infoenterprise europe

Broj 71, 8. listopada 2012.

Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana turizma bila je Turizam i održiva ener-gija: Napajanje održivog razvoja, a oda-brana je kako bi bila u skladu s cilje-vima 2012. godine - Međunarodne godine održive energije za sve.

Hrvatska gospodarska komora – Europska poduzetnička mreža u Hrvatskoj je već treću godinu za redom generalni partner grupaciji Energo Media Servis u organi-zaciji dodjele prestižne godišnje nagrade CBTour za najkreativnije i najinovativni-je projekte u turizmu, koja se dodjeljuje upravo na Svjetski dan turizma. Projekt i nagrada CBTour jedini su nacionalni pro-gram poticanja i razvoja kreativnosti i ino-vativnosti u turizmu, što potvrđuje i glavni plan i strategija razvoja turizma Hrvatske koji priprema Institut za turizam.

“Izrazito smo ponosni što ovom nagra-dom potičemo razvoj drugačije turističke ponude jer su kreativnost i inovativnost jedini i neosporni faktori postizanja kon-kurentnosti na tržištu”, istaknuo je direktor grupacije Energo Media Servis i strateški konzultant projekta CBTour Tomislav Mar-janović. Nagrade su dodijeljene u devet kategorija, a ukupni pobjednik ovogodiš-

njeg natječaja - dobitnik posebne nagra-de za istaknuti nacionalni doprinos održi-vom razvoju turizma je Solaris za projekt Dalmatinsko etno selo. Nagradu za najbo-lji ukupni program hrvatskog poslovnog turizma osvojila je Stella Mediterannea za projekt Delicacy Day by Stella. Za najbolji program odgovornog hrvatskog poslov-nog turizma nagradu su osvojili Valamar hoteli i ljetovališta za projekt meetINblue - Valamar Blue Meetings. Najbolji team bu-ilding program hrvatskog poslovnog tu-rizma pod nazivom Zlatnih 5 Zlatne doline izradilo je Autoprometno poduzeće Pože-ga, a najbolji kreativni program hrvatskog poslovnog turizma je onaj Istarske župa-

nije pod nazivom Istra Inspirit. Nagradu za najbolji marketinški program hrvatskog poslovnog turizma dobilo je poduzeće Katapult promocija za projekt Tajne Griča - Interaktivna noćna tura. Najbolju uslugu hrvatskog poslovnog turizma daje tvrtka Klaracomm, a za svoj brend Remisens na-gradu za najbolji proizvod hrvatskog po-slovnog turizma dobili su Liburnia Rivie-ra Hoteli. Za najbolju tehnologiju nagradu je dobila Turistička zajednica grada Zagre-ba za projekt pod nazivom QR kôd za turi-stičke lokacije u gradu Zagrebu. Nagradu za najbolju menadžericu u poslovnom turiz-mu dobila je Goranka Horjan, ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja.

Darovnica uz kredite za projekte energetske učinkovitosti

CBTouR NAGRAdA

Europska investicijska banka ras-pisala je natječaj za korištenje sredstava darovnice iz Programa Europske komisije – Energy Effi-ciency Finance Facility za 2006. i 2007. godinu ukupno vrijedne 3,9 milijuna eura. Sredstva darovni-ce mogu se koristiti uz korištenje kreditnih sredstava iz izvora EIB-a, izravno putem HBOR-a ili preko poslovnih banaka s kojima HBOR ima uspostavljenu poslovnu su-radnju. Korisnici kredita i darov-nice mogu biti trgovačka društva, obrtnici i ostale pravne osobe, je-dinice lokalne, područne i regio-nalne samouprave i društva u nji-hovu vlasništvu, i pravne osobe u vlasništvu središnje države. Kredi-ti moraju biti namijenjeni ulaganji-ma koja pridonose uštedi energi-je i/ili smanjenju emisije ugljičnog dioksida, odnosno ulaganjima ko-jima se povećava energetska učin-kovitost objekata. Najniži iznos kredita bit će 40.000 eura, a darov-nica namijenjena krajnjim korisni-cima iznosi 15 posto odobrenog kredita iz sredstava EIB-a. Više po-dataka o ovim kreditima i darovni-ci moguće je naći na http://www.een.hr/hr/vijesti/darovnica-uz-kredite-za-projekte-energetske-ucinkovitosti/430/.

Solarisu glavna nagrada za inovativnost u turizmuNagrada za najkreativnije i najinovativnije projekte u turizmu dodijeljena je uz obilježavanje Svjetskog dana turizma koji se ove godine održao pod motom Turizam i održiva energija: Napajanje održivog razvoja

enterprise europe

Poticanje investicijskog zamaha

Piše >> Silva Stipić Kobali, direktorica Centra za

investicije HGK-a

U kontaktima sa stranim ula-gačima često čujemo da su je-dinstven geostrateški položaj, moderna prometna i telekomu-nikacijska infrastruktura, dobra povezanost s glavnim europ-skim prometnim pravcima, poli-tička i ekonomska stabilnost, te skori ulazak u članstvo Europ-ske unije samo neke od predno-sti koje Hrvatska ima.

Osim toga, Hrvatska ulagačima nudi i olakšan ulaz na europska i svjetska tržišta; visokoobrazo-vanu, višejezičnu i stručnu rad-nu snagu, razvijenu poslovnu infrastrukturu, te visoku kvali-tetu života.

...

S druge strane, problemi neli-kvidnosti, potreba dodatnog poboljšanja pravne sigurnosti, te pojednostavljenja i ubrzanja postupaka ishođenja raznih do-zvola isticane su pritužbe po-stojećih ulagača, kao i onih koji

su u fazi donošenja odluke o za-počinjanju poslovnih aktivno-sti u Hrvatskoj, te predstavljaju izazove koji stoje pred nama u narednom razdoblju.

...

Novi Zakon o poticanju inve-sticija i unapređenju investicij-skog okruženja (...) trebao bi biti novi korak u poboljšanju in-vesticijskog okruženja u Hrvat-skoj te podloga za povećanje broja, ali i kvalitete investicij-skih projekata koji će se realizi-rati u našoj zemlji.

...

Ukupno strana direktna ulaga-nja u Hrvatsku iznose 25,7 mi-lijardi eura, a u strukturi djelat-nosti u koje je najviše uloženo dominiraju financijsko poslo-vanje, trgovina na veliko, te-lekomunikacije, poslovanje nekretninama i proizvodnja naftnih derivata. Ono što bi tre-balo biti interes i prioritet Hr-vatske u narednom razdoblju (...) je stvaranje investicijskog okruženja kojim će se privući značajniji udio ulagača u gos-podarstvo, prije svega u proi-zvodne djelatnosti, te stvoriti pretpostavke za kontinuira-ni gospodarski rast. Nužno je otvoriti prostor novim investi-cijama usmjerenim u osmiš-ljavanje proizvoda visoke do-datne vrijednosti, te stvaranje proizvoda za izvoz.

