Er 079 2013 1107

D ruga po redu najveća frakcija Europskog parlamenta, Socijalisti i Demokrati,

službeno je istakla svog kandidata za funk-ciju predsjednika Europske komisije, a to je Martin Schulz, sadašnji predsjednik Eu-ropskog parlamenta. Druge frakcije još nisu istakle kandidate.

Shulz (57) dobio je podršku 22 od 32 europ-ske socijaldemokratske i socijalističke stran-ke. Službenu kampanju počet će tek u travnju 2014, a do izbora ostat će i predsjednik EP-a. Posljednje zasjedanje ovog saziva Europskog parlamenta je od 14 - 17 travnja, a nakon toga se Europski parlament raspušta.

Nije nemoguće i da još neki socijalist ili socijaldemokrat istakne kandidaturu, a nije niti precizirano kako će se financirati Schul-zova kampanja. Sve stranke EP-a imaju na raspolaganju, prema internim publikacija-ma, iz europskog proračuna 4,98 milijuna eura, od toga frakcija desnog centra EPP-a 7.276, Liberali i Demokrati (ALDE) 2,232, Zeleni 1,563, a Konzervativci i Reformi-sti 1,402 milijuna eura. Sve liste donacija i troškova bit će u potpunosti transparentne. To su tek detalji koji će biti pojašnjenji u pr-vim mjesecima 2014. godine, jer je problem izbora kandidata EP-a za mjesto Barrosova nasljednika mnogo složeniji.

Iako je desni centar, EPP, najjača frakcija, Schulzova pobjeda unutar EP-a nije nemo-guća, premda daleko od toga da je osigura-na. On ima podršku svoje matične stranke, njemačkog SPD-a, ali važno mu je dobiti beskompromisno jasnu podršku Hollande-ovih Socijalista i španjolske PSOE. Prerano bi bilo reći da oni u potpunosti stoje iza njega. Lijeva krila tih stranaka više bi vo-ljela da je najprije formirana velika koalicija CDU-SDP u Njemačkoj, pa da vide koliko će SDP uspjeti utjecati na politiku Angele

Merkel koju socijalisti smatraju pogubnom za socijalnu Europu.

To je veliki je minus za Schulza. Još uvijek ga nisu podržali Skandinavci (vrlo važni Švedi) i Nizozemci. Sam Martin Schulz ranije je naja-vio da će, u slučaju velike koalicije CDU-SDP u Njemačkoj doći do velikog zaokreta u Europi, ali nisu svi u to uvjereni. Ako Schulz postane predsjednik EK-a, dvije vrlo moćne osobe u Europi, neformalni lider Angela Merkel, i šef EK-a bili bi Nijemci. U nekima to iza-ziva nelagodu.

M. Schulz počinje objašnjavati glavne teze svoje kampanje i svoju viziju Europe, a to je demokratizacija Unije. Već dugo na-

glašava očigledni manjak povjerenja građa-na u institucije, odvojenost Bruxellesa od običnog života, osjećaj da se EU nameće i miješa, a da ne izvršava dana obećanja. On želi “pomiriti europsku ideju s očekivanji-ma građana”. Što se tiče institucija, za njega je EK izvršna vlast, a EP je mora kontroli-rati i njene odluke “legitimizirati “. Šef EK mora biti izabran demokratski, rekao je.

Time je otvorio veliku frontu, jer je prije desetak dana A. Merkel rekla da Ugovor (iz Lisabona, pravni temelj EU-a), ne predviđa

da će kandidat EP-a biti šef Komisije, nego da je mišljenje EP-a samo konzultativno.

To znači da se sada otvara borba između dva posve različita tumačenja teksta Ugo-vora oko izbora šefa EK-a. Svojim, EP-a bi htio pojačati svoj utjecaj, a zemlje članice to ne žele. Debata je vrlo politički relevantna za budućnost institucija.

Značajno je da će sad Schulz voditi dvo-struku kampanju. Jedna će biti osobna, da se čvrsto usidri u sedlu Socijalista, a zatim, raznim političkim trgovanjem, kao kandi-dat EP-a. Druga je da pobijedi tumačenje Ugovora za koje se zalaže Parlament, bez obzira tko bude njegov kandidat.

Martin Schulz prvi službeni i jak kandidat iz EP-a

Pomirenje poduzetnika i administracije jedino smanjenjem birokracije

Europska komisija otvorila 12 godina zakočenu diskusiju o GMO

Britanci: „Jedan novi propis se donosi, dva stara moraju se brisati“ str. 4

Ako nema dogovora članica, EK odlučuje o sadnji genetski modificirane sorte kukuruza str. 5

7. studenog 2013. Broj 79 / 2013. Izvješća iz institucija Europske Unije ELEKTRONIČKI NEWSLETTER

REPORTEURO UŽIVO IZ

BRUXELLESA

Nije nemoguće i da još neki socijalist ili socijaldemokrat istakne kandidaturu; Schulz nije osigurao podršku Francuza i Španjolaca

Ako Schulz postane predsjednik EK-a, dvije vrlo moćne osobe u Europi, neformalni lider Angela Merkel, i šef EK-a bili bi Nijemci

EUROPSKE POLITIČKE OBITELJI U POTRAZI ZA ŠEFOM KOMISIJE

7. studenog 2013. Broj 79 / 2013. Izvješća iz institucija Europske Unije 2

EuroreportElektronički newsletterIzvješća iz institucija Europske Unije

Nakladnik: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Trg N. Š. Zrinskog 7-810000 Zagreb

Urednici:Ines Sabalić (Bruxelles)[email protected]@numericable.be+00 32 497 11 80 94 (mob)+00 32 2 33 00 184 (tel)

Ratko Bošković (Zagreb)[email protected][email protected]+385 91 345 99 56 (mob)

Dizajner i grafički urednik: Goran Stančić[email protected]

Održavanje web stranice:Gorila IT Zagreb

Produkcija i marketing:Info iz Bruxellesa d.o.o.Ilica 169, 10000 Zagreb+385 1 3773 722 (tel/fax)

Euroreport je besplatna internetska publikacija namijenjena svim građanima i poslovnim ljudima. Izlazi jednom tjedno. Stavovi izneseni u newsletteru su isključivo stavovi autora i uredništva, i nisu službeni stavovi Ministarstva vanjskih i europskih poslova niti Vlade RH.

