djelo književnopovijesno razdoblje

vrsta djela glavni lik/likovi o djelu – problemska pitanja

Sofoklo: Antigona

antička grčka (klasična) književnost 8. st. prije Krista do 5. st.

tragedija - poetika: tragični junaktragična krivnjatragičan završetakkatarza i uzvišen stil

Antigona, Kreont, Hemon, Izmena, Euridika, Tiresija

sukob pojedinca i vlasti (Antigona i Kreont); sukob univerzalnih moralnih vrijednosti i ljudskih zakona; tema: kršenje Kreontova proglasa (Antigona je sahranila brata Polinika)Antigona (kći Edipova i Jokaste) – mitska priča o Edipovu prokletsvu (prokletsvo roda)Antigona – altruizram; građanski neposluhKreont – samovljan vladar (autokratija)

Marin Držić: Dundo Maroje

hrvatska renesansa16. stoljeće (dubrovački krug)hedonizam i aktivizam, sukob starost – mladost)fortuna i virlina

komedija karaktera i komedija intrige

Maro, Maroje, Laura, Ugo Tudešak, Popiva, Pomet, Bokčilo, Petrunjela, Pera

vrijeme: 1551.tema: sukob oca i sina zbog sinovljeva rasipnog života, sukob gospodara (Maro i Ugo Tudešak), sukob slugu (Pomet i Popiva)dramska radnja smještena u Rim; kompozcija: 5 činova i dva prologa (Dugi Nos i autorov prolog)likovi gospodara i slugu: Maroje - Bokčilo, Maro - Popiva, Pomet Trpeza - Ugo Tudeško, Laura – Petrunjelalik Pometa - lik reneansnog čovjeka (fortuna, vjetruzor, pacijent, akomodavanje)opreka ljudi nazbilj(razboriti,mudri, inteligentni, sposobni) i ljudi nahvao – priča o Staroj Indija (utopijska sličica) – alrgorijska priča: neirzavna kritika dubrovačke oligarhije

Goethe: Patnje mladoga Werthera

njemački predromantizamkraj 18. st. (1800. - 1830.)

epistolarni roman (roman u obliku pisama) ljubavni i društveni roman

Werther, Lotta, Albert

vrijeme: 1774.; pisma prijatelju Wilhelmutema: nesretna Wertherova ljubav prema Lottidovodijelna kompozicija; Werther - romantičarski lik: hipersenzibilan, voli umjetnost, uživa u prirodi, sukob s okolinom; patetičan, sukob ideala i zbilje - romantičarski svjetonazor (kult patnje i prenaglašena osjećajnost)

E. A. Poe: Crni mačak

američka književnost – romantizamkraj 18. stoljeća

pripovijetka neimenovani pripovjedač, žena, crni mačak

tema: ubojstvo i nastojanje da se ubojstvo prikrije (naslanja se na tradiciju gotskih romana – dojam jeze i strave)simbolika crnog mačka - zla pripovjedačeva zla priroda materijalizirana u životinjimistika i fantastika – miješanje iracionalnog i racionalnog

F. M. Dostojevski: Zločin i kazna

ruski realizam (visoki realizam)1830. – 1880.

roman - filozofski, društveni, kriminalistički, roman ideja

Raskoljnikov, Sonja Marmeladova, Porfirij, Razumihin, Dunja, Lužin, Svidrigajlov

1866. realistička i modernistička obilježja romana – preteča moderne prozetema: ubojstvo (zločin) u ime višeg ciljafilozofska motivacija - ideja o iznimnom pojedincu (ljudi uši i ljudi Napoleoni)zločin – u ime višeg cilja (Aljona Ivanovna – društveni parazit)odnos prema kazni: prihvaća kaznu i u epilogu romana kršćansko učenje o skrušenom kajanju i iskupljenju (Lazarovo uskrsnuće – povratak u društvo)Sonja Marmeladova – ideja kršćanskog milosrđa (dovodi Raskoljnikova do priznanja)

1

G. Flaubert: Gospođa Bovary

francuski realizam1830. – 1880.

psihološki i društveni roman

Emma Bovary, Charles (liječnik) Leone, Rodolphe (ljuvavnici)Homais(ljekarnik), Lehreaux (lihvar)

1857. povreda javnog ćudoređa (veličanje preljubništva)tema: život Eme Bovary (snovi, grijeh i propast) – brak sa Charlesom Bovaryjem (nemaštovit, isprazan, dobroćudan, neambiciozan seoski liječnik)Homais – ljekarnik koji prema načelu tipičnosti predstavlja mentalitet provincije i častohlepnosttragična sudbina u malograđanskoj sredini (preljubništvo i brakolomstvo)sukob mašte i stvarnosti – knjiški ideal (čitanje romantičarskih romana u samostanu) bovarizam: čovjekova sklonost da se smatra drukčijim nego što jest; simbol čežnje za neostvarvim