[cjelokupni tekst bloga nalazi se na web stranici http://www.hgk.hr/ izdvojeno/novi-zakon-o-poticanju-investicija-treba-potaknuti- investicijski-zamah]

Kristina Cappucci

Već tradicionalno, djelatnici i ko-ordinatori EEN konzorcija Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Slove-nije i Srbije sastaju se jednom go-dišnje na Regionalnoj konferenciji EEN konzorcija Jugoistočne Euro-pe kako bi razmijenili iskustva i pri-mjere dobre prakse te intenzivirali suradnju. Prvi takav susret uprili-čen je na regionalnom treningu u Zadru 2009. godine, te se odonda održava svake godine u jednoj od zemalja regije.

Ovogodišnji susret u Ljubljani trajao je dva dana: prvog dana održala su se stručna predavanja i paralelne radi-onice namijenjene djelatnicima EEN konzorcija s ciljem poboljšanja uslu-ge koju pružaju klijentima. Drugog se dana skup povezao s Petom međuna-rodnom konferencijom transfera teh-nologije.

Cilj ovogodišnjeg regionalnog trenin-ga bila je optimizacija procedure i ak-tivnosti Europske poduzetničke mreže. Paralelne radionice pružile su prisut-nima mogućnost razmatranja glavnih usluga koje pružaju klijentima i načina kako ih poboljšati. Predavači iz Europ-ske komisije, izvršne agencije za kon-kurentnost i inovacije EACI te kolege iz Švedskog EEN konzorcija govorili su o komunikacijskim vještinama, unapre-đivanju poslovnih procesa kroz usva-janje lean metode, dobivanju povratne informacije od tvrtki... Utvrđeni su pro-stori za napredak te buduća zajednička zaduženja i ciljevi. Drugi dan regional-nog susreta bio je posvećen bliskoj in-terakciji s klijentima, odnosno malim i srednjim poduzetnicima, istraživačima i drugim sudionicima koje svakodnev-

no susrećemo u okviru rada Europske poduzetničke mreže. Regionalni EEN trening idealno se poklopio s Petom međunarodnom konferencijom tran-sfera tehnologije u okviru koje su odr-žani B2EEN sastanci, odnosno razgovo-ri slovenskih tvrtki s EEN partnerima iz zemalja regije. Sudionici individualnih sastanaka zajednički su razvijali mo-gućnosti suradnje između predstavni-ka poslovnog sektora svih navedenih zemalja.

Ovakva je inicijativa prvi put uvedena u program Regionalnih treninga, gdje djelatnici EEN-a iz regije nastupaju u funkciji “glasnogovornika” svojih klije-nata, odnosno u ime tvrtki koje su prija-vile svoje profile u Bazi poslovne surad-nje EEN-a. Predstavnici EEN-a Hrvatske razgovarali su s četiri slovenske tvrtke koje su zainteresrane za suradnju s hr-vatskim tvrtkama te nastup na hrvat-skom tržištu.

Regionalni treninzi ovog tipa, do sada održani u Zadru, Novom Sadu, Ohridu, Budvi i netom završeni susret u Ljublja-ni, idealna su platforma za zbližavanje ljudi koji svakodnevno rade na aktivno-stima Europske poduzetničke mreže, povezivanje na zajedničkim projektima te brže i lakše otvaranje kanala surad-nje tvrtkama iz svih zemalja regije.

Regionalna konferencija EEN konzorcija Jugoistočne Europe

Optimiziranje usluga malim i srednjim poduzećimaNa regionalnom sastanku koordinatora EEN konzorcija razmijenjena su iskustva i primjeri dobre prakse te se radilo na poboljšanju usluga malim i srednjim poduzećima. U okviru skupa održana i konferencija transfera tehnologija

3www.een.hr 8. listopada 2012.

2

Dostići europske standarde u zaštiti okoliša neće biti lako, no na tom putu trebala bi pomoći europska sred-stva. Iz IPA programa Europske unije za tu namjenu od 2007. do 2013. go-dine osigurano je više od 130 miliju-na eura. Nakon ulaska u EU u razdo-blju od 2012. do 2013. samo za vodno gospodarstvo na raspolaganju je bes-povratnih 330 milijuna kuna.

Za dostizanje standarda i provedbu inve-sticijskih projekata u cjelokupnom sekto-ru zaštite okoliša, kako bi oni bili uskla-đeni sa standardima Europske unije, bit će potrebno oko 10 milijardi eura, pro-cjenjuju u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode. Od tog broja najveći dio otpa-da upravo na gospodarenje vodama - 4,5 milijardi eura, kao i na gospodarenja otpadom - 3,2 milijarde eura. Operativni program za zaštitu okoliša koji bi se upra-vo trebao baviti tim poslovima sufinanci-ra se sredstvima Europske unije iz pret-pristupnog programa IPA, komponente

IIIB, a usmjeren je na područje gospoda-renja otpadom i područje gospodarenja vodama.Bespovratna IPA sredstva raspo-loživa za Operativni program u razdo-blju od 2007. do 2013. iznose 131,3 mi-lijuna eura, a ukupni iznos predviđenih EU sredstava raspoređen je za sufinanci-ranje projekata iz tri prioritetna područ-ja: sektora gospodarenja otpadom (42,4 milijuna eura), sektora gospodarenja vo-dama (86,8 milijuna eura) i tehničke po-moći (2,1 milijun eura).

Od ukupno planiranih 42,4 milijuna eura za sektor otpada, do sada je 41,75 milijuna eura dodijeljeno za projekte županijskih centara za gospodarenje otpadom Mari-šćina i Kaštijun, te za izradu dokumentaci-je za sanaciju jame Sovjak. Kako bi se isko-ristili strukturni fondovi EU-a, pripremaju se projekti u području gospodarenja ot-padom, poput centara za gospodarenje otpadom Piškornica, Biljane Donje i Bika-rac. U sektoru voda u potpunosti su ras-poređena sva planirana sredstva od 86,8

milijuna eura koja obuhvaćaju projek-te izgradnje uređaja za pročišćavanje ot-padnih voda i sustava javne vodoopskr-be i odvodnje za gradove Slavonski Brod, Knin, Drniš, Sisak, a projekt Poreč poslan

je na odobrenje u Europsku komisiju. Na prezentaciji Operativnog programa za-

štita okoliša, održanoj prošloga tjedna, potpisan je Sporazum o provedbi operacije Priprema

projekata za sufinanciranje sred-stvima strukturnih fondova EU u

svrhu zaštite vodnih resursa Hrvat-ske kroz poboljšanje sustava vodo-

opskrbe i integriranih sustava upravljanja otpadnim vodama.

Projekt se odnosi na pripremu 16 novih projekata iz sektora gospodarenja vodama koje su pripremili Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatske vode, te se pro-vodi u jedinicama lokalne samouprave i preko njihovih komunalnih poduzeća.

Projekti će se provesti u gradskim re-gijama Bibinje-Sukošan, Donja Dubra-va, Ivanec, Ivanić Grad, Jastrebarsko, Jel-sa-Vrboska, Mursko Središće, Novigrad Istarski, Novska, Pirovac-Tisno-Jezera, Pula Sjever, Savudrija, Sinj, Split-Solin i Umag.