Tekstove iz newslettera je dopušteno prenositi i newsletter je dopušteno slati dalje drugim osobama.

impressum

Gruzijski predsjednik u Bruxellesu razgovarao je s predsjednikom Europskog vijeća Van Rompuyom o skorom potpisivanju Sporazuma o pridruživanju i slobodnoj trgovini između svoje zemlje i EU-a. Rekao je da je to “simbolički završetak njegovog predsjedništva.” Nakon

devetogodišnje neupitne političke dominacije, predsjednik Saakashvili postao je praktički politički nevažan u Gruziji. Godine 2003, kad je zbacio junaka perestrojke i prvog predsjednika nezavisne Gruzije, Shevarnadzea, postao je najmlađi predsjednik na kontinentu i imenovao najmlađu

vladu. Ali, konkretni potezi Mikheila Saakashvilia nisu izazivali divljenje. Novi predsjednik, Giorgi Margvelashvili izabran je 27. listopada.

fotografijatjedna

EUROREPORT

© E

U


J esenska ekonomska prognoza Europske komisije potvrdila je lagan, krhki opora-

vak, koji bi trebao ojačati 2014. i 2015. godi-ne. Manje je dobra vijest da je povjerenstvo Ollija Rehna smanjilo prognozu rasta euro-zone, a da nezaposlenost posvuda ostaje vrlo visoka.

Nezaposlenost se ne smanjuje u rizičnim zemlja-ma kao što su Španjolska i Grčka, a raste čak i u Francuskoj. Neki komentatori i think tankovi misle da je ovaj najvažniji polugodišnji doku-ment Europske komisije u dijelovima previše optimističan.

Što se tiče zone eura, procjene rasta u Jesen-skoj prognozi niže su (1.1%) nego što su bile u Proljetnoj prognozi (1.2%). Taj podatak ista-kli su mnogi komentatori nakon objavljivanja Rehnovog dokumenta.

Navodimo opće podatke za EU, izostavljamo u domaćim medijima dobro analiziranu Hrvatsku. Oporavak je nejednak od članice do članice. Najviše rastu Latvija 4.1% , Estonija 3% i Mal-ta 1.9 %. Prognozira se da će Njemačka rasti 1.7%, Francuska 0.9%.

Mnoge zemlje se izvlače iz negativnog pred-znaka u 2014 godini, tako da rastu Italija 0.7%, Španjolska 0.5%. Grčka će rasti 0.6%, Portugal 0.8% , Irska 1.7%

Pretpostavlja se da će u 2015. godini rasti za 1.7% zemlje zone eura.

Međutim, učinak rasta na nezaposlenost praktički ne postoji. Kao što je i ove godine, nezaposlenost će ostati 12.2% i naredne, a u 2015. samo će malo pasti, na 11.8%.

Visoka nezaposlenost ostat će u sedam zemalja eurozone: U Grčkoj će pasti jedan posto u odnosu na ovu godinu i biti 26%. U Španjolskoj će ostati 26.4% . Na Cipru će se povećati za 2 i pol posto i biti 19.2%. U Portugalu bit će neznatno sma-njena na 17.7%. I u Italiji će neznatno pasti na 12.4% , također u Slovačkoj na 13.7% i Irskoj 12.3% . Inflacija u zoni eura bit će 2014. nepro-mijenjena ( 1.5% ) u godini 2014, a možda će malo pasti u 2015.

Smanjit će se, predviđa EK, deficiti u zemlja-ma članicama, a očekuje se nastavak proračun-ske konsolidacije u sljedećoj godini. Javni dug eurozone smanjit će se s 3,1 posto BDP-a ove godine na 2.5% naredne i 2.4% u 2015. Nje-mačka je, dakako, stabilna, ali druge su zemlje u deficitu, a osam njih je u pretjeranom defici-tu. Španjolska će vjerojatno imati proračunski deficit i poslije 2016.godine, a previsok deficit imaju Francuska, Cipar, Malta, Nizozemska, Portugal, Slovačka i najviše, - 7.1 % Slovenija.

Osim Latvije, Slovačke i Luksemburga, sve će članice još 2015. imati veći dug od dozvolje-nih 60 posto. Sedam će članica zone eura, Bel-gija, Irska, Španjolska, imati dug veći od 100 posto, ali najviše Grčka 170%, Italija 133 %, Cipar 127.4% i Portugal 125,7 posto.

I straživanje OECD-a “How’s life?” konstatira da u zemljama EU-a i pogotovo zemljama euro-zone najviše pogođenima krizom, slabi subjektivni osjećaj blagostanja i da je kriza upravo njih

subjektivno najviše pogodila. Subjektivni osjećaj zadovoljstva životom u odnosu na razdoblje prije krize za 20 posto se smanjio u Grčkoj, 12 posto u Španjolskoj, 10 posto u Italiji, ali je pone-što narastao u Njemačkoj i Švedskoj. Pada povjerenje i poštovanje prema vladama, institucijama i strankama. U svim zemljama OECD-a, manje od polovice ispitanih (samo 40 posto) izjavili su da vjeruju svojim vladama. U usporedbi SAD-EU, Amerikanci su se bolje snašli, financije su im stvorile manji stres, domaćinstva raspolagala s više sredstava, tvrdi OECD.

Ključno za osjećaj zadovoljstva je mogućnost rada, ravnoteža između zadataka, odgovornosti i mogućnosti ispunjenja ambicija. U EU-u, 50 posto nezadovoljnih radnim uvjetima osjeća se bolesno, a samo 15 posto onih koji su zadovoljni poslom. OECD kaže da će se utjecaj krize na zdravlje tek vidjeti. Razlika u dohotku među spolovima se smanjuje, makar mladi muškarci i dalje imaju veće šanse za bolja plaćene poslove. Kriza je ipak donijela novu vrstu solidarnosti, jačanja obiteljskih veza i neformalnih mreža pomoći. Više na: http://www.oecd.org/newsroom/oecd-report-measures-human-cost-of-crisis-underli-nes-need-to-invest-in-well-being.htm

Nakon objave Jesenske ekonomske progno-ze, uslijedio je i konkretan potez Europske

centralne banke. ECB je smanjio u četvrtak ka-matne stope na rekordno nisku razinu jer želi spasiti, kako svi naglašavaju, vrlo krhak opora-vak eurozone. Mario Draghi smanjio je kamat-nu stopu s 0.5 na 0.25, a kamatu na pozajmice s 1, na 0.75 posto. Inflacija je ispod predviđene, u ECB-su se preplašili perspektive deflacije, i ponovo reagirali, makar, kako je M. Draghi potvrdio na pres konferenciji, nisu svi članovi uprave bili složni da je baš ovo pravi trenutak. Guverner ipak ne smatra da će doći do deflacije, iako vidi produženo razdoblje niske inflacije, a nada se da će postepeno doći do većeg izvoza iz eurozone.

Mnogi su, nakon objavljivanja Jesenje pro-gnoze, polugodišnjeg važnog dokumenta EK-a, komentirali u svakom pogledu slabu poziciju eurozone, pa se to vidi i u OECD-ovim komen-tarima na njihovu studiju “Kako život?” Ali, da mlitavi oporavak zabrinjava, vidi se i u potezu ECB-a.

