Upload
others
View
1
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
valeri modebaZesocialur mecnierebaTa doqtori, profesori
espaneTissagareo politika
(1939-2011)
Tbilisi
2012
redaqtori: vaJa SubiTiZe, politikis mecnierebaTa doqtori,
sruli profesori
recenzenti: Sadiman biwaZe, istoriis mecnierebaTa doqtori
© valeri modebaZe
Sps `gamomcemloba grifoni~
ISBN 978-9941-9235-6-2
3
sarCevi
Sesavali....................................................................4
1. espaneTis sagareo politika frankos
reJimis dros (1939-1975)........................................7
2. espaneTis sagareo politika
gardamavali periodis dros(1975-1982)...............44
3. espaneTis sagareo politika
gardamavali periodis Semdeg(1982-2011).............70
4. espaneTi da laTinuri amerika........................105
5. espaneTi da gibraltari..................................115
6. espaneTi da arabuli samyaro..........................127
7. espaneTi da saqarTvelo..................................140
daskvna...................................................................164
4
SesavaliwignSi ganxilulia espaneTis sagareo politika
meoce saukunis dasawyisidan 2012 wlamde. espane-
Tis sagareo politikis analizi iwyeba frankos
periodidan, romlis mmarTvelobis sawyis etapze
espaneTi TiTqmis srul izolaciaSi iyo moqce u-
li da ar hqonda urTierTobebi msoflios wam-
yvan qveynebTan. mkiTxvels SeiZleba gauCndes
kiTxva: ratom aris espaneTis sagareo politika
CvenTvis aseTi aqtualuri Tema? espaneTi aris
kargi magaliTi imisa, Tu rogor SeuZlia qve-
yanas, rom Tavi daaRwios saerTaSoriso izola-
cias da gaxdes civilizebuli saxelmwifo. es-
paneTi SeiZleba iyos marTlac sanimuSo qveyana
im saxelmwifoebisaTvis, romlebic axla iwyeben
damokratiuli sistemis mSeneblobas da demokra-
tiuli reformebis gatarebas. espaneTs gaaCnia
avtoritarizmidan demokratiaze gadasvlis Zal-
zed didi gamocdileba. espaneTi, romelic meoce
saukunis pirvel naxevarSi iTvleboda msoflios
erT-erT yvelaze CamorCenil da ganuviTarebel
saxelmwifod, ramodenime aTwleulSi gadaiqca
evropis mowinave qveyanad. miuxedavad tragiku-
li warsulisa da frankos reJimiT gamowveuli
Rrma socialuri, ekonomikuri da politikuri
krizisisa, espaneTma SeZlo izolaciisagan Tavis
daRweva da sruli integracia evro-atlantikur
struqturebSi. dReisaTvis espaneTi araf riT ar
Camouvardeba dasavleT evropis civilizebul
qveynebs da wamyvani adgili ukavia msoflios gan-
5
viTarebul kapitalistur qveynebs Soris. dRes
espaneTi evropis erT-erTi maRalganviTarebu-
li qveyanaa da erToblivi erovnuli produqtis
moculobiT (570 mlrd) msoflioSi meaTe ad-
gili ukavia. ramdenime aTeuli wlis win poli-
tikuri da ekonomikuri situacia qveyanaSi sru-
liad gansxvavebuli iyo. TiTqmis ormocdaaTi
wlis gan mavlobaSi espaneTis roli saerTaSori-
so urTierTobebSi Zalzed SezRuduli iyo. is
ar iricxeboda arc erT im saerTaSoriso orga-
nizaciaSi, romlebic warmoiSva meore msoflio
omis Semdeg, rac qveynis ganviTarebas mkveTrad
aferxebda. demokratizaciis procesma, romelic
daiwyo espaneTSi frankos xangrZlivi diqtatu-
ris Semdeg, radikalurad gardaqmna espaneTis sa-
zogadoeba. demokratiuli reformebis gatarebis
Semdeg espaneTma saerTaSoriso izolacias Tavi
daaRwia da Rirseuli adgili daimkvidra evropis
mowinave qveynebs Soris.
wigni Sedgeba 7 Tavisagan. pirvel TavSi
ganxilulia espaneTis sagareo politika frankos
reJimis dros (1939-1975). frankos xelisuflebaSi
yofnis dros espaneTi saerTaSoriso izolaciaSi
iyo moqceuli da diqtatorul reJimTan mWid-
ro urTierTobebis damyarebas Tavs aridebdnen
evropis wamyvani qveynebi. meore Tavi exeba espa-
neTis sagareo politikas gardamavali periodis
dros (1975-1982), rodesac daiwyo demokrati-
zaciis procesi qveyanaSi da politikuri sistemis
radikaluri gardaqmna. mesame TavSi ganxilulia
6
espaneTis sagareo politika gardamavali perio-
dis Semdeg (1982-2011). am periodSi moxda espane-
Tis gawevrianeba evro-atlantikur struqtureb-
Si da espaneTi gaxda evropis erT-erTi mowinave
da warmatebuli qveyana. meoTxe Tavi exeba espa-
neTis urTierTobebs laTinuri amerikis qveyneb-
Tan. laTinuri amerikasTan mWidro kavSirebis
SenarCuneba yovelTvis warmoadgenda espaneTis
sagareo politikis prioritetul mimarTulebas.
mexuTe Tavi mimoixilavs espaneTis urTierTo-
bebs gibraltarTan. gibraltars espaneTi miiC-
nevs mis teritoriad da amitomac moiTxovs am pa-
tara kldis dabrunebas. meeqvse Tavi exeba espane-
Tis urTierTobebs arabul samyarosTan. espaneTs
aqvs pretenzia, rom iyos xidi arabul samyarosa
da evropas Soris. bolo TavSi ganxilulia espa-
neTis urTierTobebi saqarTvelosTan. vardebis
revoluciis Semdeg or qveyanas Soris kavSirebi
sul ufro da ufro intensiuri xdeba da Rrmav-
deba saqarTvelosa da espaneTs Soris urTier-
Tobebi sxvadasxva sferoSi.
7
1. espaneTis sagareo politikafrankos reJimis dros
XIX saukinis bolos espaneTma dakarga yvela
Tavisi koloniuri samflobelo amerikaSi. es ga-
mowveuli iyo ara marto laTinur amerikaSi erov-
nul-ganmanTavisuflebeli moZraobebis dawyebiT,
romlebmac SeZles espaneTis koloniuri imperiis
moZvelebuli saxelmwifo struqturebis ganad-
gureba, aramed aseve aSS-sTan dapirispirebiT.
1898 wlis espaneT-amerikis omis Sedegebi Zal-
zed mZime aRmoCnda qveynisaTvis. am omma espaneTs
didi moraluri da materialuri zarali miayena.
man dakarga bolo koloniuri samflobeloebi:
puerto riko, kuba, guami da filipinebi. espa-
nelebisaTvis gansakuTrebiT mtkivneuli aRmoC-
n da kubis dakargva, vinaidan kuba TiTqmis oTxi
saukunis ganmavlobaSi espaneTis ganuyofeli
na wi li iyo da espaneli xalxi mas koloniad ki
ara, aramed espaneTis erT-erT provinciad miiC-
nevda. 1492 wels qristefore kolumbma pirveli
mogzaurobis dros aRmoaCina es kunZuli da am
periodidan moyolebuli kuba espaneTis samefos
SemadgenlobaSi Sedioda. mas Semdeg rac laTinu-
ri amerikis qveynebma brZoliT moipoves espaneTi-
sagan damoukidebloba (1810-1825), kuba da puer-
to riko iyo espaneTis bolo samflobeloebi
ame rikaSi. am teritoriebis SenarCuneba espaneTs
didi Zalisxmevis fasad daujda da amitomac maTi
dakargva did danakliss warmoadgenda espaneTi-
saTvis.60 XIX saukunis bolos espane Ti ukve aRar
8
iTvleboda imperiul saxelmwifod, espaneT-ame-
rikis omma sabolood gaanadgura espaneTis ko-
loniuri imperia. is saSualo sididis, CamorCe-
nil, ganuviTarebel qveyanad gadaiqca, romelic
ar monawileobda evropis politikur procesebSi
da gariyuli da izolirebuli aRmoCnda danarCe-
ni evropisagan. meoce saukunis pirvel naxevar-
Si neitraliteti espaneTis sagareo politikis
erT-erTi mTavar damaxasiaTebel Strixad gada-
iqca. espaneTi ar iyo gawevrianebuli evropis
arc erT samxedro-politikur gaerTianebaSi da
didi xnis ganmavlobaSi izolaciaSi rCeboda.
espa neTs ar miuRia monawileoba arc pirvel da
arc meore msoflio omSi da frankos mmarTve-
lobis sawyis etapze qveyana gariyul iqna saer-
TaSoriso Tanamegobrobis mier faSistur reJi-
mebTan TanamSromlobisa da mWid ro kavSirebis
SenarCunebis gamo.15 faSisturi qveynebis daxmare-
biT frankom SesZlo samoqalaqo omSi respubli-
kelebis damarcxeba da 1939 wlis martSi frankos
diqtatoruli reJimi mTeli espaneTis terito-
riaze gavrcelda. qveyanaSi sisxliani diqtatu-
ra damyarda, romelic Zalian did msgavsebas
amJRavnebda hitlerisa da musolinis faSistur
reJimebTan. espaneTSi terorma daisadgura: aso-
biT aTasi respublikeli samoqalaqo omSi dai-
Rupa, xolo is, vinc gadarCa, an sakoncentracio
banakSi amoyo Tavi, an iZulebuli gaxda qveyana
daetovebina. xuTasi aTasi espaneli emigraciaSi
wavida da ucxoeTis qveynebs Seafara Tavi.
9
xelisuflebaSi mosvlis Semdeg frankos saga-
reo politikis mTavari prioriteti Tavisi reJi-
mis gaZliereba iyo, amitomac is ufro dauaxlov-
da im dros arsebul faSistur reJimebs. Tumca
meore msoflio omis dros espaneTi neitrali-
tets inarCunebda, frankos reJimi mainc ar ma-
lav da simpaTiebs RerZis saxelmwifoebis mimarT,
romlebsac is moralur, ekonomikur da samxedro
daxmarebas uwevda. frankom samoqalaqo omi na-
cisturi germaniisa da faSisturi italiis dax-
marebiT moigo, romlebsac surdaT kidev erTi
faSisturi reJimis damyareba evropaSi. germania
mas TviTmfirinavebs da iaraRs awvdida. ita-
liac aqtiur daxmarebas uwevda da frankos da sa-
xmareb lad divizias diviziaze gzavnida.5 amito-
mac franko RerZis sawelmwfioebTan garkveul-
wilad valSi iyo da ar SeeZlo maTTvis zurgi
Seeqcia. hitleri imedovnebda, rom espaneli
faSistebi elementaruli madlierebis gamosaxa-
tavad `RerZis~ saxelmwifoebis mxareze ibrZo-
lebdnen. frankos marTlac madlierebis gamo-
saxatavad mtkiced hqonda gadawyvetili SeerTe-
boda faSisturi qveynebis alianss da 1939 wels
hitlerTan da musolinisTan erTad, xeli moawe-
ra antikomunistur paqts. komunistebis moZule
frankos mtki ced hqonda gadawyvetili germanias
da italias daxmareboda bolSevizmis winaaRmdeg
brZolaSi. frankos surda gverdSi amodgomoda
faSistur qveynebs da maTTan erTad Cabmuliyo
meore msoflio omSi, vinaidan Tvlida, rom omSi
10
aqtiuri monawileoba mas saSualebas miscemda
gaeZlierebina espaneTis poziciebi saerTaSoriso
arenaze, magram im droisasTvis espaneTi imdenad
dauZlurebuli iyo samoqalaqo omis Sedegad,
rom arc samxedro da arc politikuri Tvalsaz-
risiT, seriozul Zalas ar warmoadgenda.44 espa-
neTSi arsebuli savalalo ekonomikuri viTareba
germanelebisTvisac kargad iyo cnobili. im pe-
riodSi germaniis elCi espaneTSi, eberhard fon
Storeri Tavis xelisuflebas auwyebda, rom sa-
moqalaqo omiT dasustebul qveyanas ar Seswevda
unari mieRo monawleoba omSi. rTul ekonomikur
mdgomareobas da SimSils SeeZlo Sida areulobe-
bis gamowveva da qveynis destabilizacia.53
hitleri da musolini kargad iyvnen infor-
mirebuli espaneTis ususurobis Sesaxeb, magram
germaneli da italieli faSistebi mainc cdi-
lobdnen, rom espaneTi gadaeqciaT Tavis saomar
placdarmad, saidanac maT SeeZlebodaT dar tyme-
bis miyeneba inglisis, safrangeTisa da amerikis
SeerTebuli StatebisaTvis da ganexorcielebi-
naT maT winaaRmdeg Setevebi rogorc xmelTaSua
zRvaSi, aseve CrdiloeT afrikaSi da laTinur
amerikaSi.56 franko, miuxedavad didi zewolisa
hitlerisa da musolinis mxridan, romlebic mas
mouwodebdnen, rom Cabmuliyo omSi, iZulebuli
Seiqmna neitraliteti SeenarCunebina da uari
eTqva omSi monawileobaze. frankos omSi armo-
nawileoba ramodenime mizeziT iyo ganpirobebu-
li. pirveli mizezi, ris gamoc man gadaw yvita
11
neit ralitetis SenarCuneba, iyo espaneTis eko-
nomikis savalalo mdgomareoba samwliani samoqa-
laqo omis Semdeg. espaneTSi SimSili mZvinvarebda
da yovel weliwads asobiT aTasi adamiani iRupe-
boda. ekonomikuri siduxWiriT gawamebuli espa-
nelebi sakvebis mosapoveblad nagavsayrelebsa da
nagvis yuTebSi iqeqebodnen. espaneTSi ekonomiku-
ri viTareba sul ufro da ufro uares deboda
da samoqalaqo omiT dauZlurebul qveyanas ar
Seswevda unari axal omSi Cabmuliyo da eqspan-
sionisturi politika gaetarebia. garda amisa
omSi Cabma gamoiwvevda espaneTis mxridan oficia-
lurad omis gamocxadebas, rac gazrdida mezobe-
li safrangeTisa da did birtaneTis agresias
espaneTis mimarT. frankos yvelaze metad eSino-
da imis, rom safrangeTs da britaneTs, gibral-
taris mxridan ar wamoewyoT samxedro aqcia mis
winaaRmdeg. franko Tvlida, rom misTvis yvela-
ze momgebiani iqneboda, Tu espaneTi omSi bolo
wuTebSi Caebmeboda, raTa gamarjvebis SedegebiT
masac esargebla da amave dros agresiis saf rTxe
Tavidan aecilebina. kidev erTi mizezi, ris ga-
moc frankom gadawyvita ar mieRo monawileoba
meore msoflio omSi, iyo did britaneTze da
SeerTebul Statebze espaneTis ekonomikuri da-
mokidebuleba. SeerTebuli Statebi da brita-
neTi erToblivi ZalisxmeviT cdilobdnen, rom
ar daeSvaT espaneTis omSi Cabma da amitomac mas
sawvaviT da marcvleuliT amaragebdnen. am dax-
marebiT isini cdilobdnen espaneTis neitrali-
12
tetis uzrunvelyofas da espaneTSi ekonomiku-
ri viTarebis Semsubuqebas, romelic kritikul
mdgo mareobaSi iyo samoqalaqo omis Semdeg. qvey-
nis mdgomareobas kidev ufro amZimebda parti-
zanuli omebi. omSi damarcxebuli respublikele-
bi agrZelebdnen frankos reJimis winaaRmdeg par-
tizanul brZolas. zemoT xsenebuli mizezebis
gamo franko iZulebuli gaxda mxolod `RerZis~
saxlwifoebisadmi Tavisi simpaTiebis gamomJRav-
nebiT Semofargluliyo. omis dawyebidan meoTxe
dRes, 1939 wlis 4 seqtembers frankom espaneTi
`neitralur~ mxared gamoacxada. miuxedavad ar-
Ceuli neitraluri kursisa, is aRfrTovanebas
ver malavda hitleris mimarT, mas aidealebda da
mis miznebsa da ideologias srulad iziarebda.
espaneTma Secvala Tavisi neitralitetis po-
litika 1940 wels, rodesac germania warmatebiT
axorcielebda Tavis samxedro gegmebs evropaSi. germaniis armia uZleveli Canda da frankos sur-
da espaneTsac SesZleboda Tavisi teritoriu-
li pretenziebis dakmayofileba omis Semdgom
period Si. 1940 wlis 13 ivniss espaneTma daikava
arameomari mxaris pozicia, ramac saSualeba mis-
ca germaniis wyalqveSa navebs, rom esargeblaT
espaneTis portebiT da germaniis aviacias, rom
gamoeyenebina espaneTis asafreni bilikebi.19 es-
paneTis teritoriaze da mis koloniebSi Seiqmna
germaniis samxedro-sazRvao da samxedro-sahaero
bazebi, romlebic safrTxes uqmnida inglisisa da
safrangeTis komunikaciebs. frankos xelisuf-
13
lebis aseTi pozicia sayovelTaod interpre-
tirebul iqna, rogorc espaneTis omSi monawi-
leoba `RerZis~ saxelmwifoebis mxareze. franko
marTlac mzad iyo Cabmuliyo omSi, Tu hitleri
mis teritoriul pretenziebs daakmayofilebda.
frankom da hitlerma am sakiTxTan dakavSirebiT
araerTxel gamarTes molaparakebebi. frankom
moTxovnaTa vrceli sia warudgina hitlers. mas
espanuri imperiis aRdgena da afrikaSi eqspansia
hqonda ganzraxuli. frankos moTxovnaTa sia-
Si Sedioda mTeli safrangeTis maroko, alJiris
saporto qalaqi orani, dasavleT da ekvatoru-
li afrikis teritoriebi da gibraltari.5 orma
diqtatorma ver SesZlo SeTanxmebis miRweva.
frankos moTxovnaTa vrcel sias, hitlerma Tavi-
si siiT upasuxa. am siaSi Sedioda kanaris kunZu-
lebze germanuli samxedro bazebis ganTavseba da
espaneTSi moqmedi inglisuri da franguli fir-
mebis qonebis konfiskacia da germaniisaTvis ga-
dacema, rogorc sazRauri germaniis mier gaweu-
li daxmarebisa samoqalaqo omis dros.44 germa-
niam marTlac udidesi materialuri mxardaWera
gauwia frankos samoqalaqo omis dros, romlis
saerTo raodenoba 212 milion amerikul dolars
Seadgenda. am molaparakebebma aranairi Sedegi ar
gamoiRo, vinaidan pirobebi yovlad miuRebeli
iyo, rogorc erTi, ise meore mxarisaTvis. ami-
tomac omSi armonawileoba da neitralitetis Se-
narCuneba erTaderTi alternativa rCeboda espa-
neTisaTvis. 1940 wlis bolos frankos ukve mtki-
14
ced hqonda gadawyvetili omSi armonawileoba.
espanurma diplomatiam daiwyo gzebis Zieba, raTa
Tundac minimalurad mainc Seesustebina mWidro
kavSirebi berlinTan, rom espaneTi ar aRmoCeni-
liyo avtomaturad Cabmuli omSi germaniasTan
erTad. miuxedavad omSi oficialurad armonawi-
leobisa, frankom germanelebis dasaxmareblad
mainc gagzavna aRmosavleTis frontze espaneli
moxaliseebis armia, romelTa saerTo raodeno-
ba daaxloebiT 18. 000 Seadgenda. es moxaliseTa
armia, romelic istoriaSi cnobilia cisferi di-
viziis saxeliT, aseve 250-e germanuli diviziis
saxeliT, ruseTis frontze monawileobas iRebda
1941 wlidan 1943 wlamde. frankos sjeroda, rom
RerZis saxelmwifoebi oms moigebdnen, da espanel
moxaliseTa mcire armiis omSi gagzavna mas miaCn-
da yvelaze iol saSualebad espaneTis koloniuri
pretenziebis dasakmayofileblad omis Semdeg.