PrOJEKTI ZAšTITE OKOlIšA

Za čistu Hrvatsku potrebno još 10 milijardi euraPrema procjenama Ministarstva zaštite okoliša, za postizanje europskih standarda u zaštiti okoliša bit će potrebno investirati više od 10 milijardi eura. Dio tog novca mogao bi se naći u europskom kohezijskom i strukturnim fondovima

Hrvatski nacionalni odbor ICC-a Hrvatska organizira stručni se-minar Incoterms 2010 pravila koji će se održati u petak, 26. listopada u 9 sati u Hrvatskoj gospo-darskoj komori, Rooseveltov trg 2, Zagreb.

Seminar je namijenjen izvoznicima, uvoznicima, transportnim tvrtkama, stručnjacima iz bankarskih institucija, osiguravateljima, odvjetnicima i svim ostalim gospodarskim subjektima u unutarnjoj i međunarodnoj trgovini.

Teme seminara: promjene u uvjetima vanjskotrgovinske razmjene nakon pri-stupanja rH u EU; trgovinski aranžma-ni EU-a s trećim zemljama; revidirana Incoterms 2010 pravila; primjena In-coterms 2010 pravila u praksi; upotre-ba Incoterms 2010 pravila u međuna-

rodnim kupoprodajnim ugovorima. Uz materijale seminara, polaznici dobivaju dvojezičnu publikaciju Incoterms 2010 pravila, publikaciju Model međunarod-nog kupoprodajnog ugovora ICC-a (iz-danje 2004.), publikaciju UCP 600 (iz-danje 2007.) što je uključeno u cijenu kotizacije.

Kotizacija za seminar iznosi 600 kuna za članove ICC-a Hrvatska, 900 kuna za ostale gospodarske subjekte te 120 eura za polaznike iz inozemstva. Ukoliko se unutar iste tvrtke prijave dva ili više polaznika, ostvaruje se popust od 10 posto na svakog prijavljenog sudionika.

Kontakt osoba za ovaj seminar je San-dra Vidović (01/4561 693, 01/4828 380, icc@hgk.hr).

Jače povezivanje tvrtki s aka-demskom zajednicom te korište-nje znanstvene i istraživačke in-frastrukture jačaju konkurentnost gospodarstva, a promocija inovaci-ja i inovatorstva kroz međunarod-ne izložbe i tematske konferencije bitno pridonose razvoju inovacijske kulture u tvrtkama i predstavljaju potporu u animiranju zaposlenika za kreativno razmišljanje i stvaranje inovativnih proizvoda i procesa.

U Zagrebu će se od 10. do 13. listopa-da u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održati 10. međunarodna izložba ino-

vacija ArCA

2012 u sklopu koje će se održati treća konferencija Inovacijama do konkuren-tnosti. Izložba i konferencija su pod vi-sokim pokroviteljstvom predsjednika republike i pokroviteljstvom Ministar-stva gospodarstva, Ministarstva podu-zetništva i obrta, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva regi-onalnog razvoja te fondova Europske unije i HBOr-a.

Konferencija s temom Doprinos izgrad-nji nacionalne strategije inovacija Repu-blike Hrvatske i primjeri dobre prakse odr-žat će se u kinodvorani Ministarstva gospodarstva. Prvog će se dana ra-spravljati o ulozi inovacija u gospodar-skom rastu - analizi stanja i prijedlozima poboljšanja (uz predstavljanje OECD analize/Pregleda). Drugog dana konfe-rencije bit će riječi o jačanju nacional-nih inovacijskih kapaciteta - infrastruk-turi, umrežavanju i ljudskom kapitalu.

Seminar o Incoterms pravilima Izložba inovacija ovog tjedna u NSB-u

enterprise europe

Lada Stipić - Niseteo

Izvještaj o monitoringu Hrvatske je gotov, u srijedu će ga kolegij Europske komisije formalno potvrditi i prihvati-ti skupa s paketom proširenja i redov-nim godišnjim analizama napretka ze-malja EU čekaonice. Predstoji nekoliko sitnijih korekcija teksta – mada kom-pletan izvještaj, još uvijek kao nacrt, cirkulira Bruxellesom.

Hrvatska je strana upoznata s njego-vim punim sadržajem. Nalazi izvještaja o monitoringu bili su predmetom dijalo-ga povjerenika u EK-u i hrvatskih visokih dužnosnika – oni su trebali dati zadnja po-jašnjenja, pogotovo ministar pravosuđa Orsat Miljanić. Rezime svega jest da po-sao nije u potpunosti odrađen, ali da su tražene promjene na pravome putu te da su dostignuti svi preduvjeti da s proljet-nim, prijelaznim izvještajem stvari budu na svojim mjestima. Time Hrvatska dobi-va službenu potvrdu da je potpuno spre-mna za članstvo - pogotovo onaj dio koji je, od Hrvatske pa nadalje, postao najbit-nijim elementom konstrukcije procesa pristupanja - u pravosuđu, unutarnjim po-slovima, ljudskim pravima i antikorupciji. I Europska komisija i hrvatska strana, s ob-zirom na sadržaj i ton izvještaja, ne očeku-ju da će on biti razlogom odlaganja rati-fikacije hrvatskog pristupnog sporazuma u nekim zemljama članicama. Nije isklju-čeno da se rijetke odluče odlagati ratifi-

kaciju u domaćim zastupničkim tijelima do uvida u sadržaj proljetnog izvještaja o monitoringu. U Europskoj komisiji smatra-ju da od proljeća neće biti nikakvih razlo-

ga, čak ni minornih, nastaviti s procesom praćenja: sa zadnjim izvještajem o mo-nitoringu, proljetnim, složenim nekoliko mjeseci uoči pristupanja 1. srpnja (službe-ni datum u pristupnom dokumentu) Hr-vatska će biti posve spremna za članstvo.

Slovenija testira strpljenje članicaNažalost, ovaj dio ne utječe na bilateralne sporove koji zaista nemaju nikakve veze sa zadovoljavanjem kriterija kao predu-vjetom otvaranja vrata EU-a niti se spomi-nju u godišnjoj analizi. Slovenija je ponov-no ušla u fazu treniranja snage i testiranja strpljenja ostalih članica, često neodmje-renim izjavama njezine diplomacije... zbog kojih je državnim vlastima blisko Delo čak trljalo nos ministru vanjskih poslova. Igra oko Ljubljanske banke postala je zaista ne-ugodna epizoda koja će, ponovi li se pri-ča s blokadom pregovora, ponovno dove-sti u pitanje proces proširenja i kredibilitet EU-a u njemu. Svoju porciju dobrosusjed-stva osjetio je Island koji se tek treba upu-stiti u pregovore o poglavlju ribarstva, i,

naravno, Makedonija gdje je prijepor s Grčkom (i zaleđem joj, Ciprom) oko ime-na zaprijetio da se cijeli reformski proces vrati unazad.