Činjenica da je frakcija Socijalista u EP-u obja-vila svog kandidata, Martina Schulza, veliki je izazov Vijeću. EP je dvije godine davao na zna-nje da upravo tako čita Lisabonski ugovor, koji predviđa transparentnije biranje predsjednika EK-a. Zemlje članice nedavno su negativno reagirale, a argumenti obje strane, i onih koji smatraju da je to put za demokratizaciju, i onih koji misle da se time marginalizira EK, vrlo su zanimljivi (str.1 i UKRATKO). Sektorska događa-nja su bogata (str.4 i str.5 i rubrika „ukratko“). Inače, Bruxelles se još trese od afere prisluški-vanja, što se vidi u stalnom interesu za uredbu o zaštiti podataka.

Europljani vrlo loše podnijeli krizu, Amerikanci bolje

Mario Draghi izvukao najteže oružje protiv deflacije

Očekuje se nastavak proračunske konsolidacije u sljedećoj godini

Mario Draghi

Jesenska prognoza: visoka nezaposlenostEUROZONA SE OPORAVLJA SPORIJE OD PREDVIĐANJA

KAKO ŽIVOT?

UVODNIK

© E

U


U utorak 29. listopada Europska komisija bila je domaćin savjetovanja na visokoj

razini s ciljem da se potakne rasprava o tome kako bi državne uprave u europskim zemljama mogle postati učinkovitije i tran-sparentnije. U mnogim članicama EU-a, naime, nedjelotvorne državne administra-cije i dalje su jedna od najvećih prepreka in-dustrijskoj konkurentnosti i ekonomskom rastu. Stoga je reformu javne uprave Komi-sija učinila jednim od svojih pet najvažnijih prioriteta u zadnje dvije godine.

Predsjednik Komisije J. M. Barroso i potpred-sjednici A. Tajani i M. Šefčović na konferenciji su raspravljali s industrijskim čelnicima, mi-nistrima, kreatorima politike i savjetnicima kako učiniti državne administracije primje-renijima potrebama biznisa. Razmijenili su ideje i iskustva kako se prepreke mogu prevladati, a povjerenik Tajani objavio je pokretanje nagrade za najbolju javnu naba-vu inovativnih proizvoda i usluga, prvu te vrste na razini Unije.

Da bi se mogla razvijati i napredovati, poduzeća trebaju troškovno učinkovitu i visokokvalitetnu uslugu administracije koja donosi odluke bez nepotrebnog odlaganja, i u kojoj vlada stalnost i stabilnost kada je riječ o zakonima i trajanju procedura. Me-đutim, sudeći prema najnovijim podacima, ukupna se učinkovitost državnih uprava u EU-u lani donekle smanjila u odnosu na prethodnu godinu. Trinaest zemalja članica je održalo ili unaprijedilo svoju poziciju na ranglisti, dok je 15 zemalja palo na ljestvi-ci. Četiri zemlje - Italija, Grčka, Bugarska i Rumunjska – pokazuju jako loše rezultate.

Ispitivanja javnoga mnijenja su pokazala da je 74 posto Europljana uvjereno kako EU generira previše birokratskih i admini-strativnih zahtjeva.

Prijedlozi kako pomiriti administraciju i poduzetnikeEUROPSKA KOMISIJA ŽELI DRŽAVNE UPRAVE U EUROPSKIM ZEMLJAMA UČINITI PRIMJERENIJIMA POTREBAMA BIZNISA

UČINKOVITOST DRŽAVNIH ADMINISTRACIJA (100 = NAJVEĆA)

FI40

50

60

70

80

90

1002011. 2012. EU 2012.EU 2011.

DK SE NL LU BE DE AT IE UK CY FR MT ES PT SI EE CZ LV LT SK HR PL HU IT EL BG RO

VRIJEME I TROŠAK POTREBNI ZA OSNIVANJE PODUZEĆABEPTNLHUSIITDKFREECYHRROIEELUKFIDESKSELVBGLULTCZATESPLMT

40 30

VRIJEME U DANIMA TROŠAK (U POSTOTKU BDP-A PER CAPITA)

20 10 5 10 15 200 0

EU EU

Zemlje se jako razlikuju, od toga koliko je vremena i novaca potrebno za pokreta-nje poduzeća, do broja sati potrebnih za podnošenje poreznih prijava. Nužno je da se poduzeće može pokrenuti jeftino i brzo. Vijeće za konkurentnost odredilo je da zemlje trebaju osigurati da se tvrtka može osnovati za najviše tri dana i uz najviše sto eura troška. I premda je postignut stanoviti

napredak, taj cilj nije dohvaćen. Primjerice, u Belgiji, Portugalu, Nizozemskoj ili Ma-đarskoj tvrtka se može registrirati za manje od pet dana, no na Malti, u Poljskoj, Špa-njolskoj i Austriji to traje dulje od 20 dana. Europski je prosjek još uvijek 5,4 dana uz prosječni trošak od 372 eura.

Engleska vlada je od siječnja 2013. uvela pravilo ‘jedan novi propis se donosi, dva stara se brišu Španjolska je 2012. uvela ‘ekspresne dozvole’ za prodavaonice površine do 300 četv. metara

nastavak na 5. stranici


Z emlje članice imaju tri mjeseca vremena za donošenje odluke o tome da li dozvoljavaju ulazak genetski modificirane sorte ku-

kuruza na tržište EU-a, rekli su u Europskoj komisiji. To je treća po redu GMO kukuruzna sorta koja vjerojatno ulazi na europsko tržište.

Francuska predvodi protivnike ulaska GMO-a, a u toj grupi su još i Ita-lija i Austrija od većih zemalja, ali Britanija i Švedska žele njen ulazak. Članice su tako oštro podijeljene u stavovima oko GMO-a da se već

godinama međusobno blokiraju u odlukama. Ali, kako je Europski sud naložio EK-u da požuri s odlukom, povjerenik za zdravlje po-trošača, Tonio Borg, dao je ovaj vremenski rok.

Ukoliko se i dalje ostane bez zaključka koji bi 28 ministara poljoprivrede trebali donijeti kvalificiranom većinom, Europska komisija donijet će odluku sama, jer ju na to obavezuje zakon. No, zemlja članica će i nakon odluke na europskoj razini, moći odbiti

saditi genetski modificiran kukuruz. Unija ima vrlo stroge odredbe o dozvolama za GMO-e, te za

obavijest potrošača o hrani koja je sadrži. Proizvođači, konkretno Monsanto, jako su se tome protivili i dugo lobirali kod EK-a da te odredbe promijeni, budući da je odbojnost europske javnosti prema GMO-u vrlo velika. Za sad odobren je za upotrebu u Europi Mon-santov MON 810 tip kukuruza, ali zasađen je na samo 1,35 posto europskih kukuruzišta. U svijetu je odobreno 100 vrsta GMO ku-kuruznih sorti. Zemlja članica može odbiti saditi GMO sorte, čak i ako je odobrena na europskoj razini. Ovu GMO sortu proizveli su DuPont i Dow Chemical, a ne Monsanto, zove se DuPont-Pi-oneer1507, a otporna je na štetne kukce. DuPont se poziva da je dobio 7 pozitivnih mišljenja u različitim europskim studijama.

