Budući da grčki parlament nije uspio iza-brati predsjednika države, Grci će 25.

siječnja izaći na parlamentarne izbore. Ovi izbori izazvali su veliku pažnju zbog moguć-nosti da na čelo Helenske republike dođe stranka Syriza i da potezi koje je ranije najav-ljivala dovedu do nove krize eura. U najma-nju ruku, Aleksis Cipras želi velike promje-ne u dosadašnjim dogovorima s Europskom unijom i MMF-om oko načina izlaska svoje zemlje iz dužničke krize.

Tumači se da nije posrijedi samo populističko zadovoljavanje aktera na unutrašnjoj sceni (na pr. obećanjima o novim zapošljavanjima u javnoj upravi), nego i odbacivanje zajedničkog, europ-skog plana, koje su druge ekonomije u krizi u zoni eura prihvatile i provele, neke uspješno, kao Irska, a neke zadovoljavajuće, kao Portugal. Ta-kvo okretanje leđa „trojki“ ponovo bi, smatra se, dovelo do nepovjerenja investitora, a isto

tako i do bankrota Grčke, koji je dva puta uz velike napore izbjegnut.

Ne samo to, nego je Syriza - iako se nikako ne smatra ekstremnom - najviše lijeva stranka u Europskoj uniji u ovom momentu, i kao takva iskače iz europske srednjestrujaške ideologije. Vrlo je velika razlika između Syrize i svih drugih europskih vladajućih stranaka, što bi dodatno jako otežalo dogovore. Cipras i njegovi kolege u Europskom vijeću ne bi go-vorili isti jezik. Glavni zahtjev Syrize bio bi

da neke europske vlade otpišu dodatni dio grčkog duga, što bi porezni obveznici u tim zemljama loše primili.

Neraspoloženje prema Grčkoj, koja se sma-tra primjerom neodgovorne državne poli-tike i nepouzdanom balkanskom zemljom, prirodalo bi i rastu nepovjerenja sjevernih i zapadnih članica Unije prema jugu Europ-ske unije, a u eurozoni prema njenim rubnim ekonomijama.

Vodeći briselski think tankovi poput Brue-gela ne isključuju izlazak Grčke iz zone zajed-ničke valute, a niti iz Europske unije.

Smatra se da je grčki premijer Samaras

Vodeći briselski think tankovi ne isključuju izlazak Grčke iz zone eura

Volkswagen je lani u R&D uložio 11,7 milijardi eura

Prvi strateški projekti kreću do kraja lipnja 2015. godine

Privatni sektor povećava ulaganja u istraživanja i razvoj unatoč padu prihoda i profita str. 4

Premda praćen sumnjama i kritikama, Fond za finan-ciranje strateških ulaganja krenuo je u život str. 3

31. prosinca 2014. Broj 127/128 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije ELEKTRONIČKI NEWSLETTER

REPORTEURO UŽIVO IZ

BRUXELLESA

Ako Syriza ipak dođe na vlast, ne bi imala puno prostora za pregovore s EU-om jer Grci ne žele odbaciti euro Okretanje leđa „trojki“ ponovo bi dovelo do nepovjerenja investitora i do bankrota Grčke

GRCI IZLAZE NA PARLAMENTARNE IZBORE, EUROPA STRAHUJE OD SYRIZINE POBJEDE odigrao je dvostruki blef: najprije je sazvao izvanredne predsjedničke izbore, uz očeki-vanu perspektivu da njegov kandidat neće proći, što nužno povlači parlamentarne izbo-re. Sve ankete javnog mnijenja predviđaju da će Syriza biti u tom slučaju prva stranka. Ali, Antonis Samaras, tako kažu grčki briselski dopisnici s jedne, i briselski analitičari s dru-ge strane, računa da će se Grci toliko prestra-šiti velike sveeuropske uzbune koja se digla na perspektivu Ciprasove pobjede, da će ponovo izabrati veliku Nea Demokratia-Pasok koali-ciju koju vodi on, Samaras.

