Esej Lean vs Agile

UNIVERZITET U SARAJEVU

ELEKTROTEHNIKI FAKULTET

ODSJEK ZA TELEKOMUNIKACIJE

Sarajevo, 2015. godine

Razlike izmeu Lean i agilne

metode razvoja

softvera

Esej iz predmeta Napredne metode razvoja

softvera

by Erma Perenda

Sadraj

Uvod ........................................................................................................................................... 1

1. Komparacija Lean i agilne metode razvoja softvera .......................................................... 3

1.1. Ciljevi .......................................................................................................................... 3

1.1.1. Opis ...................................................................................................................... 3

1.1.2. Poreenje .............................................................................................................. 3

1.2. Principi......................................................................................................................... 4

1.2.1. Opis ...................................................................................................................... 4

1.2.2. Poreenje .............................................................................................................. 6

1.3. Prakse........................................................................................................................... 8

1.3.1. Ininjering zahtjeva .............................................................................................. 8

1.3.2. Dizajn i implementacija ....................................................................................... 9

1.3.3. Osiguranje kvaliteta ............................................................................................ 10

1.3.4. Softver release .................................................................................................... 12

1.3.5. Planiranje projekta .............................................................................................. 13

1.3.6. Upravljanje timom .............................................................................................. 15

1.3.7. End-to-end tok .................................................................................................... 16

1.3.8. Sumarno poreenje ............................................................................................. 17

1.4. Procesi ....................................................................................................................... 18

Zakljuak .................................................................................................................................. 19

Literatura .................................................................................................................................. 20

1

Uvod

Agilne metode razvoja softvera nastale su u ranim 90-tim i predstavljaju skup modela za

razvoj softvera zasnovanih na iterativnom i inkremetalnom razvoju. Agilne metode su u

poetku zvane lagane (engl. lightweight). Godine 2001. potaknuti nezadovoljstvom

uzrokovanim velikim procentom neuspjenih IT projekata, skupina od 17 svjetskih istaknutih

softverskih inenjera su se sastali u mjestu Snowbird, Utah, SAD, gdje su usvojili naziv

agilne metode. Rezultat njihovog druenja je uveni manifest Agile Manifesto.

S druge strane pojam Lean je prvi put primjenjen u procesu upravljanja proizvodnjom (

engl. Product management process). Lean proizvodnja je dovela do ogromnog poboljanja

performansi u kontekstu proizvodnje auta Toyota, i ovaj pristup se esto oznaava kao Toyota

Production System. Lean pristup proizvodnje isporuuje visoko kvalitetne proizvode sa

smanjenim resursima u kratkom periodu. Poboljanja su postignuta kontinuiranim

poboljanjem procesa kroz sistemske analize fokusirajui se na identifikaciju nebitnog, tj.

svega to ne doprinosi vrijednosti korisnika. Lean razvoj je paradigma razvoja proizvoda sa

end-to-end fokusom na kreiranju vrijednosti za korisnika, eliminacijom nepotrebnog,

optimizacijom toka procesa, osnaivanju tima i kontinuiranom poboljanju. Lean razmiljanje

se koristi u mnogim industrijama. Poetkom 2009. za vrijeme svjetske ekonomske krize,

veina softverskih kua je razmatrala Lean principe kako bi napore razvoja softvera uinile

uinkovitijim. Danas, softverske kompanije idu ka Lean metodama kako bi kompenzirali sve

vei nedostatak talentovanih ininjera. U sutini, ideja primjene Lean principa na razvoj

softvera stara je koliko i sam termin lean. 1990. Robert Charetle je koristio pojam 'lean

development' u kontekstu strategije upravljanja rizicima koja govori o dinamikoj stabilnosti

organizacije inei je sve vie agilnijom, elastinijom i tolernatnijom na promjene. Mary i

Tom Poppendieck su Lean principe i prakse poznate za proizvodnju i razvoj proizvoda

preslikali na polje softverskog inenjerstva.

Kako bi uvidjeli razlike izmeu Lean i Agilne metode razvoja softvera, uporediemo ih

sa etiri stanovita: ciljevi, principi, prakse i procesi.

Cilj odnosi se na to to odreena metoda eli da postigne. Predstavlja razlog

zato sa se koriste odreeni principi, prakse i procesi. Cilj predstavlja odgovor na

pitanje Zato?.