1942 wels franko ukve acnobierebda imas, rom
faSistebi oms agebdnen da mas TandaTanobiT
gauqra omSi `RerZis~ saxelmwifoebis gamarjve-
bis rwmena.4 espaneTis imperiuli ambiciebi dro-
Ta ganmavlobaSi daviwyebas mieca da `RerZis~
saxelmwifoebis omSi gamarjvebac ukve ararea-
luri Canda. is ukve xedavda, rom britanelebi da
amerikelebi Setevaze gadmodiodnen da afrika-
Si jarebis gadmosasxmelad emzadebodnen. ZalTa
balansi radikalurad Seicvala da gamarjvebis
saswori mokavSireTa mxareze gadaixara, mas Semdeg
rac amerikis SeerTebuli Statebi omSi Caeba da
15
1942 wlis nomberSi mokavSireTa armia kasablan-
kaSi gamoCnda. male gavrcelda `Worebi~ da xmebi
imis Sesaxeb, rom mokavSireebi evropaSi SeWras
iberiis naxevarkunZulis gavliT apirebdnen.19
amitomac frankom gadawvita profaSisturi po-
litika isev neitralitetiT Seecvala. 1943 wlis
noemberSi espaneTma gamo iyvana cis feri divizia
aRmosavleTis frontidan da amiT daasrula
frankos TanamSromloba nacistur germaniasTan.5
mokled rom vTqvaT espaneTma neitraliteti Sei-
narCuna mxolod omis sawyis (1939-1940) da bolo
(1944-1945) etapze, rodesac gaurkveveli iyo gai-
marjvebda Tu ara omSi germania. franko mzad iyo
omSi Cabmuliyo 1940 wlis oqtomberSi da 1942
wlis gazafxulze, rasac mas mokavSireeebi ara-
sodes ar apatieben. Tumca aseve aRsaniSnavia,
rom Tu franko WeSmaritad neitralur pozicias
SeinarCunebda, amas SeiZleba gamoewvia germa-
niis mier espaneTis okupacia 1940-1941 wlebSi.
frankos yvelaze didi Secdoma is iyo, rom is ar
daubrunda namdvili neitralitetis politikas
amerikis SeerTebuli Statebis omSi intervenciis
Semdeg, rasac SeiZleba misTvis didi ekonomiuri
da politikuri sargebeli moetana.
meore msoflio omis Semdeg saerTaSoriso
Tanamegobrobam gadawyvita, rom espaneTi izo-
laciaSi moeqcia. frankos reJimi gariyes evro-
pis rekonstruqciis procesebidan da marSalis
gegmis materialuri sargebeli espaneTisTvis ar
SeuTavazebiaT.
16
espaneTi samoqalaqo omis dros (1936-1939). muqi feriT aRniSnulia
faSistebis mier dapyrobili teritoriebi, xolo Ria feriT _
respublikelebis mier kontrolirebuli zonebi.
generali franko samxedro-sazRvao Zalebis winaSe sityviT gamodis.
1938w.
19
frankom samoqalaqo omis dros, 1937 wlis 26 aprils, baskuri qalaqi
gernika miwasTan gaaswora.
frankos diqtatoruli reJimis damyarebis Semdeg espaneTSi SimSili
mZvinvarebda, puri talonebiT iyideboda.
20
franko da hitleri. orma diqtatorma saerTo enis gamonaxva ver
SesZlo.
frankos Sexvedra hitlerTan, espaneT-safrangeTis sazRvarTan. 1940
wlis 23 oqtomberi.
21
franko, espaneTis sagareo saqmeTa ministri ramon serano sunieri da
musolini.
frankom aRmosavleTis frontze espanuri `cisferi divizia~
gagzavna sabWoTa kavSiris winaaRmdeg sabrZolvelad.
23
aRmosavleTis frontze 4954 `cisferi diviziis~ jariskaci daiRupa,
8700 daiWra, xolo 372 tyved Cavarda.
meore msoflio omis Semdeg espaneTi ga-
riyuli aRmoCnda ara mxolod evropaSi mimdi-
nare procesebisagan, aramed mTeli dasavleTis
civilizebuli samyarosagan. sasowarkveTili
franko cdilobda rom misi reJimisaTvis legi-
timuroba gaezarda, daSoreboda faSistur war-
suls da aqcenti kaTolicizmze da kaTolikuri
religiis siyvarulze gaekeTebina. man gadawyvi-
ta, rom misi reJimisTvis damaxasiaTebeli faSis-
turi elementebi Seerbilebina da Tavisi xeli-
sufleba warmoeCina rogorc antikomunisturi
bastioni evropaSi.44 espaneTSi ekonomikuri si-
tuacia kritikuli iyo da frankos momavalic
gaurkveveli Canda. mogvianebiT espaneTis socia-
listuri mTavrobis sagareo saqmeTa ministri,
24
fernando morani ityvis, rom frankos sagareo
politikis mTavari mizani `reJimis gadarCena
da general frankosTvis xelisuflebis Senar-
Cuneba~ iyo.1 amitomac franko yovelmxriv cdi-
lobda gaeumjobesebina demokratiul qveynebSi
misi reJimis imiji. miuxedavad didi mcdelobi-
sa evropuli qveynebis umetesoba kvlav Zalzed
mtrulad iyo ganwyobili frankistuli reJimis
mimarT. espaneTis xelisuflebis mimarT mtruli
damokidebuleba gamowveuli iyo frankos mier Ca-
denili codvebiT: man Tavisi diqtaturis damya-
reba espaneTSi `RerZis~ saxelmwifoebis daxmare-
biT moaxerxa da meore msoflio omis dros is
faSistur qveynebTan TanamSromlobda. Tumca
frankom SesZlo gansakuTrebuli urTierTobebis
damyareba samxreT amerikis da arabul qveynebTan,
mis reJims dasavleTis saxelmwifoebi arasodes
Tvlidnen srulfasovan partniorad.3 1946 wlis 1
marts safrangeTis xelisuflebam Caketa espaneT-
safrangeTis sazRvari da amiT frankos daanaxa,
rom masTan urTierToba ar surda. 1946 wlis 4
marts gamoqveynda didi britaneTis, saf rangeTis
da aSS-s mTavrobis erToblivi deklaracia, ro-
melSic naTqvami iyo, rom sanam franko agrZe-
lebs espaneTis marTvas, espanel ers ar eqneba
SesaZlebloba daamyaros megobruli urTierTo-
ba im erebTan, romlebmac erToblivi Zalisxme-
viT daamarcxes germanuli nacizmi da italiuri
faSizmi.54 espaneTs uari uTxres aseve gaerTia-
nebuli erebis organizaciaSi gawevrianebaze.
25
gaerom dagmo frankos diqtatoruli reJimi da
gadawyvita espaneTis diplomatiur izolaciaSi
moqceva. 1946 wlis 12 dekembers miRebuli rezo-
luciiT gadawyda, rom espaneTi `gaeros~ yvela
organizaciidan gaeZevebinaT da masTan diploma-
tiuri urTierTobebi gaewyvitaT. am rezoluci-
is Sedegad, gaerTianebuli erebis organizaciis
wevrma saxelmwifoebma gaiwvies madrididan Ta-
vianTi elCebi. espaneTi ar miiRes arc erT im sa-
erTaSoriso organizaciaSi, romelic Seiqmna me-
ore msoflio omis Semdeg. espaneTi politikur
izolaciaSi moeqca, ris gamoc Zalzed SeizRuda
qveynis roli saerTaSoriso sistemaSi da espane-
Tis politikur elitasac moaklda saerTaSoriso
politikaSi da msoflio movlenebSi monawileo-
bis gamocdileba. espaneTma Zalzed bevri mtrebi
SeiZina da erTi SexedviT frankizmis kraxi gar-
dauvali Canda, magram aqa-iq mainc gamoCndnen
diqtatoruli qveynebi, romlebic megobrulad
iyvnen ganwyobili frankos reJimis mimarT. maT
ricxvs miekuTvneboda argentina da portugalia,
romlebic aqtiurad TanamSromlobdnen frankos
reJimTan. frankos reJims SesaniSnavi urTierTo-
bebi hqonda salazaris avtoritarul, memarjvene
mTavrobasTan. espaneTis samoqalaqo omis dros
salazari lojistikur daxmarebas uwevda espa-
nel faSistebs. 1942 wels xelSekruleba daido
espaneTsa da portugalias Soris, romelsac ibe-
riis paqti ewoda. es iyo Tavdausxmelobis paqti,
romelic ZalaSi darCa 1978 wlamde. argentinac
26
im mcire saxelmwifoTa ricxvs miekuTvnebo-
da, romelsac SesaniSnavi urTierToba hqonda
frankos reJimTan. argentina espaneTs gansakuT-
rebiT dauaxlovda 1943 wels peronis xelisuf-
lebaSi mosvlis Semdeg. argentinis mTavrobam
ignorireba gauwia gaeros rezolucias, gaer-
Tianebuli erebis organizaciis mier dawesebul
akrZalvas da Tavisi elCi gaagzavna madridSi im
dros, roca sxva qveynebs gamohyavdaT TavianTi
warmomadgenlebi espaneTidan.
im periodSi frankos reJimis umTavresi miza-
ni espaneTis izolaciis dasruleba iyo da misi
integracia rogorc evro-atlantikur struqtu-
rebSi, aseve msoflio TanamegobrobaSi. viTareba
TandaTanobiT frankos sasargeblod icvleboda.
franko da salazari.
28
espaneTma saerTaSoriso izolaciisagan Tavis
daRweva SesZlo ara frankos geniosobis wyalo-
biT, aramed civi omiT gamowveuli dapirispirebis
Sedegad.2 mas Semdeg rac urTierToba komunis-
tur da kapitalistur banakebs Soris ukidure-
sad daiZaba, amerikis SeerTebuli StatebisaTvis
frankos antikomunisturi ganwyoba da antibol-
Sevikuri ritorika sul ufro da ufro misaRebi
gaxda. CineTis saxalxo respublikis Seqmnam, ko-
franko da aSS-is prezidenti aizenhaueri.
29
reis omma da komunisturi reJimebis swrafma gav-
rcelebam rogorc evropaSi, aseve aziaSi, saer-
TaSoriso viTareba frankosTvis kidev ufro sa-
sargeblod Secvala. rac ufro matulobda dapi-
rispireba or antagonistur banaks Soris da rac
ufro izrdeboda agresia sabWoTa kavSiris mxri-
dan, frankos Tavdajerebuloba miT ufro matu-
lobda. mas sjeroda, rom espaneTi male gadaiqce-
oda amerikis SeerTebuli Statebis Rirseul mo-
kavSired sabWoTa kavSiris winaaRmdeg warmoebul
brZolaSi. civi omis aqtiur fazaSi SesvlasTan
erTad amerikis SeerTebulma Statebma gadawyvi-
ta Seecvala misi politika espaneTis mimarT. am
periodSi gansakuTrebiT gaizarda aSS-is dainte-
reseba espaneTiT da pirineis naxevarkunZuliT,
romelic Tavisuflad SeeZlo rom gamoeyenebi-
na, rogorc antikomunisturi burji kontinen-
tur evropaSi. 1949 wlisaTvis aSS-s ukve mtkiced
hqonda gadawyvetili, rom espaneTi antisabWoTa
koaliciis wevrad eqcia da masTan aliansSi Se-
suliyo. amerikis SeerTebuli Statebis xelisuf-
leba aRiarebda pirineis naxevarkunZulis stra-
tegiul mniSvnelobas, romelsac didi sargeblo-
ba SeiZleba moetana dasavleTis aliansisaTvis.
espaneTis strategiul mniSvnelobas zrdida misi
geografiuli mdebareoba, romelic warmoadgens
dasavleTis karibWes xmelTaSua zRvaSi, amitomac
is aucileblad unda gamxdariyo amerikis mier
Seqmnili antisabWoTa blokis wevri.20 espaneTi
aRiqmeboda rogorc mniSvnelovani geografiuli
30
zona xmelTaSua zRvis dasavleTis nawilis gasa-
kontroleblad da aseve rogorc mniSvnelovani
`ukandasaxevi~ geografiuli sivrce dasavleT
evropaze sabWoTa kavSiris Tavdasxmis SemTxve-
vaSi. amitomac amerikis SeerTebuli Statebis xe-
lisuflebam daiwyo espaneTTan politikuri da
ekonomikuri erTierTobebis normalizeba. aSS-ma
mniSvnelovani ekonomikuri da samxedro daxmare-
ba SesTavaza espaneTs mis teritoriaze sahaero
da sazRvao bazebis ganTavsebis sanacvlod. Tum-
ca is finansuri daxmareba rac espaneTs SesTa-
vazes, umniSvnelo iyo imasTan SedarebiT, rasac
britaneTs da safrangeTs sTavazobdnen, es mainc
uzarmazar Tanxad iTvleboda espanuri stan-
dartebis mixedviT da Zalzed mniSvnelovani iyo
gaRatakebuli espaneTis ganviTarebisaTvis. ame-
rikis SeerTebuli Statebi mxars uWerda espane-
Tis gawevrianebas saerTaSoriso organizaciebSi
da ucxoeTis elCebis espaneTSi dabrunebas. 1950
wlis 4 noembers gaerom miiRo rezolucia, ro-
melic espaneTTan diplomatiuri urTierTobe-
bis aRdgenas iTvaliswinebda da ucxoeli elCe-
bis espaneTSi dabrunebis uflebas iZleoda. 1955
wlis 14 dekembers espaneTi gaxda gaeros sruli
wevri. 1951 wels aSS-ma aRadgina sruli diploma-
tiuri urTierTobebi espaneTTan. saerTaSoriso
izolacia dasrulda, rac espaneTis strategiuli
mniSvnelobiT iyo gamowveuli: espaneTs SeeZlo
Zalzed didi roli eTamaSa sabWoTa kavSiris wi-
naaRmdeg Seqmnil Tavdacvis sistemaSi.19
31
frankos reJimis gaZliereba gamoiwvia 1953
wels dadebulma orma xelSekrulebam: vatikan-
Tan konkordatis xelmoweram da madridis paq-
tma. vatikanTan dadebulma axalma xelSekrule-
bam uzrunvelyo frankos reJimis aRiareba kaTo-
likuri eklesiis mier da gazarda misi legitimu-
roba espaneli kaTolikebis TvalSi. 1953 wlis
konkordatma aseve mniSvnelovani roli iTamaSa
espaneTis saerTaSoriso izolaciidan gamoyvana-
Si. xelSekruleba xazs usvamda espaneTis saxelmwi-
fos konfesiur bunebas. romauli kaTolicizmi
aRiarebul iqna rogorc erTaderTi saxelmwifo
religia.17 xelSekruleba ufro momgebiani vatika-
nisaTvis iyo, vidre frankosTvis. man kaTolikur
eklesias gansakuTrebuli privilegiebi mianiWa da
eklesiis kontrols dauqvemdebara mniSvnelovani
sferoebi, gansakuTrebiT ganaTleba da masmedia,
romelsac adre saxelmwifo akontrolebda. am
xel Sekrulebam mniSvnelovnad gazarda eklesiis
da moukidebloba espaneTSi: eklesia ganTavisuf-
lda gadasaxadebisagan, mas mieca ufleba, rom
ganexorcielebia cenzura nebismier sferoSi; mis
uflebebSi Sedioda aseve universitetebis daar-
sebis ufleba da Jurnal-gazeTebis gamocemis
ufleba. miuxedavad amisa konkordati Zalzed
sasargeblo dokumenti aRmoCnda espaneTis xe-
lisuflebisTvisac, vinaidan man gazarda reJimis
legitimuroba da saSualeba misca frankos, rom
ufro efeqturad emarTa qveyana. am xelSekru-
lebam mniSvnelovnad gaaumjobesa frankos imiji
32
rogorc espaneTSi, aseve sazRvargareT.21
frankos reJimis reabilitaciaSi aseve Zalian
didi roli iTamaSa madridis paqtma, romelsac
xeli moewera mas Semdeg, rac gaformda konkor-
dati vatikanTan. es iyo Tavdacvis paqti, romel-
mac Zalzed didi roli iTamaSa espaneTis saer-
TaSoriso izolaciidan gamoyvanaSi. am xelSekru-
lebis dadeba moaswavebda axal eras qveynisaTvis
da espaneTis neitralitetis dasasruls. paqti
moicavda sam sxvadasxva xelSekrulebas, rome-
lic avaldebulebda amerikis SerTebul Statebs,
rom ekonomikuri da samxedro daxmareba gaewia
espaneTisaTvis. sanacvlod aSS-s ufleba hqonda
sahaero da sazRvao bazebi aego da gamoeyenebina
espaneTis teritoriaze. Tumca paqti ar warmo-
adgenda srulfasovan samxedro alianss, is mainc
avaldebulebda amerikis SeerTebul Statebs,
rom xeli Seewyo espaneTis Tavdacvisunarianobis
gaZlierebisaTvis. aSS-ma kolosaluri Tanxebi
gai Ro espaneTis samxedro infrastruqturis gan-
viTarebisaTvis. garda amisa paqti espaneTs Zal-
zed saWiro ekonomikur daxmarebas sTavazobda
da misi meSveobiT daiwyo espaneTis ekonomikis
neli, etapobrivi gaumjobeseba.19
madridis paqti ganasaxierebda espaneTis neit-
ralitetis dasasruls da xels uwyobda espane-
Tis integracias dasavleTis Tavdacvis sistema-
Si. amave dros am paqtma espaneTi Zalzed damo-
kidebuli gaxada msoflios uZlieres saxelmwi-
foze. es damokidebuleba im donemde gaizarda,
33
rom bevri espaneli SiSobda, rom qveynis suvere-
nitets safrTxe Seeqmna.2 magram franko mzad iyo
misi reJimis gadarCenis sanacvlod es safasuri
gaeRo. yovelive amis Semdeg generali darwmu-
nebuli iyo, rom mis mowinaaRmdegeebs dasavle-
Tis mxardaWera aRar eqnebodaT da axla ukve
SeeZlo rom mSvidad yofiliyo. amrigad aSS-ma
xeli Seuwyo frankos reJimis gaZlierebas. ro-
gorc filipe gonsalesma Tqva: `amerika daexmara
evropas, rom ganTavisuflebuliyo faSizmisagan,
magram is araTu ar daexmara espaneTs, aramed is
didi xani diqtatorul reJims miajaWva~1.