Naime, Grci znaju i da bi u slučaju Syrizine pobjede Cipras morao naći partnere za vlast, a procjenjuje se da njegov koalicioni potenci-jal nije prevelik, što znači da bi takva situacija povećala osjećaj nesigurnosti koji se dodatno negativno reflektirao na ekonomiju. Kako je Grčka tek nedavno počela oporavak, S. Sa-maras se zapravo kladi da građani tome neće okrenuti leđa.

Ali, čak i da dođe do takvog razvoja, nega-tivne posljedice osjetila bi samo Grčka, dok bi se eurozona izvukla bez većih posljedica. To je procjena europskih i američkih (Bro-okings i Global Planning) think tankova. Zona eura je jača i kao zajednički sustav, a njene slabe članice su ojačane nizom mjera.

U slučaju da Syriza ipak dođe na vlast, Aleksis Cipras ne bi imao veliki pregovarač-ki prostor jer sami Grci ne žele napustiti niti euro, a pogotovo ne Europsku uniju. Dakle, samo ako Syriza napravi dugački niz pogreš-nih poteza, moglo bi doći do takvog, krajnjeg ishoda. Na takav razvoj ne treba suviše raču-nati, čak ni u slučaju da nakon parlamentar-nih izbora u Velikoj Britaniji naredne godine London počne okretati leđa Bruxellesu.

31. prosinca 2014. Broj 127/128 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 2

EuroreportElektronički newsletterIzvješća iz institucija Europske Unije

Nakladnik: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Trg N. Š. Zrinskog 7-810000 Zagreb

Urednici:Ines Sabalić (Bruxelles)ines@info-iz-bruxellesa.hrines.sabalich@numericable.be+00 32 497 11 80 94 (mob)+00 32 2 33 00 184 (tel)

Ratko Bošković (Zagreb)ratko@info-iz-bruxellesa.hrr_boskovic@yahoo.com+385 91 345 99 56 (mob)

Dizajner i grafički urednik: Goran Stančićgoran@info-iz-bruxellesa.hr

Održavanje web stranice:Gorila IT Zagreb

Produkcija i marketing:Info iz Bruxellesa d.o.o.Ilica 169, 10000 Zagreb+385 1 3773 722 (tel/fax)

Euroreport je besplatna internetska publikacija namijenjena svim građanima i poslovnim ljudima. Izlazi jednom tjedno. Stavovi izneseni u newsletteru su isključivo stavovi autora i uredništva, i nisu službeni stavovi Ministarstva vanjskih i europskih poslova niti Vlade RH.

Tekstove iz newslettera je dopušteno prenositi i newsletter je dopušteno slati dalje drugim osobama.

impressum

Od 1. siječnja 2015. Litva uvodi euro i tom demonstracijom povjerenja u zajedničku valutu, daje veliki novogodišnji poklon Uniji.

fotografijatjedna

EUROREPORT

© E

U

31. prosinca 2014. Broj 127/128 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 3

Europski sastanak šefova država i vlada, po-sljednji u ovoj godini i prvi otkako ga vodi

Donald Tusk, te prvi otkako je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, imao je dvije glavne teme. Prva je bila uspo-stavljanje Fonda za strateške investicije koje-mu je cilj pokretanje ulaganja u Europu, ali i, makar se to ne izgovara u istom dahu, potica-nje Njemačke na veću potrošnju. Druga tema bili su odnosi s Ukrajinom i Rusijom.

Dvadesetosam šefova odobrilo je osnivanje Fonda za strateške investicije, koji bi trebao mo-bilizirati 315 milijardi eura. U mnogim članica-ma Junckerov plan bio je prvotno pogrešno

shvaćen, i polako dolazi do razumijevanja da ako je projekt na listi od 2000 njih koje je nedavno objavila Europska komisija, to znači da odgovara široko shvaćenim smjernicama Junckerova plana. Komisija u tom slučaju, načelno govoreći, stoji iza ideje takvog pro-jekta. U siječnju, Komisija će, prema naputku u zaključcima Vijeća, već imati prijedlog ko-jim će se ustanoviti Europski fond za strateš-ke investicije, a zatim predložiti Europskom parlamentu da ga odobri.