2

Principi pravila koja se trebaju slijediti kako bi se ostvario cilj. Principi

predstavljaju odgovor na ta?.

Prakse nain implementacije principa. Prakse predstavljaju odgovor na pitanje

Kako?.

Procesi - opisuju tok proizvodnje. Procesi predstavljaju odgovor na pitanja Kada

e se neka aktivnost izvriti i u kojem redoslijedu?.

Bazirajui se na ova etiri aspekta u poglavlju 1 sumirane su razlike Lean i agilne metode

razvoja softvera.

3

1. Komparacija Lean i agilne metode razvoja

softvera

1.1. Ciljevi

1.1.1. Opis

Ciljevi opisuju zato bi uzimali u obzir Lean ili agilnu metodu kao metoda za razvoj softvera.

Ciljevi ove dvije metode su:

Cilj agilne metode razvoja softvera agilna metoda razvoja softvera ima za cilj

kontinuiranu isporuku release-a softvera koji se demonstrira korisniku za ilustraciju

posljednjeg statusa features-a koji ispunjavaju korisnike potrebe. Na osnovu toga

korisnici mogu dati bri feedback kako bi se bilo sigurno da softver radi zaista ono to

korisnik eli. Cilj ove metode postaje jasan izjavom da je softver primarna mjera

napretka, te da treba biti isporuen u redovnim kratkim ciklusima (2-4 sedmice).

Cilj Lean metode razvoja softvera fokusira se na stvaranju vrijednosti korisnika u

kratkom vremenskom periodu i izbjegavanju troenja vremena na aktivnostima koji ne

dodaju vrijednost korisniku. Na vrijednost u ovom sluaju se mora gledati kroz

naoale korisnika.

1.1.2. Poreenje

Oba pristupa u centar panje postavljaju korisnika. Kod agilne metode korisnici su

ukljueni na nain da nakon isporuke verzije softvera daju odreeni feedback. U Lean metodi

je dodan pojam vrijednosti koja moe imati vie znaenja. Jedna od definicija vrijednosti je da

se Lean metoda treba fokusrati na oduevljenje korisnika, to nije nuno ono to korisnik eli

ili trai. S druge strane u agilnoj metodi ono to korisnik eli je u centru panje. Ovo nije u

konfliktu sa vrijednosti u Lean metodi, ali ipak se vrijednost vie fokusira na oduevljavanju

korisnika i iznenaujui ga pozitivno, to prelazi puko zadovoljavanje potreba korisnika.

Obje metode dijele cilj da se korisniku isporuuje softver u kratkim redovnim

ciklusima. Lean i agilna metoda su sline u smislu da se novi i promjenjen feature softvera

korisiku treba to je mogue prije isporuiti.

4

1.2. Principi

1.2.1. Opis

Principi za Lean i agilnu metodu razvoja softvera opisuju pravila koja se moraju slijediti da bi

se postigli ciljevi ovih metoda. Agilni manifest definira 4 vrijednosti i 12 principa agilnog

razvoja. U Lean metodi definie se 7 principa.

1.2.1.1 Agilna metoda razvoja softvera

Vrijednosti definirani u agilnom manifestu su:

Individualci i interakcija ispred procesa i alata (V1),

Softver koji radi ispred iscrpne dokumentacije (V2),

Saradnja sa klijentom ispred pregovora o ugovoru (V3),

Reagiranje na promjenu ispred praenja plana (V4).

Agilni manifest navodi da tvrdnje na lijevoj strani imaju veu vrijednost nego tvrdnje na

desnoj strani. Definirano je 12 principa koji se mogu povezati sa jednom od etiri vrijednosti

definirane u agilnom manifestu:

1. Zadovoljstvo korisnika predstavlja najvii prioritet i da bi se postiglo softver se mora

isporuivati brzo i u kontinuiranim vremenskim ciklusima. (Vezuje se za V3.)