Odluka EK-a smjesta je izazvala negativne reakcije. Odmah se javio MEP José Bové, u ime Zelenih, rekavši da je potez EK-a da predloži ovu sortu skandalozan, baš zato jer je otpor europskih seljaka, potrošača i civilnog društva jasan. Udruga Friends of Earth traži da se odbaci “toksični kukuruz koji šteti leptirima i drugim kukcima”. “Europ-ska poljoprivreda jednako je dobra kao i američka kojom dominira GMO”, rekli su. Uglavnom, udruge smatraju da se radi o potezu EK-a koji bi trebao slomiti otpor članica koje se protive sadnji ge-netski modificiranih sorti i na veliko im otvoriti vrata.

EK forsira odluku o GMO kukuruzu, članice podijeljene, udruge odlučno protiv

DILEMA OKO GENETSKI MODIFICIRANE SORTE

Ukoliko se i dalje ostane bez zaključka o GMO-u EK donijet će odluku sama "Europska poljoprivreda jednako je dobra kao i američka kojom dominira GMO"

Podnoseći porezne prijave poduzeća se suočavaju s tegobnim i dugotrajnim proce-durama, za koje je u nekim zemljama, poput Češke i Bugarske, potrebno i 400 sati. U Luksemburgu, Irskoj, Estoniji i Finskoj za isti je posao dovoljno manje od stotinu sati, a eu-ropski je prosjek 193 sata. Slično je i s javnom nabavom inovativnih proizvoda i usluga.

Javna nabava može znatno potaknuti ino-vacije i povećati učinkovitost javnoga sek-tora. Ali, državni činovnici i dalje zaziru od rizika, ne raspolažu s dovoljno znanja i nemaju političku potporu za nabavku ino-vativnih proizvoda i usluga. Zemlje s najvi-šom razinom inovativnosti javnoga sektora

su Danska, Cipar i Malta (uz sudjelovanje 40 do 48 posto kompanija), dok u Mađar-skoj tek šest posto tvrtki prodaje javnom sektoru inovativne proizvode i usluge. Hr-vatska je na toj ljestvici predzadnja.

Na konferenciji pod nazivom „Put do rasta: za javnu administraciju naklonjenu poduzećima“ razmijenjene su ideje i iskustva kako se mogu prevladati problemi s kojima se poduzeća su-sreću u državnoj administraciji. Predstavljeni su brojni uspjesi i najbolje prakse državnih uprava zemalja članica. Na primjer, Danska i Ujedinjeno Kraljevstvo učinili su internet standardnim kanalom za pružanje brojnih usluga. Nizozemska, Slovačka, Švedska i UK uvele su sustav po kojemu izmjene pro-pisa stupaju na snagu samo na brojem ogra-

ničene i unaprijed određene dane u godini.Da bi smanjile broj novih propisa za po-

duzeća, engleska vlada je od siječnja 2013. uvela pravilo „jedan novi se donosi, dva stara se brišu“. Svaku novu regulativu koja pred-stavlja mjerljiv teret za poduzeća mora prati-ti ukidanje ili popravljanje dviju postojećih, kako bi tvrtke uštedjele vrijeme i novac.

Španjolska je 2012. uvela „ekspresne do-zvole“ za dućane. One omogućavaju novim prodavaonicama površine do 300 četvor-nih metara početak rada bez ikakvih do-zvola lokalnih vlasti. Umjesto njih, tvrtke samo trebaju administraciji podnijeti izja-vu da su ispoštovale sve relevantne propise i zahtjeve. Vlada taj režim planira proširiti i na trgovine veličine do 500 č. m.

nastavak s 4. stranice


događanja

P redstavnici najvećih europskih luka usprotivili su se inicijativi Europske ko-

misije za liberalizaciju lučkih usluga, što je tema od generalnog interesa i za Hrvatsku. Direktor konzorcija glavnih britanskih luka Richard Bird zatražio je od zastupnika u Europskom parlamentu da ne podrže ini-cijativu Komisije. „Tražimo da se ova regu-lativa povuče ili da se rasprava odloži, kako

bismo dobili vremena da detaljno proučimo to pitanje“ izjavio je Bird. Konzorcij najve-ćih britanskih luka okuplja 120 trgovačkih luka kojima upravljaju privatni investitori, a britanske luke imaju najveći promet od svih članica EU.

Prijedlogom Europske komisije uspostavi-la bi se sloboda pružanja cijelog niza lučkih

Struka traži od Europskog parlamenta da odbije inicijativu Komisije za liberalizaciju lučkih usluga

EK I PREDSTAVNICI LUKA NE SLAŽU SE OKO LIBERALIZACIJE USLUGA

usluga, poput pilotaže, teglenja ili opskrbe gorivom. Inicijativa se ne bavi pretovarom robe, niti ostalim djelatnostima iz djelokru-ga lučkih radnika, koji su se već ranije žesto-ko usprotivili svim pokušajima liberalizacije sektora. Prigovori struke se najviše odnose na pokušaj Komisije da detaljno propiše transparentne obveze na području politike cijena, kao i na uspostavu nadzornih tijela

na razini zemalja članica, kojima bi se bro-dovlasnici i vlasnici tereta u svakoj luci mo-rali svake godine obraćati radi dogovora o pristojbama.

Europske luke se bez izuzetka protive dodatnim restrikcijama i birokratskim preprekama koje ograničavaju slobodu prometa i trgovanja i upleću se u politiku

cijena. Britanskim lukama pridružili su se i kolege iz Finske, Francuske i Nizozem-ske, a Organizacija europskih morskih luka (ESPO) tu je inicijativu usporedila s “luđačkom košuljom”. Direktorica Udru-ge finskih luka Annaleena Mäkilä je ape-lirala na europarlamentarce da inzistiraju na fleksibilnijoj regulativi, a generalni di-rektor marsejske luke Jean-Claude Terrier je prijedlog komisije popratio riječima „nama treba trgovačka sloboda da ne mo-ramo sve objašnjavati našim klijentima, ukoliko su se prethodno upoznali s poli-tikom cijena.“

Stav glavnine europskih luka je jasan: regu-lativa koju predlaže Europska komisija upliće se u područje gdje tržište sasvim dobro funk-cionira. Poruka koju luke šalju Europskom parlamentu je jasna – ukoliko zastupnici ne odbace ovaj prijedlog, on mora proći kroz korijenitu izmjenu i dorade. Čini se da i sami zastupnici dijele to mišljenje, budući da su se na prošlom zasjedanju čuli oštri ko-mentari na račun sve prisutnijih birokrat-skih ograničenja.

