Er 092 2014 0228

Embed Size (px)

DESCRIPTION

 

Text of Er 092 2014 0228

  • G lavna politika tema plenarne sjednice Eu-ropskog parlamenta (EP) bila je Ukrajina, a eurozastupnici su pruili uvid u politike reak-cije irom Unije o Ukrajini i u etvrtak izgla-sali rezoluciju. Glavni naglasci strasburkog punog okupljanja EP-a su zahtjev za konstruk-tivnim dijalogom, zadravanje teritorijalnog integriteta Ukrajine, borba protiv korupcije te organizacija izbora.

    EP je pozvao zemlje lanice, Europsku komisiju (EK) te MMF i Svjetsku banku da to prije organi-ziraju kratkoroni i dugoroni paket financijske pomoi za tu zemlju te da se to prije odri dona-torska konferencija. (Istodobno, Washington je objavio da je sa svoje strane spreman financijski pomoi Ukrajini, ujedno traei od Kijeva da potpie Sporazum o suradnji s EU-om, a nova ukrajinska vlada je potvrdila svoju spremnost na taj in).

    EP je takoer naveo da je Unija spremna, im zavri krizna situacija u Ukrajini, potpisati s tom zemljom Ugovor o suradnji, EP se slae sa sankcijama za Ukrajinu (makar su mnogi izrazili razoaranje da sankcije ciljaju na pre-malen broj krivaca za eksploziju nasilja u toj zemlji). U Rezoluciji o Ukrajini stoji da bi i parlamentarni izbori trebali biti odrani posli-

    je predsjednikih, a prije kraja godine.Otri dijelovi rezolucije odnose se na potcrta-

    vanje vanosti teritorijalnog integriteta Ukra-jine, koji stoji u Budimpetanskom memo-randumu potpisanom 1994., a koji zajedniki jame Ruska Federacija, SAD i Velika Britani-ja. Na pozadini novih prijetnji eskalacijom u Ukrajini EP je takoer podsjetio Moskvu da se Budimpetanskim memorandumom obvezala da e u svemu potivati ukrajinski suverenitet, pa i time da je nee ekonomski iscrpljivati. Zauzvrat, Ukrajina se 1994. godine odrekla

    nuklearnog naoruanja i pristupila Ugovoru o neirenju nukelarnog naoruanja.

    U sektorskim pitanjima dominirale su eljezni-ce. U srijedu je EP izglasao zahtjev u kojem daje na znanje svoju viziju eljeznikog sektora u EU-u. Iako je bilo dosta disonantnih tonova u debati i straha da bi nova situacija mogla dovesti do gubitka radnih mjesta, EP eli da u eljezni-kom prijevozu putnika postoji slobodno tri-no natjecanje. U narednom potezu koji bi vo-dio prema novoj regulativi, Vijee e se takoer trebati izjasniti i onda e izmeu EP-a i Vijea poeti rasprava.

    EP smatra da one drave lanice koje su ugovore dale jednom operateru, trebat e od sada objaviti natjeaj ili opravdati svoj postupak u odnosu na kriterije kao to su kvaliteta usluge, potivanje tonosti voznog reda, uestalost vlakova, eko-nominost te zadovoljstvo putnika. Novim ili malim operaterima mora se dati bolji pristup eljeznikoj infrastrukturi, a sloene proce-dure kako bi se vlakovi stavili u pogon bit e pojednostavljene.

    Odabrani operateri moraju i svojim zapo-slenicima pruiti uvjete rada koji potuju ob-

    vezujue nacionalne, regionalne ili lokalne drutvene norme i/ili pravila za prelazak radne snage u sluaju promjene operatera,ukljuujui i kolektivne ugovore.

    Ogranienje ugovora o javnim uslugama i po-stavljanjem minimalnog broja ugovora koji se dodjeljuju u svakoj dravi lanici prema obujmu prometa, trebalo bi pomoi manjim operateri-ma koji se natjeu za ugovore o javnoj nabavi.