2. Spremnost na promjene - softver developeri moraju prihvatati promjene bilo u ranijoj

ili kasnijoj fazi razvoja, sposobnost da se reagira na promjene u kasnoj fazi se moe

smatrati kao konkurentska prednost. (V4)

3. Uestale isporuke to krai period to bolje. (V2)

4. Zajedniki rad svi rade skupa od managera do programera (V2)

5. Motivacija individualaca (V1)

6. Razgovori lice u lice (V1)

7. Softver koji radi (V2)

8. Odriv ritam (V1)

9. Tehnika izvrsnost (V2)

10. Jednostavnost (V4)

11. Samoorganiziranost tima (V1)

12. Kontinuirana refleksija analiza rada i poboljanje sa svakom iteracijom (V4)

5

1.2.1.2 Lean metoda razvoja softvera

Lean je baziran na sedam principa:

1. Eliminacija nepotrebnog u lean sve to ne dodaje vrijednost korisniku se smatra

nepotrebnim. Sedam tipova nepotrebnog je definirano u proizvodnji i oni su preslikani

na razvoj softvera (Tabela 1.1). Nepotrebno usporava isporuku softvera i zbog toga

treba to prije biti eleminisano kako bi se softver to bre isporuio.

Tabela 1.1 Nepotrebno u proizvodnji i softverskom inenjerstvu

Proizvodnja Softversko inenjerstvo

Popis: intermediate work-products i

poslova u procesu

Djelimino uraen posao posao koji nema

vrijednost dok se ne zavri npr. napisan kod

koji nije testiran

Prekomjerna proizvodnja broj

proizvedenih predmeta je vei od

traenog broja

Ekstra features funkcionalnost koja je

razvijena al ne daje vrijednost korisniku

Ekstra obrada dodatni rad je

napravljen npr. siromaane postavke

ureaja

Ekstra procesi koraci procesa koji mogu biti

uklonjeni npr. pisanje dokumentacije

Transport transport intermediate

proizvoda

Handover dodatni overhead

Pokret kruenje okolo umjesto ka

cilju

Pokret /prebacivanje zadataka ljudi moraju

prepoznavati znanje

ekanje maina sa slobodnim

kapacitetom eka na ulaz

Kanjenje kanjenje u procesu razvoja

Nedostaci - fiksiranje problema u

proizvodima

Nedostaci - fiksiranje problema u proizvodima

2. Pojaano uenje razvoj softvera predstavlja kontinuirani proces uenja. Najbolji

nain za poboljanje okruenja za razvoj softvera je da se pojaa uenje. Uenje

ukljuuje bolje razumijevanje potreba korisnika, potencijalna rjeenja za arhitekturu,

dobre strategije za testiranje itd.

6

3. Odluivanje u posljednjem momentu razvoj softvera je uvijek povezan sa

odreenom dozom nesigurnosti. Bolje rezultate mogue je postii primjenom opcija

zasnovanog pristupa, odlaganjem odluka koliko god je mogue, do trenutka do kad

sistem moe biti zasnovan na injenicama, a ne na nesigurnim pretpostavkama i

predvianjima. to je sistem sloeniji to u njega treba ugraditi to vie sposobnosti za

promjene, to omoguava odlaganje vanih i kljunih odluka.

4. Dostavljanje u najkraem moguem roku u eri brze tehnoloke evolucije ne

preivljava najvei ve najbri. Neophodno je isporuiti krajnji proizvod to ranije, da

bi se to prije dobila povratna informacija od korisnika, te ugradila u slijedeu

iteraciju. Krae iteracije poboljavaju uenje i komunikaciju u timu. Nemogue je

odlagati odluke bez brzine. Brzina dozvoljava sadanje potrebe korisnika, a ne ono to

su traili juer.

5. Potovanje ljudi lean pristup favorizuje pristup Pronai dobre ljude i pusti ih da

rade svoj posao

6. Kreiranje integriteta kvalitet treba biti ugraen u sotver u to ranijoj fazi. Korisnik

treba da ima opti dovljaj sistema tj. da osjeti integritet, kako se on reklamira,

isporuuje, te koja je njegova intuitivna primjena i dr. Konceptualni integritet

podrazumjeva da sistemski odvojene komponente rade zajedno kao cjelina, te da se

uspostavi ravnotea izemu fleksibilnosti, odravanja, efikasnosti i odziva. Ovo se

moe postii razumijevanjem domena problema i njegovim trenutnim rjeavanjem, a

ne sekvencijalnim. Protok informacija treba da bude dvosmjeran, od programera do

korinsika i obrnuto.