Fond će biti otvoren za kontribucije zema-lja članica bilo izravno, bilo preko njihovih nacionalnih banaka. Ovo zadnje uvijen je,

ali zapravo izravan poziv Njemačkoj. Svejed-no, države se još nisu do kraja izjasnile oko sudjelovanja u ovom Fondu. U danima pred summit, povremeno se činilo da će se Berlin postaviti na čelo ovog projekta među zemlja-ma članicama, ali na summitu nije bilo o tome riječi. Obratno, Angela Merkel smatra da Fond ne treba financijski širiti, a Franço-is Hollande najavio je da će njegova zemlja financijski pojačati Fond kreditiranjem pro-jekata. To se slaže s njihovom generalnom politikom bržeg rasta. Pariz i London kori-ste ovaj Junckerov plan i politički i stvarno. Tako su najavili da će imati zajedničke pro-jekte u prenosu energije i u digitalnoj ekono-miji. Upravo to su dva sektora na koja će se, najviše od svega, oslanjati Fond za strateška ulaganja.

U svakom slučaju, premda izložen veli-kim sumnjama i kritikama, Fond je nakon summita započeo svoj život, i do kraja šestog mjeseca već bi trebala početi realizacija nekih projekata, a to je za Bruxelles vrlo brz ritam.

Uz sve kritike Junckerovog plana, on i njegov Fond predstavljaju važnu izmjenu filozofije u centru EU-a. Sad je i službeno da se naglasak stavlja na rast. To može objasniti i suzdrža-nost Berlina, gdje se smatra da period „fi-skalne konsolidacije“, koji su mnoge zemlje u EU-u doživjele kao duboko kontroverzan, treba zamijeniti razdobljem „reformi“. Na-protiv, kad se kaže „rast“, u Berlinu to očita-vaju kao poziv na veću domaću potrošnju u Njemačkoj, na što još nisu spremni.

N eke zemlje, i neki sadašnji i bivši europski lideri predbacuju Junckerovom planu da nije dovoljno ambiciozan, a dio te debate mogao bi odjeknuti i u Europskom parlamentu kad

odobravanje Fonda dođe na red. Fond je zamišljen kao treći stup ekonomske obnove Europe, a druga dva i dalje su proračunska disciplina i strukturne reforme. Pariz i Rim favoriziraju i gurat će J.-C. Junckera oko prvog stupa, ali nitko nema namjeru da se “Fond pretvori u do-natorsku konferenciju”. Isto tako, novi predsjednik Europskog vijeća D. Tusk nada se da se razgovori o Fondu u Vijeću neće pretvoriti u favoriziranje vlastitih nacionalnih projekata (i miniranje tuđih). Ideja Fonda jest upravo mobilizacija privatnih sredstava za cijeli spektar eu-ropskih projekata, rekao je diplomat iz kruga Donalda Tuska. “Istog trena kad će se pojedine vlade početi miješati u realizaciju projekata, nestat će povjerenje investitora”, rekao je. Isto-dobno, J.-C. Juncker pozvao je vlade zemalja članica da predstave što kvalitetnije projekte, a ne samo sumarne ideje. Također, predsjednik EIB-a Werner Hoyer rekao je da je Junckerov plan oporavka realan i ponovio da Europska banka za investicije stoji iza njega.

Prošla godina u Europskoj uniji prošla je u znaku krize europskih vrijednosti, krize koja

se manifestirala u vrlo ozbiljnoj sumnji u to da li Europska unija ima smisla. To se vidjelo u de-snopopulističkim, a tu i tamo i pravim krajnje ekstremnim strankama koje su nicale i dobivale na glasovima u Europi. Najneugodnije slike do-lazile su iz istočnoeuropskih zemalja, ali je taj antieuropski populistički val najmasovnije za-hvatio staru europsku demokraciju, Francusku.

Najkonkretnije, takva kriza obilježila je Veliku Britaniju koja bi mogla, nakon izbora u 2015. godini, možda početi i stvarno, a ne samo na riječima, okrenuti leđa članstvu. Vjerojatnije je ipak da će doći do novih dogovora i reformatira-nja članstva, no kakvi će biti zahtjevi Londona, ovisit će o budućoj britanskoj vladajućoj koaliciji.