Prijedlogom EK-a uspostavila bi se sloboda pružanja cijelog niza lučkih usluga, ali ne i pretovara robe Europske luke se protive dodatnim restrikcijama i birokraciji jer ograničavaju slobodu prometa i trgovanja i upleću se u politiku cijena

LITAVSKO PREDSJEDNIŠTVO EUizdvajamo:

Sjednica Odbora za politiku i sigurnost (PSC)5. studenog, Bruxelles

COREPER II6. i 7. studenog, Bruxelles

Sjednica Odbora za politiku i sigurnost (PSC)7. studenog, Bruxelles

EUROPSKA KOMISIJAizdvajamo:

Međunarodna konferencija o

regionalnoj klimi – CORDEX 2013 Trodnevna konferencija CORDEX 2013 u organizaciji Europske komisije okuplja međunarodnu znanstvenu zajednicu stručnjaka za regionalnu klimu, koji će predstaviti i komentirati rezultate WCRP studije o regionalnoj klimi, s posebnim naglaskom na CORDEX inicijativu

Prvog dana će na konferenciji sudjelovati Europska povjerenica za istraživanje i inovacije Máire Geoghegan-Quinn, te povjerenica za klimatsku akciju Connie Hedegaard, kojom prilikom će Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) predstaviti najvažnije rezultate koje je IPCC-ova Radna grupa I prikupila kao doprinos Petom izvješću o procjeni klimatskih promjena

u 2013. Nakon predstavljanja uslijedit će diskusija s temom kako znanstvene informacije o regionalnoj klimi mogu najbolje poslužiti regionalnim donositeljima odluka

Europska komisija iznijet će 4. studenoga prijedlog sa svrhom ograničavanja uporabe plastičnih vrećica. Neke europske zemlje su već poduzele mjere kojima bi se uporaba plastičnih vrećica ograničila kroz naplatu, dogovorima s maloprodajnim sektorom ili zabranom određenog tipa vrećica, ali te mjere nisu donesene na razini EU. U ožujku 2011. ministri zaštite okoliša zemalja članica su razgovarali o utjecaju plastičnih vrećica i zaključili da je potrebna učinkovita akcija Unije

Inicijativu, koja se temelji na povratnim informacijama dobivenim od sudionika


događanjajavne rasprave u ljetu 2011. predstavit će Europski povjerenik za okoliš Janez Potočnik

Izazovi zelenom tržištu uvođenjem eko-oznaka

Globalna mreža za ekooznačavanje (GEN) je neprofitni savez organizacija koje vode proces ekološkog označavanja ISO 14024 tip-1. Cilj ove mreže je poduprijeti šeme ekooznačavanja i povećati njihov globalni kredibilitet. Ovogodišnja međunarodna konferencija će istražiti ulogu i učinkovitost označavanja održive proizvodnje i potrošnje. Domaćin konferencije, koja se održava u utorak je Europska komisija, članica GEN-a

Europska komisija će 5. studenoga objaviti svoju godišnju, jesensku ekonomsku prognozu za razdoblje od 2013. – 2015. Prognoza, između ostalog, uključuje podatke o BDP-u, inflaciji, zaposlenosti, proračunskom deficitu i dugu. Ovo predviđanje se fokusira na svih 28 zemalja članica EU, te zemlje kandidate: Tursku, Island, Crnu Goru, Srbiju i Makedoniju, kao i neke neeuropske zemlje poput SAD, Japana, Kine i Rusije. Potpredsjednik EK Olli Rehn održat će nakon predstavljanja konferenciju za tisak

Europska komisija planira usvojiti komunike o javnoj intervenciji na tržištu električnom energijom. Dokument daje smjernice zemljama članicama kako maksimalno iskoristiti javne intervencije, kako učinkovito projektirati nove i reformirati postojeće, posebice šeme podrške za obnovljivu energiju, te kako se osigurati od rizika nepotrebnih potresa na tržištu. Konferenciji za medije nazočit će europski povjerenik za energiju Günther Oettinger

Konferencija o logistici 2013 Potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za transport Siim Kallas, vodeći dobavljači i logističari, prijevoznici, znanstvenici i drugi zainteresirani s područja logistike, okupit će se 7. studenog na dvodnevnoj konferenciji kako bi raspravljali o biranim temama od posebnog interesa i važnosti za logistički sektor

Na plenarnoj i panel sjednicama tijekom oba dana, Konferencija o logistici će ponuditi mogućnost debate o izazovima za sektor, a sudionici će diskutirati i o mogućnostima daljeg rasta i poboljšanja položaja europske logistike na globalnom tržištu

Sastanak odbora za proračun Vijeća za ekonomiju i financije (ECOFIN). Vijeće čine ministri gospodarstva i financija zemalja članica EU, te ministri za proračun, kad je proračun tema sastanka. ECOFIN se sastaje jednom mjesečno. Vijeće pokriva politiku Europske unije u brojnim područjima, poput: usklađivanje gospodarske politike, gospodarski nadzor, praćenje proračunske politike i javnih financija zemalja članica, euro, financijska tržišta i kretanja kapitala, te gospodarske odnose s trećim zemljama. Vijeće uglavnom odlučuje kvalificiranom većinom, u dogovoru ili zajednički odlučujući s Europskim parlamentom, osim u slučajevima fiskalnih pitanja, gdje se odluka donosi jednoglasno

Vijeće svake godine, u suradnji s Europskim parlamentom, priprema i usvaja proračun Europske unije

EUROPSKI PARLAMENTizdvajamo:

4. – 10. studenog, Bruxelles Odbor za građanske slobode održat će u četvrtak osmo saslušanje o američkom prisluškivanju u EU – prvo otkad se zastupnička delegacija vratila iz Washingtona, gdje su ispitivali predstavnike vlasti Sjedinjenih Država o utjecaju nadzornih programa na građane Unije. Na rasporedu će se, također naći slučajevi Velike britanije i Njemačke, te opletenost trgovačkih firmi u aferu s prisluškivanjem

Parlamentarni Odbor za gospodarske i monetarne poslove će na sastanku u utorak razmotriti uspjehe i podbačaje u „kriznim zemljama“, obzirom da su mjere koje koje je predložila „Trojka“ često dovođene u pitanje, između ostalog i zbog upitne demokratske legitimnosti. Zastupnici će o tom pitanju razgovarati i s visokim predstavnicima Europske komisije i Europske središnje banke

Na Predsjedničkoj konferenciji Europskog parlamenta, otvorenoj za sve zastupnike, u utorak će se raspravljati o prošlotjednom summitu s predsjednikom Europskog vijeća Hermanom Van Rompuyem i povjerenikom za međuinstitucionalne odnose Marošom Šefčovičem. U centru summita bila su pitanja imigracije, zaštite podataka, gospodarske koordinacije i digitalne ekonomije

Odbor za kulturu i obrazovanje glasat će u utorak o neformalnom dogovoru s Vijećem o Erasmusu +, novom, višegodišnjem programu za obrazovanje, obuku, mladež i sport. Taj program bi trebao zaokružiti postojeće programe Erasmus, Leonardo da Vinci i inicijativu „Mladi u akciji“, te uvesti pogodnost jamstva za studentske zajmove za studente na razini mastera