Natezanja oko bilateralnih pitanja okrenula su naglavce pristup proširenju – kao doka-zano uspješnoj politici zajednice s nagla-

šenom nenaklonošću prema njoj. Od Crne Gore pa nadalje, među uvjetima za ulazak u EU, uz veoma naglašenu ulogu i značaj poglavlja 23. i 24. (pravosuđe, unutarnji poslovi, paket ljudskih prava, sprečava-nje djelovanja podzemlja, antikorupcija...), sada su i razriješeni sporovi sa susjedima. Europska komisija, koja je izašla s prijedlo-

IzvjEšTaj O MONITORINGU

ZELENo SvjEtLo ratifikacijama, osim slovenskojIzvještaj o monitoringu pokazuje kako posao nije u potpunosti odrađen, ali su tražene promjene na pravome putu te su dostignuti svi preduvjeti da s proljetnim, prijelaznim izvještajem stvari budu na svojim mjestima. Bilateralni problem sa Slovenijom i dalje stoji

Kriza u Hrvatskoj bila bi manja da joj je uspjelo uhvatiti

integracijski priključak s ostalim zemljama Srednje Europe

Ciparska Women’s Cooperative bank je štedna zadruga žena stvorena kako bi financijski pomogla žensko podu-zetništvo osiguravajući lakši pristup fi-nancijama. Kredite žene otplaćuju iz-među jedne i 20 godina uz minimalne kamate, iznosi su prilagođeni moguć-nostima, a organizacija “pročešljava te-ren”, pronalazi niše na tržištu, angažira poduzetnice, pruža savjete, upute i su-gestije da bi se sav posao finalizirao po mjeri skrojenim kreditom za start mini tvrtke.

Projekt traje već 11 godina, a među re-zultate ubraja i procjenu da je udio dama

među poduzetnicima na ovom otoku na-rastao sa 12 na 28 posto. Olakšan pristup financijama ciparska je formula uspjeha. Pokazala se upotrebljivom i korisnom tisu-ćama žena koje su krenule poduzetničkim stopama. U paleti ponude svaka članica ove štedne zadruge računa na maksima-lan kredit do 100.000 eura. Krediti su ras-poređeni prema svrsi – za osobne potrebe kao potporu razvoju trvtke, kao studentski krediti za školovanje, kao krediti za stam-beni prostor i, naravno, kao novčana injek-cija radu tvrke. Ciparska ženska štedionica jedan je od projekata kandidata za europ-ske nagrade za promociju i podupiranje poduzetništva u kategoriji poticanja po-

duzetničkog duha. “Kreativnost kakvu iska-zuju ovi projekti točno demonstrira zašto je toliko značajno gajiti poduzetnički duh; na nama je umnogostručiti ove istinske uspješnice kako bismo Europu učinili više poslovno orijentiranom i boljim okružjem za biznise, pogotovo u sadašnoj gospodar-skoj situaciji”, izjavio je povjerenik za indu-striju i poduzetništvo antonio Tajani objav-ljujući finaliste.

I djeca u školi poduzetništvaU naravi poduzetništva je razmjenjiva-ti ideje i najbolje prakse – možda ciparski obrazac ženske štedionice, kao ideja, neće naći najplodnije tlo uz Baltik ili u konti-

nentalnoj Hrvatskoj, ali će rezultati potvr-đeni praksom duljom od desetljeća neko-me predstavljati dobar putokaz. U ovome je i smisao europskih nagrada.

Među finalistima, u najužem krugu kandi-data, ove godine nema nikoga iz Hrvatske – Hrvatska je participirala u izboru najbo-ljih ideja među 57 nacionalnih kandidata iz 30 zemalja, no nije se probila do završnice.Od 14 pretendenata za glavnu nagradu ci-parskoj ženskoj štedionici konkurencija su Belgijanci s inicijativom Bryo, potporom osnivanju malih tvrtki u Flandriji. Koncept je zamišljen kao efikasno sljubljivanje ideja i realnosti: istraživači, izumitelji, specijalisti

Najbolje europske ideje

Projekti s formulama za uspjehEuropsku nagradu za promociju i podupiranje poduzetništva dobit će netko od 14 finalista od 57 nacionalnih kandidata. Hrvatski projekt nije došao do finala nagrade koja se dodjeljuje u pet kategorija

gom novog pristupa i za njega dobila pri-volu svih članica, vodila se idejom da su baš bilateralni sporovi - bez ikakve veze sa sadržajem, naravi, svrhom i smislom pre-govaračkog procesa kao procesa usklađi-vanja domaće i europske prakse i prihva-ćanja europskih uzusa ponašanja - uvijek priječili njegovo glatko odvijanje. Intere-

santno je da je veliki zagovornik sređene bilaterale bila baš - Slovenija!

Zemlje čekaonice nisu postigle spektaku-larne promjene, moguće je da Crna Gora otvori prva dva pregovaračka poglavlja do kraja godine, ali nema izgleda da Srbi-ja krene s pregovorima prije ljeta dogodi-ne, usprkos igricama vodstva koje se naglo sjetilo Rusije kao alternative EU-u.

Članstvo kao pojas za spašavanjeU svježoj analizi Međunarodnog mone-tarnog fonda s preporukama Hrvatskoj jedan od pojaseva za spašavanje gospo-darstva jest baš članstvo u EU-u, točnije u unutarnjem tržištu. Kriza u Hrvatskoj bila bi manja da joj je uspjelo uhvatiti integra-

cijski priključak s ostalim zemljama Sred-nje Europe. Za prolivenim se mlijekom ne plače jer nema koristi - no ulazak u EU još uvijek se smatra snažnim poticajem eko-nomskom oporavku. Drugi je, značajni-ji dio problema integriranja odgovor ko-liko je Hrvatska sve promjene prihvaćene na razini zakona implementirala u svakod-nevno poslovanje i, konačno, koliko su njezine tvrtke spremne za rad na prostoru najvećeg tržišta svijeta s gotovo pola mi-lijarde potrošača. Prilagodba u praksi tek slijedi – a konkurencija je u tome ispred Hrvatske sa svojih devet godina članstva i s punom logistikom zajednice na raspo-laganju. Godišnji izvještaj EK-a o Hrvatskoj odražava u cijelosti stavove MMF-a. U cije-loj ovoj priči o pripremama značajan je is-

hod pregovora o novom srednjoročnom proračunu. Hrvatska, temeljem Ugovora o pristupanju, već ima zagarantirana sred-

stva u novom sedmogodišnjem financij-skom okviru. Zatražila je i da se na nju ne aplicira postojeće ograničenje dotoka eu-ropskih kohezijskih sredstava na 2,5 posto BDP-a.

5www.een.hr 8. listopada 2012.

4

Zeleno svjetlo ratifikacijama, osim slovenskojIzvještaj o monitoringu pokazuje kako posao nije u potpunosti odrađen, ali su tražene promjene na pravome putu te su dostignuti svi preduvjeti da s proljetnim, prijelaznim izvještajem stvari budu na svojim mjestima. Bilateralni problem sa Slovenijom i dalje stoji

Hrvatska dobiva službenu potvrdu da je potpuno spremna za članstvo i u pravosuđu, unutarnjim poslovima, ljudskim pravima i antikorupciji

u ovim okvirima prizemljuju ideje u realni svijet biznisa, u mogućnosti. Bryo povezu-je buduće poduzetnike, ljude s idejama, s iskusnijim poduzetnicima spremnima po-moći kroz trening ili savjetodavnu ulogu. Prvi rezultati: 200 novih tvrtki sa 600 sudi-onika uvježbavanja za vođenje biznisa. Ni-zozemci su se do finala probili programom iz Groningena u kojem se djeca od četvr-te do 12 godine uvježbavaju za poduzet-ništvo.