7. Vidjeti cjelinu prilikom poboljanja razvoja softvera cijeli tok vrijednosti se treba

posmatrati kao end-to-end proces. Npr. nema smisla poboljavati proces definisanja

zahtjeva ako proces impelentacije i kodiranja tih zahtjeva ide mnogo sporije.

1.2.2. Poreenje

Da bi uporedili Lean i agilnu metodu sa stanovita principa, grupisat e se principi u

sedam klasa i na osnovu njih dati osvrt na slinosti i razlike ove dvije metode. Veze izmeu

principa ovih metoda sumirane su u tabeli 1.2.

7

Tabela 1.2 Veze principa Lean i agilne metode razvoja softvera

Upravljanje ljudima i vostvo

Principi Agilne metode Principi Lean metode

Zajedniki rad Eliminacija nepotrebnog

Motivacija individualaca

Odriv ritam

Samoorganiziranost tima

Potivanje ljudi

Razgovori lice u lice Pojaano uenje

Tehniki kvalitet proizvoda


Softver koji radi Eliminacija nepotrebnog

Kreiranje integriteta

Tehnika izvrsnost Kreiranje integriteta

Release proizvoda


Uestale isporuke

Eliminacija nepotrebnog

Pojaano uenje

Dostavljanje u najkraem moguem roku

Fleksibilnost


Spremnost na promjene Odluivanje u posljednjem momentu

Prioritet korisnikih potreba/vrijednosti


Zadovoljstvo korisnika

Eliminacija nepotrebnog

Pojaano uenje

Odluivanje u posljednjem momentu

Dostavljanje u najkraem moguem roku

Potivanje ljudi


Vidjeti cjelinu

Jednostavnost Eliminacija nepotrebnog

Uenje


Kontinuirana refleksija Pojaano uenje

End-to-end tok


Nije definsano Vidjeti cjelinu

8

Upravljanje ljudima i vostvo svaki Lean princip ima odgovarajui Agile princip.

Obje metode dijele ista pravila za upravljanje ljudima.

Tehniki kvalitet proizvoda obje metode naglaavaju stalnu panju na kvalitet i

tehniku izvrsnost proizvoda. Mada postoji mala razlika u 9 principu agilne metode

koja naglaava da dobar tehniki dizajn poboljava agilnost.

Release proizvoda proizvodi se isporuuju u kratkim vremenskim ciklusima kod

obje metode.

Fleksibilnost obje metode daju pozornost fleksibilnosti ali na drugaiji nain. Kod

Lean metode odluka se odlae to je due mogue, dok kod agilne metode reagiranje

promjena se deava odmah.

Prioritet korisnikih potreba/vrijednosti potpuno identini prinicpi s ovog

stanovita

Uenje obje metode se fokusiraju na uenje, mada Lean metoda uzima generalniji

pristup

End-to-end tok ne razmatra se u agilnim metodama i ovo je jedna od razlika ove

dvije metode. Ovaj princip je jedinstven za Lean metodu.

1.3. Prakse

Prakse opisuje kako metode implementiraju svoje principe. Svaka metoda razvoja

softvera ukljuuje slijedee aktivnosti: Inenjering zahtjeva, dizajn i implementacija,

osiguravanje kvaliteta, softver release, planiranje projekta, upravljanje timom i end-to-end

tok. Navedene aktivnosti e biti vodilje za poreenje Lean metode i agilne metode sa

stanovita prakse.

1.3.1. Ininjering zahtjeva

Ininjering zahtjeva ukljuuje dvije prakse:

1. Na strani korisnika (engl. on-site customer) odnosi se na ukljuivanje

korisnika u razvojni proces softvera,

2. Metafore i korisnike prie opisuje ta sistem treba da radi.

9

Tabela 1.3 prikazuje koji principi Lean i agilne metode su zadovoljeni praksama u okviru

ininjeringa zahtjeva. Praksa na strani korisnika se ne koristi kod Lean metoda.

