih cjelina, niti glede povezivanja pojedine tematike s predloženim jezičnim strukturama, što znači da ih ne treba shvatiti kao gradivo predviđeno za jednu lekciju u udžbeniku. Te se kombinacije u programima, udžbenicima i u nastavi mogu koncipirati i na drugačiji način, ali moraju na metodički i pedagoški primjeren način uključiti obvezne sadržaje Obrazovnoga standarda.



1. Čovjek u obiteljskom i društvenom krugu – problemi mladih, razgovaranje o neprihvatljivom ponašanju mladih, npr. na športskim priredbama, ulici, nasilje među školskom djecom, problemi vezani uz odnos među naraštajima, odabir zanimanja i traženje zaposlenja, važnost učenja stranih jezika

You should talk to your parents about the problem. I'm going to study at the university. I'll help you carry the bag.)

Biologija (Od rođenja do smrti) Katolički vjeronauk (Drama odrastanja, Suodgovornost za pravedan život u društvu, Izbor životnog zanimanja) Hrvatski jezik (Jezik – Nastajanje riječi, Jezično izražavanje – Različitost stilova: Razgovorni stil, Administrativno-poslovni stil-anketa, prijavnica, Životopis)

2. Mladi i njihovi interesi – provođenje slobodnoga vremena, mediji, glazba, čitanje, šport, kućni ljubimci, razgovaranje o izgledu i modi, statusnim simbolima, ljubavi i zaljubljivanju

- present perfect i simple past: She has already seen that comedy. She was at the theatre yesterday. You must take care of your pet. Today's fashion is much nicer than. . . my/mine, etc. This book is mine. news/information/advice

Glazbena kultura (Glazbeno scenske vrste-opera, opereta, musical, balet -G.Gershwin-Porgy & Bess, A.L.Webber-Jesus Christ Superstar itd., Popularna glazba, Džez) Biologija (Mišići, Kosti i veze među kostima) Katolički vjeronauk (Prijateljstvo i ljubav, Rad i slobodno vrijeme) Hrvatski jezik (Jezično izražavanje – Različitost stilova: Rasprava, Razgovorni stil, Lektira -E. Hemingway: Starac i more; W. Shakespeare: Romeo i Julija itd.)

3. Putovanja – planiranje putovanja, snalaženje u stranoj zemlji, izvještavanje o putovanju, pisanje kratkoga pisma ili razglednice, Hrvatska kao turističko odredište

While I was sitting in the doubledecker a man with a bowler hat on got in. Where did you spend your winter holidays?- We went to Greece… Croatia has got the most beautiful coast in the world.

Hrvatski jezik (Jezično izražavanje – Različitost stilova: Pismo, Novinarski stil, Književnost – Putopis)

4. Svijet oko nas – razgovaranje o problemima u svijetu: glad, siromaštvo, rat, ekološki problemi, ugrožene vrste, razvoj tehnologije – računalo, internet, mobitel

The natural habitats of many animals are destroyed by human activity. Many people die of starvation in Africa. My parents always tell me not to leave the light on.

Povijest (Procesi dekolonizacije svijeta, Hrvatska i svijet na početku trećeg tisućljeća, Terorizam, Globalizacija) Biologija (Zaštita organizma od bolesti, Ovisnosti) Tehnička kultura (Povezivanje na internet, Obrazovni sadržaji na Webu)

5. Zemlje engleskoga govornog područja i Hrvatska – zemljopisna obilježja, događaji iz povijesti, kultura i civilizacija

He likes coffee but he doesn’t like tea. Columbus discovered America but it was named after Amerigo Vespucci.

Geografija (Opća obilježja Hrvatske) Povijest (Demokratski procesi između dva rata-politika SAD-a prema Europi, utjecaj američke kulture, Znanost i kultura u prvoj polovici 20. stoljeća u svijetu i u Hrvatskoj)

6. Blagdani – opisivanje aktivnosti vezanih uz blagdane i uspoređivanje običaja s našim običajima u Hrvatskoj


Glazbena kultura (Pjevanje) Katolički vjeronauk (Živjti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu, božićni/uskrsni ciklus)

IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se po izboru nastavnika i prema interesima učenika prigodne recitacije i pjesmice, izrađuju se tematski panoi, posteri.



6. ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUĆI CILJEVI I SADRŽAJI promicanje općih vrijednosti, kao npr. pristojnosti i obazrivosti, urednosti i čistoće uz tematsku cjelinu:

Čovjek u obiteljskom i društvenom krugu promicanje humanističkih vrijednosti, kao npr. prijateljstva, suradnje, altruizma, tolerancije, ljubavi i ponosa

na obitelj uz tematsku cjelinu: Čovjek u obiteljskom i ruštvenom krugu promicanje osjećaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja uz tematske cjeline: Kultura i civilizacija

zemalja engleskoga govornog područja i Hrvatske, Putovanja, Blagdani razvijanje sposobnosti i talenta svake osobe sukladno njezinoj prirodi uz tematske cjeline: Slobodno

vrijeme, Mladi i njihovi interesi razvijanje sposobnosti za društveni angažman, tj. za aktivno i odgovorno sudjelovanje u životu društva uz

tematsku cjelinu: Svijet u kojem živimo promicanje ljubavi i ponosa prema zavičaju i domovini, te razumijevanje i poštivanje drugih i drugačijih uz

tematske cjeline: Svijet u kojem živimo, Kultura i civilizacija zemalja engleskog govornog područja i Hrvatske

LITERATURA: Common European Framework of Reference for Languages: Learning, Teaching, Assessment. CUP, 2001 Katalog znanja angleščino 1. tuji jezik. Srednje strokovno izobraževanje (7.7. 1998.) URL: http://gean5.pfmb.uni-mb.si/eng/language/Katalog_znanja_Angles2.htm Kurikularni pristup promjenama u osnovnom školstvu. Razrada Okvirnog nastavnog plana i programa u funkciji rasterećenja učenika. Strani i klasični jezici. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa, 2002. Kurikularni pristup promjenama u osnovnom školstvu. Razrada Okvirnog nastavnog plana i programa u funkciji rasterećenja učenika. Razredna nastava. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa, 2002. Modern Language Curriculum Standards. URL: www.myschools.com/offices/cso/foreign_language/standards/htm Nastavni plan i program za osnovnu školu. U: Prosvjetni vjesnik (posebno izdanje) god. I., br.2, 1. lipnja 1999. The National Curriculum Online.URL: www.nc.uk.net


http://www.myschools.com/offices/cso/foreign_language/standards/htm

http://www.nc.uk.net/

Documents

Engleski Drugi Jezik 4.-8. Razreda