Pravo studenata i istraživača koji nisu građani EU da rade tijekom boravka u nekoj od zemalja Unije i mogućnost da se presele u drugu zemlju i/ili da produže boravak za još jednu godine, te da traže posao ili osnuju firmu, neke su od tema nacrta zakona o kojem će u utorak glasati članovi Odbora za građanske slobode

Odbor za okoliš glasa u utorak o prijedlogu zakona kojim bi se odredila granica emisije ugljičnog dioksida za nova laka komercijalna vozila. Ovaj zakon, osim granice emisije za nova vozila predviđa i plaćanje kazni za proizvođače koji krše pravila

Predsjednik EP Martin Schulz odlazi u ponedjeljak u Atenu, gdje će održati uvodni govor na konferenciji „Jug za rast“, te se susresti s predsjednikom grčkog parlamenta Evangelosom Meirmarakisom. U srijedu će se predsjednik Schulz u Bruxellesu uvodnom rječju obratiti sudionicima Agora konferencije o nezaposlenosti mladih u EU

KONFERENCIJE I PREDAVANJAizdvajamo:

Proizvodi za zaštitu usjeva u održivoj i učinkovitoj poljoprivredi4. studenog, Bruxelles


događanja Sveučilište Humboldt u suradnji s Agripolom će 4. studenog pokrenuti istraživanje o održivoj i produktivnoj poljoprivredi, s posebnim naglaskom na dobrobit bioraznolikosti, smanjenje emisije stakleničkih plinova, stvaranje novih poslova i prihoda

Ova prezentacija će dati podlogu za panel diskusiju s ključnim visokopozicioniranim političarima i utjecajnim subjektima. Sjednicu će moderirati Peter Spiegel, šef briselskog ureda Financial Timesa

Govornici: prof Harald von Witzke, Sveučilište Humboldt; dr Steffen Noleppa, Agripol

Europska udruga za zaštitu usjeva (ECPA)

Javne nabave i fondovi EU4. – 5. studenog, Bruxelles

Intenzivna dvodnevna radionica za stručnjake zadužene za javne nabave projekata koji se financiraju iz fondova Europske unije, te za specijaliste koji prate i kontroliraju procedure nabave. Znanje pravila javnih nabava, upoznatost s odgovarajućim procedurama, kao i svijest o mogućim rizicima od povrede pravila, te umijeće svladavanja nepravilnosti su vještine bez kojih ne može niti jedan stručnjak uključen u upravljanje i kontrolu fondova EU

Neke od tema koje pokriva ova dvodnevna radionica su: važeći europski propisi i njihova predstojeća reforma; vrste i postupci javne nabave od određivanja tendera do zaključivanja ugovora; upravljanje i kontrola javnih nabava; javne nabave i upravljanje strukturnim fondovima; određivanje, administriranje i definiranje nepravilnosti, te financijske korekcije

Govornici: Christopher Bovis, profesor europskog poslovnog prava na Sveučilištu Hull; Simon Hannah, upravitelj za financije i usklađivanje, Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), odsjek za zajednice i lokalnu upravu, Istočna Engleska; Constant De Koninck, glavni revizor na belgijskom revizorskom sudu; Declan Wylde, financijski direktor, Agencija za željezničke nabave, Irska

Lexxion Training

Rusija i južni Kavkaz: koja uloga i kakva budućnost6. studenog, Bruxelles

Okrugli stol iz serije „Istočna obećanja“ Govornici: Neil MacFarlane, šef odsjeka za politiku i međunarodne odnose, St Anne’s College, Šveučilište Oxford; Andrey Makarychev, profesor uprave i politike na Sveučilištu Tartu, Estonija; David Shahnazaryan, direktor Concord centra za pravne i političke studije, Erevan; George Mchedlishvili, član Robert Bosch-a, Chatham House; Zaur Shiriyev, glavni istraživač u Centru za strateške studije, Baku; Evgeni Kirilov, zastupnik u Europskom parlamentu

Centar za europsku politiku (EPC)

eHealth – inovacijski izazovi: opunomoćivanje pacijenata6. studenog, Bruxelles

PALANTE-ova kvartalna konferencija koja se bavi izazovima i mogućnostima za primjenu eHealth rješenja u europskim regijama, uzrokovano pomakom u odnosima između medicinskih profesionalaca i pacijenata, povjerenja i dostupnosti novih uređaja i sustava, te uključenosti svih zainteresiranih u implementacijski proces

Program konferencije odražava ove izazove i nudi interaktivnu i poticajnu atmosferu za učenje između političara, zdravstvenih menadžera i medicinskih profesionalaca

Govornici: dr Ana Carriazo, koordi-natorica u PALANTE; Mikko Neno-nen, zamjenik šefa klinike Pertunmaa, Finska; Walter Atzori, Europski forum pacijenata; Ingrid Heitmann, Sveučilišna klinika Oslo, Norveška

Odbor regija (CoR) i PALANTE

Zeleno brodarstvo – LNG kao brodsko gorivo6. studenog, Bruxelles

Prijedlog Europske komisije za donošenje direktive o uspostavljanju infrastrukture za alternativna goriva znači traženje prekida ovisnosti o nafti u transportu, kao i smanjenje emisije stakleničkih plinova. To se može postići ubrzanim tržišnim prihvaćanjem alternativnih goriva i prilagodbom brodova na njihovu uporabu

Međunarodna i europska pravila također

postavljaju granicu udjela sadržaja sumpora u brodskim gorivima, dok ograničavanje NUX emisija ostaje i dalje važan cilj ekološke politike. Ukapljeni zemni plin (LNG) je obećavajuća alternativa postojećem brodskom gorivu i može postati prekretnica u postizanju tog cilja. Norveška je glavni dobavljač prirodnog plina za Europu i već više od deset godina razvija infrastrukturu temeljenu na LNG za kratki pomorski transport

Govornici: Pascal De Buck, komercijalni direktor, Fluxys; Niels Engelschiøn, veleposlanik Norveške u Belgiji i zamjenik šefa Misije pri EU; Tommy Johnsen, generalni direktor zaklade Nox, konfederacija norveških poduzetnika; Olav Kolbeinstveit, direktor tržišne analize plina, Statoil; Gesine Meissner, zastupnica u EP (ALDE); Ida Skard, generalna direktorica u norveškom ministarstvu trgovine i industrije

Misija Norveške pri EU i Veleposlanstvo Norveške u Belgiji

EU na globalnom tržištu – novi val tržišnog protekcionizma6. studenog, Bruxelles

Središnje banke već neko vrijeme pumpaju dosad nezabilježene količine gotovine na tržišta. Ipak, postalo je jasno da monetarna politika, sama po sebi nije dostatna da podigne gospodarstva iz letargije i vrati javne financije na stazu ozdravljenja. Za zdrave javne financije, ograničenje potrošnje predstavlja tek jednu stranu medalje: ona druga, značajnija je učinkovitije prikupljanje poreza. Stoga, sve glavne pravosudne odluke pokazuju agresivan stav prema izbjegavanju plaćanja poreza i poreznim utajama. Ova konferencija traži odgovore na pitanja: koji su izgledi takvih prinudnih mjera, te da li su mogući potpuno novi porezni zakoni poput poreza na financijske transakcije i poreza na zrakoplovni prijevoz?