Uštede zbog internetaProjekt je otpočeo kao izvanškolska zaba-va, malim vrtom, vrt se raširio, djeca u su-radnji s lokalnim rasadnikom sama proda-ju sjemenke i povrće. Biznis je registriran. Kroz ovu je školicu prošlo 500 djece. U Ve-likoj Britaniji sve je komplimente zavrijedio program podupiranja poduzetništva skro-jen za skupine ljudi koje se teško probijaju u poslovni prostor – osobe s hendikepom ili one koje su veoma dugo bez posla. Pro-gram nazvan Outset (početak) obuhvatio je preko 6000 osoba te pripomogao osni-

vanju 673 tvrtke sa 890 radnih mjesta. U kategoriji ulaganja u vještine, znanja i spo-sobnosti, francuska regija Champagne-Ar-denne je od 2008. godine privukla preko 1000 ljudi u stvaranje socijalno korisnih ekonomskih aktivnosti. U Švedskoj su otiš-li dalje u 21. stoljeće stvaranjem poslovnog parka klasteru tvrtki specijaliziranih za digi-tanu vizualizacju. Za tri godine broj tvrtki u klasteru udvostručen je do preko stotinu, a vidljivo je da su učenici, školovani za di-gitalnu vizualizaciju, i sami dobrim dijelom krenuli u razvijanje vlastitih poslova.

Kategorija poboljšavanja uvjeta poslova-nja tvrtki danskog je kandidata dobila za-hvaljujući tipično skandinavskom hibri-du profesionalnog servisa i dobrovoljnom unosu iskusnih stručnjaka. Zadatak timo-va je pomoći tvrtkama u krizi: 120 dobro-voljaca ušlo je u interventne timove koji, na licu mjesta, detektiraju probleme pomažući pronaći najbolja rješenja. I Talijani su se sje-tili savjetodavaca kao načina pomoći izla-sku biznisa iz krize. Kandidat za nagradu je

Grad Torino koji je svoje napore usmjerio na pomoć mikro i malim gradskim tvrtkama, i to besplatnim savjetima i olakšavanjem pri-stupa sredstvima. Estonci su svoje natpro-sječno visoko korištenje interneta digli do novih visina. Danas 99 posto ili 140.000 ta-

mošnjih tvrtki koristi mehanizam e-izvje-štavanja umjesto papirologije. Uštede, osim vremena i živaca, su 4,6 milijuna eura.

Uključujuće poduzetništvoPotpora internacionalizaciji biznisa, kao kategorija, u finalu ima brandiranje vina iz regije Douro, odnosno male vinogra-dare okupljene pod egidom Douro Boys. Koordiniranje marketinških strategija kao konačan rezultat ima rast izvoza od 134 posto, sa 4,7 na 11 milijuna eura. Slova-ci su se potrudili organizirano pomoći po-duzetnicama u prekograničnom poslova-nju s Austrijom. Peta kategorija za nagrade je odgovorno i uključujuće poduzetniš-tvo. Luksemburg je uveo nacionalnu etike-tu socijalno odgovorne tvrtke (CSR) za sve koji žele istaknuti poslovnu praksu socijal-ne odgovornosti. Slično je učinila i Litva, ali kroz umrežavanje eksperata, 500 tvrtki i or-ganizacija. U Turskoj su, u suradnji s Nizo-zemcima, pokrenuli projekt povratka inva-lida na posao kroz različite vrste treninga i priprema za rad. (L.S.N.)

Domaći zadaci za HrvatskuDo kraja ove godine ili najkasnije do proljeća iduće i novog, po-sljednjeg izvještaja o monitoringu Hrvatskoj predstoji sljedeće:· održivo rješenje za brodogradilišta 3. maj i Brodotrogir i potpi-

san ugovor o privatizaciji Brodosplita čime bi se, sa skoro deset-ljećem zakašnjenja u odnosu na obveze prihvaćene SSP-om, završio proces restrukturiranja brodogradnje

· nastavak provedbe seta kratkoročnih mjera namijenjenih jača-nju efikasnosti pravosudnog sustava i smanjenju broja neriješe-nih predmeta

· usvajanje zakona koji omogućavaju efikasnu provedbu odluka sudova uporedo sa smanjenjem broja neprovedenih odluka

· početak (operativnog) rada Povjerenstva za sukob interesa

· novi zakon o pravu pristupa informacijama· usvajanje potrebnih zakonskih akata kojima bi se osigurala pro-

vedba Zakona o policiji· pripreme za nadzor novih vanjskih granica EU-a: dovršetak gra-

ničnih prijelaza na tzv. neumskom koridoru uz zapošljavanje dodatnih pripadnika granične policije, sve prema planovima za ovu godinu

· jasno definirane mjere integracije najosjetljivijih skupina imi-granata u sklopu zaokruživanja i prihvaćanja nacionalne stra-tegije o migracijama

· do dana pristupanja EU-u dovršiti prevođenje i reviziju zajed-ničke pravne stečevine (acquisa) jačanjem kapaciteta

enterprise europe

EU NATJEČAJIOvi i drugi natječaji mogu se prona-ći na web stranicama službenog gla-snika Europske unije na http://ted. europa.eu

INsTAlAcIJA sUsTAvA zA zAšTITU Od pOžArAInfrabel - Zone Antwerpen, Antwer-pen, Belgija, traži uslugu instalacije su-stava za zaštitu od požara. Natječaj je otvoren do 25. listopada, a prijave na fla-manskom jeziku predaju se na Infrabel - Zone Antwerpen, Koningin Astridplein 27, Contact point(s): Mets Odilon Alfons, 2018 Antwerpen, Belgium, odi.mets@ infrabel.be. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

IzgrAdNJA gArAžESMAT, Touluse, Francuska, traži izvođa-ča radova na izgradnji garaže i prila-znih cesta. Natječaj je otvoren do 26. listopada, a prijave na francuskom je-ziku predaju se na SMAT, agissant au nom et pour le compte du SMTC (syn-dicat mixte des transports en commun de l’agglomération toulousaine), 1 pla-ce Esquirol, BP 10416, 1 place Esquirol, BP 10416, For the attention of: M. servi-ce commande publique, 31004 Toulouse Cedex 6, France, commande-publique@

smat-toulouse.fr. Više podataka o nad-metanju na istoj adresi.

MOTOrNA vOzIlAREN - Serviços, Lisabon, Portugal, tra-ži nabavu motornih vozila. Natječaj je otvoren do 7. studenog, a ponude na portugalskom jeziku predaju se na REN - Serviços, SA, Avenida Estados da Améri-ca, 55, Contact point(s): https://www. bizgov.pt, For the attention of: Vitor Reis, 1749-061 Lisboa, Portugal, compras@ren.pt. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

grAđEvINskI rAdOvIMiędzynarodowy Port Lotniczy, Balice, Poljska, traži izvođača radova na izgrad-

nji aerodroma i pristupnih cesta. Natječaj je otvoren do 8. studenog, a prijave na poljskom jeziku predaju se na Międzyna-rodowy Port Lotniczy im. Jana Pawła II Kraków - Balice Sp. z o. o., ul. kpt. M. Medweckiego 1, Contact point(s): Dział Zamówień Publicznych, For the attenti-on of: Jolanta Strojek, 32-083 Balice, Po-land, landside@krakowairport.pl. Više po-dataka o natječaju na istoj adresi.