Milutin Cihlar Nehajev: Bijeg

hrvatska moderna(1892. Antun Gustav Matoš, Moć savjesti – 1914. Matoševa smrt)

roman lika i psihološko romanmodernost romana – prekidanje autroskog pripovijedanja ulomcima dnevnika i pismima, retrospekcijama i introspekcijama

Đuro Andrijašević, Toša, Vera Hrabarova

1909. podnaslov: Povijest jednog našeg čovjekatema: život nadarenog, ali pasivnog, depresivnog književnika, intelektualcanaslov – bijeg od života i životnih preprekaĐuro Andrijašević – tipični bezvoljni intelektualac - antijunak, leskovarac, otuđeni pojedinacsklon kontemplaciji i autoanalizi, autodestruktivan i fatalist (sve je zapisano u zvijezdama)odnos okoline i pojedinca – tragičan kraj – predaje se moru

F. Kafka: Preobrazba

avangarda – prvih tridesetak godina 20. stoljeća

pripovijetka - magijski realizam, nadrealističke značajke ( miješanje sna i jave), ekspresionističke (atmosfera straha i tjeskobe – kafkijanska atmosfera)

Gregor Samsa, Greta, majka, otac, sluškinja, podstanari

1915. tema: preobrazba čovjeka u kukca (alegorija odnos pojedinca i društva – dehumanizacija i usamljenost čovjeka u modernom društvu): dvostruko značečnje – tjelesna preobrazba Gregora u kukca i promjena obiteljskih odnosatrodijelna kompzicija (preobrazba, ranjavanje i smrt)usamljenost, obitelj kao mikroslika društva; estetika šoka, bizarnosti i paradoksa, nadrealistički i ekspresionistički elementi, egzistencijalistički - problem ljudskog života (svrhe i smisla ljudskog postojanja)Gregorova smrt – posljednja žrtva za obitelj: predaje se smrti kako bi obitelj oslobodio tereta i straha (izdahne zbog duhovne gladi) – obitelj smrt doživljava kao olakšanje (riješili se gamadi)kraj djela: početak komunikacije (razgovor članova obitelji o Gretinoj budućnosti i promjeni stana)

Antun Branko Šimić: Preobraženja

hrvatski ekspresionizam(opreka impresionizmu, antimimetička)1914. zbirka Hrvatska mlada lirika do 1928.

Preobraženja -zbirka pjesama slobodnih stihova

1920. naslov ukazuje na preobrazbu vanjskog materijalnog svijeta u svojoj nutrini „odstvaruje materiju“prva zbirka slobodnih stihova - 48 pjesama tematski krugovi: kozmički ekspresionizam; umjetnost; zavičaj, intimne teme, smrt i socijalne temeobilježja Šimićeve poezije: slobodan stih, škrtost izraza, eliptičnost, odstupanje od pravopisne norme, funkcionalno upošljavanje bjeline

2

A. Camus: Stranac

moderna književnost 1942. kasni modernizam (od 40-ih do 70-ih godina)

filozofski roman (ideja apsurda)zbirka eseja Mit o Sizifu – Sizif kao heroj apsurda (pobjeda besmisla prihvaćenjem)

Mersault tema: bezličan Mersaultov život, ubojstvo, sudski proces i kaznaroman lika – solilokvij, provoosobeni pripovjedač, tehnika redukcije, osjetilni podržajidvodijelna kompozicija, prvi dio završava ubojstvom Arapina, drugi dio započinje Mersaulotovim boravkom u zatvoruideja: čovjek je stranac u svijetu u kojem živiMersault – moderni Sizif – prividno bešćutan, iskren, ravnodušanodnos prema kazni – prihvaća smrt kao izalz iz apsurdnostine prihvaća licemjerstvo i društvena pravila koja se temelje na laži

Miroslav Krleža: Gospoda Glembajevi (1928.)

hrvatska književnost od 1929. do 1952.

psihološko-društvena drama

Leone, Ignjat, barunica Castelli, Angelika, Silberbrandt

1929./1930. ciklus o Glembajevima: Gospoda Glemabjevi, U agoniji, Ledatema: propast agramerske patricijske bankarske obitelji – moralna i financijskakompozicija tri čina - jedinstvo mjesta, vremena i radnje 1. čin: nakon obljetnice firme Glembay, 2. čin sukob Ignjata i Leonea i Ignjatova smrt3. čin: bankrot, baruničina smrt)tema: propast obitelji Glembaypojam glembajevštine – atmosfera laži i nemorala, hipertrofija i degenerativnost, uspinanje u društvu nemoralnim djelima - parveniLeone - povratak, umjetnik, razum-nagon, napetih živaca überspannt; simbolika ženskih likvoa, naturalističko: glembajevska i danijelijevska krv, provokativan, ironičan, buntovan, sarkastičanbiološka motiviranost (Barboczy legenda) socijalna podloga drame: slučaj Rupert -Canjeg