Govornici: Joakim Reiter, veleposlanik u stalnom predstavništvu Švedske pri WTO; Lothar Ehring, DG za trgovinu (DG TRADE), Europska komisija; prof. dr Harri Kalimo, glavni istraživač u IES-u, Slobodno sveučilište Brussel (VUB)

Institut za europske studije (IES)


događanjaStanje Unije i budućnost Europe7. studenog, Bruxelles

Godišnja EPC-ova konferencija s Michelom Barnierom

Govornici: Philippe Maystadt, predsjednik vijeća EPC-a; Michel Barnier, Europski povjerenik za unutarnje tržište i usluge; Fabian Zuleeg, glavni direktor EPC; Jacki Davis, viši savjetnik u EPC; Franziska Brantner, zastupnica u Bundestagu; Giovanni Grevi, direktor FRIDE; Philippe Van Parijs, direktor Hoover katedre za ekonomsku i socijalnu etiku, Sveučilište Louvain (UCL) i član Nuffield College (Oxford)

Centar za europsku politiku (EPC)

Nova kohezijska politika 2014+7. – 8. studenog, Bruxelles

Ova konferencija pruža jedinstvenu priliku da se posredstvom visokopozicioniranih stručnjaka iz institucija EU, vlasti zemalja članica i sveučilišta, dođe do informacija iz prve ruke. Tijekom dva dana govorit će se o glavnim izmjenama koje predlaže Europska komisija, s naglaskom na pitanja važna za Programiranje i menedžment, kao i Financijsko upravljanje i kontrolu

Tijekom ovog europskog seminara, sudionici će se upoznati s biranim instrumentima koji igraju ključnu

ulogu u nadolazećem programskom razdoblju, i to: novi integrirani teritorijalni pristup i proširena upotreba financijskih instrumenata. U detalje će biti objašnjena glavna područja usklađenosti fondova Europske unije s pravilima o državnoj potpori i pravilima o javnim nabavkama. Kako oba područja imaju važan utjecaj na financiranje infrastrukture, analiza slučaja će omogućiti praktično razumijevanje primjene pravila

Govornici: Dirk Ahner, bivši generalni direktor za regionalni razvoj, EK i specijalni savjetnik Europskog povjerenika za poljoprivredu i seoski razvoj; Peter Berkowitz, direktor odjela za politiku i propise 2014-2020, DG za regionalnu i urbanu politiku, Europska komisija; Sabina De Luca, voditeljica odsjeka za razvoj i kohezijsku politiku, ministarstvo ekonomskog razvoja Italije; Balázs Dencső, generalni direktor, Direktorat za kontrolu europskih fondova, Budimpešta; Preben Gregersen, direktor za regionalnu politiku i šef izvršne uprave za strukturne fondove, Danska; Roman Haken, član Europskog ekonomskog i socijalnog odbora

Lexxion Publisher

Regije kao motori novog rasta kroz pametnu specijalizaciju8. studenoga, Bruxelles

Ova konferencija na visokom nivou, koju zajednički organiziraju Europska komisija i flamanska vlada, predstavit će najnovija dostignuća na području pametne specijalizacije i potaknuti diskusiju o implikacijama za europsku konkurentnost, ekonomsku politiku i upravljanje u potrazi za novim mogućnostima rasta. Cilj je, također potaknuti proces mapiranja i kombiniranja nacionalne, regionalne i europske mape inovacija, kroz seriju tematskih radionica koje se usredotočuju na specifična područja zajedničkih mogućnosti povezanih sa zajedničkim društvenim izazovima

Konferencija se obraća političarima na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini u područjima istraživanja, inovacija, industrijske politike i regionalnog razvoja, uključujući i upravljačka tijela Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) i njihove korisnike

Govornici: Danuta Hübner, predsjednica Odbora za regionalni razvoj Europskog parlamenta; Herman Van Rompuy, predsjednik Europskog vijeća; Máire Geoghegan-Quinn, Europska povjerenica za istraživanje i inovacije; Johannes Hahn, Europski povjerenik za regionalnu i urbanu politiku

Europska komisija

ukratko REDING ZA EUROPSKU NSA

Povjerenica Viviane Reding ponovo je predložila javnosti ideju da EU do 2020. godine osnuje svoju obavještajnu agenciju, kako bi se suprostavila masovnoj špijunaži NSA-e ili sličnih agencija koje su upravljane prema EU-u. Barrosova zamjenica je u intervju grčkom listu Naftemporiki rekla da je jasno da su te djelatnosti kompetencije zemalja članica, i time je ponovila poznati stav EK-a kad ih se pita na reakciju oko NSA-e. Ali, V.Reding je ranije tražila da se do 2014. godine donese odredba kojom bi se zaštitili

osobni podaci europskih građana,a posebno onih na internetu. Lideri su na svom summitu prošli mjesec malo zakočili tu njenu inicijativu. Ali, ideja o formiranju europske obavještajne agencije ipak nije realna, jer bi zahtijevala promjene u Ugovoru. Nezamislivo je da bi i članice EU-a pristale na zajedničku obavještajnu službu, ali V. Reding ovime pritišće članice da se brže odrede oko nacrta odredbe o zaštiti podataka.

NSA I SME: SVAĐA NA UŠTRB MALOG BIZNISANe posustaje debata o zaštiti podataka.

Izvještaj EP-ovog odbora za građanske slobode konstatira situaciju u kojoj bi jedinstvena regulativa o zašititi podataka trebala zamijeniti 28 raznovrsnih. EP-ov LIBE odbor stoji iza prijedloga o jedinstvenoj regulativi, jer bi se tako građani najbolje zaštitili od velikih internetskih korporacija koje prodaju informacije o njima. Potrošači bi imali "pravo na brisanje", (nije isto što i "pravo da se bude zaboravljen". Broj podataka koji bi se razmjenjivao sa SAD-om bio bi manji. Zbog skandala s NSA-om, prijedlog regulative dobio je na tisuće stranica primjedbi i amandmana. Sad je mnogo


složeniji, pa svaki biznis, bez obzira na veličinu, ako barata određenim brojom podataka, mora odrediti osobu koja će za to biti odgovorna. Udruga malih biznisa (ESBA) smatra da bi se interes firmi ponovo morao staviti u prvi plan, a ne da male tvrtke u EU-u pate od velike transatlantske svađe i odmjeravanja snaga.

