Esad Kurtović - Vidovski, Vidovo polje i Stolac - Prvi pisani pokazatelji

5/6/2018 Esad Kurtović - Vidovski, Vidovo polje i Stolac - Prvi pisani pokazatelji - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/esad-kurtovic-vidovski-vidovo-polje-i-stolac-prvi-pisani-pokazatelji 1/16

VIDOVSKI, VIDOVO POLJEI STOLAC – PRVI PISANI POKAZATELJI

Esad Kurtovi}

Abstrakt: Izolirano promatrani pisani pokazatelji o Vidovskom (Vido- {kom), Vidovom polju i Stocu u srednjem vijeku su fragmentarnii nedovoljni za stvaranje jasne historijske slike. I kao takvi,uprkos zna~ajnom interesu, oni nisu jasno prezentirani i isko-ri{teni u dovoljnoj mjeri. Na ovom mjestu oni su djelimi~no po-

punjeni, osvjeèni, otvoreni i, bez namjere za iscrpno{}u i dale-kose`nijim zaklju~cima, prepu{teni dodatnim sveobuhvatnijimanalizama. Za o~ekivati je da }e ponu|eno, ukalupljeno u {iruizvornu, literaturnu, vremensku i prostornu podlogu, tako|er elementima podlo`nim definiciji i reinterpretaciji, kao poticaj

potpomo}i daljim istraìvanjima i sagledavanjima razvojne li-nije stola~kog kraja u srednjem vijeku.

* * *

Historiografska prou~avanja stola~kog podru~ja u srednjem vijeku rezul-tirala su nizom zasebnih i usputnih radnji koje pokazuju razvojnounapre|ivanje saznanja i opravdanost interesa histori~ara, arheologa i lju-

bitelja pro{losti za ovo podneblje. Pored manjeg broja rije{enih i usagla{enih,mnoga otvorena pitanja koja nemaju zadovoljavaju}a rje{enja sudaraju se sa

brojnim nepostavljenim dodatnim pitanjima i kroz uobi~ajenu oskudnostizvorne gra|e pretvaraju u standardnu nemo} autorâ da bez dovoljno o~igled-

nih argumenata i opravdanih postavki ostanu istrajniji u svojim potragama.Iako pruàmo informaciju vi{e u odnosu na dosada napisano, takvih okviranije oslobo|en ni na{ pristup, naro~ito obzirom na izostajanje temeljitijihistraìvanja i izvla~enje dubljih zaklju~aka. Za o~ekivati je da }e narasla i

bogata literaturna ponuda, kao i njene metodolo{ke poruke rezultirati prijeko



potrebnim monografskim, sintetskim izrazom kao presjekom dostignutih iotvaranja novih polazi{ta i pravaca istraìvanja. Tim nastojanjima posve}en jei ovaj prilog.

Vidovski (Vido{ki)

‘Grad i tvr|ava Vidovski (Vido{ki, Vido{ki grad) u Vidovu polju kaoStolac u Stola~kom polju’predstavlja svojevrsnu misteriju pred istraìva~imanjegovog srednjovjekovnog razvoja. Ne zna se ni iz kojih vremena {ta odsvega toga potje~e u datoj sintagmi ni kako se razvojno kre}u ovi sastavnidijelovi jedne, njihove srednjovjekovne pro{losti. Uzima se da je Vidovski

(Vido{ki) ime dobio po rijeci Vido{tici, dana{njoj Bregavi. Porijeklo imenaVidovskog (Vido{kog) i Vidovog polja razmatrao je Marko Vego. îni seop}eprihva}eno i prije njega, Vego je nalazio da su Slaveni poslije

pokr{tavanja umjesto Svetovida slavili sv. Vida, te da Vidovski (Vido{ki) kodStoca ima svoje ime od Sv. Vida.1 Uz prate}i nedostatak zna~ajnijih izvora, udugom vremenskom periodu obavijeno tamom sve do XV. stolje}a, kao i sveostalo, i navedeno, mada op}eprihva}eno, nema svoj jasan za~etak i formu istoji u sferi naga|anja koje ‘pove}ava zabunu i razgara ma{tu dana{njih pov-

jesni~ara i obi~nih ljudi’.2

Vidovski je bio glavno utvr|eno mjesto u stola~kom kraju. Uzvi{enje satvr|avom pod nazivom ‘[etnica’ spu{ta se do centra dana{njeg Stoca. U tvr-|avi je ustanovljen ve}i broj cisterni, ostaci rezidijalnih, vojnih, vjerskih,ekonomskih i drugih objekata koji ga svrstavaju me|u najprostranije na {irem

prostoru. Tvr|ava u dovoljnoj mjeri nije arheolo{ki istraèna pa je njen sred-njovjekovni period vrlo slabo dokumentiran arheolo{kim nalazima.3

88 Esad Kurtovi}

1 Vego Marko, Kultna mjesta u topografiji stare Hercegovine u srednjem vijeku, StarineJugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 57, Zagreb 1978., 93-110, 96-97.

2 An~i} Mladen, Kasnosrednjovjekovni Stolac, “Stolac mjesto spora umjesto razgovora.(Radovi s Okruglog stola Stolac, 5. listopada 2001.)”, Op}insko poglavarstvo Stolac, Stolac2002., 27-47, 27.

3 Literatura o Vidovskom (Vido{kom), Stocu i Vidovom polju je obilna, ali i neujedna~ena posvojoj ponudi. Izdvajamo tu raznolikost: Dini} Mihailo, Zemlje hercega Svetoga Save,“Mihailo Dini}, Srpske zemlje u srednjem veku (Istorijsko-geografske studije)”, Srpskaknjièvna zadrga, Beograd 1978., 178-269, 205-207; Kre{evljakovi} Hamdija-Kapidì}Hamdija, Stari hercegova~ki gradovi, Na{e starine 2, Sarajevo 1954., 9-22, 14-15; Vego M.,

Naselja bosanske srednjevjekovne dràve, Svjetlost, Sarajevo 1957., 124-125; Mihi} J.Ljubo, Turisti~ki motivi i objekti Stoca i okoline, Skup{tina op{tine Stolac, Stolac s. a., 104-106,

pregled literature na stranama 257-271; ]uri} Hajrudin, Stola~ki stari grad, Slovo Gor~ina5, Stolac 1977., 60-61; Kova~evi}-Koji} Desanka, Gradska naselja srednjovjekovne bosan-ske dràve, Veselin Masle{a, Biblioteka Kulturno naslje|e, Sarajevo 1978., 118; Rizvan-

begovi} Izet, The results of Former Archeological Researches at the Medieval FortressVido{ka tvr|ava at Stolac, Balcanoslavica 8, Prilep 1979., 77-92a; Isti, Neke osnovne crterazvoja srednjovjekovnog gradskog naselja Vido{ki, “Urbano bi}e Bosne i Hercegovine,



Svoju medievalnu snagu tvr|ava Vidovski crpi iz pisanih pokazatelja, po-veljâ aragonsko-napuljskog kralja Alfonsa V. od 19.2. 1444. (‘Vidosich Vui-donopoglyo castello con la contato’)4 i od 1.6. 1454. (‘civitate Vidouschi cumcastris et pertinentiis suis’)5 i povelje ‘rimskog kralja’ Fridriha III. od 20.1.1448.g. (‘castrum Widosskiy’)6, sve tri izdate vojvodi i hercegu StjepanuVuk~i}u Kosa~i. Povelje (ne originali ve} prepisi) pokazuju da Vidovski pred-stavlja kontinuirani izraz postojanosti i zna~aja na posjedu mo}noga vojvodei hercega, koji je preìvio osmansko osvajanje srednjovjekovne bosanskedràve. Izvjesno je i da je Vidovski postojao i ranije, prije 1444.g., ali da nijeimao sre}u da se njegovo egzistiranje ~e{}e sa~uva zapisanim pred naslje|em.A mo`da i jeste, ali mi to ne nalazimo ili ne vidimo.