1950 wels gaeros generalurma asambleam
Secvala Tavisi pozicia frankos reJimis mimarT
da neba darTo gaerTianebuli erebis oganiza-
ciis wevr qveynebs, rom aRedginaT diplomatiu-
ri urTierTobebi espaneTTan. 1952 wels espane-
Ti iunes koSi, xolo 1955 wels gaeroSi miiRes.
espaneTis gawevrianeba gaerTianebuli erebis
organizaciaSi frankos reJimis saerTaSoriso
izolaciidan Tavis daRwevas niSnavda. TandaTa-
nobiT qveynebma, romlebic Tavs ikavebdnen espa-
neTTan diplomatiuri urTierTobebis damyare-
bas, daiwyes masTan kavSirebis aRdgena. msoflios
qveynebis umravlesobam Seswyvita frankos reJim-
Tan mtroba da masTan diplomatiuri urTier-
Tobebi daamyara. Tumca amerikelebi dauRalavad
cdilobdnen espaneTis integracias evro-atlan-
tikur struqturebSi, frankos reJimis mimarT
zizRi mainc didxans SenarCunda, evropaSi.4 na-
34
tos wevri dasavleT evropis qveynebi espaneTis
natoSi gawevrianebis winaaRmdegi iyvnen da blo-
kavdnen mis mcdelobas, rom gamxdariyo Crdi lo-
atlantikuri xelSekrulebis organizaciis wev-
ri. evropaSi kvlav axsovdaT meore msoflio omi
da espaneTis kolaboracia faSistur reJimebTan.
espaneTis mcdeloba, rom gamxdariyo evropis ga-
erTianebis wevri, aseve uSedegod mTav rdeboda.
frankos reJimis mimarT undobloba didxans Se-
narCunda evropaSi da evropeli liderebis ume-
tesoba didi xnis ganmavlobaSi ewinaaRmdegeboda
espaneTis evropis ekonomikur gaerTianebaSi in-
tegracias, 1975 wlis Semdegac ki, rodesac ukve
franko cocxali aRar iyo. maTi winaaRmdegobis
gamo espaneTs Zalian didi dro dasWirda evro-
atlantikur struqturebSi integraciisaTvis.18
espaneTma evropasTan daaxloeba pirvelad
1962 wlis TebervalSi scada, rodesac espane-
Tis sagareo saqmeTa ministrma fernando maria
kastielam werili gaugzavna evropis ekonomikur
gaerTianebas, romelSic is moiTxovda molapa-
rakebebis dawyebas TanamSromlobis sxvadasxva
formebis ganxilvis Taobaze. frankos faSistur
reJimsa da evropis liberalur-demokratiul
principebs Soris fundamenturi SeuTavsebloba,
raime SeTanxmebis miRwevas espaneTsa da evropis
ekonomikur gaerTianebas Soris SeuZlebels xdi-
da. mxolod didi xnis molaparakebebisa da lo-
dinis Semdeg, 1970 wels gadawyda xelSekrulebis
gaformeba preferencialuri vaWrobis Taobaze,
35
ramac mniSvnelovndad dawia barierebi da tari-
febi espaneTsa da evropis ekonomikuri gaerTia-
nebis wevr qveynebs Soris.
Tumca preferencialuri vaWrobis Taobaze
xelSekrulebis dadeba urTierTobebis daTbobas
moaswavebda, espaneTis evropis ekonomikur ga-
erTianebaSi gawevrianeba gadauwyveteli sakiTxi
rCeboda frankos mTeli moRvaweobis ganmavloba-
Si. evropis ekonomikuri gaerTianebis miRma dar-
Cenam udidesi ekonomikuri zarali miayena espa-
neTs. espaneTis evropaSi gawevrianeba SesaZle-
beli gaxdeba mxolod mas Semdeg, rac daiwyeba
demokratizaciis procesi qveyanaSi.19
evropaSi Tavis warumatebloba rom daefara,
espaneTis xelisufleba Seecada qveynis ekono-
mikuri da politikuri profilis gaumjobesebas
laTinur amerikaSi. Tanamedrove satransporto
da sakomunikacio saSualebebis ganviTarebam xeli
Seuwyo espaneTsa da laTinuri amerikis qveynebs
Soris ufro mWidro urTierTobebis damyarebas
1950-ian wlebSi. gaizarda savaWro-ekonomiku-
ri urTierTobebi espaneTsa da samxreT ameri-
kis qveynebs Soris. 1960-ian da 1970-ian wlebSi
daiwyo espaneTis swrafi ekonomikuri ganviTa-
reba, ramac sagrZnoblad gaaumjobesa espaneTis
imiji laTinur amerikaSi da gamoiwvia misi ro-
lis gazrda am regionSi.22 1965 wels espaneTis
mTavrobam ganacxada, rom is laTinuri amerikis
qveynebisaTvis erTi miliardi dolaris kreditis
gamoyofas apirebda. es krediti ibero-amerikuli
36
qveynebis ganviTarebisaTvis iyo gankuTvnli. 1966
wels samxreT amerikis qveynebze modioda espa-
neTis eqportis 17 procenti, rac mowmobs espa-
neTis did ekonomikur warmatebas im periodSi.2
imisaTvis rom laTinur amerikaSi ufro aqtiu-
ri roli eTamaSa, espaneTi Seecada gawevriane-
buliyo iseT organizaciebSi, rogoricaa laTi-
nuri amerikis Tavisufali vaWrobis asociacia
(Latin American Fre Trade Association (CEPAL)) da ame-
rikul saxelmwifoTa organizacia (Organization of American states (OEA)). espaneTis xelisuflebis
saboloo mizani ibero-amerikuli saerTo bazris
Seqmna iyo, rac gamoiwvevda espaneTis imijis
gaumjobesebas evropaSi da gazrdida mis Sanss,
rom gamxdariyo evropis ekonomikuri gaerTiane-
bis wevri. espaneTs undoda Seesrulebina `xidis
funqcia~ evropasa da laTinur amerikis qveynebs
Soris. idea imisa, rom espaneTi unda gamxdariyo
xidi evropasa da iberoamerikul qveynebs Soris,
ekuTvnis sagareo saqmeTa ministrs, fernando
maria kastielas, romelic cdilobda espaneTis
gawevrianebas evropis ekonomikur gaerTianebaSi.
espaneTi aseve cdilobda gaeZlierebina kavSi-
rebi arabul samyarosTan, gansakuTrebiT maSin,
rodesac mas gawyvetili hqonda urTierTobe-
bi msoflios civilizebul qveyebTan. imisaTvis
rom Tavi daeRwia saerTaSoriso izolaciisaTvis,
frankom gadawyvita, rom daemyarebina urTier-
Tobebi islamur qveynebTan rogorc axlo aR-
mosavleTSi, aseve msoflios sxva regionebSi4
37
frankos mWidro kavSirebi hqonda espaneTis me-
zobel mahmadianur samyarosTan, rodesac is ib-
rZoda marokoSi. omis Semdgom periodSi, is gan-
sakuTrebiT xazs usvamda im faqts, Tu ra didi
mniSvneloba hqonda espaneTisaTvis sakuTari po-
ziciebis ganmtkicebas arabul samyaroSi. espa-
neTs istoriuli kavSirebi gaaCnda islamur civi-
lizaciasTan da, rac yvelaze metad aRsaniSnavia,
espaneTis samoqalaqo omis dros frankos mxareze
marokoeli daqiravebuli meomrebic ibrZodnen.
franko cdilobda rom espaneTi gamxdariyo xidi
arabul samyarosa da evropas Soris. espaneTs,
arabul samyarosTan kulturuli, politikuri
da georgafiuli siaxlovis gamo, yvelaze kar-
gad SeeZlo Seesrulebina xidis roli, an Tundac
Suamavlis roli arabebsa da evropelebs Soris.
aseTi rolis Sesrulebis SemTxvevaSi madrids
SeeZlo moepovebina ara mxolod didi prestiJi
msoflioSi, aramed aseve gaezarda Tavisi ekono-
mikuri da politikuri Zalaufleba.
miuxedavad imisa, rom espaneTi koloniuri
qveyana iyo da dapyrobili hqonda teritoriebi
Crdilo-dasavleT afrikaSi, urTierTobebi espa-
neTsa da arabul qveynebs Soris mainc gaumjo-
besda 1940-iani wlebSi, rac gamowveuli iyo imiT,
rom espaneTma ar aRiara israeli. imisaTvis rom
kargi urTierTobebi SeenarCunebina islamur
qveynebTan espaneTma daikava proarabuli pozi-
cia axlo aRmosavleTis konfliqtebSi. ramodeni-
me aTwleulis ganmavlobaSi espaneTi erTaderTi
38
saxelmwifo rCeboda dasavleT evropis qveyne-
bidan, romelic uars ambobda rom eRiarebina
israeli. (espaneTma diplomatiuri urTierobebi
israelTan mxolod 1986 wels daamyara). frankos
mmarTvelobis dros espaneTis sagareo saqmeTa
ministri ewvia axlo aRmosavleTs da ekonomikisa
da kulturis sferoSi xelSekrulebebi gaafor-
ma arabul qveynebTan. amis sapasuxod arabulma
qveynebma keTilganwyobili pozicia daikaves espa-
neTis mimarT da misi teritoriuli pretenziebis
mimarT marokoSi. miuxedavad amisa espaneTs mainc
mouwia Tavisi poziciebis daTmoba CrdiloeT
afrikaSi. rodesac marokom damoukidebloba moi-
pova safrangeTisagan 1956 wlis 2 marts, frankom
saTanadod ver Seafasa politikuri situacia
da am movlenis mniSvneloba espanuri seqtori-
saTvis. mas Semdeg rac marokoelma nacionalis-
tebma warmatebas miaRwies franguli kolonia-
lizmis winaaRmdeg brZolaSi, yuradReba espanur
seqtorzec gadaitanes da espanelebs aranairi
SesaZlebloba ar dautoves, rom SeenarCunebinaT
TavianTi zona CrdiloeT afrikaSi.20
male espaneTis zonaSi sayovelTao ajanyeba
daiwyo da CrdiloeT afrikaSi ganviTarebulma
movlenebma franko iZulebuli gaxada daTmo-
bebze wasuliyo. frankos yvelaze didi moraluri
dartyma miayena im faqtma, rom veranair warmate-
bas ver miaRwia sulTan muhamed mexuTesTan ga-
marTul molaparakebebSi, romelic specialurad
ewvia frankos madridSi. marokosTan xangrZli-
39
vi konfliqtebis Semdeg espaneTma praqtikulad
dakarga yvela koloniuri teritoriebi 1960-ian
wlebSi. 1969 wels ifnis teritoria SeuerTda ma-
rokos, xolo Semdeg espaneTis saharac marokos
samefos nawili gaxda. rodesac marokos mefem
muhamed mexuTem pretenziebi ganacxada espaneTis
saharaze 1958 wels, espaneTis xelisuflebisagan
man kategoriuli uari miiRo. frankos reJimi ka-
tegoriuli winaaRmdegi iyo, rom daeTmo es te-
ritoria marokosaTvis, magram 1975 wels marokom
Tofis gasrolis gareSe, sruliad ubrZolvelad
moaxdina dasavleT saharis aneqsia. 1975 wlis 6
noembers daaxloebiT 350.000 SeuiaraRebeli ma-
rokoeli SeiWra espaneTis saharis teritoriaze
da sruliad usisxlod daipyro es teritoria.
espaneTma uomrad dauTmo marokosa da mavri-
tanias dasavleT sahara. espaneTis xelisufle-
bam ver SeZlo marokosTan mimarTebaSi swori da
Tanmimdevruli politikis SemuSaveba, vinaidan
xelisuflebis warmomadgenlebi araswor das-
kvnebs akeTebdnen da fiqrodbnen, rom marokos
mxridan aSkara agresiis SemTxvevaSi alJiri da
mavritania espaneTis mxares daikavebda. frankos
mmarTvelobis bolo periodSi espaneTma Crdi-
loeT afrikaSi mxolod xmelTaSuazRvispiras
mdebare ori patara qalaqis, seutas da meliias
SenarCuneba SesZlo da erTi momcro kldis, pe-
nion de veles gomerasi, romelzec espaneTis
samxedro garnizonia ganTavsebuli.
espaneTis sagareo politikaSi aseve Zalian
40
didi adgili ekava gibraltars, romlis dabru-
nebac erT-erTi mniSvnelovani sakiTxia inglis-
espanur urTierTobebSi. miuxedavad imisa rom
gibraltaris dabruneba principuli sakiTxia
espaneTisaTvis, frankos xelisuflebaSi yofnis
dros britaneTTan dava gibraltarze ganzrax
minelda 1940-1950-ian wlebSi, raTa am sakiTxs
xeli ar SeeSala frankosTvis dasavleT evropis
qveynebTan daaxloebis saqmeSi. 1960-ian wlebSi,
rodesac espaneTs ukve aRdgenili hqonda diplo-
matiuri urTierTobebi dasavleTis qveynebTan,
gibraltaris dabruneba kvlav aqtualuri sa-
kiTxi gaxda, ris gamoc Zalzed daiZaba urTier-
Tobebi epaneTsa da gaerTianebul samefos Soris.
1963 wels fernando maria kastielam gibralta-
ris sakiTxi gaerTianebuli erebis organizacia-
Si gansaxilvelad waradgina. amis Semdeg gaerom
miiRo gadawyvetileba dawyebuliyo ormxrivi
molaparakebebi, rac saboloo jamSi gamoiwvevda
am teritoriis mierTebas espaneTTan. 1964 wels
inglisma daiwyo gibraltarisaTvis axali kon-
stituciis Seqmna, ramac madridis gaRizianeba
gamoiwvia. espaneTis xelisuflebam kvlav gaeros
specialur komitets mimarTa da gaaprotesta
inglisis calmxrivi qmedebebi, rac misi azriT
utrextis zavis uxeSi darRveva iyo. utrextis
xelSekrulebis Tanaxmad, romelic gaformda
1713 wels, gibraltaris statutis nebismieri
cvlileba SeTanxmebuli unda yofiliyo espane-
Tis xelisuflebasTan. 1967 wlis 19 dekembers
41
gaeros generalurma asambleam miiRo rezolu-
cia, rom gibraltaris `koloniuri mdgomareoba~
unda gauqmebuliyo. rezolucia iTvaliswinebda
referendumis Catarebas, raTa mxareebs erTxel
da samudamod moegvarebinaT `gibraltaris prob-
lema.~61
espaneTis xelisufleba gibraltars yovelTvis
espaneTis Semadgenel nawilad ganixilavda da
amitomac moiTxovda mis dabrunebas, maSin ro-
desac britanelebi Tvlidnen, rom qalaqis adgi-
lobriv macxovreblebs Tavad unda gadaewyvitaT
gibraltaris bedi. gibraltaris heterogenuli
mosaxleobis cxovrebis done gacilebiT maRali
iyo espaneTis mosaxleobis cxovrebis donesTan
SedarebiT, amasTanave gibraltarSi arsebobda
demokratiuli adgilobrivi TviTmmarTvelo-
ba da gibraltarelebi TavianT saSinao saqmeebs
TviTon ganagebdnen, amitomac ar iyo gasakviri is
faqti, rom 1967 wlis referendumSi maT erTsu-
lovnad mxari dauWires britaneTis Semadgenlo-
baSi darCenas.19 am gadawyvetilebiT gagulise-
bulma frankom gibraltaris izolaciaSi moqceva
gadawyvita. rogorc man ganacxada gibraltari
aucileblad daecemoda, rogorc `ecema xidan
mwife xili.~ sinamdvileSi misi gadawyvetileba,
rom Caeketa sazRvari gibraltarTan, gamouswo-
rebeli Secdoma aRmoCnda, vinaidan aman samuda-
mod daacalkeva da daaSora gibraltari da espa-
neTi erTmaneTs da ufro gaamZafra gibralta-
relebis negatiuri damokidebuleba espanelebis
42
mimarT. nebismieri molaparakeba da daaxloebis
mcdeloba uSedegod mTavrdeboda, sanam espaneTi
demokratizaciis gzas ar daadga.1
Tumca frankom bevri taqtikuri Secdoma
dauS va, man Tavis mTavar mizans mainc miaRwia:
man SesZlo rom qveyana sruli izolaciidan ga-
moeyvana da mWidro urTierTobebi daamyara mso-
flios bevr Zlier da civilizebul saxelmwifos-
Tan.4 frankom espaneTi msoflio politikaSi
ufro mniSvnelovan Zalad aqcia da man yvelafer
amas miaRwia mis xelT arsebuli mwiri resurse-
bis saSualebiT. Tumca es ar niSnavs imas, rom
franko geniosi iyo da is didi inteleqtualuri
TvisebebiT gamoirCeoda. misi politikuri ideo-
logia moklebuli iyo yovelgvar inteleqtua-
lur siRrmes. amasTanave gasaTvaliswinebelia
frankos sruli uvicoba da sibece qveynisaTvis
iseT mniSvnelovan sferoSi, rogoric aris eko-
nomika. frankom Tavisi araswori ekonomikuri po-
litikis wyalobiT, romelic cnobilia avtarkiis
saxeliT, espaneTi did gasaWirSi Caagdo da uzar-
mazari materialuri zarali miayena qveyanas.
aTwleulebis ganmavlobaSi espaneTis mosaxleo-
ba itanjeboda da SimSilobda, sanam franko ar
mivida im daskvnamde, rom avtarkia damRupve-
li iyo qveynisaTvis. qveyanaSi Seqmnili Zalzed
rTuli ekonomikuri mdgomareobis gamo, is iZu-
lebuli gaxda uari eTqva avtarkiis politika-
ze da sabolood darwmunda, rom umjobesi iyo
ekonomikis ganviTarebaze mis ministrebs ezru-
43
naT. frankos amasTanave sCveoda qveyanaSi arse-
buli politikuri realobis ignorireba da xSi-
rad zedmetad afasebda qveynis SesaZleblobebs
da potencials. is xSirad RrublebSi dafrinavda
da meore msoflio omis dros miamiturad sje-
roda, rom espaneTi kvlav imperiul saxelmwifod
gadaiqceoda. frankos imperiuli ocnebebi male
gaqra mas Semdeg, rac `RerZis~ saxelmwifoebma
omSi damarcxeba iwvnies. man ver moaxerxa Tavisi
yvelaze didi ocnebis asruleba: ver SesZlo, rom
espaneTi kvlav zesaxelmwifod eqcia. mas ar Se-
eZlo amis ganxorcieleba, vinaidan mas arc didi
inteleqti da arc materialuri SesaZleblobebi
gaaCnda, rom msoflio movlenebi am mimarTule-
biT Seecvala.