Tabela 1.3 Prakse u okviru ininjeringa zahtjeva

Praksa Podrani principi

agilne metode

Podrani principi

Lean metode

Da li se koristi

u agilnoj

metodi

Da li se

koristi u

Lean metodi

Na strani

korisnika

Zadovoljstvo

korisnika

Razgovori lice u

lice

Eliminacija

nepotrebnog

Pojaano uenje

DA NE

Metafore i

korisnike

prie

Zadovoljstvo

korisnika

Eliminacija

nepotrebnog DA DA

1.3.2. Dizajn i implementacija

Aktivnost dizajn i implementacija ukljuuje slijedee prakse:

Refaktoring kontiniurana revizija i poboljanje napisanog koda kako bi postao

odriv, itljiv i jednostavan

Standardi kodiranja primjena pravila konvencije pisanja koda, kao i fajlova/foldera

Timsko vlasnitvo koda svako je odgovoran za svaku liniju koda

Slaba ovisnost o arhitekturi isporuka jedne funkcionalnosti ne ovisi o isporuci druge

Tabela 1.4 sumira koji principi su podrani ovim praksama i koje od ovih praksi se

primjenjuju kod Lean i agilnih metoda. Prakse standardi kodiranja i timsko vlasnitvo koda je

jedinstveno za agilne metodu, dok je praksa slabe ovisnosti arhitekture jedinstvena za lean

metodu.

10

Tabela 1. 4 Prakse u okviru dizajna i implementacije


agilne metode

Podrani principi

Lean metode

Da li se

koristi u

agilnoj

metodi

Da li se

koristi u

Lean metodi

Refaktoring

Zadovoljstvo

korisnika

Jednostavnost

Pojaano uenje DA DA

Standardi

kodiranja

Zadovoljstvo

korisnika

Spremnost na

promjena

- DA NE

Timsko

vlasnitvo koda

Zadovoljstvo

korisnika

Motivacija

individualaca

Potivanje ljudi DA NE

Slaba ovisnost

arhitekture

Zadovoljstvo

korisnika

Spremnost na

promjene

Uestale isporuke

Jednostavnost

Eliminacija

nepotrebnog

Dostavljanje u

najkraem

moguem roku

NE DA

1.3.3. Osiguranje kvaliteta

Osiguranje kvaliteta je podran slijedeim praksama:

Razvoj voen testovima i automatsko tesitranje pisanje testova prije kodiranja, unit

tesiranje

Programiranje u paru

11

Kontinuirana integracija im se razvoj inkrementa zavri treba se to prije integrisati

u ukupni proizvod

Pregledi i inspekcije

Upravljanje konfiguracijom postizanje konzistentnosti izmeu komponenti sistema,

tj. postizanje integriteta.


primjenjuju kod Lean i agilnih metoda. Kod obje metode primjenjuju se sve prakse osiguranja

kvaliteta.

Tabela 1. 5 Prakse u okviru osiguranja kvaliteta

Praksa

Podrani

principi agilne

metode

Podrani

principi Lean

metode

Da li se

koristi u

agilnoj

metodi

Da li se

koristi u

Lean

metodi

Razvoj voen

testovima i

automatsko testiranje

Zadovoljstvo

korisnika

Softver koji radi

Tehnika

izvrsnost

Eliminacija

nepotrebnog

Kreiranje

integriteta

DA DA

Programiranje u paru

Zadovoljstvo

korisnika

Tehnika

izvrsnost

Eliminacija

nepotrebnog

Pojaano uenje

Kreiranje

integriteta

DA DA

Kontinuirana

integracija

Zadovoljstvo

korisnika

Razgovori lice u

lice

Softver koji radi

Tehnika

Eliminacija

nepotrebnog

Odluivanje u

poslijednjem

momentu

DA DA

12

izvrsnost

Pregledi i inspekcije

Zadovoljstvo

korisnika

Softver koji radi

Tehnika

izvrsnost

Eliminacija

nepotrebnog

Kreiranje

integriteta

DA DA

Upravljanje

konfiguracijom

Zadovoljstvo

korisnika

Softver koji radi

Tehnika

izvrsnost

Eliminacija

nepotrebnog

Kreiranje

integriteta

DA DA

1.3.4. Softver release

Softver release ukljuuje slijedee prakse:

Inkrementalna isporuka softvera

razdvajanje internih i eksternih release softvera interni release je polazite za razvoj

proizvoda kvalitete isporuenog na tritu, ali on nee biti isporuen radi strategije

trita.


primjenjuju kod Lean i agilnih metoda. Kod obje metode primjenjuju se sve prakse softver

release-a.