Obzirom da se povelja iz 1448.g. kroz svoj sadràj dovodi u vezu sa od-re|enim odrazom – potvrdom iz doba vojvode Sandalja Hrani}a7, bi}e sasvimopravdano stajali{te da su pored ostalih i pokazatelji o ‘Vidovskom’ pripadalii Sandaljevom vremenu (umro 1435).8 Klju~nim se ~ini dilema o vremenukada je ugarski vladar kralj @igmund Luksembur{ki potvrdio posjed vojvodeSandalja Hrani}a. Mada se jedini na tome problemu do sada zadràvao, mo-`da upravo i stoga, iznesena promi{ljanja Marka Vega nisu bila najuspje{nija.

89Vidovski, Vidovo Polje i Stolac - prvi pisani pokazatelji

Okrugli sto: Tragom bosanskohercegova~ke pro{losti – o urbanom bi}u BiH”, Institut za

istoriju-Me|unarodni centar za mir, Sarajevo 1996., 47-56; Spaho D`. Fehim, Nekolikonovih podataka o Stocu iz XV i XVI stolje}a, Prilozi za orijentalnu filologiju 37 (1987),Sarajevo 1988., 197-201; Basler \uro, Vido{ki grad, Arheolo{ki leksikon Bosne iHercegovine, Tom III, Zemaljski muzej, Sarajevo 1988, 195; Mi{i} Sini{a, Humska zemljau srednjem veku, DBR International Publishing-Filozofski fakultet, Biblioteka Znamen,Knjiga 10, Beograd 1996., 142; An|eli} Tomislav, Srednjovjekovna ùpa Dubrave, “PavaoAn|eli}-Marijan Sivri}-Tomislav An|eli}, Srednjovjekovne humske ̀ upe”, ZIRAL, Knjiga101, Biblioteka Ste}ak, Knjiga 3, Mostar 1999., 189-207, 191-193; “Stolac u povijesti i kul-turi Hrvata”, Humski zbornik 4, Op}ina Stolac, Grafocolor Zagreb, Moderna vremenaZagreb, Zagreb –Stolac 1999., 520 (sa ve}im brojem radova); An~i} M., Kasnosred-njovjekovni Stolac, 27-47; Gadò-Kasumovi} Azra, Stolac u osmanskom periodu,Hercegovina 13-14, Mostar 2001., 81-99; Ratkovi} Aleksandar, Grad Vido{ki (Prilogistraìvanju i obnovi), Hercegovina 15-16, Mostar 2003., 7-16; “Stolac. Graditeljsko nasli-

je|e u kontinuitetu od 2500 godina/Architectural heritage in continuity of 2500 years”,Microbook, Mostar 1999., (bez oznaka stranica; ima ih 68).

4 Thallóczy Ludwig, Studien zur Geschichte Bosniens und Serbiens im Mittelalter, Verlagvon Duncker & Humbolt, München und Leipzig 1914., 361.

5 Isto, 398.6 Isto, 379.7 “Fridericus dei gratia Romanorum rex semper augustus, Austrie, Stirie, Karinthie et

Carniole dux, comes Tirolis etc. ... pro parte magnifici Stephani de Zokol wayvode regniBosne humiliter extitit supplicatum, quatenus omnes et singulares gratias et privilegia, - olim patruo suo Sandal per dive memorie Sigismundum imperatorem, necnon regem Ungarie etc.concessas et concessa ... confirmatas et confirmata in quibus infrascripta castra forent con-

prehensa ...”, Isto, 378-379.8 Dini} M., Zemlje hercega Svetoga Save, 181-182.



Insistiranje na 1414. godini kroz postavku o mjestu i ulozi tada{njeg ugarskog poslanstva u Dubrovniku, ne moè biti odrìvo kao vrijeme kada je vojvodaSandalj Hrani} traìo i dobio potvrdu svojih posjeda od ugarskog vladara.9 Taugarska misija je bila povezana za dubrova~ko-ugarske kombinacije oko stje-canja Konavala.10 Rje{enje za @igmundovu potvrdu Sandaljevih posjeda timenije prona|eno i ova dilema, zna~ajna po svojim {irim dimenzijama, ostaje

jo{ uvijek otvorena. Zasigurno, bi se zaloìli za 1419. godinu kao gornju gra-nicu, tj. godinu prije koje se to potvr|ivanje izvjesno desilo. To ne bismou~inili samo kroz prizmu pominjanja konavoskog Sokola kao postavke da tajgrad poslije te godine Sandalj vi{e nije drào, pa je to u povelji iz 1448.g. za-

pravo prepoznatljiv odraz njegovog vremena11, jer se u istom ipak mogu ogle-dati i mogu}e Stjepanove politi~ke ambicije. Za 1419. godinu bi se zaloìli iz

drugog, preciznijeg razloga. Naime, prilikom kupoprodaje Konavala juna1419.g. u vlastitom iskazu, o ~emu se ranije nije vodilo ra~una, sam vojvodaSandalj Hrani} pominje da je njegov posjed imao potvrdu ugarskog vladara.12

Uz ranije vjerovatni ‘konavoski razlog’, ovime smo dobili siguran pomen potvrde, ali i minimum za vjerovatno egzistiranje tvr|ave Vidovski, prije juna1419., kao dijelu prostranog posjeda vojvode Sandalja Hrani}a koji je mogao

biti potvr|en poveljom za Stjepana Vuk~i}a 1448.g.

Po strani stoji upe~atljivo pitanje o teèm razumijevanju ~injenice da jedan

od najpokretljivijih velmoà svoga vremena, vojvoda Sandalj Hrani}, osoba~iji je ìvotni itinerar obiljeèn i ostao zabiljeèn ~e{}im boravcima na broj-nim mjestima svoga posjeda, nijednom nije direktno povezan sa Vidovskim iStocem. Nedostaje adekvatno poja{njenje. Kao pretpostavka, koja proizilaziiz kompletnijeg sagledavanja Sandaljevog kretanja, kao i op}ih kretanja na{irem humskom podru~ju, logi~nim se ~ini poja{njenje da Vidovski nije zaSandalja imao izraènu strate{ku va`nost. Vode}i ra~una o mogu}nosti {irih iradikalnijih kretanja u razvoju tvr|avskih i odbrambenih sistema kroz duìsrednjovjekovni period, dakle ne umanjuju}i mogu}nost da je Vidovski i prijeSandalja imao svoj prosperitetan razvoj, moglo bi stajati i da je Vidovskinazadovao zbog op}e humske politike koju je Sandalj vodio i imao prematamo{njoj vlasteli. Teorijski, uz nedostatak izvora moglo bi stajati i da SandaljHrani} uop}e nije gospodario stola~kim podru~jem. U svakom slu~aju, premadosad poznatom, eventualne prednosti ili pogodnosti Vidovskog Sandalj nijekoristio i o~ito je zna~aj Vidovskog kod Kosa~a do{ao do izraza tek u dobanjegovog nasljednika vojvode i hercega Stjepana Vuk~i}a Kosa~e.

90 Esad Kurtovi}

9 Vego M., Tri povelje o posjedima hercega Stjepana Vuk~i}a Kosa~e, Most V/19-20, Mostar

1978., 123-142; Isti, Prilog poznavanju srednjovjekovnih gradova hercega Stjepana Vuk-~i}a Kosa~e, Most VII/28-29, Mostar 1980., 129-140; Isti, Tri povelje o posjedima hercegaStjepana Vuk~i}a Kosa~e, “Marko Vego, Iz historije srednjovjekovne Bosne i Hercego-vine”, Svjetlost, Sarajevo 1980., 452-486.

10 O ugarskoj misiji 1414.g., Kurtovi} Esad, Dubrova~ko-ugarski poku{aji zatvaranja kona-ovskog kruga 1407.-1415. godine, Hrvatska misao V/19-20, Sarajevo 2001., 63-76.