IzgrAdNJASC Raja SA Constanta, Konstanca, Ru-munjska, traži izgradnju cjevovodnog sustava. Najtečaj je otvoren do 12. stu-denog, a prijave na rumunjskom jeziku predaju se na SC Raja SA Constanta, str Calarasi 22-24, Contact point(s): Directia Dezvoltare si Finantari Externe, For the attention of: Stelian Budes, 900590 Con-stanta, Romania, ionprd@yahoo.co.uk, www.e-licitatie.ro. Više podataka o nad-metanju na istoj adresi.

TrENINg I ObrAzOvANJEVlada Republike Makedonije raspisuje natječaj za usluge treninga i obrazovanja menadžera. Natječaj je otvoren do 1. stu-denog, a prijave na makedonskom jeziku predaju se na Government of the Repu-blic of Macedonia - General secretariat

MKD, Ilinden 2, Contact point(s): Gene-ral secretariat For the attention of: Sneza-na Ilieska, 1000 Skopje, FYR Macedonia, snezana.ilieska@gs.gov.mk. Više podata-ka o nadmetanju na istoj adresi.

TrANsfOrMATOrIAD MEPSO, makedonski operator prije-nosa električne energije, traži transfor-matore 400/110 KV. Natječaj je otvoren do 29. listopada, a prijave na makedon-skom jeziku predaju se na D MEPSO, Macedonian Electricity Transmission System Operator str. Orce Nikolov bb, For the attention of: Pance Manojlovski, 1000 Skopje, FRY Macedonia, pancem@ mepso.com.mk. Više podataka o nadme-tanju na istoj adresi.

pOsTAvlJANJE ElEkTrIČNE OprEMEEDF Démász Hálózati Elosztó, Szeged, Mađarska, traži izvođača radova na po-stavljanju električne distribucijske opre-me. Natječaj je otvoren do 2. studenog, a prijave na mađarskom jeziku predaju se na EDF Démász Hálózati Elosztó Kft., Klauzál tér 1., For the attention of: Balla Péter, 6720 Szeged, Hungary, peter.ba-lla@edf.hu. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

EU NATJEČAJI

Na internetskoj stranici www.een.hr svakog mjeseca možete prona-ći najnoviju ponudu stranih tvrt-ki koje su objavljene u bazi Enter-prise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvat-skoj. Ispunjavanjem obrasca na in-ternetskoj stranici moguće je i svo-ju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

NOvINskI pOrTAl (20120924016)Mađarska tvrtka, aktivna na području medija i infokomunikacija, razvija fran-šizu mreža hiperlokalnih novinskih por-tala koji obuhvaćaju cijelu Mađarsku, s tendencijom razvoja i širenja na druge europske države. Portal obuhvaća vijesti iz kulture, sporta i dnevnih novosti. Ma-đarska tvrtka traži partnera koji će razvi-ti portal u vlastitoj zemlji.

pOdATkOvNI cENTrI (20120924014)Tvrtka iz Srbije, specijalizirana za pod-ručje primjene pouzdanih podatkovnih centara za tvrtke koje se bave financij-skim uslugama, telekomunikacijama i IT-em, potražuje usluge posredovanja u trgovini (distributere) te nudi sekundar-nu nabavu (podugovaranje). Tvrtka tra-

ži partnere koji bi pridonijeli poslovanju svojim inženjerskim uslugama po pita-nju dizajna podatkovnih centara i po-boljšanja energetske učinkovitosti.

plAsTIČNI prOIzvOdI zA spOrT I zAbAvU, vrTNA OprEMA (20120918035)Njemačka tvrtka, specijalizirana za pro-izvodnju plastičnih dijelova tehnikom injekcijskog prešanja, traži prodajne predstavnike i partnere za distribuciju inovativnih i dobro dizajniranih plastič-nih proizvoda za sport i zabavu, igrača-ka i vrtne opreme.

kOMpJUTErIzIrANI sUsTAvI zA MlIJEČNE fArME (20120829039)Izraelska tvrtka specijalizirana za razija-nje, proizvodnju i prodaju kompjute-riziranih sustava za moderne mliječne farme i upravljanje stadima traži pro-davača/distributera za svoje proizvode. Tvrtka pruža napredna rješenja za mu-žnju.

prOJEkTIrANJE I UrEđENJE IzlOžbENIh sUsTAvA, šTANdOvA (20120903020)Slovenska tvrtka, specijalizirana za pro-jektiranje i uređenje izložbenih sustava te konstrukciju (prilagođenih) stalaka i štandova za sajmove, nudi svoje aktiv-nosti kao podizvođač.

MEdIcI vAzE (20120905025)Francuska tvrtka specijalizirana za onli-ne trgovanje Medici vazama i drugim predmetima namijenjenim za postav-ljanje na otvorenom, traži proizvođa-če diljem Europe koji mogu proizvesti vazu od lijevanog željeza. Potencijalni partner bi po mogućnosti trebao ima-ti fleksibilnu liniju proizvodnje. Fran-cuska tvrtka se nudi kao trgovački posrednik (distributer) i traži podugo-varanje te usluge transporta.

sOfTvEr I hArdvEr zA ObAlNU NAvIgAcIJU (20120918038)Tvrtka iz Velike Britanije, specijalizirana za razvoj softvera i hardvera za obal-nu navigaciju i hidrografske susta-ve nadzora, te softver za kartografiju za korištenje na osobnim računalima, potražuje agente, distributere i pred-stavnike.

prOIzvOdNJA OdJEćE (20120903011)Mađarska tvrtka, specijalizirana za proi-zvodnju odjeće (jakne, kaputi), traži par-tnere iz europskih zemalja za poslovnu suradnju. Traže kooperante (podizvođa-če) koji bi mogli osigurati potrebne ma-terijale i uzorke. Također su zainteresirani za recipročnu proizvodnju s partnerima koji bi mogli transportirati materijale i za-vršiti proizvodni proces.

fIlTErI (20120906007)Turska tvrtka koja se bavi proizvod-njom i prodajom svih vrsta filtera za sek-tore poput automobilskog te lake i teš-ke industrije traži trgovačke posrednike, uglavnom distributere i zastupnike.

dENTAlNI MATErIJAlI I prOIzvOdI (20120903025)Britanski proizvođač dentalnih materi-jala s inovativnim proizvodima, vode-ćim na svjetskom tržištu, traži uvoznika/distributera za svoje proizvode. Ključni proizvodi uključuju nagrađivanu zubnu protezu, porculanske i keramičke zube, privremene krune itd. i namijenjeni su privatnim ordinacijama i bolnicama. Proizvodi su zaštićeni različitim meto-dama zaštite intelektualnog vlasništva, uključujući patente i registrirane zaštit-ne znakove.

MArkETINškE AkTIvNOsTI, pOslOvNO sAvJETOvANJE (20120910012)Slovenska tvrtka je specijalizirana za područje marketinga, marketinške ko-munikacije, korporativne organizaci-je događanja, nudi ugostiteljske uslu-ge i poslovno savjetovanje.Tvrtka traži trgovačko-posredničke usluge (agenti, predstavnici) i mogućnost za zajednič-ko ulaganje. Nudi i podugovarateljske aktivnosti (kao podugovaratelj).

pOslOvNE pONUdE Iz EU-apOslOvNE pONUdE Iz EU-a

6 7www.een.hr 8. listopada 2012.