13

Tabela 1. 6 Prakse u okviru softver release

Praksa

Podrani

principi agilne

metode

Podrani principi

Lean metode

Da li se

koristi u

agilnoj

metodi

Da li se

koristi u

Lean

metodi

Inkrementalna

isporuka korisniku

Zadovoljstvo

korisnika

Uestale isporuke

Softver koji radi

Eliminacija

nepotrebnog

Pojaano uenje

Dostavljanje u

najkraem

moguem roku

Kreiranje

integriteta

DA DA

Razdvajanje

eksternih i internih

release

Zadovoljstvo

korisnika

Tehnika

izvrsnost

Eliminacija

nepotrebnog

Kreiranje

integriteta

DA DA

1.3.5. Planiranje projekta

Planiranje projekta ukljuuje slijedee prakse:

Kratke iteracije

Adaptivno planiranje u skladu sa korisnikim zahtjevima i priama najvieg prioriteta

Time-boxing

Planiranje igre tj. slijedee iteracije


primjenjuju kod Lean i agilnih metoda. Praksa planiranja igre se ne primjenjuje u Lean

metodi, ova praksa je jedinstvena za agilnu metodu i prvenstveno se koristi kod SCRUM

metode.

14

Tabela 1.7 Prakse u okviru planiranja projekta

Praksa

Podrani

principi agilne

metode

Podrani

principi Lean

metode

Da li se

koristi u

agilnoj

metodi

Da li se

koristi u

Lean

metodi

Kratke iteracije

Zadovoljstvo

korisnika

Spremnost na

promjene

Uestale

isporuke

Softver koji radi

Tehnika

izvrsnost

Eliminacija

nepotrebnog

Pojaano uenje

Kreiranje

integriteta

DA DA

Adaptivno planiranje u

skladu sa korisnikim

zahtjevima i priama

najvieg prioriteta

Zadovoljstvo

korisnika

Spremnost na

promjene

Eliminacija

nepotrebnog

Pojaano uenje

Odluivanje u

posljednjem

momentu

DA DA

Time-boxing

Zadovoljstvo

korisnika

Uestale

isporuke

Eliminacija

nepotrebnog

DA DA

Planiranje igre

Zadovoljstvo

korisnika

Spremnost na

promjene

Eliminacija

nepotrebnog

Pojaano uenje

DA NE

15

Razgovori lice u

lice

1.3.6. Upravljanje timom

Upravljanje timom ukljuuje slijedee prakse:

Ko-locirani razvoj

Krosfunkcionalni timovi

40-satno vrijeme

Stand-up susreti dnevni sastanci

Tim odabire line zadatake


primjenjuju kod Lean i agilnih metoda. Prakse 40-satno vrijeme i stand-up susreti se ne

primjenjuje u Lean metodi, ove prakse su jedinstvene za agilnu metodu.

Tabela 1.8 Prakse u okviru upravljanja timom


agilne metode

Podrani

principi Lean

metode

Da li se

koristi u

agilnoj

metodi

Da li se

koristi u

Lean

metodi

Kolocirani razvoj

Zadovoljstvo

korisnika

Razgovori lice u lice

Kontinuirana

refleksija

Eliminacija

nepotrebnog

Pojaano uenje

DA DA

Krosfunkcionalni

timovi

Zadovoljstvo

korisnika

Zajedniki rad

Eliminacija

nepotrebnog

Pojaano uenje

DA DA

40-satno vrijeme Zadovoljstvo

korisnika

Eliminacija

nepotrebnog

Kreiranje

DA NE

16

Odriv ritam

Tehnika izvrsnost

integriteta

Stand-up susreti

Zadovoljstvo

korisnika

Kontinuirana

refleksija

Eliminacija

nepotrebnog

DA NE

Tim odabire

vlastite zadatke

Zadovoljstvo

korisnika

Spremnost na

promjene

Motivacija

individualaca

Samoorganiziranost

tima

Potivanje ljudi DA DA

1.3.7. End-to-end tok

End-to-end tok obuhvata slijedee prakse:

Value-stream mapiranje vizualizacija cjelokupnog procesa razvoja softvera.

Mapiranje ima za cilj da se identificiraju i uklone svi koraci koji ne kreiraju vrijednost.