To potvr|uje arhivski pokazatelj od 18. februara 1444.g., upravo iz vre-mena nastanka prve povelje Alfonsa V. za vojvodu Stjepana Vuk~i}a. Naime,ljudi vojvode Stjepana Vuk~i}a, zna~ajno i za ista}i, iz Blagaja i Vidovskog(‘de Blagai et Vidoschi’), napali su i orobili Dubrov~anina Andriju Rasti}a nanjegovom putu prema bosanskom vladaru.13 Ne{to kasnije, 1468.g. pomenut

je ‘via de Vidouschi’.14 Od Sandaljeve smrti do 1444.g., pa i kasnije desila suse i de{avala su se zna~ajna vojna de{avanja u i oko posjeda Kosa~a i o~ito jeVidovski u tom vremenu, sve do osmanskog osvajanja, imao zna~ajnije mje-sto u strategiji Sandaljevog sinovca i nasljednika Stjepana Vuk~i}a.15 Zaokruèni

pokazatelji o Vidovom polju, odre|enoj cjelini koja se provla~i duè vrijemekroz izvore XV. stolje}a i pokazatelji o Stocu, vi{e su nego jasan okvir koji

podrazumijeva relevantnu tvr|avu u stola~kom podru~ju u prvoj polovini XV.

stolje}a. Bez opservacija o smetnji, mogu}im {irim okvirima kroz odnosvojvode Sandalja prema humskoj vlasteli koji bi utjecali na izostajanjezna~aja i prate}ih informacija, ipak opservaciji, tipi~nom nizu pitanja i dava-nja odgovora koji nisu izvorom potvr|eni, ostajalo bi nejasnim za{to se utakvom svojstvu Vidovski ne pominje prije 1444.g. Prema dosad poznatomurbaniziranje i centar dru{tvenog ìvota na stola~kom podru~ju bi se vezivaoupravo za tvr|avu. A tvr|ava nije u dovoljnoj mjeri istraèna.

Vidovo polje

Do sada se navodila 1417. godina kao prvi pomen Vidovog polja.16 To jeslika koju bi smo danas trebali pomjeriti za nekoliko godina ranije. Naime, u


11 Dini} M., Zemlje hercega Svetoga Save, 182.12 “budu}i va velikoi slavi i gospoctvi i dràvi moih priroditel plemenito na{e i potom za na{u

slu`bu milosti i gradove i ùpe i zemle koe primismo od kralevstva bosan’s’koga naamdan’no i zapisanno u na{e plemenito v rusazi i dràvi bosan’s’koi i kralevstvom i vsim

rusagom bosan’scim naam potvr}eno i ustanovi}eno i toliko}e od kralev ugrscih i car tur’s’-cih potvrevano po nih krasnih listih ...” (podvukao E. K.), Stojanovi} Ljubomir, Stare srpske povelje i pisma, I/1, Srpska kraljevska akademija, Zbornik za istoriju, jezik i knjièvnostsrpskog naroda, Prvo odeljenje, Spomenici na srpskom jeziku 19, Beograd - SremskiKarlovci 1929., 293.

13 Dini} M., Zemlje hercega Svetoga Save, 207.14 Isto.15 O burnom vremenu Sandaljevog nasljednika, ]irkovi} Sima, Herceg Stefan Vuk~i}-Kosa~a

i njegovo doba, Srpska akademija nauka i umetnosti, Posebna izdanja 376, Odeljenjedru{tvenih nauka 48, Beograd 1964.

16

Dini} M., Zemlje hercega Svetoga Save, 205; Kre{evljakovi} H.-Kapidì} H., Stari herce-gova~ki gradovi, 14; Mihi} J. Lj., Turisti~ki motivi i objekti Stoca i okoline, 106; [krivani}Gavro, Putevi u srednjovekovnoj Srbiji, Novinsko-izdava~ko preduze}e ‘Turisti~ka{tampa’, Beograd 1974., 51; ]uri} H., Stola~ki stari grad, 60; Rizvanbegovi} I., The resultsof Former Archeological Researches at the Medieval Fortress Vido{ka tvr|ava at Stolac, 80;Isti, Neke osnovne crte razvoja srednjovjekovnog gradskog naselja Vido{ki, 49; An|eli} T.,



pisanim izvorima Vidovo polje je pomenuto augusta 1413.g. Tada je registri-rana tu`ba protiv Nik{e Kuzmani}a, vlaha iz katuna ‘Sodnni’ i izvjesnogToma{a Milatovi}a. Oni su optuèni da su u Vidovom polju oplja~kali Ra-dojka krznara otev{i mu robu u vrijednosti 20 perpera dubrova~kih dinara i trikrave.17 Pitanje je da li je neko od dvojice plja~ka{a bio iz Vidovog polja ilisa {ireg stola~kog podru~ja. Katun ‘Sodnni’ nije zabiljeèn u iscrpnim raz-matranjima Desanke Kova~evi}-Koji} o prvim poznatim srednjovjekovnimkatunima18, pa bi i otuda Vidovo polje i stola~ki kraj trebali dobiti nova pro-mi{ljanja. Svojim prezimenom, te vremenski i prostorno, navedeni Toma{Milatovi} bi se pribliàvao poznatijim savremenim Milatovi}ima, porodicitep~ije Milata, koja je svoje posjede imala na desnoj strani Neretve, na pod-ru~ju Bro}na (Tep~i}i) i, zna~ajno, u Dubravama sa lijeve strane Neretve, ali

se takva srodstvena linija u dosada{njim istraìvanjima nije dala upratiti.19

Vidovo polje o~ito nije naselje, a istraìva~i su svakako imali manji broj pokazatelja, i situaciju da pored sigurnog niza Dukljaninovih ùpa (XII. sto-lje}e), olako izbjegnu ùpu Vidovo polje.20

Dugo vremena prvi pokazatelj o Vidovom polju imao je svoj latinski izraz.Krajem aprila 1417.g. uz jemstvo Radi~a Kutjekmi}a, vjerovatno zemljaka,Mili} Bogeti} Kriànovi} iz Vidovog polja (‘de Plano Sancti Viti’) obavezu-

je se kao sluga na dvogodi{nju slu`bu kod zlatara Miho~a Milo{evi}a. Mili}se obavezao na vjerno sluènje svoga poslodavca te da ne}e bjeàti od preu-zete obaveze. Poslodavac Miho~ obavezao se da }e brinuti o svome sluzi, nje-govom zdravlju te da }e ga hraniti i odijevati. Na isteku dvogodi{nje slu`beMili} }e dobiti zaradu od osam perpera dubrova~kih dinara.21 Ugovor nenavodi da je Mili} imao mogu}nost da izu~ava zlatarski zanat, zanimanje svoga

92 Esad Kurtovi}

Srednjovjekovna ùpa Dubrave, 192; Ratkovi} A., Grad Vido{ki (Prilog istraìvanju iobnovi), 8; Mi{i} Sini{a, Humska zemlja u srednjem veku, 142.

17 “Radoicho piliparius ... supra Nichxam Chuzmanich de cathono Sodnni et ThomasMillathouich, dicens quod in die sancti Georgii proxime elapsi predicti in Vidoui pogle per

vini aceperunt sibi tot merces qui erant valoris perperorum viginti et tres vachas” (07.08.1413.g.), Dràvni arhiv u Dubrovniku (dalje: DAD), Lamenta de foris, III, 87v.18 Kova~evi} Desanka, Srednjovjekovni katun po dubrova~kim izvorima, “Simpozijum o

srednjovjekovnom katunu”, Nau~no dru{tvo Bosne i Hercegovine, Posebna izdanja 2,Odjeljenje istorijsko-filolo{kih nauka 1, Sarajevo 1963., 121-140.