Britanski euroskepticizam vjerojatno je rijet-ko prepoznat engleski nacionalizam, koji će ipak možda biti ublažen nakon što je Škotska odluči-la ostati u Ujedinjenom Kraljevstvu. Dobar dio komunikacije o novim odnosima Londona i Bru-xellesa vodit će s europske strane Jean-Claude Juncker, novi predsjednik Europske komisije.

Bivši luksemburški premijer odolio je prvom velikom napadu na svoj ugled oko poreznog po-godovanja velikim kompanijama u Luksembur-gu. Isto tako, jako je napadan i njegov veliki plan strateškog ulaganja u Europu, a jedan od prigo-vora jest da se radi o “europskom populizmu”. Ipak, Juncker ostavlja dojam zainteresiranog i hrabrog političara, a ne tek šefića birokrata ko-jima drugi izdaju zapovijedi. Koliko je to istina, koliko je neovisan o velikim igračima, tek će se pokazati.

Golemi problem koji se nadvio nad Unijom je sigurnosni. Rusija je bila u ekspanziji, i ma-kar je za sada zauzdana cijenom nafte i plina, inflacijom rublje i sankcijama, ipak predstavlja problem kojemu se za sada ne vidi rješenje.

‘Fond za strateške investicije ne smije postati donatorska konferencija’

2014., godina krize europskih vrijednosti

Unatoč sumnjama i kritici, Fond za strateške projekte započeo je svoj život

J.-C. Juncker vodit će s Londonom pregovore o članstvu u EU-u

Prvi strateški projekti do ljetaŠEFOVI DRŽAVA OKREĆU EU PREMA RASTU

NE STIŠAVAJU SE RASPRAVE O JUNCKEROVU PLANU

UVODNIK

© E

U

31. prosinca 2014. Broj 127/128 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 4

Europska komisija objavila je prošlog tjed-na pregled rezultata za 2014. godinu u

istraživanjima i razvoju (R&D) u Europskoj uniji, koje provodi i financira privatni sektor. Pregled se temelji na uzorku od 2500 podu-zeća, vodećih svjetskih ulagača u istraživanja i razvoj, koji zajedno nose oko 90 posto svih investicija u R&D u svijetu.

Vodeći investitori u R&D na svijetu nastavili su i u 2013. povećavati svoja ulaganja za 4,9 posto, što je znatno više od rasta njihovih prihoda, koji je iznosio 2,7 posto. Još je zanimljivije i važni-je da je 633 kompanija od vodećih globalnih

Samo Volkswagen je lani u R&D uložio 11,7 milijardi eura, 65 puta više nego cijeli hrvatski privatni sektor

PRIVATNI SEKTOR POVEĆAVA ULAGANJA U ISTRAŽIVANJA I RAZVOJ UNATOČ PADU PRIHODA I PROFITA

Dva vodeća sektora po ulaganjima u R&D su farmaceutika i biotehnologija, te tehnološka postrojenja i oprema

ULAGANJA U R&D PO SEKTORIMA INDUSTRIJE I GLAVNIM ZEMLJAMA I REGIJAMA U 2500 VODEĆIH KOMPANIJA U SVIJETU

Farmaceutika i biotehnologijaTehnološka postrojenja i opremaAutomobili i auto dijeloviSoftver i kompjutorske uslugeElektronička i električna opremaIndustrijski inženjeringKemijska industrijaAvio, svemir i obranaGeneralna industrijaProizvodi za razonoduZdravstvena oprema i uslugeProizvodnja nafte i plinaBankeFiksne telekomunikacijeGraditeljstvo i građevni materijali

Ulaganja u R&D 2013. (u milijardama eura)20 40 60 80 100

Izvor: The 2014 EU Industrial R&D Investment Scoreboard. European Commission, JRC/DG RTD.

Europska unijaSjedinjene američke državeJapanOstale države

Faktor Ukupno EU SAD Japan Ostale zemlje

Broj kompanija 2500 633 804 387 676R&D 2013. (mlrd. Eura) 538,5 162,4 193,7 85,6 96,8Promjena R&D (%) 4,9 2,6 5,0 5,5 8,1Neto promjena prihoda (%) 2,7 -1,9 2,0 11,2 5,4Promjena neto dobiti (%) 8,2 -6,6 10,6 63,7 9,8Promjena zaposlenosti (%) -0,1 -0,6 -3,1 2,8 1,7

Izvor: The 2014 EU Industrial R%D Investment Scoreboard, European Commission, JRC/DG RTD.