    Promjene u industriji osiguranja bile su na prvom itanju na plenarnoj sjednici, a EP

    EP je pozvao lanice, EK te MMF i Svjetsku banku da to prije Ukrajini osiguraju financijsku pomo

    Europska metropola inovacija bit e Barcelona, Grenoble ili Groningen

    Angela Merkel pokopala nade Camerona u izmjene Ugovora

    Jedan e osvojiti titulu iMetropole i za jaanje inovacijskog ekosustava dobiti 500.000 eura str. 4

    Kancelarka u Londonu pozvala Britance da ostanu u Uniji, ali nije pristala na promjene koje trae str. 3

    28. veljae 2014. Broj 92 / 2014. Izvjea iz institucija Europske Unije ELEKTRONIKI NEWSLETTER

    REPORTEURO UIVO IZ BRUXELLESA

    Otri dijelovi rezolucije EP-a odnose se na potcrtavanje vanosti teritorijalnog integriteta Ukrajine

    U sektorskim pitanjima dominirale su eljeznice: EP eli da u eljeznikom prijevozu putnika vlada slobodno trino natjecanje

    NA PLENARNOJ SJEDNICI EUROPSKOG PARLAMENTA NAJVIE JE BILO RIJEI O UKRAJINSKOJ KRIZI

    nastavak na 3. stranici

  • 28. veljae 2014. Broj 92 / 2014. Izvjea iz institucija Europske Unije 2

    EuroreportElektroniki newsletterIzvjea iz institucija Europske Unije

    Nakladnik: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Trg N. . Zrinskog 7-810000 Zagreb

    Urednici:Ines Sabali (Bruxelles)ines@info-iz-bruxellesa.hrines.sabalich@numericable.be+00 32 497 11 80 94 (mob)+00 32 2 33 00 184 (tel)

    Ratko Bokovi (Zagreb)ratko@info-iz-bruxellesa.hrr_boskovic@yahoo.com+385 91 345 99 56 (mob)

    Dizajner i grafiki urednik: Goran Stanigoran@info-iz-bruxellesa.hr

    Odravanje web stranice:Gorila IT Zagreb

    Produkcija i marketing:Info iz Bruxellesa d.o.o.Ilica 169, 10000 Zagreb+385 1 3773 722 (tel/fax)

    Euroreport je besplatna internetska publikacija namijenjena svim graanima i poslovnim ljudima. Izlazi jednom tjedno. Stavovi izneseni u newsletteru su iskljuivo stavovi autora i urednitva, i nisu slubeni stavovi Ministarstva vanjskih i europskih poslova niti Vlade RH.

    Tekstove iz newslettera je doputeno prenositi i newsletter je doputeno slati dalje drugim osobama.

    impressum

    Visoka predstavnica Catherine Ashton polae cvijee na barikade na trgu Maidan u Kijevu

    fotografijatjedna

    EUROREPORT

    E

    U

  • 28. veljae 2014. Broj 92 / 2014. Izvjea iz institucija Europske Unije 3

    D an nakon posjeta njemake kancelarke Londonu, analizira se koliko su udaljene elje Davida Camerona i rjeenja koja mu je po-nudila Angela Merkel. Britanski premijer elio je razgovarati i dogovoriti mogue reforme, od-nosno izmjene temeljnog pravnog dokumenta Unije, Ugovora iz Lisabona. Pojednostavljeno, izmjene bi se sastojale u zadravanju britanskog pristupa i punog sudjelovanja u zajednikom tritu, ali uz manje regulative. London tako-er trai restrikcije oko imigracije, a generalno,

    i povrat nekih od ingerencija iz Bruxellesa u London. Ipak, Britanci jo nisu konkretno re-kli koje promjene stvarno ele u Ugovoru.

    Prema britanskim analizama, ako bi dobio po-zitivne odgovore na glavne primjedbe koje Brita-nija iznosi Bruxellesu, referendum bi imao anse potvrditi, uz izmijenjene pretpostavke, britansko lanstvo u EU-u, a glasovi koji trae radikalne pro-mjene u vezi EU-a, umirili bi se. Konzervativci su obeali referendum prije dolaska na vlast, no njegovom odravanju usprotivili su se koali-cioni partneri Liberalni demokrati. Cameron je nedavno ponovio da e, ukoliko bude 2015. ponovo izabran, referendum organizirati 2017. godine. U meuvremenu i lider Laburista Ed Miliband rekao je da je spreman ponuditi re-ferendum o Europi, iako se nije obvezao kad bi to bilo.