19 Kurtovi} E., Fragmenti o Milatovi}ima, Bosna franciscana XII/21, Sarajevo 2004., 222-246.20 Marko Vego ju je zvao Vido{i, Vego M., Naselja bosanske srednjevjekovne dràve, 124, 158.21 “Milich Boghetich Crisanovich de Plano Sancti Viti locauit se et operas suas Michoçio

Miloseuich aurifici pro annis duobus proxime futuris promittens res et bona sua saluare etgubernare bona fide ... seruire fideliter et bono corde. Et fugat ab eo non facere nec furtum

conmittere nec conmittenti consentire. Et versa vice dictus Michocius promisit illum pascere et tenere sanum a infirmum per totum dictum temporis et eidem tradere quolibetanno unum par vestimentorum de rassia cum camisia et allis quo dantur cum vestimentis ...et in fine dictum duobus annorum eidem tradere in pecunia numerata yperperis octo grosso-rum de Ragusio ... Radiç Cutiechmich se constituit plezium et principalem pagatorem proomni danno“ (26.04. 1417.g.), DAD, Diversa Cancellariae, XLI, 110v.



poslodavca, a osim navedenog, koje indicira radnu snagu sa podru~ja Vido-vog polja, kao da se trenutno ni{ta vi{e ne moè re}i. Naizgled. Istraìvanjenavedenih i drugih imena i zanimanja stola~kog podru~ja moglo bi dati infor-maciju vi{e o dosad poznatom ili podrazumijevanom. Zaustavimo se samo na

jednom, centralnom. Pominjanje svetoga Vida (‘de Plano Sancti Viti’) nedo-voljno je na ovom mjestu iskori{teno kao polazi{te u potragama za prate}iargumenat (mo`da crkva, svetili{te?22), koji je, pored svoga imena, o~iglednoi po svojstvu (pored pomena Vidovo polje koje samo ukazuje na Svetovida ilisv. Vida), ponudilo i pravu unutra{nju dimenziju nalik ~injenici, o tada egzi-stiraju}em koje je poznato onome koji je to takvim kazao i onome koji je totakvim zabiljeìo (‘de Plano Sancti Viti’) ‘Sveti Vid’ (izraz ‘sveti’ se ne vidiu izrazu ‘Vidovo polje’), iz koje je okruènje (i polje i tvr|ava: Vidovski – {to

da ne, grad svetoga Vida ?!) izvla~ilo svoju snagu i svoje ime. Naravno, tajargumenat i tu ~injenicu, uz nezaobilazni i nedovoljno obja{njeni pojam‘Stolac’, koji je o~ito vi{e od ‘stolica’(pa i kroz mogu}u vezu Sveti Vid – Stolac,odnosno i Stolac – Sveti Vid), treba traìti nau~nim sredstvima.

U drugoj polovini aprila 1427.g. registrirana je jo{ jedna plja~ka u Vido-vom polju. Radin Grabov~i}, nosa~, optuìo je vlaha Taraha Bran~i}a i nje-gove neimenovane sinove zbog plja~ke 6 koza i isto toliko kozli}a (jaradi).Plja~ka je izvr{ena nad imenom ne pomenutog sina Radina Grabov~i}a. Kao

svjedoci, ali bez dodatnih izjava, navedeni su vlasi Radinac Bio{i}, Stojak Bogosali}, Vitomir Radov~i} i Vukoje Gojanovi}.23 Kao ni za Taraha Bran~i-}a, ni za navedene svjedoke nije zabiljeèno kojim vlasima pripadaju. Speci-fi~no ime Tarah pojavljuje se na natpisu u Boljunima kod Stoca, pripisuje sedrugoj polovini XV. stolje}a i samo po sebi ima osnova za traènje odre|enihveza, mo`da ~ak i za novo ~itanje natpisa.24

Aprila 1437.g. pomenut je Radosav Gojsali} iz Vidovog polja. On se obavezaona trogodi{nje sluènje kod Jak{e Brajkovi}a. Radosav se obavezao da ne}e bjeàtinego da }e vjerno sluìti svoga poslodavca, a Jak{a da }e se brinuti o njemu i posli-

je isteka tri godine isplatiti mu iznos od 26 perpera dubrova~kih dinara. Kao ~esta prate}a odlika ovakvih ugovora za Radosava se kao jemac pojavljuje, bez prepo-znatljivih veza i odlika, izvjesna Radava Anutana (?) Miomanova.25


22 An|eli} T., Srednjovjekovna ùpa Dubrave, 191.23 “Radin Grabouçich bastasius ... conqueriter supra Tarach Brançich vlachorum et supra eius

filios. Eo quia filio eisdem Radin per vini acceperunter capras sex cum sex capretis dumvenire vellet Ragusium. Et esset in Vidoe poglie. Testes: Radinaç Biosich, StoiachBogosalich, Vitomir Radouçich, Vochaç Goianouich vlachi” (23.04. 1427.g.), DAD, La-

menta de foris, VII, 174v.24 “A se leè i Bogavac’ Tarah’ Bolunovi~’ s Jame”, Vego Marko, Zbornik srednjovjekovnihnatpisa Bosne i Hercegovine, Knjiga 2, Zemaljski muzej, Sarajevo 1964., 18-19. U krajuovog natpisa moglo bi biti i: ‘sjeme’.

25 “Radossauus Goissalich de Vidua poglia locauit se et opera sua hinc ad annos tres proximefuturis Jaxe Braichouich Tintina presenti, scripti et conducenti promittens secum toto dicto



Pokazatelji o Stocu u Vidovom polju idu od 1420.g. Pored Stoca, znatnokasnije, juna 1469.g. kao mjesto plja~ke i odvo|enja dubrova~kih trgovaca

pomenuto je mjesto Prijedolje u Vidovom polju,26 ina~e smje{teno isto~no odStoca, na putu izme|u Stoca i Berkovi}a, ali bliè naselju Berkovi}i. Po-smatrano u okviru ùpe Dabar,27 a ne Dubrave, samo po sebi, kao i uz ranija

pominjanja Vidovog polja, te Stoca u Vidovom polju, Prijedolje izazivadodatna razmi{ljanja o Vidovom polju kao zasebnoj administrativnoj jedinici(ùpi) i granicama podru~ja Dubrave i Dabra. Najzad, koliko je poznato, zaStolac, Vidovo polje i Vidovski u izvorima nedostaju direktne potvrde veza-nosti za Dubrave.

Stolac

Tradicija i promi{ljanja istraìva~a, utemeljena na lokalitetu Stolovi sadvije o{ani}ke stolice, saglasni su da ime Stolac potje~e i ima vezu sa tako-zvanim suda~kim stolicama.28 Moè i tako biti, ali treba znati da je fizi~kaudaljenost tih stolica od Stoca oko 2,5 kilometara29 i da je te{ko prate}egavojvodu Stipana Miloradovi}a, sa natpisa stolice u O{ani}ima kod Stoca30

povezati sa usputno zasvjedo~enim Stjepanom Miloradovi}em iz 1416.g., jer je tada u pitanju ~ovjek porodice Pavlovi} i to zaveden bez ikakve titule.

94 Esad Kurtovi}

tempore stare et ab eo non auffugere nec recedere sed eisdem bene et fideliter seruire et obe-dire in Ragusio et extra ... et res et bona sua fideliter saluare, custodire, regere et gubrenare... Idem Jaxa promisit dictum radossauum ... pascire, vestire, nutrire ... et in fine annorumtrium sibi dare pro eius mercede yperperos viginti sex ... Pro quo Radossauo et eius precibusRadaua (prekrièno: relicta) Anutana Miomanoua ... se constituit pleçia” (24.04. 1437.g.),DAD, Diversa Notariae, XXI, 136.

26 “Radicius [ prema cjelini dokumenta vjerovatno: Radissich] iverit una cum VocotaVlatchouich textore suo consocio in Bosnam, videlicet ad Neuesigne ... et cum venissent inVidouo poglie in loco dicto Priedolie et inde recedentes ignorantes quod actum sit de eis

dictis aut sint interfecti ab aliquibus latronibus vel fuerunt capti ad Turchis sive a robcis”(19.06. 1469.g.), Dini} Mihailo, Iz dubrova~kog arhiva, Knjiga 3, Srpska akademija naukai umetnosti, Zbornik za istoriju, jezik i knjièvnost srpskog naroda, Tre}e odeljenje 22,Beograd 1967., 151-152.

27 Prate}a karta uz rad, Sivri} Marijan, Srednjovjekovna ̀ upa Dabar, “Pavao An|eli}-MarijanSivri}-Tomislav An|eli}, Srednjovjekovne humske ùpe”, 222.

