Zagadjenje zraka

STUDENT: Amidi AdnanBROJ INDEXA: 428/RSI

SMJER: Sanitarno ininjerstvo

PREDMET: Upravljanje otpadom

TEMA: Plinoviti otpad i njegov utjecaj na biljke i ovjekaSEMINARSKI RADUVOD

Izgaranjem fosilnih goriva velik dio osloboene energije beskorisno odlazi u atmosferu, a tek se manji dio pretvara u koristan rad. Produkti izgaranja su vrlo opasni plinovi (sumporni dioksid) koji oneiuju zrak. Rafinerije nafte u atmosferu otputaju amonijak, razliite organske kiseline, sumporni oksid, spojeve uglikovodika. Veliki su zagaivai zraka i nadzvuni zrakoplovi koji isputaju puno duikovih oksida, a motorna vozila u atmosferu otputaju znatne koliine ugljinog dioksida, ugljinog monoksida i duikovog oksida.

U veim gradovima i ind. sreditima zdrastveni problem predstavljaju dim, aa i smog. Mjerenja Dravnog zavoda za meteorologiju pokazuju da 60% sumpornog dioksida dolazi iz susjednih, industrijski razvijenih zemalja. Zagaenost zraka nije problem nekog odreenog podruja jer strujanjem zraka zagauju se sva podruja. Duikovi i sumporovi oksidi izgaranjem fosilnih goriva odlaze u zrak i mijeaju se s kiom, to uzrokuje kisele kie. One uzrokuju koroziju metalnih i kamenih predmeta, promjene na liu, mijenjaju sastav tla, zagauju rijeke, potoke, jezera i cijeli ekosustav vodenog stanita. Veliki zagaivai zraka su i freoni (umjetne tvari koje se primjenjuju u hladionicima i sprejevima). Isputeni u atmosferu,izazivaju njezino zagrijavanje. Zbog freona u stratosferi nastaju ozonske rupe, jer freoni razaraju ozon koji titi Zemlju od prodora ultraljubiastih zraka. Kako klima postaje toplija, Zemljin ekosustav postaje sve suniji, pa time i podloniji poarima. ovjek, koji je uvelike pridonio globalnom zatopljenju unitavanjem zelenih stanita za raun irenja gradova, industrijalizacije, ekspanzivnog poljodjelstva i stalnog porasta potronje energije za pogon automobila i kune potrebe danas zbog toga plaa veliku cijenu.ZAGADJIVACI/POLUTANTIZagaivai zraka su poznati kao tvari u zraku koje mogu uzrokovati tetu na ljude i okoli. tetne tvari mogu biti u obliku krutih estica, kapljica tekuine ili plinova. Osim toga, oni mogu biti prirodni ili sintetski.

tetne tvari mogu se grupisati kao primarne i sekundarne.

Primarne tetne tvari su tvari koje su emitirane izravno iz procesa,kao to su pepeo iz vulkanskih erupcija,zatim ispuni plin iz motornih vozila ugljen-monoksid ili sumpor dioksid puten iz tvornice.

Sekundarni oneiivai se ne emitiraju direktno. Vaan primjer sekundarna zagaivalo prizemlju je ozon - jedan od mnogih sekundarnih polutanata koje ine fotokemijskih smog.

Osnovni primarni pollutanti,koje proizvodi ljudska aktivnost,su:

- Sumporni oksid (SOx) - posebno sumpor dioksid,hemijski spoj sa formulom SO2.Nastaje preteno kod sagorjevanja uglja i nafte iji se sadraj sumpora kree u granicam od 0,5 do 5%.Pored SO2 pri sagorjevanju nastaje mala koliina SO3.U atmosferi se SO2 oksidira u SO3,gdje se ubrzava katalitika oksidacija u prisustvu vlanog zraka i vrstih estica.Prisustvo oksida sumpora u zraku djeluje veoma tetno na osjetljiva tkiva posebno je ugroeno zdravlje djece.Negativno djeluje na biljke jer ometa proces fotosinteze.- Oksid duika (NOx) - posebno duik dioksid se emitiraju iz visoke temperature izgaranja.To je jedan od nekoliko oksida duika. Ovj crveni-smei otrovni plin ima karakteristian otar, miris. NO2 je jedan od najistaknutijih oneienja zraka.Izrazito je tetan po zdravlje ljudi jer izaziva iritaciju oiju i disajne probleme.Najznaajniji izvor Nox je saobraaj i procesi sagorijevanja fosilnih goriva.Ugljikov monoksid - je bezbojan, bezmirisan, neiritirajui ali vrlo otrovan plin,poveane koncentracije u zatvorenim prostorima izazivaju smrt kod ljudi. To je proizvod po nepotpunog izgaranja goriva, kao to su prirodni plin, ugalj ili drva. Automobilski ispuni sistem je glavni izvor ugljikovog monoksida.