RAPEX izvjEšćE RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europ-skoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvo-de. Omogućava brzu razmjenu in-formacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokre-nule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavlja-ju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/consumers/dyna/rapex/rapex_archives_en.cfm.

Igračka lopatica, brend Goki, No. 14.017, batch broj: 110862. Proizvod je opasan za djecu jer sadrži olovo. Proizvod nije u skladu s Direktivom o igračkama i stan-dardom EN 71-3. (slika 1)

Laserski pokazivači kineskog podrije-tla. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer je riječ o 3R klasi lasera koji su opasni za oči ako ih se izloži laserskim zrakama. (slika 2)

Lutka, brend Catwalk Fashion, model 38104, barkod 0276134000036. Proi-zvod predstavlja rizik za djecu jer sadr-ži ftalate. Proizvod nije u skladu s REACH regulativom. (slika 3)

Bicikl Globe, brend Kinessis UK, mo-del 2008./2009. Proizvod predstavlja ri-zik za korisnike jer je zbog loše kvali-tete moguće slamanje prednje vilice. (slika 4)

Lemilica, brend Hong Lei. Predstav-lja rizik od električnog udara jer ne postoji žica uzemljenja i proizvod nije dovoljno dobro izoliran. (slika 5)

Automobili Nissan, modeli Qashqai, Qashqai+2, NV200, proizvedeni od ve-ljače do travnja ove godine u Velikoj Britaniji. Predstavljaju rizik za kupca jer upravljački mehanizam nije dobro izve-den pa postoji opasnost od loma i gu-bitka kontrole vozila. (slike 6, 7)

Stropni ventilator Tennessee, brend Blyss, oznake 05320288. Proizvod pred-stavlja rizik za kupce jer su oštrice venti-latora preoštre. (slika 8)

Električni adapter, brend Silvershield, ZYT-1205, barkod: 6438148006471. Pro-izvod predstavlja rizik od električnog udara jer primarna i sekundarna zavoj-nica ispravljača nisu dovoljno udalje-ne. Proizvod nije u skladu s Direktivom o proizvodima niskog napona i standar-dom EN 60950. (slika 9)

POTRAžNjA zA TEhNOlOgijAmAUpite vezane uz potražnju tehnolo-gije uputite na een@bicro.hr.

Specijalizirano pakiranje ribljih file-ta (Ref: 12 gR 49Q1 3POh) · Grčka farma za uzgoj riba koja sustavno uzga-ja brancina i deveriku traži nove meto-dologije za specijalizirano pakiranje ri-bljih fileta. Traže partnera s relevantnim iskustvom koji bi zajedno s njima radio na identificiranju najboljeg rješenja za svoj proizvod putem tehnološke ili ko-mercijalne suradnje.

Traži se biorafinerijska tehnologi-ja za procesuiranje biomase od alga (Ref: 12 Nl 60Fi 3PR8) · Nizozemska tvrtka traži biorafinerijsku tehnologi-ju za procesuiranje biomase od alga. Očekivano je da će u održivoj ekono-miji alge igrati važniju ulogu (prihvat CO2, obrada otpadnih voda i gnojiva), rezultirajući dobrom opskrbom bioma-se od algi. Tvrtka traži različite tehnolo-gije za obradu različitih vrsta algi i ek-strakata raznih sastojaka. Traženi oblici suradnje su licenciranje i tehnološka suradnja.

Partner za tehnologiju solarnih plo-ča (Ref: 12 TR 99PB 3Q1A) · Turska tvrtka koja je član veće poslovne gru-pacije želi ući u posao s fotonaponskim

ćelijama i traži partnera s iskustvom u tehnologiji solarnih ploča. Zainteresira-ni su za transfer znanja u sklopu komer-cijalne suradnje s tehničkom pomo-ći koja pokriva instalaciju i održavanje. Zajednička suradnja na projektu je du-goročni cilj.

Traži se toplinsko izolacijski mate-rijal za transfer topline (Ref: 12 FR 35k9 3PXE) · Francuska tvrtka razvila je inovativne solarne ploče velikih raz-mjera za proizvodnju toplinske ener-gije (60°C do 130°C). Želja im je una-prijediti transfer topline putem cijevi i stoga traže toplinsko izolacijski ma-terijal/proces. Dobavljač/industrijski partner trebao bi pružiti tehnologiju u sklopu komercijalne suradnje s tehnič-kom pomoći.

Traže se nove tehnologije digital-nog printa i elektronskih knjiga (Ref: 12 gB 77dz 3PQ8) · Tvrtka iz Ve-like Britanije je tržišni lider u printanju digitalnih knjiga (u većim i manjim ko-ličinama) te traži partnere koji mogu pružiti relevantnu tehnologiju spre-mnu za tržište vezanu uz izdavanje di-gitalnih i e-knjiga. Tvrtka će sa zainte-resiranim partnerima sklapati licencne sporazume, kao i druge oblike tehno-loške i komercijalne suradnje.

Unaprijeđeno uklanjanje masti i ulja (Ref: 12 gB 40n4 3O8v) · Glo-balna tvrtka s uredima u Velikoj Britaniji traži način da značajno unaprijedi ukla-njanje masti i ulja iz različitih supstrata, specifično iz razrijeđenih vodenastih okruženja i pri nižim temperaturama. Traže akademskog ili industrijskog par-tnera za licenciranje ili zajednički ra-zvoj.

Novi sustav za čišćenje ljuski zelenih mahuna (Ref: 12 TR 99PB 3PXA) · Turska tvrtka koja izrađuje poljoprivredne stroje-ve traži novu metodu čišćenja ljuski zele-nih mahuna. Kako bi se spriječilo vlaženje, tražena metoda ne bi trebala koristiti vodu niti automatski sušiti plod. Tehnološka su-radnja, licenciranje, proizvodnja i komerci-jalna suradnja su mogući. Tražena tehno-logija može već biti na tržištu, a moguća je i suradnja na konačnom razvoju tehno-logije.

Supstituti za prirodnu ljepljivu smo-lu (Ref: 12 ES 252K 3Q3W) · Među-narodna tvrtka iz Španjolske s infra-strukturom za istraživanje i razvoj traži industrijskog ili akademskog partnera za tehnološku ili komercijalnu surad-nju kako bi proizveli i razvili supstitut prirodne ljepljive smole za različite pri-mjene.

Tehnologija za uzbunjivanje kada opadne djelovanje kreme za sunča-nje (Ref: 12 TR 99PD 3Q6v) · Turska tvrtka aktivna u kozmetičkoj industriji i specijalizirana za proizvode za zaštitu kože od štetnih utjecaja sunca traži in-dikacijske tehnologije poput narukvi-ce koja mijenja boju kako opada dje-lovanje proizvoda za zaštitu od sunca. Tražena tehnologija bi trebala biti više-kratna.

Proces oksidacije kataliziranog vlažnog zraka (Ref: 12 gB 46P4 3Pmm) · Škotska tvrtka s iskustvom u tretiranju otpadnih muljevitih voda iz kanalizacije radi na pro-cesu oksidacije kataliziranog vlažnog zraka te traži suradnju s inženjerima partnerima kako bi konstruirali, instalirali i upravljali de-monstracijskim pogonom.