28 Sa prate}om starijom literaturom u, Mihi} J. Lj., Turisti~ki motivi i objekti Stoca i okoline,105-106; Be{lagi} [efik, Kamene stolice u srednjovjekovnoj Bosni i Hercegovini, Akade-mija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Djela 59, Odjeljenje dru{tvenih nauka 34,Sarajevo 1985., 106-107.

29

Be{lagi} [., Kamene stolice u srednjovjekovnoj Bosni i Hercegovini, 49.30 “A se sto voevode Stipana Miloradovi}a. A ponovi ga voevoda Petar’ sin’ mu” (oko 1470.-1488.g.), Vego M., Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine, Knjiga II,Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1964., 12-13; Isti, Novi i revidirani natpisiiz Hercegovine (nastavak), Glasnik Zemaljskog muzeja (Arheologija) 17, Sarajevo 1962.,192- 243, 202-203.



Naime, ~ini se da je ‘vojvodski sto’ odvla~io i da jo{ uvijek odvla~i pa`nju u pogre{nom pravcu. To bi sve trebalo i pojasniti, obzirom na uobi~ajeno zna-nje da je podru~je O{ani}a bilo u vlasti Kosa~a.31 Na kraju, pomenute stolicesu svakako nastale poslije prvog pomena Stoca u pisanim izvorima. Posvemu, kontekst veze Stolova, o{ani}kih stolica i Stoca mora biti dodatno ela-

boriran, a ‘vojvodu’ iz kasnijih vremena prepustiti tim kasnijim vremenima.îni se da zasad ne doprinosi razumljivijem ra{~lanjivanju predo~enih

pokazatelja. Opet i da je Stolac svoje ime dobio ‘po mjestu stolovanja sred-njovjekovnih vladara’, kako se razmi{lja32, za to bi trebala konkretna izvorna

potvrda. Mjesta sa stolicama koja su svojevremeno ‘bila znatno uvaàvana i po{tovana od strane stanovni{tva’ mogla su biti razlogom da se naselje i nje-gova tvr|ava kasnije tako nazovu33, no i ne ulaze}i pitanje tko je stariji, time

sva pitanja koja proizilaze iz pisanih izvora o liniji Vidovski-Stolac, pa ~ak iStolac-Vidovski nisu do kraja razrje{ena.

Iako se mikroprostoru Stoca posve}ivala relativno dobra pa`nja, prema li-teraturnim ponudama, ni sa prvim pomenom Stoca u historijskim izvorimasituacija nije najsre}nije postavljena. Marko Vego je svojevremno iznosiovi|enje da se Stolac prvi put pominje 1375.g. Kako pri tom nije ni~im obra-zloìo ovaj svoj navod, ostajalo je i ostaje nejasnim ~ime se pri tom rukovo-dio.34 Naprotiv, bez jasnih pokazatelja dovodio je i dovodi u zabunu istra-

ìva~e stola~kog podru~ja. Najve}i dio historiografije tim Veginim pokazate-ljem vi{e se i ne sluì, mada i s tim u vezi ima i savremenih odstupanja. 35

Rje{enje za ovu dilemu uslo`njava ali i pokre}e prema rasvjetljavanju Vegina~uvena Historijska karta kao prate}i prilog njegovoj monografiji o naseljimasrednjovjekovne bosanske dràve. Tamo je na mjestu Stoca ubiljeèno:‘Podstolac 1375.g. i Stolac (Vido{i) 1436.g.’36 Iako mu niz datih formulacijanije najjasniji, kada ponovo i{~itamo ono {to je u svome tekstu navodio bez

pokazatelja izvora, sa onim {to je potkrijepljeno izvorima i poveèmo sa nje-govom kartografskom ponudom zaklju~ujemo da je Marko Vego zaista i smatrao


31 “Slavnomu i velmo`nomu gospodinu knezu Petru (Pavlovi}u, E. K.) ... avo s’di kneèdoido{e iz’ dolje druge va{e voiske koi potr’{e dolje Slivno i sta{e na megi na{oi u Primorje,a jesu pred’ nimi ùpan’ Gjurag’ i Stjepan’ Miloradovik’ i { nimi Tur’ci” (23.03. 1416.g.),Stojanovi} Lj., Stare srpske povelje i pisma, I/1, 530.

32 Rizvanbegovi} I., Neke osnovne crte razvoja srednjovjekovnog gradskog naselja Vido{ki, 49.33 Be{lagi} [., Kamene stolice u srednjovjekovnoj Bosni i Hercegovini, 106-107.34 Vego M., Naselja bosanske srednjevjekovne dràve, 124.35 Takvim su to prihvatili, Mihi} J. Lj., Turisti~ki motivi i objekti Stoca i okoline, 105; Tihi}

Smail, Bosna i Hercegovina, “Blago na putevima Jugoslavije”, Enciklopedijsko-turisti~kivodi~, Jugoslavijapublik, Beograd 1983., 262-337, 322. U novije vrijeme to je od MarkaVega preuzeto i u, Mi{i} S., Humska zemlja u srednjem veku, 142; Gadò-Kasumovi} A.,Stolac u osmanskom periodu, 81.

36 ‘Historijska karta srednjevjekovne bosanske dràve’, dodatak uz monografiju, Vego M., Naselja bosanske srednjevjekovne dràve, a objavljena i posebno kao zidna karta.



da se ustvari Podstolac javlja prvi put 1375., a Stolac 1436.g.37 Ne znamoza{to identificira Stolac-Vido{i u pokazatelju iz 1436.g. Jo{ va`nije, time jo{nismo dobili izvor njegove informacije za navedeno ‘Podstolac’ i naro~ito za‘1375. godinu’. Preko postavke Izeta Rizvanbegovi}a, dobrog poznavaocastola~kih prilika, koji je dovodio u vezu jedan podatak iz 1373.g., sa po-menom ‘in Nevesigna in Postolach’, ustvari Postoljanima kod Nevesinja saStocem38, ~ini se da je to okvir u kojem se nalaze i ranije veze Marka Vega sanavedenim ‘Podstolac 1375.g.’ Podatak o ‘Postolach’ (mo`da Postoljani) kod

Nevesinja javnosti je prezentirao Mihailo Dini}, prema prikazanim pokaza-teljima moè se re}i rodona~elnik stola~ke srednjovjekovne faktografije, inije ga mimo Nevesinja kasnije povezivao sa Stocem.39 Osim Izeta Rizvan-

begovi}a takva vezivanja nisu izvodili ni kasniji istraìva~i, koji su prilaziliovom pokazatelju poput Gavre [krivani}a i Desanke Kova~evi}-Koji}, ina~edobrih poznavalaca historijske topografije dubrova~kog zale|a.40 Ako bi iodbacili ova autoritativna stajali{ta morali bi objasniti razvoj ‘Podstolac’ – Sto-lac, {to bi bilo te{ko. Nevesinje i Stolac nisu ba{ tako blizu, a ni ‘Postolach’(mo`da prije Postolak, Postolah ili Postoljak, Postoljah) nije zasigurno‘Podstolac’. Po svemu sude}i podatak o ‘Postolach’ u Nevesinju iz 1373.g.,sa djelimi~no iskrivljenom godinom (1375) je okvir kojim je Marko Vegoraspolagao u polazi{tu i unio zabunu i nejasnu poziciju ponude na stola~ko

podru~je.

Vrhunac zabune izaziva jo{ jedan Vegin gest koji je ostao nezapaèn u li-teraturi za autore koji su, preko Vege, prvi podatak o Stocu nalazili u 1375.godini. Naime, drugo izdanje Vegine historijske karte, objavljeno 1978. go-dine, na stola~kom podru~ju pro{lo je sa odre|enom korekcijom.41 Umjestoranijeg navoda ‘Podstolac 1375’, Vego je sada tu dao navod: ‘Podstolac

96 Esad Kurtovi}

37 “... Stolac se spominje 1375. god. Ispod grada je bio Potstolac ... Vidovo polje i Stolacspominju se 1436. god. ...”, Vego M., Naselja bosanske srednjevjekovne dràve, 124.

38

Rizvanbegovi} I., The results of Former Archeological Researches at the Medieval FortressVido{ka tvr|ava at Stolac, 81; Isti, Neke osnovne crte razvoja srednjovjekovnog gradskognaselja Vido{ki, 49-50.