Ugljikov dioksid (CO2) - jedan od staklenikih plinova, ali je takoer i plin od vitalnog znaaja za ive organizme. To je prirodni gas u atmosferi.

Lahko isparljive organske materije-VOCTipian predstavnik VOC su ugljikovodici tj.organska jedinjenja sastavljena od ugljika i vodika.Ugljikovodici se koriste kao goriva,maziva,rastvarai ili polazne materije za proizvodnju drugih jedinjenja.Razlikuju se aromatini ugljikovodici i ciklini ugljikovodici.Kancerogeno djeluje 7,8-benzopiren koji se javlja kod sagorijevanjakatrana kao i u dimu ipaljevinama kod nepotpunog sagorijevanja.Akumulira se na esticama ai.

estice materije

Predstavljaju jedan od najeih polutanata u zraku.veliina estice kree se u irokom dijapazonu:djelovi milimetra do reda veliine malih molekulaPrema porjeklu i formi esticanavode se:- Praina vrste estice koje nastaju preteno mehanikim putem- Pepeo predstavlja vrsteestice nastale u toku procesa sagorijevanja

- a su fine vrste estice koje nastaju kod nepotpunog sagorijevanjagoriva a koje sadre preteno ugljik.- Smog predstavlja smjesu razliitih primjesa u formi estica i toksinih

plinova koji intenzivno zagauju zrak u gradovima i industrijskim

regionima.- Dim to su fine estice koje nastaju kod oksidacionih procesakondenzaciom materijala koji isparavaju na visokim temperaturama.

- Magla predstavlja aerodisperznu smjesu tenih estica veliine 0,1 do30m koja nastaje ili kondenzacijom plinske faze ili disperzijom vee

zapremine tenosti.- Aerosoli su estice materije,vrste ili tene, vee od molekula ali

dvoljno mle da ostanu suspendovane u atmosferi. Prirodni izvori

ukljuuju estice soli iz morskog spreja. Aerosoli mogu nastati i kaorezultat ljudskih aktivnosti i u tom se sluaju smatraju polutantom

- Smog-predstavlja smjesu razliitih primjesa u formi estica i toksinih

plinova koji intenzivno zagauju zrak u gradovima i industrijskim

regionima.

POSLJEDICE ZAGAENJA ZRAKAKisele kieKisela kia je padalina zagaena sumporovim dioksidom, duikovim oksidima, amonijakom i drugim kemijskim spojevima. Dok se normalna pH vrijednost kie nalazi otprilike oko 5,5, pH vrijednost kisele kie iznosi u prosjeku 4 do 4,5. To otprilike odgovara 40 puta veoj koliini kiseline u odnosu na neoptereenu kinicu.Smanjenje pH vrijednosti za jednu mjeru znai prirast kiselosti za deseterostruko. Glavnu odgovornost za optereenja uzrokovana kiselim kiama snose termoelektrane, dim iz kuanstva i ispuni plinovi u prometu. tete nastale djelovanjem kiselih kia obino nastaju sasvim daleko od stvarnih tetnih izvora.

Ako pH vrijednost u inae jako istim brdskim potocima i jezerima prijee u kiselo podruje moe doi do izumiranja riba i drugih organizama. Dospije li kisela kia u tlo oslobaaju se teki metali koji mogu opteretiti podzemne vode, a time i pitku vodu. Na taj nain se ovjek izlae pojaanom unoenju tekih metala u organizam.Ispitivanja pokazuju da sumporna i duina kiselina snose najveu odgovornost za kiselost kie.1980-ih godina prolog stoljea se brujalo o "kiseloj kii". U meuvremenu se inilo da se ta tema zaboravila, no kisele kie i dalje postoje. Iako je veina mrtvih stabala posjeena i ume ponovo poumljene, ipak uzroci jo dugo nisu odstranjeni.

U procesima sagorijevanja u industriji i sagorijevanju ispunih plinova u prometu i dalje nastaju plinovi kao to su sumpor-dioksid i duik-oksidi koji tim putem dospijevaju u okolinu. S vodom iz kinih kapi ovi plinovi reagiraju stvarajui kiseline. pH vrijednost kinih kapi se prebacuje u kiselo podruje.

Strunjaci predviaju da e se u godini 2020. za treinu manje sumpornih-oksida isputati u zrak nego u godini 1980., ali da e se u podruju Azije njihova emisija u tom vremenskom periodu vie nego udvostruiti. Jo tetniji su duik-oksidi koji u okolinu dospijevaju najveim dijelom kao ispuni plinovi u prometu. Paralelno sa svjetskim prirastom prometa strunjaci oekuju prirast i ovih plinova na svim kontinentima.