    David Cameron smatra da je podrka nje-make kancelarke odluna i kljuna za mi-jenjanje Ugovora iz Lisabona, tim vie to je Francois Hollande za vrijeme svoje posjete Londonu odbio i samu tu pomisao.

    Angela Merkel meka je prema Britancima nego francuski predsjednik koji se ponaa kao da EU moe bez Britanije. Kancelarka je ponovila poziv Britaniji da ostane u Europi, jer je EU jaa s Britani-jom. Sugerirala je da gdje ima volje, ima i nai-na, i sugerirala postepene promjene. Takoer

    je rekla da se protivi tome da se sloboda kreta-nja u EU-u koristi za socijalni turizam, od-nosno seljenje iz siromanijih u bogatije lanice kako bi se uivale socijalne beneficije. Ali, nije rekla da je suglasna s otvaranjem Lisabonskog ugovora. Kancelarka je bila prva, nakon Will-yja Brandta 1970., koja se obratila Gornjem i Donjem domu britanskog parlamenta.

    Britanske reakcije na njenu skromnu ponudu Cameronu su relativno nepovoljne. Postavlja se pitanje moe li uope kancelarka isporuiti iz-mjene Ugovora, ili se u Britaniji precjenjuje nje-na politika snaga i u Njemakoj, ali i na europ-skoj sceni. A. Merkel jest najjaa u EU-u, ali nije Karlo Veliki. Zakljuuje se da kancelarka zasad nije pruila Cameronu ruku pomonicu, ali se neslubeno tvrdi da je Berlin spreman na par ogranienih izuzetaka Britaniji.

    eli o prijedlozima izmjena diskutirati sa zemljama lanicama. Bit je da bi prema EP-u kupovina osiguranja trebala postati jednostav-nija, transparentnija i sigurnija, a konkretno da se urede pravila igre izmeu osiguravateljskih kua i prodavatelja osiguranja.

    Takoer, kupce e se morati detaljno, korektno i razumljivim jezikom informirati i o vrsti i o svim obvezama ugovora, te o njegovoj ukupnoj vri-jednosti i trokovima. Prodavai bi bili obvezni dati kupcu svoje podatke te otkriti eventualan sukob interesa, a prilikom dobivanja dozvole prodavae bi se moglo obvezati da otkriju svo-je naknade, provizije i nenovane nagrade. U svrhu zatite kupaca od evenutalne nekompen-

    cije prodavaa, osnovao bi se zatitni jamstveni fond.

    Direktiva koja bi trebala relativno brzo stupi-ti na snagu jest ona o zatiti mladih potroaa od puenja. Nju bi trebale 14 oujka potvrditi zemlje lanice, a onda bi u roku od dvije godine stupila na snagu. EP eli da u kampanji odvra-anja, ne samo 30, nego 65 posto povrine ku-tije zauzmu slike i upozorenja o tetnosti. Paki-ranja s manje od 20 cigareta bila bi zabranjena, kao i arome, i to i u cigaretama i u duhanu za motanje. Ako e-cigareta doista pomae u od-vikavanju od puenja, onda se treba registrirati kao medicinski proizvod. Ako ne dobije taj certifikat, onda se tretira kao duhanski proi-zvod i bit e pod istim ogranienjem oglaava-nja kao i uobiajene cigarete.

    Ukrajina je nesumnjivo prva i najglavnija tema u Bruxellesu, a politike deklaracije, kao Rezolucija o Ukrajini, jae odjekuju zbog svima zabrinjavajueg razvoja na Krimu, ali i u nekim drugim podrujima koje Moskva smatra bliskim susjedstvom, odnosno svojom sferom utjecaja, na pr. o Moldaviji, zbog ega i opisuje-mo situaciju u Gagauziji (str. 6).

    Oko Rez