39 “Pribil Gerchos ... super Stoyslavum Mircovich, Bogla Gostoevich et Draschum Sivcich,homines Beliachi, dicens quod in Nevesigna in Postolach inter pecuniam et alias res michiviolenter acceperunt valorem ypperperorum centum et quinquaginta” (05.02. 1373.g.),Dini} M., O Nikoli Altomanovi}u, Srpska kraljevska akademija, Posebna izdanja 90,Dru{tveni i istoriski spisi 40, Beograd 1932., napomena 8 na stranama 13-14.

40 [krivani} G., Imenik geografskih naziva srednjovekovne Zete, Istoriski institut NarodneRepublike Crne Gore, Titograd 1959., 89; Kova~evi}-Koji} D., Gradska naselja srednjo-

vjekovne bosanske dràve, 117.41 Podatak je slu~ajno uo~en. Naime, uop}e nisam sumnjao, niti postavljao pitanje o tome dali je Marko Vego objavio 1978. istu kartu koja je objavljena 1957.g. Kada sam poja{njavaokolegi Fahdu Kasumovi}u nelogi~nost napisanog u tekstu Veginih ‘Naselja’ i prikazanog na

prate}oj karti, za primjer sam otvorio noviju Veginu kartu i, kao svojevrsno iznena|enje,uo~io sasvim drugu informaciju.



1420’ (!?).42 Dakle, sam Marko Vego je u me|uvremenu napustio svoj ranijeneelaborirani pokazatelj o 1375. godini. Ono {to je preostalo i {to i dalje nije

jasno jeste za{to je Marko Vego ostavio i dalje pojam ‘Podstolac’ u upotrebi.Da li je u pitanju nedovr{ena korekcija ili je Marko Vego jo{ ne{to znao, osta-

je da se traì ili naga|a.

Duè vremena u opticaju prvog pomena Stoca bila je izvorom dokumenti-rana 1436. godina. Ona je nastala kao proizvod iscrpnih istraìvanja MihailaDini}a.43 Isti autor kasnije je prezentirao arhivski pokazatelj kojim se Stolac

prvi put u izvorima pominje juna 1420.g.44 Hronolo{ki posmatrano, ~ini se da je upravo ovaj podatak Marko Vego, imao na umu kada je mijenjao svojukartu u njenom drugom izdanju.45 Na jednom zasebnom mjestu to je takvim i

navodio.46

Kao prvi pokazatelj Stoca u pisanim izvorima ovo je nedavno pri-hva}eno u svjeìm razmatranjima podru~ja Dubrava i Stoca od strane Tomi-slava An|eli}a, Mladena An~i}a i Aleksandra Ratkovi}a.47

Stolac se ipak spominje i ranije, tj. maja 1420.g. Koliko je poznato ovajnajstariji pokazatelj o Stocu, jo{ stariji od ranije navedenih Dini}evih pokaza-telja, teè uo~ljiv, prvi je pomenuo Gavro [krivani} opisuju}i putnu mreùkoja je i{la preko Stoca u srednjem vijeku, ali bez previ{e detalja.48 Iako uvrlo kratkom izvodu i opet na te{ko uo~ljivom mjestu me|u bogato naniza-nim napomenama, prvi pokazatelj o Stocu objavila je i Desanka Kova~evi}-Ko-

ji} u svome djelu o gradskim naseljima srednjovjekovne bosanske dràve.49

U slabijoj transkripciji ali sa najobilnijim tuma~enjem za ovaj pokazatelj jeznao i neumorni, te{ko ‘uhvatljivi’ Marko Vego kako to pokazuju njegoviispisi o Hercegovini.50 Preko ispisa Marka Vega, koji mu sluì kao biblioteka,arhivski vodi~ i arhiv, mada to ne navodi, ovaj pokazatelj je nedavno preuzeo


42 Vego M., Historijska karta srednjovjekovne bosanske dràve, (2. izdanje) Svjetlost,Sarajevo 1978., (zidna karta).

43 Dini} M., Zemlje hercega Svetoga Save, 206. Preko Dini}a taj pokazatelj je preuzet u,

Kre{evljakovi} H.-Kapidì} H., Stari hercegova~ki gradovi, 14; ]uri} H., Stola~ki starigrad, 60. Prema karti Marka Vega i on navodi: ‘Stolac (Vido{i) 1436.g.’, Vego M.,‘Historijska karta srednjevjekovne bosanske dràve’.

44 Dini} M., Humsko-trebinjska vlastela, Srpska akademija nauka i umjetnosti, Posebna izdanja 397, Odeljenje dru{tvenih nauka 54, Beograd 1967., napomena 51 na strani 14.

45 Vego M., Historijska karta srednjovjekovne bosanske dràve, (2. izdanje).46 Isti, Spomenici kulture na podru~ju op}ine Stolac u srednjem vijeku, Iseljeni~ki almanah

BiH – Jugoslavija, Sarajevo 1977., 95-98, 95.47 An|eli} T., Srednjovjekovna ùpa Dubrave, 192; An~i} M., Kasnosrednjovjekovni Stolac,

31; Ratkovi} A., Grad Vido{ki (Prilog istraìvanju i obnovi), 8.48 [krivani} G., Putevi u srednjovekovnoj Srbiji, 51.49 Kova~evi}-Koji} D., Gradska naselja srednjovjekovne bosanske dràve, napomena 40 na

strani 118.50 Vego M., Ispisi iz Historijskog arhiva u Dubrovniku o srednjovjekovnoj Hercegovini,

Hercegovina 1, Mostar 1981., 279-312, 283.



i Sini{a Mi{i}51, mada se on, iz nepoznatih razloga, vidjeli smo, ranije opred- jelio za Vegin pokazatelj o prvom pomenu Stoca iz 1375.g., preko, za stola~ku problematiku vidjeli smo, i od samog Marka Vega prevazi|en pokazatelj.52

Dakle, prema poznatom, sa svojim dana{njim imenom Stolac se prvi put pominje u pisanim izvorima po~etkom maja 1420. godine. Obzirom da je ovaj podatak bio pomalo zapostavljen u dosada{njim radovima, te da nije do sadau cjelini prepri~an niti objavljen ovdje mu dajemo njegovu cjelinu:

“1420 die VII maii. Milien Budezeuich coram nobili et sapienti virodomino Rectore ser Nicola Io. de Poza conquitur supra VolcichnamVlachoeuich et Stiepoe de cathuna dicti Volcichne Vlachouich. Eo quiahis diebus propelapsis predicti violenter in loco dicto Stolaç acceperunt

sibi vaccas tres et I [unum] bouem quos habebat in manibus et ad cus-todiam Goiachi Tichosaglich qui stat in dicto loco Stolaç“ (07.05.1420.g.), Dràvni arhiv u Dubrovniku, Lamenta de foris, IV, 190.

Dakle, sedmoga maja 1420.g. Miljen Bude~evi} optuìo je Vu~ihnu Vla-hovi}a (kako slijedi: katunara) i Stjepoja koji je pripadao katunu Vu~ihneVlahovi}a zato {to su tih dana (‘his diebus propelapsis’), mo`da na samomkraju aprila ili po~etkom maja ‘u mjestu zvanom Stolac’ oteli tri krave i

jednog vola koji su bili na ~uvanju i uzgoju kod Sto~anina Gojka Tihosali}a.Gojko Tihosali}, evidentno prvi poznati Sto~anin u pisanim izvorima bio je~uvar stoke, prema uobi~ajenim ugovorima koji se mogu pratiti i u drugimsredinama izme|u podanika Dubrova~ke republike i ljudi iz zale|a.