MMF U RUMUNJSKOJ: POZITIVAN IZVJEŠTAJDelegacije Međunarodnog monetarnog fonda i Europske komisije boravile su od 22. listopada do 5. studenoga u posjetu Bukureštu, gdje su vodile razgovore o prvoj reviziji gospodarskog programa u okviru MMF-ovog stand-by sporazuma, te o ažuriranju stanja interventnih rezervi platnog programa s Europskom unijom.Pregovarači su se dogovorili da program ostane aktivan. Svi kriteriji učinkovitosti koje je trebalo ispuniti do kraja rujna su postignuti, a učinjen je i napredak na postizanju većine strukturnih benchmarka.Rast realnog BDP-a u 2013. je povećan, zahvaljujući jačanju poljoprivredne proizvodnje i snažnom izvozu, te se predviđa da dosegne 2,2 %. Domaća potražnja, međutim ne bilježi veći rast. Procjena je da će rast BDP-a ostati na stabilnih 2,2 % s tim, da će se pokretači rasta postupno prebacivati s izvoza na domaću potražnju, te posebice na ulaganja, koja bi trebala rasti, kako se bude ubrzavala apsorpcija fondova Europske unije.Inflacija je u rujnu ušla u ciljani okvir koji je zadala središnja banka, najviše zahvaljujući nižim cijenama hrane i očekuje se da krajem godine iznosi oko 2 %. Bez obzira na tekući pad vrijednosti aktive, bankovni sektor ostaje čvrst i uspio je održati dovoljnu količinu kapitala i sredstava za osiguranje pozajmica. Vlada je nastavila s fiskalnim prilagodbama i ostvaren je planirani cilj fiskalnog deficita za rujan.Napori u postizanju strukturnih reformi urodili su plodom u nekim područjima: pripreme za reformu zdravstva napreduju, plan liberalizacije cijena u energetskom sektoru se ostvaruje, a poduzimaju se koraci za jačanje upravljanja javnim financijama, poput prioritizacije ulaganja.

VJEČNE SVAĐE: EU I RYANAIRRyanair je iznio pobjedu nad šest svojih bivših zaposlenika. Sud u belgijskom gradu Charleroi, prihvatio je argumente advokata Ryanaira, proglasio se nenadležnim u sporu, i uputio se da se predmet rješava prema irskom pravu. Šestoro otpuštenih željeli su dobiti socijalne povlastice prema belgijskom zakonu (najdarežljivijem u EU), uz argument da su nastanjeni u Belgiji, i da su svoje radne dane počinjali i završavali na aerodromu u gradu Charleroi. Rynair, kojem se više isplati da njihov slučaj riješi prema irskom radnom pravu, tvrdio je da su bivši zaposlenici najveći dio radnog vremena provodili u zraku, leteći. Belgijski sud rekao je da nema dovoljno materijala za zaključak da je radno mjesto otpuštenih bio aerodrom u Charleroi. To je potpuno suprotna presuda onoj koju je donio francuski sud. Ryanair nikad nije deklarirao svoj odnos s aerodromom u Marseillesu, ali je tamo dao irske ugovore o radu svojim zaposlenicima. (Ryanair posvuda daje isključivo irske ugovore o radu, bez obzira u kojoj zemlji zapošljava.) Francuski sud je zaključio da se radi o "socijalnom dampingu" . Presuda norveškog suda, iako ta zemlja nije u EU-u, slična je. Ryanair je rekao da će, ako treba, protestirati protiv francuske presude do Europskog suda pravde, ali i šestoro otpuštenih u Charleoi ima iste namjere.

KOMPROMIS O AUTORSKIM PRAVIMAEuropski umjetnici, pisci i glazbenici moći će sami birati strukovne organizacije, te glasati po opunomoćeniku u njihovim skupštinama, bez obaveze da zastupnik nužno bude pravnik ili osoba iz struke. To su neki od zaključaka sporazuma koji su, nakon dugotrajnog pregovaranja, u ponedjeljak postigli zastupnici Europskog parlamenta i članovi Vijeća.Riječ je o sporazumu o nacrtu direktive o kolektivnom upravljanju autorskim pravima kojim se nastoji postići veća transparentnost u radu više od 250 neprofitnih strukovnih organizacija koje danas djeluju u Europskoj uniji. Autori će, kako pojašnjava parlamentarna izvjestiteljica Marielle Gallo, tim aktom dobiti pravo na aktivno sudjelovanje u upravljanju i kontroli djelovanja tih organizacija. Organizacije će, s druge

strane biti obvezne umjetnicima isplatiti honorare i tantijeme u razdoblju najviše devet mjeseci od kraja fiskalne godine, a ne 12 mjeseci, kako je predlagala Europska komisija.Nacrtom direktive nastoji se spriječiti sukob interesa, potaknuti stvaranje sveeuropskih internetskih glazbenih potrošačkih servisa, te umanjiti troškove transakcija koji nastaju korištenjem servisa kao što su Apple ili Spotify. Ovom inicijativom nastoji se omogućiti davateljima usluga da licence pribave od nekoliko autorskih agencija, umjesto da se obraćaju pojedinačnim organizacijama u svakoj zemlji članici EU ponaosob. O nacrtu će 26. studenoga glasati parlamentarni Odbor za pravne poslove, prije nego što pročišćeni prijedlog uputi na usvajanje plenarnoj skupštini u veljači slijedeće godine.

ARGUMENT PROTIV EP-OVOG IZBORA ZA ŠEFA EK-aEkspertica Heather Grabbe smatra da bi bilo vrlo loše ako bi EP izabrao predsjednika EK-a, jer bi takav šef EK-a bio talac vlastite ili najveće frakcije EP-a i ne bi mogao biti predstavnik cijelog spektra europskih interesa. Ako ga EP instalira, on će više slušati EP nego zemlje članice, a to znači da će zemlje članice posve minimalizirati i zaobilaziti Komisiju, što bi bilo opasno za institucije. Direktorica Open Society European Policy Instituta potcrtava da šef EK-a nema ovlasti premijera, i ne bira svoje ministre, tj.povjerenike, nego ih tamo šalju zemlje članice, pa je kolegij povjerenika odraz vlada zemalja članica, a ne europskih izbora. Prema njoj, problemi koje bi otvorile partijske nominacije, manji su od dobitaka. Ako se stvarno izabere šef EK-a koji bi bio predstavnik europske partijske obitelji, ne samo da bi se jako oslabila EK, nego bi to bio izvor i stalnog sukoba između EP-a i zemalja članica, a građani ne bi prihvatili da se radi o demokratizaciji. Dr.Grabbe smatra u tekstu koji je objavila u FT-u da bi Angela Merkel trebala spriječiti ovakav razvoj time da spriječi najveću stranku, EPP, da imenuje svog kandidata.

ukratko

Documents

Er 079 2013 1107