44
2. espaneTis sagareo politikagardamavali periodis dros (1975-1982)
1975 wels frankos gardacvaleba moaswavebda
espaneTis izolaciis dasasruls. 1975 wlidan
moyolebuli qveyanaSi ekonomikuri da poli-
tikuri viTareba TandaTanobiT gaumjobesda da
espaneTma SesZlo Tavisi poziciebis ganmtkice-
ba msoflio arenaze. xelisufleba demokratiu-
li reformebis gatarebis gzas daadga da didi
ZalisxmeviT cdilobda demokratiuli Rirebu-
lebebis damkvidrebas qveyanaSi. avtoritaruli
politikuri sistemidan demokratiaze gadasvla,
romelic daiwyo 1975 wels da 1982 wlamde gag-
rZelda, mSvidobianad, etapobrivad ganxorciel-
da, yovelgvari eqscesebisa da konfliqtebis ga-
reSe. (erTaderT gamonaklisad SeiZleba CaiTva-
los xelisuflebis gadatrialebis mcdeloba
1981 wlis 23 Tebervals.) am periodSi espaneTis
sagareo politika didi intensivobiT ar gamoir-
Ceoda, vinaidan ufro meti yuradReba eTmoboda
demokratiuli sistemis mSeneblobas da saSinao
reformebs. rogorc dasavleTSi aseve espanur
sazogadeobaSi musirebda azri, rom Tu demokra-
tiuli reformebi realurad ar ganxorciel-
deboda cxovrebaSi, es gamoiwvevda ara marto
areulobebs qveynis SigniT, aramed aseve espane-
Tis saerTaSoriso reputaciis kidev ufro gaua-
resebas. aseT SemTxvevaSi espaneTs ar unda hqo-
noda imedi dasavleT evropis saxelmwifoebTan
daaxloebisa da urTierTobebis gaRrmavebisa. Tu
45
espaneTi realurad ar daSordeboda avtorita-
rizms da frankistul warsuls, mas ar eqnebo-
da dasavleTis mxardaWera. aucilebeli iyo im
formaluri barierebis moxsna, rac xels uSlida
qveynis natosa da evropis ekonomikur gaerTiane-
baSi gawevrianebas. amitomac espaneTis xelisuf-
lebis mTeli Zalisxmeva iyo mimarTuli saSinao
reformebis gatarebisaken.55
1969 wels frankom Tavis memkvidred da
saxelmwifos meTauris postze xuan karlosi daa-
saxela. diqtatoris gardacvalebis Semdeg espa-
neTSi monarqia aRdga da xuan karlosi 1975 wlis
22 noembers espaneTis mefe gaxda. gamefebamde
mas espaneTis parlamentSi fici daadebines, rom
mudam frankos erTguli iqneboda. ficis dade-
bam mniS vnelovnad SezRuda misi manevrirebis
Tavisuf leba. es imas niSnavda, rom Tu mefe moi-
survebda qveyanaSi arsebuli diqtatoruli reJi-
mis gauqmebas, mas SeeZlo mxolod frankos mier
dadgenili wesebiT emoqmeda. xelisuflebaSi
yofnis dros franko iyo rogorc mTavrobis, ase-
ve saxelmwifos meTauri, magram Tavisi mmarTve-
lobis bolo wlebSi, 1973 wels man gadawyvita,
rom mTavrobis meTauris posti daeTmo admiral
luis karero blankosTvis, romlis erTgulebaSi
mas eWvi ar epareboda. franko imedovnebda, rom
karero blanko, romelic Zalzed moqnili poli-
tikosi iyo, xuan karlosis tatxze asvlis dro-
sac xelisuflebaSi iqneboda da mas garkveulwi-
lad gaakontrolebda. mTavrobis meTauris pos-
46
tis dakavebidan eqvsi Tvis Semdeg, 1973 wlis 20
dekembers karero blanko baskma teroristebma
mokles. kareros mkvlelobam mefes ufro meti
politikuri manevrirebis saSualeba misca da
Zalzed gazarda misi Tavisuflad moqmedebis xa-
risxi. luis karero blanko rom cocxali yofi-
liyo, damoukideb lad moqmedebis SesaZlebloba
mas, ra Tqma unda, ar eqneboda16. mefe gaxda erT-
erTi mTavari reformatori. man mniSvnelovani
roli iTamaSa frankos pirsisxliani diqtaturis
gauqmebaSi da demokratiuli reformebis gatare-
baSi.36 xuan karlosma proevropuli kursi airCia
da miznad daisaxa espaneTis integracia evro-at-
lantikur struqturebSi. 1975 wlis 22 noembers,
mefed kurTxevis dros man sajarod ganacxada:
`evropam angariSi unda gauwios espaneTs, Cven
espanelebi evropelebi varT.~ saerTaSoriso Ta-
namegobroba da aSS Riad uWerda mxars espaneTis
mefis miswrafebebs daewyo liberalizaciisa da
demokratizaciis procesi espaneTSi.55
qveynis swrafi inkorporacia saerTaSoriso
TanamegobrobaSi SesaZlebeli gaxda mas Semdeg,
rac gatarda demokratiuli reformebi qveyanaSi
da safuZveli Caeyara axal demokratiul siste-
mas. Tumca gza demokratiisaken ar iyo ia-var-
debiT mofenili da bevr dabrkolebebs awydebo-
da. erTis mxriv xelisuflebis organoebi kvlav
frankos mxardamWerebiT da falangistebiT iyo
savse, romelTac warsulTan ganSoreba ar ewadaT.
maT surdaT frankos droindeli institutebisa
47
da kanonebis SenarCuneba. meores mxriv, frankos
mowinaaRmdegeebs surdaT yvela, frankos mier
Seqmnili institutebis gauqmeba da droebiTi
mTavrobis Camoyalibeba. im dros arsebuli da-
Zabuli politikuri situaciis ganmuxtvaSi Zal-
zed didi wvlili miuZRvis espaneTis mefes xuan
karlos pirvels. xuan karlos pirvelma, ro-
gorc mTavarma reformatorma, gamoiCina didi
sifrTxile da gadawyvita, rom pirdapir ar dapi-
rispireboda frankos momxreebs da maTi saSuale-
biT gaetarebina reformebi. frankistebs mxars
uWerdnen espaneTis SeiaraRebuli Zalebi da
samxedroebi da maTTan dapirispirebas SeiZleba
samoqalaqo omi gamoewvia. swored amitom mefe
xSirad premier-ministris postze da maRal Ta-
namdebobebze frankos reJimis warmomadgenlebs
niSnavda, magram maTi daxmarebiT axorcielebda
demokratiul reformebs. mefis mier daniSnuli
premier ministrebi, rogorc arias navaro, aseve
adolfo suaresi frankos saxelisuflebo wridan
iyvnen gamosuli, magram xuan karlosi iZulebuli
iyo daTmobebze wasuliyo, raTa samxedro gadat-
rialeba Tavidan aecilebina.44
arias navaro, romelic frankos dros iyo mTav-
robis Tavmjdomare, 1975 wlis dekemberSi mefis
mier daniSnul iqna premier-ministris postze.
arias navaro Zalzed xist politikas atarebda,
ewinaaRmdegeboda yovelgvar cvlilebebs da
jiutad moiTxovda frankizmis da frankistuli
institutebis SenarCunebas qveyanaSi. mas male
48
bevri mowinaaRmdege gamouCnda. 1976 wels espa-
neli xalxi quCaSi gamovida da farTomasStabia-
ni demonstraciebis mowyoba daiwyo. xalxi da
opozicia moiTxovda politikuri reformebis
gatarebas da politpatimrebis ganTavisufle-
bas. mefe ukmayofili iyo ariasis xisti politi-
kiT, xedavda rom misi xelisuflebaSi darCenis
SemTxvevaSi politikuri reformebis gatareba
SeuZlebeli iqneboda da amitomac moiTxova misi
Tanamdebobidan gadayeneba. 1976 wlis ivlisSi
arias navaro premier-ministris postidan gadad-
ga da mis nacvlad mefem am Tanamdebobaze da-
niSna 43 wlis adolfo suaresi, romelic aseve
frankos saxelisuflebo wridan iyo gamosuli,
magram is gacilebiT ufro moqnili da windaxe-
duli politikosi aRmoCnda. suaress kargi po-
litikuri alRo hqonda, romelic mas karnaxobda
Tu `saidan qroda qari~. navarosagan gansxvavebiT
suaresi aRiarebda reformebis aucileblobas da
am mimarTulebiT konkretul nabijebsac dgamda.
rodesac suaresi xelisuflebis saTaveSi movida,
man piroba dado, rom ganaxorcielebda konsti-
tuciur reformebs, Caatarebda arCevnebs 1977
wlis 30 ivnisamde da miiRebda zomebs espaneTSi
eTnikuri problemebis mosagvareblad. suaresis
xelisuflebas surda aseve saerTaSoriso kavSi-
rebis gafarToeba, romelic frankos diqtaturis
dros Zalzed SezRuduli iyo da Semofarglu-
li iyo mxolod aSS-sTan partnioruli urTier-
TobiT. suaresis warmateba sagareo politikis
49
sferoSi ZiriTadad damokidebuli iyo imaze, Tu
ramdenad efeqturad SeZlebda is qveynis SigniT
reformebis gatarebas.57
Tumca xelisuflebis umaRles eSelonebSi
kvlav rCebodnen frankistebi, espaneTSi radi-
kaluri reformebis gatareba gardauvali Canda,
raTa qveyana rac SeiZleba male demokratiul
relsebze gadasuliyo da daSoreboda bnel war-
suls. kanoni politikuri reformebis Sesaxeb (La ley para la reforma politica) iyo am periodSi miRebu-
li yvelaze mniSvnelovani kanoni, romelmac xeli
Seuwyo demokratiuli reformebis gatarebas da
frankizmis aRmofxvras espaneTSi.34 suaresis xe-
lisuflebis mier gatarebuli reformebidan gan-
sakuTrebiT aRsaniSnavia politikuri partiebis
legalizacia da decentralizaciis procesi, ra-
mac qveynis sxvadasxva provinciebs farTo avto-
nomia mianiWa da espaneTSi Cvidmeti avtonomiu-
ri regioni warmoSva. frankos mcdeloba, rom
Seeqmna erTiani, centralizebuli saxelmwifo,
kraxiT dasrulda, radgan erTiani, kastiliuri
saxelmwifos Seqmna did winaaRmdegobas waawyda
katalonieli da baski nacionalistebis mxridan.
frankos mier erovnuli umciresobebis mimarT ga-
tarebulma ugunurma politikam katastrofuli
Sedegebi gamoiRo da didi ziani miayena qveyanas.
yovelive aman gamowivia teroristuli dajgufe-
bebis warmoSoba, romlebic regionaluri damou-
kideblobisaTvis ibrZodnen. decentralizaciis
procesis dawyeba aucilebeli iyo da gardauva-
50
li Canda frankos sikvdilis Semdeg, raTa rac
SeiZleba male momxdariyo daZabuli politikuri
situaciis ganmuxtva. qveyana `avtonomiis cieb-
cxelebam~ moicva. avtonomias moiTxovdnen ara
mxolod gansxvavebuli enisa da kulturis mqo-
ne xalxebi, baskebi, katalonielebi, galisiele-
bi, aramed aseve im regionebis macxovreblebic,
romelTa espanurobaSi eWvi arasodes aravis ar
Seutania.16 gansakuTrebiT aRsaniSnavia is faqti,
rom decentralizaciis procesis Sedegad avto-
nomia moipova ara mxolod kataloniam da baskeT-
ma, aramed qveynis yvela regionma.
rac Seexeba politikuri partiebis legaliza-
cias, es movlenac Zalzed mniSvnelovani iyo qvey-
nis ganviTarebisaTvis. adolfo suaresis mTav-
robam moaxdina politikuri partiebis legali-
zacia. 1976 wlis 9 ivniss espaneTis parlamentma
miiRo kanonproeqti politikuri partiebisa da
organizaciebis legalizaciis Sesaxeb. am kanonis
miRebamde espaneTSi erTpartiuli mmarTveloba
arsebobda da erTaderTi nebadarTuli partia
iyo mmarTveli _ erovnuli moZraoba, romelic
Seiqmna espaneTis falangis bazaze.45 kanonis miRe-
bis Semdeg frankos dros arsebuli erTpartiu-
li mmarTveloba gauqmda da Seicvala mravalpar-
tiuli sistemiT. gansakuTrebiT problematuri
aRmoCnda komunisturi partiis legalizeba, ra-
sac mohyva uaryofiTi reaqcia frankistebisa da
samxedroebis mxridan, magram mefem moaxerxa si-
tuaciis ganmuxtva da maTi dawynareba.
51
espaneTSi demokratiuli procesebis dawyebam
gamoiwvia qveynis prestiJis gazrda saerTaSoriso
Tanamegobrobis TvalSi da ufro realuri gaxada
misi integracia evro-atlantikur struqtureb-
Si. espaneTma msoflio aRiarebas miaRwia da ufro
meti gavlena moipova saerTaSoriso arenaze, rac
mas frankos reJimis dros ar gaaCnda. sinamdvi-
leSi qveynis rolis gazrda msoflio politikaSi
gamoiwvia sxva qveynebis damokidebulebis da po-
ziciis Secvlam espaneTis mimarT, maSin rodesac
espaneTis sagareo politikuri kursi ZiriTadad
igive darCa, rac frankos reJimis dros iyo. espa-
neTis politikurma sistemam radikaluri cvli-
lebebi ganicada frankos sikvdilis Semdeg, ma-
gram espaneTis sagareo politika garkveulwilad
Tanmimdevruli darCa da uwyveteloba Seinar-
Cuna. axali xelisuf lebis, demokratiuli cen-
tris kavSiris (Union de Centro Democratico) saga-
reo politikuri kursi zogadad Tanmimdevruli
da uwyveti iyo wina xelisuflebis mier ganxor-
cielebul politikur kursTan mimarTebaSi.7 gi-
braltaris dabruneba kvlav rCeboda espaneTis
sagareo politikis erT-erT mTavar miznad, iseve
rogorc espaneTis integ racia evro-atlantikur
struqturebSi. amasTanave gamoikveTa survili,
rom momxdariyo sxva qveynebTan urTierTobebis
normalizeba da espaneTi gamxdariyo dasavleT
evropis qveynebis msgavsi liberaluri-demokra-
tia. qveyanas kargi urTierTobebi unda SenarCu-
nebina safrangeTTan da portugaliasTan, geo-
52
grafiuli siaxlovis gamo, aseve amerikis Seer-
Tebul StatebTan, romelic meore msoflio omis
Semdeg gadaiqca supersaxelmwifod da gaxda ka-
pitalisturi banakis lideri. amrigad, espaneTis
sagareo politikis mTavari miznebi da amocanebi
iyo: diplomatiuri izolaciisagan Tavis daRwe-
va da diplomatiuri urTierTobebis gafarToe-
ba, evropis ekonomikur gaerTianebaSi gawevria-
neba, espaneTis integracia natoSi da evropis
qveynebTan kavSirebis gaumjobeseba, urTierTo-
bebis normalizeba.
espaneTma diplomatiuri urTierToebi daamya-
ra msoflios TiTqmis yvela saxelmwifosTan,
israelis, albaneTis da CrdiloeT koreis garda.
amasTanave diplomatiuri urTierTobebis norma-
lizeba moxda socialistur qveynebTan, sabWoTa
kavSirisa da meqsikis CaTvliT. es qveynebi tra-
diciulad solidarobas gamoxatavdnen respub-
likuri espaneTis mimarT da mxars uWerdnen
emigraciaSi myof espaneTis respublikur mTav-
robas. sabWoTa kavSirs da sxva socialistur
saxelmwifoebs ar surdaT frankos diqtatorul
reJimTan diplomatiuri urTierTobebis damya-
reba. isini frankos xelisuflebasTan urTier-
Tobisas Semoifarglebodnen Semdegi sferoe-
biT: ekonomika, vaWroba, mecniereba da kultura.
frankos sikvdilma da frankistuli reJimis de-
montaJma aRmofxvra mTavari dabrkoleba, rome-
lic xels uSlida espaneTsa da sabWoTa kavSirs
Soris urTierTobebis ganviTarebas. mas Semdeg,
53
rac daiwyo demokratizaciis procesi espaneTSi,
socialisturma qveynebma Secvales maTi pozicia
espaneTis mimarT da gadawyvites masTan diplo-
matiuri urTierTobebis damyareba. am periodSi
gaizarda savaWro urTierTobebi espaneTsa da
ssrk-s Soris. ori qveynis savaWro-samrewvelo
palatebs Soris Seiqmna TanamSromlobis konkre-
tuli programebi. gaformda xelSekrulebebi
gemTmSeneblobisa da gemTremontis sferoSi.