Navedena tu`ba to ne kazuje, ali prate}i ugovori podrazumijevaju da uzgoj, prehrana, ~uvanje stoke i rad sa stokom nosi sa sobom prate}e koristi koje zasebe izvla~e obje strane. Sklapanje ugovora, plja~ka u mjestu zvanom Stolaci pomen Gojka Tihosali}a koji je iz re~enog mjesta Stoca predstavljaju

polazi{te za razmi{ljanje o naselju koje je egzistiralo i imalo svoju poziciju i

prije nego je registrirana ova tu`ba. Mada skromni, drugi pokazatelji kojigovore o Stocu, te ranije pominjani pokazatelji o Vidovom polju u kojem senalazio i Stolac, iz 1413., i 1417., 1427. i 1437., pomeni tvr|ave Vidovski1444. (u dva navrata), 1448. i 1454., pomeni Stoca u Vidovom polju 1420. (udva navrata) i 1436.g., dovoljni su za pretpostavke, sa jedne strane, da sestarost naselja, pa i sa imenom Stolac smatra i ve}om, a sa druge strane, prednedovoljnim temeljitijim istraìvanjima, da se moè o~ekivati da to potvrde idrugi pisani pokazatelji.

Pomenuti plja~ka{i, vlasi Vlahovi}i povezani su za {ire stola~ko okruè-

nje, naro~ito prema pokazateljima obli`njih nekropola, pa i samih Vlahovi}a,

98 Esad Kurtovi}

51 O na taj na~in dobijenim rezultatima, Kurtovi} E., Paralelna historiografija (O nekim devi- jacijama historiografskog rasta), rad predat u {tampu.

52 Mi{i} S., Humska zemlja u srednjem veku, strana 205 i napomena 21 na strani 318.



ali je, prema drugim dostupnim pokazateljima evidentno da oni gravitiraju ali ne pripadaju uèm podru~ju Stoca ve} tranzitnoj dijagonalnoj liniji prostora premaLjubinju i Ljubomiru i da predstavljaju ljude vlastelinske porodice Pavlovi}.53

Mjesec dana kasnije, u odnosu na ranije registriranu tu`bu, juna 1420.g.Stolac je opet pomenut. U dosada{njim obradama iako duè u upotrebi i ovajdokumenat je {turo prezentiran. Radi se o sporu pred dubrova~kim sudomkoji je vo|en izme|u Krasoja Ivanovi}a, ~ovjeka kneza Grgura Nikoli}a iDubrov~anina Radosava Sveljevi}a (‘Seuelgieuich’) zbog stoke (tri vola), akojeg je sud rije{io u korist Krasoja Ivanovi}a. Naime, Radosavu Sveljevi}uoplja~kana je stoka u ‘selu Stolac u Vidovom polju’ od strane ljudi (‘vojnika’)kneza Grgura Nikoli}a (dvije krave i vo), a on se, uz pomo} i preko kneza u

Stonu, poku{ao namiriti stokom Krasoja Ivanovi}a (tri vola). Izjave su pokazale da su plja~ku u Stocu izvr{ili ljudi Grgura Nikoli}a, vjerovatno srod-nici, Vojsin, Vladisav i Bude~ Pro{i}.54 Dok se o pomenutim Pro{i}ima (~ije

prezime aludira na naselje), ne zna ni{ta, Krasoje Ivanovi} je ugledniji i po-znatiji ~ovjek kneza Grgura Nikoli}a.55 Obzirom da se za vrijeme izvr{ene

plja~ke govori o ranije izvr{enom i ovdje navedeno lako bi se moglo situiratii u koji mjesec ranije. Plja~ka u Stocu bila bi plja~ka koja se desila uz tvr|avuVidovski. Navedeno bi time bilo i uz dosta blisko, mo`da i stalnije prisustvoljudi Grgura Nikoli}a (‘homines exercitus’)56 na stola~kom podru~ju, nego je


53 “Vochsa Stagneuich et Vlatchus Dobraseuich vlachi Vlachouich voiuode Radossaui”(24.06. 1435.g.), DAD, Diversa Notariae, XX, 23-23v; “Biela Vocichnich, StiepchoVochasinich, Stiepan Radonich, Peruosau Branchouich et Vlatchus Doberchouich omnesvlachi Vlachouich voiuode Radossaui”, Isto, 23. Isti su direktno povezani sa pomenutimVu~ihnom Vlahovi}em. Op{irnije o Vlahovi}ima na nekom drugom mjestu.

54 “Crassoe Iuanouich homo Gregorii Nicolich parte una agebat et Radossauus Seuelgieuich... Dictus Cassoe [Crassoe] dicebat tu michi accepisti tres boues in Stagno et ego nichitecum habeo agere, peto ut ipsos michi debeas restituere. Respondebat dictus Radossausdictos boues tibi non accepi sed illos michi dari fecit d. comes Stagni loco vacharum

duarum et unius bouis qui michi fuerunt accepti per homines exercitus Gregorii Nicolich invilla de Stolaz in Vidoepolglie, que vace et bos michi date fuerant pro vestimentis uxorismee. Ex quibus vacas unam mactari fecit dictus Gregorius, aliam vaccham habuit Voysin et

bouem habuerunt Vladissauus et Budeç Prosich homines dictus Gregorii ... iudicauit dictumRadossauum ad restituendum ipsi Crassoe dictos tres boues vel valorem ipsorum” (08.06.1420.g.), DAD, Sentenze di Cancelaria, VI, 128.

55 Za Krasoja Ivanovi}a: “ja knez’ Gr’gur’ Vukosali}’ ... a toi do{ad’ u Dubrovnik’ zapisah’ i potvr’dih’ a tadai tui bihu sa mnom’ Ostoje Pi}evi}’, Hr’nak’ Kostadini}’ i KrasoeIvanovi}’” (06.07. 1418.g.), Stojanovi} Lj., Stare srpske povelje i pisma, I/1, 541-542;“respondendi officialibus nostris et Crassoe nuntio comitis Gregorii et illis qui petuit pro

facto gai seruidum quod arengatum est” (29.04. 1429.g.), DAD, Consilium Rogatorum, IV,99v; “Cressoe Iuanouich” (25.11. 1430.g.), Debita Notariae, XV, 12. Sa strane: “nunciocomitem Gregorii”, “de induciando Crassoe nuncio Gregorii” (10.11. 1435.g.), ConsiliumRogatorum, VI, 19.

56 Ne znamo za{to je preko izvoda Mihaila Dini}a (Dini} M., Humsko-trebinjska vlastela,napomena 51 na strani 14), u dva navrata Izet Rizvanbegovi} pominjao uz Grgura Nikoli}a



to dosada davano samo [imrakovi}ima, povezanim za Bitunju57, ali nikaddirektno i za Stolac.58

Kada bi se mogla malo bolje potkrijepiti vlast Nikoli}a u stola~komkraju ona bi skladno popunjavala i izostanak direktnih pokazatelja o svo- jevrsnom ‘ru{itelju humskih odlika’ vojvodi Sandalju Hrani}u na ovome podru~ju... Nije na odmet pomenuti jednu interesantnu situaciju koja govorio {irim okvirima u kojima se kretao odnos Sandalja Hrani}a i Grgura

Nikoli}a. Naime, mo}ni vojvoda Sandalj Hrani} jedne je prilike, 1420.g.,~ak insistirao na tome da Grgur Nikoli} uni{ti jedan ‘grad’, a isti Grgur

Nikoli} se tada bojao Sandaljeve vojske smje{tene u Bi{}u.59 Bez namjereza sugestijom o neposrednoj blizini, koja se ne smije podrazumijevati, ali ni

ispu{tati iz vida kao mogu}a, primjer je ilustracija op}ih kretanja ume|usobnim odnosima dvojice vlastelina.

Naga|amo, no kako je pokazatelj o Stocu iz juna 1420.g. Marku Vegi posluìo za korekciju njegove karte, ~ini nam se da je rje{enje za ‘Podstolac’Vego nalazio u navo|enom ‘selu’ (‘in villa de Stolaz’), da je drào da je Stolacustvari Vidovski, odnosno tvr|ava, a da je pomenuto ‘selo’ uz tvr|avu ustvarinjegov ‘Podstolac’, iako ga pod tim imenom nikada niko nije prona{ao uizvorima. Vego je tako i navodio na karti: Stolac (Vido{i).60 Primjetit }emo dauprkos sumnji, egzaktnih rje{enja za takvo ne{to jo{ uvijek nemamo, te da

neke od tih Veginih postavki i mogu}ih promi{ljanja s tim u vezi upravo zatoi ne treba olako odbacivati. Na kraju, pokazatelj o poimanju sela u pojmu‘villa’ zahtijeva zasebnu analizu.