Miroslav Krleža: Povratak Filipa Latinovicza (1932.)

hrvatska književnost od 1929. do 1952.

monološko-asocijativan roman,kunst- roman (roman o umjetnosti i umjetniku) bildungs- roman (roman o odrastanju)

Filip, majka Regina (Kazmiera), Liepach, Bobočka (Ksenija Radajeva), Kyriales, Joža Podravec

1932. prvi hrvatski moderni roman - stilske osobitosti: asocijativnost, defabularizacija; retrospekcija, unutarnji monolozi, simultanost vremenaanalitičko-psihološki romantema: slika dezintegriranog hrvatskog intelektualca – pitanje podrijetla (motiv podloge – Europejac i Panonac), pitanje identiteta (zagonetka oca – pitanje paternaliteta) i slikarska impotencija (raspadnuta stvarnost – izgubio je boje – prevaldava siva)motiv povratka: fizički i emocionalno vraćanje u djetinjstvoFilip Latinovicz: slikar fauvist, introvertiran, neurastenik, nihilist simbolika: Bobočka utjelovljenje nagonskog rušilačkog – fatalna žena, nimfomanka, erotska inteligencija, ženka Kyriales - Filipov nihilist – duhovni dvojnik, Filipov sumnjač, negator – rasprave o umjetnosti

J. D. Salinger: Lovac u žitu

moderna književnost - kasni modernizam (druga polovica 20. St.)

roman - proza u trapericima (jeans- proza)

Holden Caulfield 1951. tema: dva dana Holdenova lutanja New Yorkom i emocionlno buđenje u sanatorijuprimjer jeans-proze: nepuzdani pripovjedač, lik buntovnik, ne prihvaća pravila, odnos prema tradicionalnim vrijednostima i autoritetima, jezični idiom (mladi pripovjedač, introvertiran, otpor prema ustaljenim vrijednostima, prevlast žargona)ispovijest u provom licusimbolika naslova: žitno polje – svijet mladih, svijet odraslih – provalij, Holedan kao lovac, hvatačkraj romana: emocionalno buđenje (prostori u romanu)

3

Antun Šoljan: Kratki izlet

druga moderna1952. - 1969.

model jeans proze, egzistencijalistički roman i elementi pikraskog romana

neimenovani pripovjedač, Roko, Petar, Ivan, Vladimir, dvije Ofelije

1965. egzistencijalistički roman; pikarski roman, roman u trapericamatema: 1. egzistencijalistička: potraga za smislom; život kao kružno kretanje2. izgubljena generacija - pasivnost i besperspektivnost generacije 3. politička alegorija - alegorijska slika puta hrvatskog društva u socijalizamnarator – predstavnik defetističke poslijeratne generacijekratki izlet – metafora za pitanjem smisla klapa – kolektivna svjest – osjećaj egzistencijalne sigurnosti i pripadanosti (apatični izeltnici)osipanje klape – smisao je u kretanju, a ne dosezanju ciljakraj djela: kazivač spoznaje da sam mora osmisliti vlasiti život i donijeti egzistencijalnu odluku

Ranko Marinković: Ruke

druga moderna1952. - 1969.

zbirka novelanaslovni motiv – ruke kao metafora proturječnosti u čovjeku

1962. zbirka: Samotni život moj, Suknja, Prah, Anđeo, Koštane zvijezde, Benito Floda von Reltih, Ruke, Zagrljaj osnovna stilska obilježja: intelektualizacija, pitanje ljudskog postojanja i smisla ljudskog života, ironija, intertekstualnost, autoreferncijalnost, grotesknostPrah: ironijski pristup ljubavi i sreći i pretvaranje u zemaljski prah psihološka novela (Ana, Tonko Jankin, geometar)Anđeo: odnos života i smrt (Albert Knez, Lojz, Frida)alegorijsko značenje: nema anđela koji čuva život ljudskih strasti i iluzijaRuke: jedinstvo suprotnosti u čovjeku (Lijeva i Desna ruka) suprotnost nagonskog, primitivnog i civliziranog, inteligentnog; groteska: završno pljuvanje obraza – pranje od odgovornosti)Zagrljaj: posveta Ivanu Goranu Kovačiću;odnos između stvarnog života i književnosti – priča o nastajanju umjetničkog djelaalegoričnost: novela problematizira pisanje, preko žandarovih priča upoznaje se jedna zbilja; stvarnost u piščevom zagrljaju umire – žandor je realist/zbilja

4