sabWoTa kavSirTan diplomatiuri urTierTobebi
damyarda 1977 wlis 9 Tebervals, xolo meqsikas-
Tan _ 1977 wlis 28 marts. amave wels espaneTma
diplomatiuri urTierTobebi daamyara sxva so-
cialistur qveynebTanac _ iugoslavia, bulgare-
Ti, poloneTi da rumineTi. espaneTis xelisuf-
leba did mniSvnelobas aniWebda socialistur
saxelmwifoebTan urTierTobebis aRdgenas. ro-
gorc espaneTis sagareo saqmeTa ministrma ore-
xam ganacxada `aRmosavleT evropasTan urTier-
Toba xels Seuwyobs espaneTis rolis gazrdas
Tanamedrove saerTaSoriso urTierTobebSi da
momavalSi SesaZlebels gaxdis espaneTis sagareo
politikis diversifikacias.~57
amave periodSi moxda laTinur amerikasTan
arsebuli tradiciuli urTierTobebis xelaxla
formulireba; warsulis ritorika Seicvala ko-
operaciisa da TanamSromlobis ufro realuri
gzebiT. am mimarTulebiT gadadgmuli erT-er-
Ti mniSvnelovani nabiji iyo espanur-amerikuli
kulturis institutis Secvla ibero-amerikis
54
TanamSromlobis institutiT.23 suaresis xelisu-
flebam gansakuTrebuli yuradReba dauTmo la-
Tinur amerikasTan urTierTobas. gaxSirda espa-
neTis mefis da prezidentis vizitebi laTinuri
amerikis qveynebSi. espaneTis mefe 1977 da 1978
wels estumra laTinuri amerikis qveynebs da xeli
moawera ramodenime SeTanxmebas ekonomikuri Ta-
namSromlobis Sesaxeb. venesuelas parlamentSi
gamosvlis dros xuan karlosma wamoayena idea
espanur-laTinoamerikuli gaerTianebis Seqmnis
Sesaxeb. msoflioSi didi rezonansi gamoiwvia
adolfo suaresis vizitma kubaSi 1978 wels. is
aRmoCnda pirveli lideri dasavleT evropis
qveynebidan, romelic gaemgzavra havanaSi ku-
bis xelisuflebasTan mosalaparakeblad. Zalian
didi yuradReba eTmoboda aseve laTinuri ame-
rikis qveynebTan savaWro urTierTobebis gaZlie-
rebas. 1976 wlis oqtomberSi nikaraguaSi, kosta-
rikasa da panamaSi imyofeboda espaneTis vaWrobis
ministri xose liado. Sexvedrisas ganxilul iqna
TanamSromlobis SesaZleblobebi sxvadasxva sfe-
roSi da xeli moewera TanamSromlobis sxvadasxva
xelSekrulebebs. ̀ espaneTis sagareo bankma~ (`Ban-co Exterior de Espaňa~) 80 milioni dolaris krediti
gamoyo am TanamSromlobis programebis ganxor-
cielebisaTvis.57 espaneTs gadawyvetili hqonda
gamxdariyo xidi evropasa da laTinur amerikas
Soris da amitomac suaresis xelisufleba cdi-
lobda laTinur amerikis qveynebTan kavSirebis
gaRrmavebas.
55
evropaSi integracia espaneTis sagareo po-
litikis erT-erTi yvelaze mTavari mizani iyo.
1977 wels espaneTis sagareo valma 12 miliard
dolars miaRwia. aseTi viTarebis gamo espaneTis
xelisuflebam gadawyvita gaeZlierebina Zalis-
xme va evropis ekonomikur gaerTianebaSi espane-
Tis daCqarebuli gawevrianebisa, vinaidan Tvli-
da, rom es daexmareboda qveyanas ekonomikuri
siZneleebis daZlevaSi. espaneTis xelisufle-
ba amtkicebda, rom qveynis ekonomika mWidrod
iyo dakavSirebuli dasavleTis kapitalisturi
qveynebis ekonomikasTan da amitomac aucilebe-
li iyo espaneTis integracia evropaSi. espaneTis
vaWrobis saministros statistikuri monacemebis
Tanaxmad, evropis ekonomikuri gaerTianeba 1978
wels warmoadgenda espanuri produqciis yvelaze
did momxmarebels. 1978 wels evropis ekonomikur
gaerTianebaze modioda espaneTis mTeli eqspor-
tis 46,3 procenti.57 yvela politikuri partia,
miuxedavad maTi gansxvavebuli politikuri da
ideologiuri Sexedulebebisa, espaneTis evro-
pis ekonomikur gaerTianebaSi gawevrianebas
emxroboda. politikuri partiebi, romlebic ver
Tanxmdebodnen sagareo politikis mniSvnelovan
sakiTxebze (mag. qveynis natoSi gawevrianeba, la-
Tinur amerikis qveynebTan urTierToba, da a.S),
erTsulovnad uWerdnen mxars espaneTis evropaSi
integracias. 1977 wels espaneTma ganacxada evro-
pis ekonomikur gaerTianebaSi gawevrianebis sur-
vili. espaneTis xelisufleba imedovnebda, rom
56
male moxdeboda espaneTis gawevrianeba evropaSi,
rac espaneTis ekonomikas did sargebels mou-
tanda. espaneTis mTavrobam specialurad Seqmna
ministris posti, romlis kompetenciaSi Sedio-
da evropis gaerTianebasTan urTierToba. 1978
wlis 13 Tebervals am Tanamdebobaze dainiSna
leopoldo kalvo sotelo. axali ministri op-
timisturad iyo ganwyobili da ver xedavda ve-
ranair dabrkolebas, rac xels SeuSlida evropis
ekonomikur gaerTianebaSi espaneTis integracias.
Semdeg aRmoCnda rom es optimizmi naadrevi iyo
da evropaSi integraciis uamravi xelisSemSleli
faqtori arsebobda. evropaSi gawevrianebisaken
qveyanas ZiriTadad ori motivi amoZravebda: espa-
neTi politikur da kulturul transformacias
ganicdida, da `evropaSi integracia~ msoflios
Tanamegobrobis TvalSi niSnavda liberalur-de-
mokratiad gardaqmnas da demokratiuli Rirebu-
lebebis damkvidrebas qveyanaSi.2 im periodSi espa-
neTi jer kidev srulyofilad ver Camoyalibda
demokratiul saxelmwifod, demokratia Zalzed
myife iyo da arsebobda realuri Sansi imisa, rom
kvlav samxedroebi mosuliyvnen qveynis saTaveSi.
samxedro gadatrialebis mcdeloba am periodSi
marTlac moxda 1981 wels antonio texero moli-
nas xelmZRvanelobiT, magram espaneTis mefem ga-
moiCina politikuri sibrZne, simtkice da uari
aTqmevina samxedroebs ganexorcielebinaT Ta-
vianTi Canafiqri. swored amitom evropaSi integ-
racia aucilebeli iyo, raTa espaneTi kvlav war-
57
suls ar dabruneboda da samxedro diqtatura ar
ganmeorebuliyo qveyanaSi. evropaSi integraciis
meore motivi ufro merkantiluri iyo. sruli
wevroba evropis bazris xelmisawvdomobis ufro
karg garantias iZleoda da evropis gaerTianebis
wevr saxelmwifoebTan vaWrobas da komerciul
kavSirebs kidev ufro aadvilebda. evropaSi in-
tegracia espaneTis ekonomikur ganviTarebas ki-
dev ufro daaCqarebda, TumcaRa im droisaTvis
qveynis evropis ekonomikur gaerTianebaSi gawev-
rianeba SeuZlebeli Canda da did winaaRmdego-
bas awydeboda. evropis ekonomikuri gaerTiane-
bis zogierTi wevri qveyana, magaliTad safran-
geTi Tvlida, rom maT erovnul ekonomikas za-
rali miadgeboda, Tu espaneTi am gaerTianebis
wevri gaxdeboda. safrangeTs pretenzia hqonda,
rom yofiliyo sasoflo-sameurneo produqciis
mTavari mimwodebeli dasavleT evropis indus-
triuli qveynebisaTvis. evropis Tanamegobro-
baSi espaneTis gawevrianeba gamoiwvevda sabaJo
barierebis moxsnas pirineis naxevarkunZulidan
wamosul produqtebze (mwvanili, xili, Rvino),
romelic gacilebiT iafi iyo, vidre franguli
produqcia. espaneTSi safrangeTi Zalian did
konkurents xedavda. espaneTis evropaSi integra-
cia safrTxes warmoadgenda frangi fermerebi-
saTvis da aseve marokoeli eqsportiorebisaTvis,
romlebTanac parizs Zalzed mWidro komerciu-
li kavSirebi hqonda.2 evropis ekonomikur gaer-
TianebaSi integracia im periodSi Soreuli per-
58
speqtiva Canda espaneTisaTvis, magram ufro ioli
aRmoCnda qveynis evrosabWoSi integracia. 1977
wels espaneTi evrosabWoSi gawevrianda. qveynis
demokratizaciisaTvis aseve Zalzed mniSvnelo-
van moments warmoadgenda adamianis uflebaTa
dacvis evropul konvenciasTan mierTeba.
gardamavali periodis dros mniSvnelovani na-
bijebi gadaidga amerikis SeerTebul StatebTan
urTierTobebis gaRrmavebis saqmeSi. 1976 wlis 3
ivniss, xuan karlosis vaSingtonSi vizitis dros
espaneTis sagareo saqmeTa ministrma xose maria
de areilsam Seaxsena amerikis mTavrobas Tu ra
didi wvlili Seitana espaneTma amerikis damouki-
deblobis saqmeSi. espaneTis floti da armia
marTlac did daxmarebas uwevda jorj vaSin g-
tons, rodesac is amerikis damoukideblobisa T vis
ibrZoda. espaneTis xelisufleba gverdSi edga
inglisis 13 kolonias inglisuri imperializmis
winaaRmdeg brZolis dros da maT rogorc sam-
xedro, aseve finansuri TvalsazrisiT exmarebo-
da. es mxardaWera xose maria areilsas azriT iyo
or ers Soris megobrobis yvelaze saukeTeso ga-
movlineba. gardamavali periodis dros espane Tis
xelisufleba did mniSvnelobas aniWebda aSS-sTan
daaxloebas, vinaidan Tvlida, rom amerikis meSve-
obiT espaneTi ufro iolad SesZlebda evro-at-
lantikur struqturebSi integracias.55 or qveyanas Soris megobruli urTierTo-
bebi marTlac gamyarda suaresis xelisufle-
baSi yofnis dros. 1977 wels suaresis mTavro-
59
bam xeli moawera amerika-espaneTis megobroba-
TanamSromlobis xelSekrulebas, riTac aSS-s
5 wliT gauxangrZliva espaneTis teritoriaze
samxedro bazebis gamoyenebis ufleba.45 amis sa-
nacvlod espaneTma amerikisagan miiRo samxedro-
ekonomikuri daxmareba 1,25 miliardi dolaris
odenobiT. es daxmareba Zalzed mniSvnelovani
iyo espaneTis samxedro infrastruqturis gan-
viTarebisaTvis. espaneTis sagareo saqmeTa minis-
tri m. orexa Zalzed did mniSvnelobas aniWebda
aSS-sTan megobrobis xelSekrulebis gaformebas,
vinaidan Tvlida, rom es xelSekruleba iqneboda
damakavSirebeli xidi espaneTsa da natos Soris,
uflebas miscemda espaneTs monawileoba mieRo
dasavleT evropis Tavdacvis sistemaSi da, rac
yvelaze mniSnvelovania, yovelive es gaaZlie-
rebda kontaqtebs espaneTsa da aSS-s Soris. espa-
neTis sazRvao Zalebma am periodSi aqtiuri mona-
wileoba miiRes natos mier Catarebul samxedro
wvrTnebSi. espaneTis mizani natoSi gawevrianeba
iyo da amitomac natos mier organizebul aqcieb-
Si monawileobas didi mniSvneloba eniWeboda xe-
lisuflebis mier, vinaidan am samxedro wvrTnebs
SeeZlo espaneTis armiis natos standartebTan
daaxloebisaTvis Seewyo xeli.
1977 wlis 15 ivniss espaneTSi Catarda arCevne-
bi. es Zalzed mniSvnelovani politikuri movle-
na iyo, radgan qveyanaSi demokratiuli arCevnebi
1936 wlis mere ar Catarebula. arCevnebSi gai-
marjva demokratiuli centris kavSirma da misma
60
liderma adolfo suaresma. suaresis roli de-
mokratiuli reformebis gatarebaSi da frankos
diqtaturis demontaJSi Zalzed mniSvnelovani
iyo, ris gamoc is xuan karlosma 2007 wels oqros
sawmisis ordeniT daajildova. misi iniciativiT
moxda axali konstituciis redaqtireba espaneT-
Si, romelic ZalaSi Sevida 1978 wlis 6 dekembers.
Tumca suaresis mTavrobam SesZlo politikuri
reformebis gatareba, axlad Camoyalibebuli de-
mokratiuli sistema Zalzed myife Canda, radgan
mudmivad arsebobda samxedro gadatrialebis
safrTxe, qveyanaSi aseve mZvinvarebda inflacia,
umuSevroba, terorizmi. yvelafer amas daemata
Sida krizisi xelisuflebaSi, ramac TandaTano-
biT gamoiwvia demokratiuli centris kavSiris
daSla. 1981 wlis 29 ianvars, samxedroTa Zlie-
ri zewolis Sedegad adolfo suaresi gadadga.44
warumatebeli samxedro gadatrialebis Semdeg,
romelic 1981 wlis 23 Tebervals moxda, suaresi
Secvala leopoldo kalvo sotelom. leopol-
do kalvo sotelos xelisuflebaSi yofnis dros
espaneTis sagareo politikis erT-erTi mTavari
mizani iyo espaneTis daCqarebuli integracia na-
toSi da evro-atlantikur struqturebSi.5 sabo-
lood espaneTi natos wevri qveyana 1982 wlis 29
maiss gaxda. natoSi integraciis upirvelesi mize-
zi ufro taqtikuri iyo _ espaneTis xelisufleba
Tvlida, rom natos wevroba gazrdida espaneTis
evropis ekonomikur gaerTianebaSi Ses v lis Sanss
da saSualebas miscemda mas ganexorci elebia
61
ufro meti zewola safrangeTze, rom daewyo
molaparakebebi espaneTis evropaSi integra ciis
Taobaze. rogorc demokratiuli centris kavSi-
ris sagareo saqmeTa mdivanma, xavier rupieres-
ma ganacxada: `safrangeTs ar ar unda hqondes
nebarTva imisa, rom iyos evropis gafarToebis
winaaRmdeg mimarTuli bastioni.~1 1981 wels
momxdarma samxedro gadatrialebis mcdelobamac
gazarda xelisuflebis motivacia, rom espaneTi
natos wevri qveyana gamxdariyo.2 natos wevroba
mwyobridan gamosuli xelisuflebis sasowarkve-
Tili mcdeloba iyo. nato aRiqmeboda rogorc
saSualeba, romelic xels Seuwyobda espaneTis
SeiaraRebuli Zalebis da samxedroebis moderni-
zebas da daexmareboda maT, rom ganTavisufle-
buliyvnen frankosdroindeli bneli samxedro
azrovnebisagan da faSisturi ideologiisgan.
espaneTis evropaSi integraciis procesi CixSi
iyo Sesuli da amitomac natos wevroba aRiqmebo-
da, rogorc ufro miRwevadi mizani, romlis gar-
Semo SeiZleboda qveyanaSi arsebuli dapirispi-
rebuli jgufebis gaerTianeba. garda amisa, espa-
neTis natoSi gawevrianeba xelisuflebis mier
miCneuli iyo, rogorc qveyanaSi Camoyalibebuli
myife demokratiuli sistemis konsolidirebisa-
ken gadadgmuli erT-erTi yvelaze mniSvnelovani
nabiji. natos wevrobas SesaZloa, rom gaezarda
armiis pativiscema demokratiuli sistemis mi-
marT da qveyanaSi Seeqmna tradicia samxedroebis
Caurevlobisa politikur procesebSi. amrigad,
62
natos wevroba iyo sasowarkveTli xelisuflebis
mcdeloba, rom Tavis kontrols daeqvemdebare-
bia samxedroebi, moexdina zewola politikur
oponentebze da ganemuxta daZabuli politikuri
situacia.7
frankom memkvidred xuan karlosi airCia.
64
espaneTis premier-ministri adolfo suaresi mis mier gatarebuli
reformebis wyalobiT Jurnal `Taim~-is garekanze moxvda. Jurnalze
msxvili asoebiT weria: espaneTSi demokratiam gaimarjva.
69
samxedro gadatrialebis mcdeloba. samxedro Zalebi antonio texe-
ro molinas xelmZRvanelobiT espaneTis parlamentSi SeiWrnen. 1981w.
samxedro gadatrialebis mcdeloba. marcxena mxares dgas espaneTis
premier ministri adolfo suaresi. 1981w.