Upravljanje zalihama (engl. inventory management) sa teorijom redova ekanja i

teorijom ogranienja upravljanje procesima koji nisu zavreni, a sami po sebi ne

dodaju neku vrijednost korisniku

Glavni ininjer osoba odgovorna za uspjeh ili neuspjeh razvojnog tima

Kanban pull sistem korisnik alje zahtjev za proizvod i razvojni tim tek tada razvija

tu funkcionalnost. Zbog pull zahtjeva od strane korisnika izbjegava se proizvodnja

neeljenih proizvoda.


primjenjuju kod Lean i agilnih metod. Ove prakse su jednistvene samo za Lean metodu.

17

Tabela 1.9 Prakse u okviru end-to-end toka


agilne metode

Podrani principi

Lean metode

Da li se

koristi u

agilnoj

metodi

Da li se

koristi u

Lean metodi

Value stream

mapiranje Svi Svi NE DA

Upravljanje

zalihama

Zadovoljstvo

korisnika

Uestale isporuke

Softver koji radi

Tehnika izvrsnost

Eliminacija

nepotrebnog

Dostavljanje u

najkraem

moguem roku


Vidjeti cjelinu

NE DA

Glavni ininjer Svi Svi NE DA

Kanban pull

sistem

Zadovoljstvo

korisnika

Spremnost na

promjene

Eliminacija

nepotrebnog

Dostavljanje u

najkraem

moguem roku

NE DA

1.3.8. Sumarno poreenje

Isto sve prakse u okviru Osiguranja kvaliteta i Softver release se primjenjuju i u

Lean i agilnoj metodi

Jedinstveno za agilnu metodu prakse na strani korisnika, standardi kodiranja,

timsko vlasnitvo koda, planiranje igre, 40-satno vrijeme, stand-up susreti

Jednistveno za Lean metodu sve prakse u okviru perspektive End-to-end toka i

praksa slaba ovisnost arhitekture u okviru dizajn i implementacija

18

1.4. Procesi

Agilni razvoj se sastoji od niza instancija u obliku agilnih procesa. Najpoznatiji

predstavnici su ekstremno programiranje i SCRUM. S druge strane, Lean razvoj ne predlae

tok rada tj. proces proizvodnje specifinog proizvoda. Lean samo formulie principe i prua

alate za analizu procesa koji predstavljaju vodie za poboljanje procesa kako bi se postigao

dobar tok vrijednosti. Jedna od prednosti nedefinisanja procesa jeste to se Lean metoda moe

primjeniti na bilo koji sistem, dok se agilni procesi esto moraju prilagoavati kontekstu.

19

Zakljuak

U ovom eseju izvrena je komparacija Lean metode u odnosu na agilnu metodu razvoja

softvera iz etiri razliita perspektive. U pogledu cilja obje metode imaju iste ciljeve koje ele

postii, a to je isporuiti kvalitetan softver u to kraim kontinuiranim vremenskim ciklusima.

Prema principima ovih metoda mogue je konstatovati da agilna metoda predstavlja Lean

metodu, ali Lean metoda nije agilna metoda, to je posljedica injenice da je princip end-to-

end toka karakteristian samo za Lean metodu. Sa stanovita naina implementacije principa

tj. praksi moe se konstatovati da sve prakse u okviru Osiguranja kvaliteta i Softver release se

primjenjuju i u Lean i agilnoj metodi. Prakse koje su jedinstvene za agilnu metodu su praksa

na strani korisnika, standardi kodiranja, timsko vlasnitvo koda, planiranje igre, 40-satno

vrijeme, stand-up susreti, dok prakse jedinstvene za Lean metodu su sve prakse u okviru

perspektive End-to-end toka i praksa slaba ovisnost arhitekture u okviru dizajna i

implementacije. Lean metoda ne definie procese ve samo principe i smjernice za

poboljanje procesa, to joj omoguava da se moe primjeniti na bilo koji sistem ili poslovni

proces. S druge strane, agilna metoda definie procese i koji se vrlo esto moraju

prilagoavati kontekstu.

20

Literatura

[1] K. PETERSEN. Implementing Lean and Agile Software Development in Industry. Blekinge Institute of Technology. Sweden, 2010.

[2] I. SOMMERVILLE. Software Engineering. Pearson Education, Inc. 2011.

[3] IEEE SOFTWARE. Lean Software Development. September/October 2012.

Documents

Esej Lean vs Agile