ZBIRNI UČINCI ULAGANJA U ISTRAŽIVANJA I RAZVOJ (R&D) 2500 KOMPANIJA

povećalo ulaganja u istraživanja i razvoj 2,6 posto premda su zabilježili pad ukupnog pri-hoda od 1,9 posto i pad operativnog profita od velikih 6,6 posto.

Drugu godinu uzastopno vodeći svjet-

ski ulagač u istraživanja i razvoj je europski proizvođač automobila Volkswagen koji je u 2013. lani povećao investicije u R&D za golemih 23 posto, na čak 11,7 milijardi eura. I sljedeća tri mjesta među vodećom četvor-kom na globalnoj ljestvici drže iste tvrtke koje su ih držale i godinu dana ranije, korej-ski Samsung Electronics, te američke tvrtke Microsoft i Intel. I Samsung je dramatično povećao ulaganja u R&D, za čak 25,4 posto, na ukupnih 10,2 milijarde eura.

Za usporedbu, prema podacima koje je nedavno objavio Eurostat, čitav hrvatski pri-vatni sektor je lani u R&D ukupno uložio oko 180 milijuna eura, što znači da je samo Volkswagen uložio 65 puta više nego sva hr-vatska privatna poduzeća zajedno.

No, u pregledu za 2014. među vodećih deset postoje i novopridošlice, to su američki Google na devetom mjestu i europski Daimler na dese-tom. Vodeću desetoricu kompletiraju dvije švicarske farmaceutske tvrtke, to su Novartis i Roche, te japanska Toyota i američki John-son & Johnson.

Dva vodeća privredna sektora po ulaga-njima u istraživanja i razvoj u svijetu, far-maceutika i biotehnologija, te tehnološka postrojenja i oprema, pokazala su umjereno

31. prosinca 2014. Broj 127/128 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 5

Europske kompanije su srednjeg intenziteta ulaganja u R&D poput proizvodnje automobila i auto dijelova

povećanje ulaganja u istraživanja i razvoj, 2,4 i 3,3 posto. Za najveći porast, od 13,6 posto, pobrinuli su se građevinari i proizvođači materijala, dok su čelna tri sektora povećala ulaganja osjetno više od svjetskog prosjeka, softver i kompjutorske usluge za 11,4 posto, elektronika i električna oprema 9 posto te proizvođači automobila i auto dijelova 7,1 posto.

Analiza trendova od početka financijske kri-ze 2009. pokazuje oporavak ulaganja u R&D u razdoblju od 2010. do 2012. Međutim, ulaganja europskih kompanija znatno su se usporila u 2013. i bila su praćena padom prihoda od pro-daje. Američke kompanije pokazale su se u međuvremenu osjetno žilavijima. Također, europske kompanije koncentrirale su se u sektorima sa srednjim intenzitetom ulaganja u R&D poput proizvodnje automobila i auto dijelova, dok američke dominiraju u sektori-ma s visokim intenzitetom istraživanja, oso-bito u ICT industriji.

Američke tvrtke koje djeluju u sektorima s visokim intenzitetom ulaganja u R&D in-vestiraju puno više nego istovrsne europske kompanije. Najveća je razlika u ICT sekto-rima kao što su softver, poluvodiči, kompju-torski hardver, Internet, kompjutorske uslu-ge i biotehnologije povezane sazdravstvom: europske tvrtke koje obuhvaća izvješće Eu-ropske komisije uložile su lani 61,9 milijardi

Redoslijed Kompanija Zemlja Sektor R&D 2013. (mlrd. Eura)

1. Vokswagen Njemačka Automobili i dijelovi 11,742. Daimler Njemačka Automobili i dijelovi 5,383. BMW Njemačka Automobili i dijelovi 4,794. Sanofi-Aventis Francuska Farmaceutika i biotehnologija 4,765. Robert Bosch Njemačka Automobili i dijelovi 4,656. Siemens Njemačka Elektronika i električna oprema 4,567. GlaxoSmithKline UK Farmaceutika i biotehnologija 4,15

8. Airbus NizozemskaAvionska, svemirska i obrambena

industrija3,58

9. Ericsson Švedska Tehnološka postrojenja i oprema 3,4810. Nokia Finska Tehnološka postrojenja i oprema 3,46

Izvor: The 2014 EU Industrial R&D Investment Scoreboard. European Commission, JRC/DG RTD.