70
3. espaneTis sagareo politikagardamavali periodis Semdeg (1982-2011)espaneTis sagareo politika, demokratizaciis
procesis dawyebidan dRemde, mimarTuli iyo imi-
saken, rom rac SeiZleba metad gaRrmavebuliyo
kavSirebi dasavleTTan da evropis qveynebTan,
ramac gamoiwvia espaneTis 150 wliani izolaci-
is dasruleba. demokratiaze gadasvlis Semdeg
espaneTis sagareo politikis mTavari mizani
gaxda espaneTis integracia dasavleT evropa-
Si da evro-atlantikur struqturebSi. espane-
Tis xelisuflebis gadawyvetileba, rom qveya-
na gamxdariyo natos wevri, iyo politikuri da
ara samxedro gadawyvetileba _ es warmoadgenda
mcdelobas, rom espaneTi daaxloeboda evropas
da `dasavleTs.~ natos wevrobiT xelisuflebas
ufro meti berketebi eqneboda xelT, rom zewo-
la moexdina evropis ekonomikur gaerTianebaze,
daewyo molaparakebebi espaneTis mTavrobasTan
qveynis evropaSi integraciis Taobaze.1
1981 wels espaneTis Tavdacvis ministrma
ganmarta qveynis natoSi gawevrianebis politiku-
ri mizezi: `pirvel rigSi, gveZleva Sansi viyoT
Tavdacvis imave sistemaSi, romelSic gawevria-
nebulia dasavleTis liberaluri demokratiebis
umravlesoba. meore, mTavari is ki ar aris, ras
gvTavazobs nato, aramed is, rom espaneTs, ro-
gorc evropul qveyanas, ufleba aqvs evropis li-
beralur-demokratiebs Soris Tavisi Rirseuli
adgili daimkvidros, risi SesaZleblobac Cven
71
bolo 150 wlis ganmavlobaSi ar gvqonia garkveu-
li mizezebis gamo.~1
rodesac espaneTi gaxda natos wevri, mas arc
erT qveyanasTan mtruli damokidebuleba ar
hqonda, amitomac espaneTs Tavdacvisa da usaf-
rTxoebisaTvis ar sWirdeboda natos wevroba.
rogorc ukvve zemoT vaxseneT, gadawyvetileba
natoSi gawevrianebis Taobaze miiRo demokra-
tiuli centris kavSirma leopoldo kalvo so-
telos xelmZRvanelobiT. kalvo sotelos natos
wevroba miaCnda, rogorc garantia espaneTis in-
tegraciisa evropis ekonomikur gaerTianebaSi.
mTavrobis mier miRebulma gadawyvetilebam, rom
espaneTi gamxdariyo natos wevri, gacxarebuli
politikuri debatebi gamoiwvia. erTis mxriv me-
marjvene da centristuli partiebi mxars uWer-
dnen qveynis natoSi gawevrianebas, meores mxriv
memarcxene Zalebi parlamentSi, socialistebisa
da komunistebis CaTvliT, ewinaaRmdegebodnen
am gadawyvetilebas. socialistebs mxars uWerda
mo saxleobis didi umravlesoba. espaneli xalxis
didi umravlesoba kategoriuli winaaRmdegi
iyo espaneTis integraciisa im samxedro blokSi,
romel Sic amerikis SeerTebuli Statebi domi-
nant Zalas warmoadgenda.7 espaneTis socialis-
turma mSromelTa partiam _ PSOE-m demagogii-
Ta da pro pagandiT ganzrax gaaZliera espaneTis
mosaxleobis uaryofiTi damokidebuleba natos
mi marT, moaxdina ra organizaciis gaigiveba om-
Tan da birTvul iaraRTan. 1981 wels Catarda
72
sa zogadoebrivi azris gamokiTxva, romelmac ga-
mo avlina, rom mosaxleobis 43 procenti ewina-
aRmdegeboda espaneTis natoSi gawevrianebas
da mxolod 13 procenti iyo momxre. espaneTis
socialisturma mSromelTa partiam _ PSOE-m, qveynis natoSi gawevrianebis winaaRmdeg, ramde-
nime argumenti wamoayena: miiCneoda rom, nato-
Si gawevrianeba ver uzrunvelyofda espaneTis
teritoriuli mTlia nobis srul dacvas, radgan
seuta da meliia Crdilo atlantikuri aliansis
sazRvrebs miRma rCeboda. memarcxene Zalebs So-
ris arsebobda mosazreba, rom natoSi monawileo-
ba ufro gazrdida espaneTisaTvis birTvul saf-
rTxes. Crdilo atlantikuri aliansis wevroba
aseve gazrdida birTvuli iaraRis ganTavsebis
SesaZleblobas espaneTis teritoriaze.3 zogier-
Ti espaneli socialistis azriT qveynis natoSi
gawevrianeba ufro gaaZlierebda da gaamwvavebda
aRmosavleT da dasavleT evropas Soris dapiris-
pirebas. demokratiuli centris kavSiri (Union de Centro Democratico) ar iziarebda am mosazrebas
da Tvlida, rom espaneTis natoSi gawevrianeba
ar gaxdida qveyanas komunisturi banakis ufro
`sayvarel samizned~, vinaidan is ukve mizanSi
hyavdaT amoRebuli. rogorc kalvo sotelom
parlamentSi gamosvlisas ganacxada: `aliansSi
gawevrianeba ar gazrdis riskebs da safrTxeebs
espaneTisaTvis, vinaidan amerikis SeerTebul
Sta tebTan gaformebuli ormxrivi xelSekru-
lebis Tanaxmad Cveni qveynis teritoriaze gan-
73
Tavsebulia aSS-is samxedro bazebi da maTze ukve
damiznebulia sabWoTa SS-20 raketebi.~1 espaneTis
natoSi integraciis momxreebi, maT Soris kalvo
soteloc, Tvlidnen rom espaneTis gawevriane-
ba natoSi xels Seuwyobda qveynis SeiaraRebuli
Zalebis demokratizacias. es gamoiwvevda aseve
samxedro Zalebis teqnikur modernizacias da
gazrdida maT profesionalizms da efeqturobas.
1982 wels espaneTSi arCevnebi Catarda. arCev-
nebSi gamarjveba moipova espaneTis socialis-
turma mSromelTa partiam _ PSOE-m da misi li-
deri filipe gonsalesi qveynis premier-ministri
gaxda. es Zalzed mniSvnelovani gamocda iyo
axlad Camoyalibebuli demokratiuli reJimi-
saTvis, vinaidan usisxlod, samxedro gadatria-
lebis gareSe moxda erTi partiis mier meore-
saTvis Zalauflebis gadacema. mSvidobiani gziT
Zalauflebis gadacema istoriuli movlena iyo
espaneli xalxisaTvis, rac simbolurad gamoxa-
tavda qveyanaSi demokratiis konsolidacias da
demokratizaciis procesis dasasruls. PSOE-s ar-
CevnebSi triumfis Semdeg daiwyo debatebi espa-
neTis sagareo politikis mTavari prioritete-
bis formulirebis Sesaxeb, romelic SeTavsebadi
iqneboda espaneTis erovnul interesebTan glo-
balizebul samyaroSi da SesaZlebels gaxdida
qveynis integracias evro-atlantikur struqtu-
rebSi.10 espaneTis socialisturma mSromelTa
partiam _ PSOE-m Tavis saarCevno programaSi sa-
gareo politikis Semdegi prioritetebi Camoaya-
74
liba: evropuli orientacia rogorc erTaderTi
politikuri arCevani; laTinur-amerikuli saga-
reo politika, romelic gansakuTrebul mniS-
vnelobas mianiWebda ibero-amerikul qveynebTan
politikuri, ekonomikuri da kulturuli Ta-
namSromlobis gaRrmavebas da xels Seuwyobda
demokratiuli reJimebis gaZlierebas am konti-
nentze. safrangeTTan, portugaliasTan da maR-
ribis regionis qveynebTan daaxloeba, megobruli
urTierTobebis damyareba da kavSirebis gaZlie-
reba; xmelTaSua zRvis regionisaTvis gankuTvni-
li politikuri programis Seqmna, romelic xels
Seuwyobda xmelTaSua zRvis auzis qveynebis er-
TmaneTTan daaxloebas da Seecdeboda maTi inte-
resebis erTmaneTTan SeTavsebas; detente-s poli-
tikis mxardaWera, raSic igulisxmeba amerikis
SeerTebul Statebsa da sabWoTa kavSirs Soris
arsebuli daZabuli urTierTobis moxsna da or
supersaxelmwifos Soris politikuri dialogis
dawyeba; birTvuli iaraRisagan ganTavisufle-
buli zonebis Seqmna; zomierebis farglebSi ame-
rikis SeerTebul StatebTan samxedro sferoSi
TanamSromloba.7 Crdilo atlantikur aliansTan
dakavSirebiT espaneTis socialisturi mSromel-
Ta partia _ PSOE acxadebda, rom winaaRmdegi iyo
samxedro-politikuri blokebisa da amtkicebda,
rom yvelafers gaakeTebda imisTvis, raTa gamo-
yofoda espaneTi Crdilo atlantikuri blokis
samxedro struqturas. saarCevno kampaniis war-
moebis dros espaneTis socialisturi mSromel-
75
Ta partia _ PSOE espanel xalxs pirdeboda, rom
Sewyvetda espaneTis integracias natos samxed ro
struqturaSi da Caatarebda referendums espane-
Tis natoSi gawevrianebis Taobaze. magram rode-
sac socialistebi ZalauflebaSi movidnen uari
Tqves qveynis Crdilo atlantikuri aliansidan
gamoyvanaze. maT TavianTi cvalebadi da merye-
vi poziciis axsna im argumentiT scades, rom Tu
espaneTs surda evropis ekonomikur gaerTiane-
baSi Sesvla, maSin is unda yofiliyo dasavleTis
Tavdacvis sistemaSi gawevrianebuli.35 amerikuli
Jurnali `neiSen~-i gansxvavebul mosazrebas Ta-
vazobda mkiTxvels da Tvlida, rom socialis-
tebma pozicia Secvales aSS-isa da evropeli mo-
kavSireebis zewolis Sedegad, vinaidan maT sur-
daT rom espaneTs monawileoba mieRo Crdiloat-
lantikuri aliansis saqmianobaSi. mas Semdeg rac
gonsalesma Riad dauWira mxari natoSi espaneTis
wevrobas, mas mouwia Zalian didi Zalisxmevis ga-
Reba imisaTvis, rom natos mimarT damokidebu-
leba Seecvlevinebina sakuTari partiis wevrebi-
saTvis, vinaidan espaneTis socialis tur mSro-
melTa partiaSi jer kidev mravlad iyvnen natos
mowinaaRmdegeebi.57
espaneTis natosTan daaxloebis saqmeSi Tavisi
wvlili Seitana amerikis prezidentma reiganma. is
iyo amerikis saxelmwifos mexuTe meTauri, ro-
melic oficialuri vizitiT, 1983 wels madrids
ewvia. prezidents arasasurveli siurprizi elo-
da. daaxloebiT milioni espaneli quCaSi gamovida,
76
rom gamoexata protesti natos mier ganxorcie-
lebuli politikisadmi da moeTxova amerikuli
bazebis likvidacia espaneTSi. gonsalesi reigans
Sehpirda, rom Secvlida xalxis ganwyobas natos
mimarT, raTa qveyana momavalSic Crdiloatlan-
tikuri aliansis wevrad darCeniliyo. amerikis
prezidentma ki Tanxmoba ganacxada, rom daewyo
molaparakebebi espaneTis teritoriaze ganTavse-
buli aSS-is SeiaraRebuli Zalebis Semcirebis
Tao baze.
am periodSi gansakuTrebuli yuradReba eTmo-
boda amerikuli bazebis sakiTxs espaneTSi. 1982
wels vada gasdioda espaneT-amerikis megobrobisa
da TanamSromlobis xelSekrulebas, romelic ga-
formda adolfo suaresis xelisuflebaSi yofnis
dros, 1977 wels. amitomac daiwyo molaparakebe-
bi am xelSekrulebis gagrZelebis Taobaze. 1983
wlis 24 Tebervals damTavrda molaparakebebi
espanur-amerikuli xelSekrulebis Sesaxeb. ama-
ve wlis aprilSi espaneTis parlamentma moaxdi-
na amerikuli bazebis Sesaxeb xelSekrulebis
ratifikacia da xuTi wliT (1988 wlis maisamde)
gauxangrZliva vada amerikul bazebs espaneTSi.
am xelSekrulebis Tanaxmad, amerikis SeerTebul
Statebs oTxi samxedro baza rCeboda espaneTis
teritoriaze _ rotas samxedro-sazRvao baza da
saaviacio bazebi torexonSi, saragosaSi da mo-
ronSi. garda amisa aSS-s hqonda ramodenime mcire
zomis samxedro infrastruqtura qveyanaSi.1
samxedro TvalsazrisiT bazebs didi strate-
77
giuli mniSvneloba ar hqonda amerikis SeerTebu-
li StatebisaTvis. am bazebis dakargvis SemTxve-
vaSic ki SesaZlebeli iqneboda samxedro misiebis
Sesruleba, Tumca ufro garTuldeboda maTi
ganxorcieleba da ufro met xarjebTan iqneboda
dakavSirebuli maTi Sesruleba. espanuri bazebis
dakargvis SemTxevaSi gaizrdeboda aSS-is damo-
kidebuleba sxva qveynebSi ganTavsebul samxedro
bazebze.
espaneTSi ganTavsebuli bazebi iseTi didi
strategiuli mniSvnelobis ar aris amerikis Seer-
Tebuli StatebisaTvis, rogoric is SeiZleba yo-
filiyo, imitom rom aSS-s ar SeuZlia bazebis ga-
moyeneba im samxedro operaciebis sawarmoeblad,
romelic natos kompetenciaSi ar Sedis. arada
yvelaze metad aSS-s es bazebi sWirdeba metad
saWirboroto samxedro operaciebis gansaxor-
cieleblad axlo aRmosavleTSi da sparseTis
yureSi. espaneTi Zalzed frTxilobs, rom aSS-ma
mis teritoriaze ganTavsebuli samxedro bazebi
ar gamoiyenos sxva miznebisaTvis, romelic natos
kompetenciis farglebs scdeba, magaliTad omis
sawarmoeblad sparseTis yureSi an sxva regionSi.
espaneTs surs, rom misi mezobeli arabi qveynebis
keTilganwyoba moipovos da amitomac cdilobs,
rom Tavidan aicilos iseTi samxedro qmedebebi,
romlebic arabuli qveynebis gaRizianebas ga-
moiwvevs. radganac espaneTs navTobi ar gaaCnia,
is Zalzed aris damokidebuli navTobis mwar-
moebel arabul qveynebze, amitomac surs maTTan
78
kargi urTierTobebis SenarCuneba.
1986 wlis marts espaneTSi Catarda referen-
dumi darCeniliyo Tu ara qveyana natos wevri,
`natos samxedro struqturaSi integraciis gare-
Se.~ xelisufleba natoSi darCenas uWerda mxars,
espaneTis komunisturi partia da sxva memarcxe-
ne Zalebi ki piriqiT, winaaRmdegi iyvnen, xolo
saxalxo partiam _ PP-ma (Partido Popular) kontra-
diqtoruli pozicia daikava da mouwodebda mis
mxardamWerebs, rom Tavi SeekavebinaT referen-
dumSi monawileobaze. 29 milioni amomrCeveli-
dan, 17.25 milioni (59,41%) gamocxadda saarCevno
punqtebze. xmebis daTvlis Semdeg gairkva, rom 9
milioni kaci (52,5 procenti) xelisuflebis po-
zicias uWerda mxars, xolo daaxloebiT 7 milio-
ni (40 procentamde) natoSi darCenis winaaRmdegi
iyo. referendumma xelisuflebisaTvis misaRebi
Sedegebi aCvena. referendumi piradi warmateba
iyo filipe gonsalesisaTvis da moaswavebda qvey-
nis SigniT intensiuri debatebis dasasruls es-
paneTis Crdilo atlantikur aliansSi gawevria-
nebis Taobaze.
xelisuflebaSi myofi socialistebi pirobas
iZleodnen, rom referendumSi gamarjvebis Sem-
TxvevaSi: 1. ar ganaxorcielebden espaneTis integ-
racias natos samxedro struqturaSi; 2. espaneT-
Si ar moxdeboda birTvuli iaraRis ganTavseba; 3.
mniSvnelovnad Semcirdeboda amerikis SeiaraRe-
buli Zalebis raodenoba espaneTis teritoriaze.
am SemTxvevaSi socialistebma TavianTi danapire-
79
bi Seasrules. 1988 wels espaneTsa da amerikis
SeerTebul Statebs Soris gaformda rvawliani
xelSekruleba samxedro bazebis Sesaxeb. aSS am
xelSekrulebis Tanaxmad iZulebuli iyo daeto-
vebina torexonis baza da Seemcirebina amerikis
samxedro personali 35 procentiT, 9108 kacamde.
am xelSekrulebiT aikrZala birTvuli iaraRis
Semotana, Senaxva da ganTavseba espaneTis teri-
toriaze.57 rac Seexeba socialistebis pirvel
danapirebs, rom ar moaxdendnen espaneTis integ-
racias natos samxedro struqturaSi, espaneTis
natoSi gawevrianebis pirobebi imdenad bundovani
iyo, rom SeuZlebeli xdeboda imis dadgena, iyo
Tu ara qveyana natos samxedro struqturis Se-
madgenlobaSi.7
natoSi integraciam gavlena moaxdina espane-
Tis sagareo-politikur kursze. 1986 wlis 17
ianvars espaneTma daamyara diplomatiuri ur-
TierTobebi israelTan. diplomatiuri urTier-
Tobebis damyarebamde gonsalesma werili gaug-
zavna palestinis liders da arabTa ligis ge-
neralur mdivans, raTa maTTvis ecnobebia misi
gadawyvetilebis Se saxeb. am werilSi gonsalesi
maT arwmunebda, rom espaneTi momavalSic mxars
dauWerda `arabTa samarTlian saqmes~ saerTa-
Soriso forumebze. arabebisaTvis specialurad
gagzavnil dokumentSi espaneTis xelisufleba
pirobas iZleoda, rom arabul samyarosTan mi-
marTebaSi megobrobisa da solidarobis tradi-
ciuli politikis erTguli darCeboda. espaneTis
80
xelisufleba hgmobda, rogorc arabuli teri-
toriebis okupacias, aseve ebrauli axalSenebis
Seqmnas dapyrobil arabul miwebze da moiTxovda
maT likvidacias. espaneTis mTavroba mxars uWer-
da palestineli xalxis TavisuflebisaTvis brZo-
las da maT uflebas TviTgamorkvevaze. amasTana-
ve espaneTi emxroboda yvela axlo aRmosavleTis
qveynebis mSvidobian Tanacxovrebas.57 espaneTis
mTavrobas arabebisaTvis aseTi axsna-ganmartebe-
bis gagzavna imisTvis dasWirda, rom Tavi daecva
braldebebisagan TiTqos is axlo aRmosavleTSi
proebraul politikas atarebda. am mizezTa gamo
israelSi oficialuri vizitiT myofi espaneli
diplomati gamovida gancxadebiT, rom is mxars
uWerda palestinelebis uflebas TviTgamorkve-
vaze. espaneTis xelisuflebam 1986 wlis agvisto-
Si miiRo gadawyvetileba, rom igive privilegiebi
da uflebebi mieniWebina palestinis ganTavisuf-
lebis organizaciis warmomadgenlebisaTvis mad-
ridSi, ra privilegiebiTac sargeblobdnen sxva
saxelmwifoebis saelCos warmoadgenlebi. 1990-
ian wlebSi espaneTma daiwyo Zalzed mniSvnelo-
vani rolis Sesruleba axlo aRmosavleTis sam-
Svidobo molaparakebebis procesSi da madridi
xSirad iyo is adgili, sadac palestinuri da
ebrauli delegaciebi xvdebodnen erTmaneTs mo-
laparakebebis sawarmoeblad. israelTan diplo-
matiuri ueTierTobebis damyareba Zalzed mniS-
vnelovani movlena iyo qveynisaTvis, vinaidan
filipe gonsalesisis xelisuflebaSi mosvlamde
81
espaneTs gawyvetili hqonda yovelgvari kavSire-
bi israelTan. franko da misi xelusufleba uars
ambobda israelTan urTierTobaze, rac mas so-
lidarobis gamomxatvel Jestad miaCnda arabuli
saxelmwifoebis mimarT. israelTan diplomatiu-
ri urTerTobebis damyarebiT espaneTma daasru-
la misi diplomatiuri urTierTobebis universa-
lizaciis procesi.