Dakle, opasnost od kiselih kia jo nije prola. tovie, brzi razvoj industrije i prirast prometa e kiu i na drugim kontinentima uiniti kiselom. Teko je i zamisliti koji uinak bi kisele kie imale na tropske ume.

Efekat staklenikaKao glavni krivac do sada je proglaavan ugljen dioksid (CO2), ija je koncentracija u atmosferi podignuta izgaranjem fosilnih goriva (ugljena, nafte, plina). No, zadnja istraivanja ukazuju na to da ugljen dioksid nije najvei uzronik zagrijavanja! Zahvaljujui mjehuriima zraka zarobljenim u polarnom ledu bilo je mogue odrediti sastave atmosfere od 1850. godine do danas. Rezultati pokazuju da je promjena klime zadnjih dvadesetak godina najveim dijelom uzrokovana troposferskim ozonom (O3), metanom (CH4), hlorofluorougljenicima (CFC), i vrlo sitnim esticama ai!Troposfera je dio atmosfere koji se protee do 10 km visine. Poznati ozonski omota, koji nas titi od UV zraenja i kojeg hlorofluorougljenik i metan unitavaju, nalazi se izmeu 20 i 30 km visine. Meutim, troposferski ozon jedan je od najopasnijih vrsta zagaenja u velikim gradovima jer je vrlo opasan za zdravlje.

Vrlo sitne estice praine (aerosoli) igraju isto bitnu ulogu. Dok neki odbijaju sunevo zraenje i time sputaju temperaturu atmosfere, drugi imaju suprotan uinak. Kao a, na primjer, koja je crna i dobro apsorbira zraenje, i uz to omoguuje stvaranje naoblake sa sitnim kapima vode, dok nezagaen zrak ima oblake s velikim kapima. Takvi nezagaeni oblaci znatno efikasnije odbijaju sunevo zraenje. Na primjer: satelitska slika istone obale SAD-a pokazuje naoblaku sa sitnim kapima, dok podruje iznad Kanade ima neto ii zrak i normalne oblake.

Okeani takoer igraju veliku ulogu jer akumuliraju ogromnu koliinu topline i odreuju klimatska zbivanja u atmosferi. Stoga su vrlo bitan faktor u predvianjima promjena klime. Meutim, ova saznanja imaju i pozitivnu stranu. Predvianja nekih naunika govore da bi smanjenje zagaenja zraka navedenim plinovima i aerosolima bilo neusporedivo bitnije i jednostavnije od smanjenja CO2, dok se veina naunika slae da su najvei krivci za zagrijavanje gasovi koji nastaju izgaranjem fosilnih goriva.

OZONSKA RUPAOzonska rupa je geografski ograniena pojava smanjivanja ozonskog sloja u atmosferi. Prvi puta su otkrivene u 1970-tim, i to u junoj hemisfer. Ozonski sloj je dio stratosfere na visini od 12 - 50 km. Uzroci pojave ozonskih rupa su sporne. Neki naunici tvrde da su to prirodne pojave, dok drugi tvrde da je ovjek uzrok toga.

U skladu sa miljenjem da ovjek izaziva nastanak ozonskih rupa, navodi se da one nastaju i zbog ovjekova uticaja na okolinu i koritenja staklenikih plinova u industriji (ti plinovi doprinose unitavanju zemljinog ozonskog omotaa i zbog toga na povrinu pristie vea koncentracija pogubnih ultraljubiastih zraka sa Sunca). Iako su gotovo sve drave, lanice Ujedinjenih nacija tokom 1990-tih smanjile ili potpuno obustavile upotrebu staklenikih plinova, zbog "zakanjelog" efekta djelovanja jo najmanje nekoliko desetljea e biti prisutan fenomen pojave ozonkih rupa. Pretpostavlja se da e ovjekov utjecaj na ozonske rupe isputanjem staklenikih plinova nestati negdje oko 2050. godine.

ZAKLJUAK

Razumna, kontrolirana i smanjena upotreba kemijskih sredstava i poduzimanje odgovarajuih mjera koje spreavaju zagaenje voda i zraka znai, istovremeno, i smanjenje zagaenosti tla i smanjenja stvaranja ozonskih rupa. Zagaena zemljita postaju izvor daljeg zagaenja prirode, te je neophodno da se zagaenje tla svede na to manju mjeru i da se poduzmu adekvatne mjere spreavanja daljeg zagaenja.PAGE