DESET VODEĆIH EUROPSKIH KOMPANIJA PO ULAGANJIMA U ISTRAŽIVANJA I RAZVOJ (R&D)

eura, dok su američke u istraživanja i razvoj investirale 142,6 milijardi eura.

Da li iz ulaganja u istraživanja proistječu

patenti? Europska komisija prvi put je ove godine potražila odgovor na to pitanje i usta-novila da vodeći svjetski ulagači u R&D, koje je EK obuhvatila anketom, osvajaju oko jed-ne trećine svih patenata koje izdaju europski i američki patentni uredi. Najviše patenata uspijeva registrirati sektor elektronike i elek-trične opreme, čak deset puta više nego far-maceutika i biotehnologija, a najaktivniji i najuspješniji u patentiranju svojih otkrića su Samsung i IBM.

ECB: EKSPANZIVNA MONETARNA POLITIKA IPAK BI BILA KORISNA„Zbog načina mjerenja i statistike, pokazatelji inflacije sklo-ni su preuveličavati stvarnu inflaciju, tako da indeks jednak nuli zapravo znači negativnu stopu“, objasnio je u intervjuu Wirtschaftswocheu potpredsjednik ECB-a Vitor Constancio. Pritom je iznio i nekoliko vrlo značajnih misli koje se nikako neće dopasti pobornicima njemačkog ordoliberalizma u vođenju eu-ropske monetarne politike. Potvrdio je da je kupnja vrijednosnih papira od strane ECB-a na sekundarnom tržištu, „čak i državnih obveznica, savršeno legalna“. Constancio je rekao da se slaže da se monetarnom politikom ne može potaknuti rast, ali da ipak „u kratkom roku ekspanzivna monetarna politika može pomoći da se popuni proizvodni jaz“. Ta politika „osobito je učinkovita kada kupujemo (ECB) vrijednosnice od nebankovnog sektora“, rekao je potpredsjednik ECB-a.

POROŠENKO TRAŽI SASTANAK S PUTINOMUkrajinski predsjednik Petro Porošenko izrazio je želju da se 15. siječnja sastane s predsjednikom Rusije Putinom, francuskim predsjednikom Hollandeom, te s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Svrha ovog sastanka, koji bi se trebao održati

u glavnom gradu Kazahstana Astani jest nalaženje načina za okončanje sukoba u Ukrajini. Govoreći na konferenciji za tisak u ponedjeljak u Kijevu, Porošenko je izjavio kako su ministri vanjskih poslova zemalja članica ‘normandijskog formata’ dobili zadatak da pripreme dnevni red i nacrt rezolucija za ovaj sastanak na vrhu, upućujući na sličan takav četvorni sastanak održan prije nekoliko mjeseci u Francuskoj. Kao posrednik u razgovorima, svoju pomoć u organizaciji ponudio je predsjednik Kazahstana Nursultan Nazarbajev.

EURO SE ŠIRI I NA LITVULitva prihvaća 1. siječnja na referendumu euro. Razlozi zbog kojih građani ove geografski najzapadnije baltičke zemlje žele zajed-ničku valutu su očekivanje bolje ekonomije, veća stabilnost, ali i učvršćivanje europskog identiteta i pripadanja u ozračju nesigur-nosti zbog ruskih namjera. Prošle godine Rusija je u nizu situacija pokazivala da je veliki susjed i naizgled nije marila što su Balti dio europskih i euroatlantskih integracija. Građani žele taj ishod iako su svjesni i nezaposlenosti i niskog rasta eurozone. Oni sami mirno su podnijeli velike i teške reforme zbog kojih je i kod njih nezaposlenost visoka.

ukratko