filipe gonsalesma gazarda espaneTis roli
saerTaSoriso urTierTobebSi. is aqtiur inte-
ress iCenda globaluri problemebis mimarT da
birTvuli iaraRis srul ganadgurebas uWerda
mxars, romelic misi azriT unda ganxorciele-
buliyo mkacri saerTaSoriso kontrolis qveS.
is yovelTvis gamoTqvamda mzadyofnas daewyo
molaparakebebi msoflios wamyvan politikoseb-
Tan birTvul ganiaraRebaze. espaneTSi gansakuT-
rebiT didi rezonansi gamoiwvia 1986 wlis 15
ianvars gorbaCovis mier gakeTebulma gancxade-
bam, rom momxdariyo momdevno 15 wlis ganmavlo-
baSi dedamiwis ganTavisufleba birTvuli arse-
nalisagan, qimiuri iaraRis sruli ganadgureba,
birTvuli iaraRis sacdeli afeTqebebis dauyov-
nebliv Sewyveta, SeiaraRebuli Zalebisa da iara-
Ris warmoebis Semcireba. espaneTis xelisufle-
ba mxars uWerda gorbaCovis am gancxadebas da
gamoTqvam da mzadyofnas gaeRo maqsimaluri Za-
lisxmeva birTvuli iaraRis sruli ganadgurebis
saqmeSi. 1986 wlis 7 agvistos espaneTis sagareo
saqmeTa saministrom gamoaqveyna gancxadeba, sa-
82
dac xaz ga s muli iyo, rom espaneTis xelisufleba
Tavisi usafrTxoebis politikaSi gansakuTre-
bul yurad Rebas uTmobda ganiaraRebas da sxva
Crdiloatlantikuri aliansis wevrebTan erTad
aqtiurad iRwvoda birTvuli arsenalis Sesam-
cireblad. filipe gonsalesi aseve xazs usvamda
imas, rom espaneTi ar dauSvebda Tavis terito-
riaze, birTvuli, qimiuri da sxva saxis masobrivi
ganadgurebis iaraRis ganTavsebas.57
yvelaze mniSvnelovani momenti espaneTis
istoriaSi, mas Semdeg rac daiwyo demokratiza-
ciis procesi qveyanaSi, albaT aris 1986 weli,
rodesac moxda espaneTis gawevrianeba evropis
ekonomikur gaerTianebaSi. espaneTis mosaxleo-
ba Tavis samSoblos yovelTvis Tvlida evropis
ganuyofel nawilad rogorc kulturuli Tval-
sazrisiT, aseve geografiuli faqtorebidan ga-
momdinare da maTi mizani yovelTvis iyo evro-
pis erebs Soris Rirseuli adgilis damkvid reba.
espaneTis evropis ekonomikur gaerTianebaSi mi-
Reba qveynisaTvis ara marto xangrZlivi izola-
ciis dasasruls niSnavda, aramed es movlena ase-
ve moaswavebda Tanamedrove espaneTis triumfs
tradiciul espaneTze. qveynis evropis ekono-
mikur gaerTianebaSi gawevrianebiT axali per-
speqtivebi Seiqmna espaneTis sagareo politi-
kisaTvis da gaizarda evropis qveynebTan ufro
mWidro ekonomikuri, politikuri da kulturu-
li urTierTobebis damyarebis Sansebi. espaneTis
mtkice mxardaWera evropis qveynebs Soris integ-
83
raciuli procesebis gaRrmavebis mimarT naT-
lad gamovlinda, rodesac espaneTis parlamentma
moaxdina maastrixtis xelSekrulebis ratifika-
cia. qveyanaSi arsebulma yvela politikurma Za-
lam erTsulovnad mxari dauWira am xelSekru-
lebis ratifikacias, romelic axal mniSvnelovan
etaps warmoadgenda evropis qveynebis integra-
ciis procesSi. xelSekrulebas xeli moaweres
evropis gaerTianebis wevrma saxelmwifoebma 1992
wlis 7 Tebervals holandiis qalaq maastrixt-
Si da amiT safuZveli daudes axali politikuri
gaerTianebis Seqmnas, romelsac evrokavSiri ewo-
da. am xelSekrulebis mixedviT gadawyda erTia-
ni evropuli monetaruli kavSiris Seqmna, saer-
Toevropuli valutisa da saerTo moqalaqeobis
SemoReba. es Zalzed progresuli movlena iyo
evropis istoriaSi, vinaidan evropaSi mcxovreb
nebismier moqalaqes mieca Tavisufali gadaadgi-
lebis Sansi da evropis nebismier qveyanaSi da-
saqmebis SesaZlebloba. evropis qveynebma SesZles
saerTo enis gamonaxva da am xelSekrulebiT
miaRwies SeTanxmebas saerTo sagareo da uSiSroe-
bis politikis ganxorcielebis Taobaze. espaneTi,
rogorc evropis saerTo sagareo da uSiSroebis
politikis Seqmnis, aseve saerTo Tavdacvis po-
litikis ganxorcielebis aqtiuri mxardamWeri
aRmoCnda. Tumca espaneTs Zalzed aRelvebs da
ar surs, rom safrangeTi da gaerTianebuli same-
fo iyvnen wamyvani qveynebi evropis usafrTxoe-
bis politikis SemuSavebis dros da kvlav Tvlis
84
Crdilo atlantikur alianss, rogorc evropis
Tavdacvis mTavar garants.
1986 wlidan, mas Semdeg rac espaneTi gawev-
rianda evropis gaerTianebaSi, qveyana aqtiurad
Rebulobs monawileobas evropul debatebSi da
saerTo evropuli politikuri kursis SemuSaveba-
Si. Tavdapirvelad espaneTi ZiriTadad orienti-
rebuli iyo evrokavSiris samxreT saxelmwifoe-
bis interesebis dacvaze, magram misi politikuri
wona da perspeqtivebi gaizarda bolo wlebSi.
radgan espaneTis gavlena evrokavSirSi, misi po-
litikuri da ekonomikuri statusis gaumjobese-
basTan erTad gaizarda, qveyanam ganacxada Tavisi
ambicia, rom miCneul iqnas evrokavSiris erT-erT
`wamyvan Zalad~, iseve rogorc germania, gaerTia-
nebuli samefo, safrangeTi da italia.
evropaSi gawevrianebidan sul cota xanSi
espaneTma daamtkica, rom aris erT-erTi yvela-
ze metad proevropuli saxelmwifo da dadebi-
Tad aris ganwyobili evropuli saxelmwifoebis
daaxloebisa da evropuli integraciis procesis
mimarT. evropis ekonomikur gaerTianebasa da
evrokavSirSi gawevrianeba dadebiTi movlena aR-
moCnda espaneTisaTvis, vinaidan man daaCqara mo-
dernizaciis procesi qveyanaSi da xeli Seuwyo
demokratiuli sistemis ganmtkicebas.
evropis ekonomikur gaerTianebasa da nato-
Si integracia SeiZleba miCneul iqnas, rogorc
socialisturi xelisuflebis erT-erTi yvelaze
didi miRweva da warmateba. es Zalzed mniSvnelo-
85
vani movlena iyo espaneTisaTvis, vinaidan evro-
pis ekonomikur gaerTianebasa da natoSi Sesvlam
saSualeba misca qveyanas, rom erTxel da samuda-
mod Tavi daeRwia saerTaSoriso izolaciisagan,
romelSic espaneTi aRmoCnda frankos diqtato-
ruli reJimis gamo.
Crdilo atlantikur aliansTan kavSirebi ki-
dev ufro gaRrmavda, mas Semdeg rac xose maria as-
nari gaxda espaneTis premier-ministri 1996 wels
da dasrulda filipe gonsalesis cametwliani
mmarTveloba. asnari momxre iyo, rom momxdariyo
espaneTis integracia natos samxedro struqtu-
raSi. espanur sazogadoebaSi natos popularoba
gansakuTrebiT mas Semdeg gaizarda, rac xavier
solana, espaneTis yofili sagareo saqmeTa mi-
nistri, natos generaluri mdivani gaxda. 1996
wels, xelisuflebaSi mosvlis Semdeg, saxalxo
partiam (Partido Popular) saqveynod gaaJRera misi
ganzraxva, rom espaneTi unda gamxdariyo Crdilo
atlantikuri aliansis sruli wevri. 1999 wels,
rodesac daiwyo samxedro operaciebi balkaneT-
Si, espaneTis premieri xose maria asnari mtkiced
uWerda mxars natos samxedro aqcias serbeTis
winaaRmdeg da espaneTis sahaero Zalebis mcire
nawilma monawileoba miiRo balkaneTSi natos
sahaero Tavdasxmebis ganxorcielebaSi. espane-
Ti dReisaTvis aqtiur monawileobas Rebulobs
samSvidobo operaciebSi da qveyanas hyavs Tavisi
samSvidobo Zalebi bosniaSi.62
asnaris sagareo politikam arabul qveynebTan
86
urTierTobebis daZabva gamoiwvia. espaneTi, ro-
melic yovelTvis proarabul politikur kurss
atarebda axlo aRmosavleTSi, asnaris xelisuf-
lebaSi mosvlis Semdeg ukve aSkarad upirispir-
deboda arabul samyaros. xose maria asnaris xe-
lisuflebaSi yofnis dros Zalzed daiZaba ur-
TierToba espaneTsa da marokos Soris. rodesac
marokos samefo taxtze hasan meoris gardacvale-
bis Semdeg, misi Svili muhamed meeqvse avida, espa-
neTSi gaCnda imedi imisa, rom espanur-marokou-
li urTierTobebi gaumjobesdeboda, magram si-
namdvileSi sapirispiro ram moxda. am periodSi
gaizarda marokos teritoriuli pretenziebi
espaneTis mimarT. espaneTis afrikeli mezobe-
li pretenziebs acxadebda ara mxolod seutaze
da meliiaze, aramed aseve yvela im kunZulebze,
romlebic marokos sanapiroebis siaxloves mde-
bareobda da espaneTis SemadgenlobaSi Sedioda.
marokom kunZul perexilis okupacia moaxdina
2002 wlis 11 ivliss, ramac gamoiwvia diploma-
tiuri kavSirebis gawyveta or mezobel qveyanas
Soris. asnarma sajarod ganacxada, rom misTvis
miuRebeli iyo marokos mier perexilis okupacia
da marokoelebis gansadevnad gagzavna espaneTis
SeiaraRebuli Zalebi kunZulze. 2002 wlis dekem-
berSi daiwyo or qveyanas Soris diplomatiuri
urTierTobebis aRdgena. espaneTis da marokos
sagareo saqmeTa ministrebi erTmaneTs Sexvdnen
da miaRwies SeTanxmebas TavianT qveynebSi elCe-
bis dabrunebis Taobaze.33
87
rodesac sparseTis yureSi da avRaneTSi omi
daiwyo, espaneTi aRmoCnda amerikis SeerTebu-
li Statebis erT-erTi yvelaze loialuri mxar-
damWeri da aqtiurad Caeba axlo aRmosavleTSi
mimdinare konfliqtebSi. asnari atlantizmis
politikuri doqtrinis mimdevari iyo da Tvli-
da rom espaneTi amerikis SeerTebuli Statebis
erTguli mokavSire unda gamxdariyo. mas gran-
diozuli miznebi amoZravebda da miiCnevda rom
amerikasTan daaxloeba da aqtiuri TanamSromlo-
ba gaaZlierebda espaneTis poziciebs saerTaSo-
riso arenaze. asnari upirobod uWerda mxars bu-
Sis administraciis sagareo politikas da aSS-is
brZolas terorizmis winaaRmdeg, vinaidan Tvli-
da rom amerikis SeerTebuli Statebi mas etas wi-
naaRmdeg brZolaSi da baskuri terorizmis aR-
mofxvraSi daexmareboda. aseve asnaris erT-erTi
ocneba iyo, rom espaneTi gamxdariyo didi rvia-
nis wevri (G8). is Tvlida rom aSS-is mxardaWe-
riT is SesZlebda am miznis miRwevas da gazrdida
espaneTis prestiJs da Zalauflebas msoflioSi.
miuxedavad imisa rom mas mosaxleobis mxardaWera
ar hqonda da espanuri sazogadoeba eraySi omis
dawyebas ewinaaRmdegeboda, asnars mainc mtki-
ced hqonda gadawyvetili mxarSi amodgomoda
aSS-s erayis omSi. espaneTis mosaxleobis 90 pro-
centze meti ar emxroboda axlo aRmosavleTSi
omis dawyebas.33 ara marto espaneTis mosaxleo-
bis umravlesoba, aramed aseve saxalxo partiis
(Partido Popular) zogierTi wevri erayis omis wi-
88
naaRmdegi iyo. espaneTis did qalaqebSi daiwyo
masobrivi gamosvlebi da demonstraciebi. espa-
neli xalxi aSkarad gamoxatavda ukmayofilebas
xelisuflebis gadawyvetilebis mimarT, amitomac
asnari iZulebuli gaxda televiziiT gamosuliyo
da Tavi emarTlebina. televiziaSi erT-erTi ga-
mosvlis dros man ganacxada, rom erayi flobda
masobrivi ganadgurebis iaraRs da rom mas amis
damadasturebeli mtkicebulebebi gaaCnda. is
amtkicebda, rom sadam huseins kavSirebi hqonda
al-qaidasTan da seriozul safrTxes warmoad-
genda saerTaSoriso TanamegobrobisaTvis. asnars
espaneTSi bevri politikuri oponenti gamouC-
nda, romlebic moiTxovdnen erayidan jarebis ga-
moyvanas, maT Soris iyo socialisturi opozici-
is lideri, xose luis rodriges sapatero. asnari
yoveli mxridan didi winaaRmdegobas awydeboda,
magram mainc buSis erTguli rCeboda da uars
ambobda erayidan jarebis gayvanaze. buSisaTvis
marTlac Zalzed didi mniSvneloba hqonda xose
maria asnaris mxardaWeras, vinaidan evrokavSiris
wamyvani qveynebi safrangeTi da germania aSkarad
upirispirdebodnen buSis politikas da erayis
omis winaaRmdeg gamodiodnen. asnaris xelisuf-
lebas gansakuTrebiT didi problemebi Seeqmna
mas Semdeg, rac arCevnebamde sami dRiT adre,
2004 wlis 11 marts ganxorcielda teroristuli
aqtebi madridSi, ramac 191 adami anis sicocxle
imsxverpla, 1247 adamianma ki sxe ulis dazianeba
miiRo. xelisuflebam scada am teraqtebis etaze
89
gadabraleba. mogvianebiT gairkva, rom teraq tebi
islamuri organizacia al-qaidas mier iyo ganxor-
cielebuli, magram xelisufleba mainc jiutad
etas adanaSaulebda teraqtebis ganxorcielbaSi.
mosaxleobisaTvis simarTlis damalvam xalxis
gaRizianeba gamoiwvia. espaneli xalxi quCaSi ga-
movida da moiTxova xelisuflebisgan gamoZiebis
Sedegebis gamJRavneba. madridSi ganxorciele-
bulma teraqtebma Zalzed didi gavlena iqonia
2004 wlis 14 martis saparlamento arCevnebis
Sedegebze da saxalxo partiis (Partido Popular) arCevnebSi damarcxeba gamoiwvia. am teraqtebis
ganxorcielebamde saxalxo partias arCevnebSi
gamarjvebis didi Sansi hqonda da Zalian didi
iyo albaToba imisa, rom espaneTis premier-minis-
tri gamxdariyo asnaris favoriti da mis mier
premier ministris kandidatad dasaxelebuli ma-
riano raxoi. 2004 wlis TebervalSi Catarebuli
sociologiuri gamokiTxvis Tanaxmad, daZabuli
politikuri situaciis miuxedavad, saxalxo par-
tia (Partido Popular), SesZlebda zedized mesamed
arCevnebSi gamarjvebas da 42,2% xmebis mopove-
bas, xolo espaneTis socialisturi muSaTa par-
tia daagrovebda mxolod xmebis 35,5 %-s, magram
mad ridis teraqtebma yvelaferi 180 gradusiT
Secvala. madridis teraqtebma gamoiwvia saxalxo
partiis reitingis dacema da socialistebis ar-
CevnebSi gamarjveba.
xose lius rodriges sapatero gaxda espane-
Tis axali premier ministri, romelmac 2004 wlis
90
19 aprils miiRo gadawyvetileba erayidan espa-
nuri samxedro Zalebis gamoyvanis Taobaze. tu-
nisSi erTi-erTi oficialuri vizitis dros man
mouwoda yvela qveynebs, rom gamoeyvanaT Tavian-
Ti jarebi erayidan. am populisturma gancxade-
bebma sapateros didi saerTaSoriso mxardaWera
moupova, magram gamoiwvia amerikis SeerTebul
StatebTan da buSis administraciasTan urTier-
Tobebis daZabva. aSS-is saprezidento kandidat-
ma jon qerim TxovniT mimarTa espaneTis premier
ministrs, rom ar gamoeyvana jarebi erayidan,
magram sapaterom mainc miiRo gadawyvetileba
erayidan jarebis gamoyvanis Taobaze. samagierod
man ganizraxa, rom gaezarda espaneTis SeiaraRe-
buli Zalebis raodenoba avRaneTSi da gaegzavna
jarebi haitize, raTa saerTaSoriso Tanamegob-
robisaTvis eCvenebina espaneTis xelisuflebis
mzaoba gaeRo resursebi gaeros mier aprobire-
buli saerTaSoriso misiebis mxardasaWerad.