Na samom kraju maja 1436.g. Vukmir Gojakovi} iz Stoca u Vidovom polju (‘de Stolaç de Vidoe poglie’) obavezao se na sedmogodi{nju slu`bu izanat u dubrova~koj oruàrnici (arsenalu) kod majstora Antolina Obradovi}a.Za svoju vjernu slu`bu Vukmir }e biti podu~avan zanatu, a moè o~ekivati i

pancirnu tuniku. Kao jemac za Vukmira pojavljuje se Radosav Radovana‘Seueglieuich’, o~ito sin ranije pomenutog u~esnika u sporu sa Krasojem

100 Esad Kurtovi}

i ‘brata mu kneza Radoja Nikoli}a’ u pokazatelju od 8.6.1420.g., Rizvanbegovi} I., Theresults of Former Archeological Researches at the Medieval Fortress Vido{ka tvr|ava atStolac, 80; Isti, Neke osnovne crte razvoja srednjovjekovnog gradskog naselja Vido{ki, 49.Kod Dini}a to nije navedeno, a vidjeli smo ni u odnosnom dokumentu nije pomenut ‘knezRadoje Nikoli}’.

57 An~i} M., Kasnosrednjovjekovni Stolac, 31-32. Polazi{ta za [imrakovi}e i Bitunju, Dini}M., Humsko-trebinjska vlastela, 37-38.

58 [imrakovi}i ina~e predstavljaju otvoren prostor za dalje i dublje pretrage: Naime, MihailoDini} na kraju razmatranja o njima navodi da ‘svi ovi podaci nisu dovoljni da se pitanje[imrakovi}a izvede potpuno na ~isto’, Dini} M., Humsko-trebinjska vlastela, 38.

59 “rekal’ ti je gospodin’vojevoda San’dal’ako kje{’ k’ mnje pr’vo toga u`di grad’ ... budit mi-lost’ zapovidjet’ vojevodam’ gospodstva ti koi su s voiskami u Bi{~u da mu u njegovu nje-koju kvar’ ne u~ine” (21.06. 1420.g.), Stojanovi} Lj., Stare srpske povelje i pisma, I/1, 314.

60 Vego M., Historijska karta srednjovjekovne bosanske dràve, u oba izdanja karte.



Ivanovi}em iz 1420.g.61 Navedeni primjer navodi na pretpostavku da je itvr|ava Vidovski utjecala na izbor slu`be i zanata Vukmira Gojakovi}a.62

Mimo toga, vezno pominjanje dvije generacije ‘Seueglieuich’, imu}nih pre-duzetnika povezanih za Stolac vi{e su nego jasan pokazatelj o prepoznatljivojrazvojnoj snazi Stoca dvadesetih i tridesetih godina XV. stolje}a.

Naprasno prekinuti niz, ovdje zaustavljen, nije sve re~eno o Stocu. Zadaljim pisanim informacijama bi i dalje trebalo tragati. To pokazuje i sljede}adilema, koja se u svjetlu ponu|enih pisanih pokazatelja name}e kao pomi-njano ‘razgaranje ma{te’. Izaziva je i Marko Vego sa mogu}im shvatanjemlinije Podstolac (selo) i ‘Stolac (Vido{i)’ (tvr|ava). Naime, simptomati~an jetrenutni vremenski okvir koji pruà dostupna pisana gra|a: Vidovo polje se

pojavljuje od 1413. pa nadalje egzistira ~itavo vrijeme, Stolac ide od 1420.-1436.,a Vidovski zasigurno od 1444.g. nadalje. Ako se ne pojave pokazatelji o Stocu poslije 1444., ili o Vidovskom prije 1436.g., moglo bi stajati da je identi-fikacija “Stolac – Vidovski – Stolac” i njeno poja{njenje, upravo ona karikakoja nedostaje historiji stola~kog podru~ja.

Umjesto zaklju~ka

Izvr{ena analiza pokazuje da je stola~ko podru~je u srednjem vijeku vrlozanimljivo i nedovoljno iskori{teno za historiografiju. Pitanje porijekla, egzi-stiranje u razli~itim uslovima i istrajnost predstavljaju prostor za dodatneanalize. Dostupni pisani pokazatelji, izolirano prezentirani i zaogrnuti nizom

prate}ih nejasno}a nisu dovoljni za stvaranje jasne razvojne slike na stola-~kom podru~ju. Djelimi~no osvjeèno, istrgnuto iz brojnih usputnih prezenti-ranja i podignuto na razinu aktivne problemske srednjovjekovne ponude,

ponu|eno nudi vi{e ~injenica kao polazi{te i prostor u daljem izu~avanjustola~kog mikroprostora, o~ito ìvog i aktivnog uporedo i naspram ve} poo-davno prepoznatljive ìvotnosti {ireg humskog podru~ja ~iju sastavnicu je u

cjelini djelilo i stola~ko podru~je. Uprkos njihovoj manjkavosti, prema ponu-di pisanih pokazatelja stola~ko podru~je je vrlo ìvo, privredno aktivno itranzitno podru~je koje je moralo imati i svoju {iru urbanu cjelinu. Vidovski

je tvr|ava koja o~ito doìvljava razli~itu poziciju zajedno sa op}im kretanji-ma na humskom podru~ju, Vidovo polje nije samo puka geografska nego i

privredna a, dalja istraìvanja bi mogla pokazati i odre|ena administrativna


61 “Vochmir Goiacouich de Stolaç de Vidoe poglie locauit se et opera sua usque ad septem

annos proxime futuris cum Antolino Obradouich protomagistro arsanate presente et eumconducente ad standum et laborandum cum ipso ... artum suam docere ... sibi dare capitaferea ... plegius Radossauus Radouani Seueglieuich“ (31.05. 1436.g.), DAD, Diversa

Notariae, XX, 249-249v.62 Naravno, ne radi se o slikaru, kako je to nedavno navedeno u, An|eli} T., Srednjovjekovna

ùpa Dubrave, 204.



cjelina, naro~ito obzirom na proces cjepanja starih ùpa i izdvajanja manjihcjelina upravo karakteristi~no za XV. stolje}e, dok je Stolac njeno najja~enaselje. Ovi grubi zaklju~ci su radna vizura, jer vidjeli smo da su mnoga pita-nja i dalje otvorena. Tri razmatrane ~injenice stola~kog podru~ja: Vidovski,Vidovo polje i Stolac ne bi trebalo unaprijed poistovje}ivati ve} po zna~aju,ra{~lanjenim detaljnim pra}enjem identificirati i isticati kao raznovrsne raz-vojne segmente u njihovoj sveukupnosti. Izvr{ena prezentacija Vidovski, Vi-dovo polje, Stolac, poku{aj je horizontalnog razlu~ivanja u kratkom vremen-skom periodu koji bi mogao rezultirati sli~nim promi{ljanjima u potrazi zanovim saznanjima u izu~avanju stola~kog kraja u srednjem vijeku.

Rezime

Uprkos zna~ajnom interesu istraìva~a prvi pisani pokazatelji o Vidov-skom, Vidovom i Stocu nisu bili jasno prezentirani i iskori{teni u dovoljnojmjeri. Oni odaju izgled aktivnog regiona, sastavnog dijela {ireg humskog

podru~ja. Vidovski je tvr|ava koja doìvljava razli~itu poziciju zajedno saop}im kretanjima na humskom podru~ju, Vidovo polje je administrativnacjelina, a Stolac njeno najja~e naselje. Djelimi~no osvjeèni, istrgnuti iz broj-nih usputnih prezentiranja, ponu|eni pokazatelji se predstavljaju kao odli~no

polazi{te u daljem izu~avanju stola~kog mikroprostora.

102 Esad Kurtovi}

Documents

Esad Kurtović - Vidovski, Vidovo polje i Stolac - Prvi pisani pokazatelji