POTRAžNjA zA TEhNOlOgijAmA

RAPEX izvjEšćE

1 2 3

49

8

6

77

5

8 8. listopada 2012.enterprise europe

8. listopada - Otvoreni dani 2012. - Europski tjedan regija i gradova

9. listopada - Poslovni susreti u okviru sajma POLAGRA, Poznan, Poljska

12. listopada - Business rendez-vous, Ostrava, Češka

22.-24. listopada - Poslovni susreti SIAL Match 2012, Pariz, Francuska

25.-27. listopada - Greenvest Croatia, Međunarodni gospodarsko-investicijski dani i sajam razvoja, proizvodnje i investicija u zelenom gospodarstvu, Zagreb

26. listopada - Incoterms 2010 pravila seminar, Zagreb

26. listopada - Treći međunarodni gospodarski susreti na sajmu SASO, Split

8. studenog - 2. poslovni forum Dunavske regije, Beč, Austrija

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a Prilog EEN info ZA EEN HrVATSKA PriPrEMA

glAVNi urEdNiKdarko Buković

urEdNiK PrilogAKrešimir Sočković

Open days, godišnje okupljanje stručnjaka regionalnog i lokalnog razvoja koje organizira Odbor regi-ja u suradnji s Europskom komisijom i Europskim parlamentom, održat će se od 8. do 11. listopada 2012. u Bru-xellesu.

Program Otvorenih dana 2012. sasto-ji se od 108 radionica, seminara, deba-ta i izložbi, koje su organizirane u par-tnerstvu sa 219 regija i gradova iz 33 europske zemlje, uz sudjelovanje tvrtki, financijskih institucija, međunarodnih udruga i akademskih organizacija.

Ovaj, 10. u nizu europski tjedan regija i gradova najveći je do sada: uključuje 24 regionalna partnerstva sastavljena od 219 prijavljenih sudionika - 50 gradova, od čega 21 glavni grad, te 169 europ-skih regija. Do sada je prijavljeno 25 od 27 zemalja EU-a, bez Grčke i Litve. Su-djeluju i države kandidatkinje, poput Hrvatske, Makedonije, Crne Gore, Srbije i Turske, zatim Bosna i Hercegovina kao potencijalna kandidatkinja, te Norveška i Švicarska, kao “treće zemlje”. Očekuje se 6000 sudionika koji će, uz radionice, seminare, debate i izložbe, imati priliku i

za stvaranje novih poslovnih kontakata.Ove godine Otvoreni dani će se održa-ti pod naslovom Europe’s regions and ci-ties: Making a difference.

Otvoreni dani će dati pregled kroz de-setljeće debata i razmjena primjera do-bre prakse po pitanju kohezijske po-litike EU-a te istovremeno omogućiti raspravu o kohezijskoj politici za raz-doblje 2014.-2020. Europski parlament

i Europski odbor regija će do listopa-da 2012. godine iznijeti svoje stajalište o prijedlogu Europske komisije po pita-nju kohezijske politike 2014.-2020. Ra-sprava će se nastaviti u Europskom vije-ću i među državama članicama, gdje će glavna tema biti višegodišnji financijski okvir. Dodatne informacije o popratnim događanjima dostupne su na web stra-nici Open days 2012.

Događanja će se održati unutar tri te-matske cjeline:· Pametan i ekološki rast za sve –

Kako kohezijska politika pridonosi pa-metnom, održivom I uključivom ra-stu?

· Teritorijalna suradnja: europska prednost – Kako se može iskoristi-ti suradnja kao sredstvo za regional-ni razvoj i bolje iskorištavanje regio-nalnog potencijala? Koja je dodana vrijednost suradnje unutar programa suradnje i regionalnih programa, The European Grouping on Territorial Co-operation (EGTC) i makroregionalnih strategija? Kako najbolje iskoristiti ove instrumente?

· Postizanje rezultata – Koja su glavna postignuća kohezijske politike EU-a?

Kako se najbolje mogu primijeniti na-mjere nove upravljačkog okvira pred-loženog od strane Europske komisije za razdoblje 2014.-2020.?

Osim seminara i radionica Otvoreni dani uključuju i sljedeća događanja:· Otvoreni dani sveučilišta - S ciljem

uvođenja akademskog društva u pro-blematiku novih istraživanja po pita-nju regionalnog i urbanog razvoja, znanstvenici i istraživači iz područja kohezijske politike EU-a i srodnih pod-ručja raspravljat će o tematskim prio-ritetima Otvorenih dana 2012. kroz niz radionica i seminara.

· Mjesto susreta - Platforma poslov-nog umrežavanja te umrežavanja lo-kalnih/regionalnih razina vlasti, koja će se održavati unutar ureda Odbo-ra regija, uključivat će brojne izlaga-če koji će kroz 36 radionica raspravlja-ti na temu Zajednica na čelu lokalnog razvoja.

Kao i prethodne, i ove će godine ispred Europske komisije biti postavljena po-zornica. Otvorenje Open days 2012. je 8. listopada u 16.00 sati u zgradi Europ-skog parlamenta.

U organizaciji Hrvatske gospodarske komore-Europske poduzetničke mre-že Hrvatske, tvrtke Energo Media Ser-vis i Saveza za energetiku Zagreba 26. i 27. listopada u hotelu The Regent Esplanade Zagreb održat će se Me-đunarodni B2B susreti u okviru sajma Greenvest 2012.

Riječ je o susretu srodnih tvrtki iz Hr-vatske i zemalja članica EU-a, a tvrtke će moći voditi poslovne razgovore i us-postaviti poslovne kontakte, razmijeniti iskustva i znanja.

U fokusu su sljedeće teme B2B susreta:· obnovljivi izvori energije

· energetska učinkovitost· inteligentni sustavi i procesi· informatičke tehnologije· zelena gradnja· eko inovacije i eko poljoprivreda

Težište je stavljeno na okupljanje tvrtki iz Italije, Mađarske, Austrije, Njemačke, Bel-gije, Nizozemske, Španjolske i Velike Bri-tanije.

Prijava na Greenvest se može izvršiti is-punjavanjem aplikacije koja je dostupna na http://www.greenvest.com.hr/GRE-ENVEST-INFO/Dokumenti. Prijavom na Greenvest automatski se prijavljujete na B2B susrete.

Greenvest 2012: Invest in Green Croatia, međunarodni gospodarsko-investicijski dani i sajam razvoja, proizvodnje i inve-sticija u zelenom gospodarstvu, prvi je susret ove vrste u Republici Hrvatskoj namijenjen pružanju pune podrške ra-zvoju zelenog gospodarstva.

U planu su susreti državnih dužnosnika i predstavnika međunarodnih instituci-ja s gospodarstvenicima, kao i predstav-ljanja razvojnih i proizvodnih projekata i programa, zelenog portfelja međuna-rodnih i domaćih pravnih osoba te ve-leposlanstava, banaka, agencija, investi-tora i područja investicijskih interesa za Hrvatsku.

Međunarodni B2B susreti Greenvest

Otvoreni dani 2012. – europski tjedan regija i gradova