sapateros xelisuflebaSi mosvlam espane-
Tis sagareo politikuri kursis radikaluri
Secvla gamoiwvia. misi xelisuflebaSi mosvlis
Semdeg espaneTis sagareo politikaSi erT-erTi
mniSvnelovani cvlileba iyo laTinuri amerikis
memarcxene liderebTan mWidro urTierTobebis
damyareba. xose luis rodriges sapaterom Zal-
zed Tbili da megobruli urTierToba daamyara
laTinuri amerikis komunist diqtatorebTan, fi-
del kastrosTan da ugo CavesTan.32 man didi ro li
iTamaSa kubasa da evrokavSirs Soris urTierTo-
91
bebis gaRrmavebaSi. sapatero aseve mZlav r dip-
lomatiur, politikur da samxedro mxardaWeras
uwevda ugo Cavesis reJims. 2005 wels man venesue-
laSi imogzaura da xeli moawera xelSekrulebas
samxedro daxmarebis Sesaxeb. am xelSekrulebis
Tanaxmad espaneTs unda mieyida samxedro geme-
bi da TviTmfirnavebi venesuelasaTvis. samxedro
daxmarebis saerTo Rirebuleba 2.3 miliard aSS
dolars Seadgenda. aSS-is mcdeloba, rom SeeCe-
rebina am xelSekrulebis dadeba warumatebeli
aRmoCnda. sapateros aseve Zalian mWidro ur-
TierTobebi hqonda boliviis memarcxene lider-
Tan, evo moralesTan. sapateros mier ganxorcie-
lebulma sagareo politikam gamoiwvia msoflios
uZlieres qveyanasTan, aSS-sTan urTierTobebis
daZabva. 2004 wlis amerikis SeerTebuli State-
bis saprezidento arCvenebSi sapatero sajarod
mxars uWerda jon qeris, ris gamoc mas gaufuWda
urTierTobebi jorj buSis administraciasTan.
sapateros aseTi negatiuri damokidebuleba pre-
zident jorj buSis mimarT SeiZleba aixsnas im
dros espaneTSi gabatonebuli sazogadoebrivi
azriT. madridis teraqtebis Semdeg espaneTis
mosaxleoba Zalzed negatiurad iyo ganwyobili
prezident buSis mimarT. espaneTSi buSis arapo-
pularoba imdenad didi iyo, rom sapateros Se-
eZlo Riad dapirispireboda jorj buSs da mis
mier gatarebul politikas axlo aRmosavleTSi.
swored espaneTSi buSis arapopularobam SeaZle-
bina sapateros orjer, 2004 da 2008 wels arCev-
92
nebSi gamarjvebis mopoveba.
rodesac baraq obama airCies amerikis Seer-
Tebuli Statebis prezidentad, man sajarod
ganacxada misi mzaoba, gaeRrmavebina espaneT-
Tan TanamSromloba sxvadasxva sferoSi. baraq
obama da xose luis rodriges sapatero ramde-
nimejer Sexvdnen erTmaneTs da gamoTqves or
qveyanas Soris megobruli da mWidro ormxrivi
urTierTobebis damyarebis survili. miuxedavad
am mcdelobisa, sapateros xelisuflebaSi yofnis
dros urTierTobebi espaneTsa da aSS-s Soris ar
gaumjobesebula. piriqiT, amerikis SeerTebul
StatebTan urTierToba kidev ufro daiZaba mas
Semdeg, rac espaneTis xelisuflebam miiRo ga-
dawyvetileba kosovodan samSvidobo Zalebis ga-
moyvanis Taobaze. 2009 wels sapateros xelisuf-
lebam kosovodan gaiwvia 630 espaneli jariskaci,
romelic natos samSvidobo Zalebis Semadgenlo-
baSi Sedioda. gadawyvetileba kosovodan jare-
bis gamoyvanis Sesaxeb naCqarevad iqna miRebuli
da ar momxdara am sakiTxis ganxilva espaneTis
mokavSireebTan.30 sapateros am gadawyvetilebam
amerikis SeerTebuli Statebis mTavrobaSi didi
imedgacrueba gamoiwvia.
asnarisagan gansxvavebiT sapatero atlan-
tizmis politikuri doqtrinis mimdevari ar iyo.
is ufro evropisaken ixreboda da panevropuli
politikuri kursis gatarebas aniWebda upirate-
sobas. sapateros xelisufleba aqtiurad uWerda
mxars evrokavSiris wevri qveynebisaTvis saerTo
93
konstituciis Seqmnas. espaneTi evrokavSiris 25
wevri qveynidan pirveli iyo, romelmac moaxdina
2005 wlis 20 Tebervals evrokaSiris konstitu-
ciis referendumze gatana. sapatero darwmune-
buli iyo, rom espaneli xalxi evrokavSiris sxva
wevr qveynebs dadebiT magaliTs uCvenebda.46 sapa-
teros xelisufleba mouwodebda referendumSi
monawileebs, rom mxari daeWiraT evrokavSiris
konstituciisaTvis. xelisuflebis aqtiurobam
dadebiTi Sedegi gamoiRo da referendumSi mo-
nawileTa 77 %-ma evrokavSiris konstituciis mi-
Rebaze Tanxmoba ganacxada. miuxedavad am warma-
tebisa evrokavSiris konsituciis momavali mainc
saTuo gaxda, rac gamowveuli iyo imiT, rom orma
qveyanam, safrangeTma da holandiam referendu-
miT es proeqti uaryo. ratificirebis procesSi,
2005 wels frangebma da holandielebma mxari ar
dauWires konstituciis miRebas. am or qveyanaSi
konstituciis proeqtis Cavardnis gamo zogier-
Ti sxva qveynis mTavrobebmac referendumi gada-
des an gaauqmes, ramac Tavis mxriv gamoiwvia kon-
stituciis miRebis gaurkveveli vadiT gadadeba.
sapateros xelisuflebis erT-erTi mizani
saerTaSoriso politikaSi evrokavSiris rolis
gazrda iyo. sapatero Tvlida, rom evropa ufro
erTiani da Zlieri unda gamxdariyo da evrokav-
Sirs unda hqonoda ufro meti gavlena msoflio
politikaSi. mas surda rom espaneTs Seesrulebi-
na gadamwyveti roli evropis gaZlierebis saqme-
Si.37 2010 wlis 1 ianvars espaneTma meoTxed, eqvsi
94
Tvis vadiT gadaibara evrokavSiris Tavmjdoma-
reoba SvedeTisagan. miuxedavad imisa, rom sapa-
teros civi urTuerTobebi hqonda aSS-is xeli-
suflebasTan, am periodSi metad mniSvnelovani
xelSekrulebebi gaformda evrokavSirsa da ame-
rikis SeerTebul Statebs Soris. am xelSekru-
lebebidan aRsaniSnavia: SeTanxmeba terorizmis
winaaRmdeg erToblivad brZolis Sesaxeb, SWIFT-is xelSekruleba da `Ria cis~ xelSekruleba. am
xelSekrulebebis dadebam kidev ufro gaadvila
da gaamartiva terorizmTan brZola. magaliTad
SWIFT-is xelSekrulebis Tanaxmad, romelic 2010
wlis 8 ivliss gaformda, amerikis xelisuflebas
saWiroebis SemTxvevaSi SeuZlia Seamowmos evro-
peli moqalaqeebis sabanko monacemebi da nebis-
mieri finansuri transaqciebi. aseve Zalzed mniS-
vnelovani movlena iyo ~Ria cis~ xelSekrulebis
gaformeba. am xelSekrulebis Tanaxmad evropisa
da aSS-is aviaxazebs ufleba aqvT ifrinon nebis-
mier qalaqSi rogorc evropaSi, aseve amerikis
SeerTebul StatebSi. am xelSekrulebiT Zalzed
gamartivda frenebi, rac kidev ufro gazrdis da
gaaRrmavebs or kontinets Soris kavSirebs. sa-
pateros xelisuflebam didi yuradReba dauT-
mo evropis aRmosavleTiT gafarToebas, gansa-
kuTrebiT ki balkaneTis qveynebis da TurqeTis
evropaSi integraciis sakiTxs.25 mniSvnelovani
progresi iqna miRweuli xorvatiasTan, serbeT-
Tan da TurqeTTan molaparakebebis procesSi.
Tumca am qveynebis evrokavSirSi sruluflebian
95
wevrobamde jer kidev didi droa darCenili,
aseT molaparakebebs Zalzed didi mniSvneloba
aqvs, rac aucileblad gamoiwvevs am qveynebis
evrokavSirSi integracias. espaneTis mier evro-
kavSiris Tavmjdomareobis eqvsTviani periodi
saboloo jamSi SeiZleba dadebiTad Sefasdes.
rac Seexeba espaneTis natosTan urTierTobas,
Zalzed mniSnvelovani movlena iyo 2011 wlis 5
oqtombers qalaq briuselSi, natos StabbinaSi
miRweuli SeTanxmeba espaneTSi natos antisara-
keto Tavdacvis sistemis ganTavsebis Taobaze.
espaneTis premier-ministrs, natos generalur
mdivansa da amerikis Tavdacvis mdivans Soris
miRweuli SeTanxmebis Sedegad espaneTi evropa-
Si natos raketsawinaaRmdego sistemas Seuer Tda.
gegmis mixedviT samxreT-dasavleT espaneTSi, ro-
tas samxedro bazaze amerikis SeerTebuli Sta-
tebis gemebi ganTavsdeba, romlebic raketsawi-
naaRmdego TavdacviTi sistemiT iqneba aRWurvi-
li.48 antisaraketo faris mizania iranidan momava-
li safrTxeebis ganeitraleba da evropis dacva.
rogorc cnobilia irani flobs axlo, saSualo
da Sori moqmedebis balistikur raketebs, rom-
lebic mas SeuZlia rom nebismier dros evropis
mimarTulebiT gauSvas. antisaraketo TavdacviTi
sistema iZleva imis saSulebas, rom droze moxdes
aseTi tipis balistikuri raketebis aRmoCena da
ganadgureba. swored amitomac Zalzed didi mniS-
vneloba aqvs antisaraketo TavdacviTi sistemis
gafarToebas. natos antisaraketo faris evropa-
96
Si ganTavsebis procesi 2018 wels dasruldeba.
sapateros xelisufleba 2007-2008 wlebSi
dawyebulma finansurma krizisma Seiwira. 2007
wlamde espaneTis ekonomika Zalzed swrafad iz-
rdeboda da espaneTi evropaSi erT-erTi yvelaze
progresul qveyanad iTvleboda, magram globa-
lurma finansurma krizisma yvelaferi 180 gradu-
siT Secvala da espaneTi Zalzed daazarala. espa-
neTSi Semcirda samuSao adgilebi da umuSevrobis
donem qveyanaSi 20 procents miaRwia. sapateros
uunarobam gamklaveboda finansur kriziss, misi
reitingis swrafi vardna gamoiwvia.47 sapateros
popularobis dacemasTan erTad gaizarda espa-
neTis yvelaze didi konservatiuli partiis,
saxalxo partiis mxardaWerTa ricxvi. qveyanaSi
arsebuli ekonomikuri problemebis gamo 2011
wlis 20 noembers gamarTul vadamdel saparla-
mento arCevnebSi socialistebi damarcxdnen da
espaneTis premier ministri gaxda saxalxo parti-
is lideri mariano raxoi. Tu ra sagareo poli-
tikur kurss gaatarebs mariano raxoi jer-jero-
biT ucnobia, magram mainc SegviZlia vivaraudoT,
rom is ufro mWidro urTierTobebs daamyarebs
amerikis SeerTebul StatebTan da sapaterosa-
gan gansxvavebiT ar daiWers axlo urTierTobebs
antiamerikul qveynebTan da laTinuri amerikis
iseT gariyul reJimebTan, rogoric aris ugo Ca-
vesis reJimi venesuelaSi da kastros komunistu-
ri reJimi kubaSi. amis Tqmis safuZvels gvaZlevs
mariano raxois mier gakeTebuli gancxadebebi. is
97
xSirad akritikebda sapateros laTinuri ameri-
kis memarcxene liderebTan daaxloebis gamo da
amerikis SeerTebul StatebTan urTierTobebis
daZabvis gamo.
filipe gonsalesi da adolfo suaresi.
100
amerikis prezidenti bil klintoni, natos generaluri mdivani xa-
vier solana, TurqeTis prezidenti suleiman demireli da espaneTis
premier ministri xose maria asnari natos samitze. 1999 weli.
kunZuli perexili erT patara kdles warmoadgens, romelic aris
sadao teritoria espaneTsa da marokos Soris.
101
espaneTis SeiaraRebuli Zalebi kunZul perexils akontroleben.
2004 wlis 11 marts al yaidas mier ganxorcielebuli erT-erTi te-
raqti madridSi. teraqtebis Semdeg sapaterom miiRo gadawyvetileba
erayidan espaneTis SeiaraRebuli Zalebis gamoyvanis Sesaxeb.
102
espaneTis premier ministri xose luis rodriges sapatero da vene-
suelas prezidenti ugo Cavesi. madridi, 2009 wlis 11 seqtemberi.
103
espaneTis premier ministri xose luis rodriges sapatero da boli-
viis prezidenti evo moralesi. madridi, 2009 wlis 15 seqtemberi.
104
espaneTis premier ministri xose luis rodriges sapatero da aSS-is
prezidenti baraq husein obama.
espaneTis Tavdacvis ministri karme Cakoni Rebulobs gadawyvetile-
bas kosovodan jarebis gamoyvanis Sesaxeb.
105
4. espaneTi da laTinuri amerikalaTinuri amerika aris is regioni, sadac espa-
neTis sagareo politika yvelaze Tanmimdevru-
lia. es Tanmimdevruloba saTaves iRebs frankos
reJimis sawyisi etapidan da misi xelisuflebaSi
yofnis mTel periods moicavs. SeiZleba Tamamad
iTqvas, rom espaneTis sagareo politika frankos
sikvdilis Semdeg, demokratizaciis proce-
sis dawyebis dros da demokratiaze gadasvlis
Semdeg, arsebiTad ar gansxvavdeboda frankos
mier laTinur amerikaSi gatarebuli sagareo po-
litikisagan.5
espaneTsa da samxreT amerikas Soris urTier-
Tobebi saukuneebs iTvlis da iwyeba 1492 wels,
rodesac qristefore kolumbma aRmoaCina axali
kontitenti. am periodidan moyolebuli iwyeba
amerikis kolonizacia da espaneTis imperiis eta-
pobrivi eqspansia rogorc samxreT, aseve centra-
lur da CrdiloeT amerikaSi. mTavari motivacia,
rac espaneTs koloniuri eqspansiisaken ubiZgeb-
da, vaWroba da komercia iyo, aseve survili qris-
tianuli religiis gavrcelebisa axal miwebze. es-
paneli konkistadorebi saukuneebis ganmavlobaSi
aqtiurad ibrZodnen adgilobrivi indieli to-
mebis dasamorCileblad da espanuri enis, kul-
turis da kaTolikuri religiis gasavrceleblad
amerikis kontitentze. amerikis kolonizaciisa
da aTvisebis procesi gagrZelda oTxi saukune da
dasrulda 1898 wels, espaneT-amerikis omis Sem-
deg, rodesac espaneTma dakarga bolo koloniebi
106
kuba, puerto riko, guami da filipinebi.
amrigad, espaneTis mWidro urTierTobas la-
Tinuri amerikis qveynebTan Rrma istoriuli fes-
vebi gaaCnia. es mWidro kavSirebi ganmtkicebulia
saerTo kulturiT, eniTa da religiiT da bolo
wlebSi kidev ufro Rrmavdeba gacxovelebuli
savaWro-ekonomikuri urTierTobebiTa da inves-
ticiebis saSualebiT. espaneTsa da laTinur ame-
rikas Soris urTierTobebi efuZneba cnebas mona-
Tesave espanurenovani xalxebis arsebobis Sesaxeb,
romlebsac erTmaneTTan akavSirebT saerTo war-
suli, ena da saerTo kultura. espaneTs laTinuri
amerikis qveynebTan gaaaCnia ekonomikuri da teq-
nikuri TanamSromlobis proeqtebi, aseve kultu-
rul-saganmanaTleblo gacvliTi programebi. ev-
ropis qveynebis umravlesoba did mniSvnelobas
ar aniWebs laTinur amerikas da am regioniT maTi
dainteresebac naklebia. igives ver vityviT es-
paneTze da portugaliaze, romlebic yovelT-
vis did interess iCnednen amerikis kontitentis
mimarT, vinaidan XVI saukuneSi is warmoadgenda
maTi vrceli imperiebis baziss da misi saSuale-
biT espaneTi da portugalia dawinaurdnen evro-
pis kontinentze, rogorc erT-erTi uZlieresi
imperiuli saxelmwifoebi. dResac ki, rodesac
espaneTi da portugalia oficialurad aRiareben
maTi koloniebis damoukideblobas, kvlav acxa-
deben pretenziebs am qveynebTan `gansakuTrebu-
li urTierTobebis~ SenarCunebaze. espaneTi da
portugalia kvlav Zalzed mWid ro lingvistur,
107
religiur, kulturul da politikur kavSirebs
inarCuneben ibero-amerikul saxelmwifoebTan.8
espaneTi mudam cdilobda kulturuli, eko-
nomikuri da politikuri gavlenis SenarCunebas
laTinur amerikaSi, magram garkveuli mizezebis
gamo yovelTvis efeqturad ver arTmevda am da-
valebas Tavs. espaneTis saxelmwifos dakninebas-
Tan erTad, sul ufro da ufro rTuli xdeboda
saerTaSoriso politikaSi aqtiuri monawileoba
da laTinur amerikaSi gavlenis SenarCuneba. es-
paneTsa da laTinur amerikas Soris urTierTobe-
bi yovelTvis ia-vardebiT mofenili ar yofila.6
ibero-amerikis qveynebi xSirad akritikebdnen es-
paneTs imperialisturi ambiciebis gamo da maTi
CamorCenilobis da ganuviTareblobis mizezad
yovelTvis espaneTs miiCnevdnen. laTinoamerike-
lebi xSirad eWvis TvaliT uyurebdnen espaneTs
da koloniuri warsulis gamo es qveyana maTSi
xSirad zizRs da uaryofiT grZnobebs aRZravda.
rodesac laTinuri amerikis qveynebma damouki-
debloba moipoves, maTTvis espaneTi zizRisa da
dacinvis obieqti gaxda. damoukideblobis mo-
povebis Semdeg, ibero-amerikis saxelmwifoebma
uaryves maTi espanuri warsuli: espanuri saxel-
mwifoebrivi wyobileba da politikuri sistema,
espanuri universitetebi da kultura, espanuri
socialuri struqtura, espanuri kanonmdeblo-
ba da samarTali, kaTolikuri religia, da a.S.
miuxedavad didi mcdelobisa, rom daSorebodnen
koloniur warsuls da uari eTqvaT espanur Ri-
108
rebulebebze, saxelmwifos meTaurebi darwmun-
dnen, rom gansxvavebuli da axali Rirebulebebis
Seqmnas azri ar hqonda da ararealuri iyo. imed-
gacruebulebi iZulebuli iyvnen isev espanur
adaT-wesebs dabrunebodnen, xelaxla gaeanali-
zebinaT da dadebiTi Tvisebebi eZebnaT TavianT
koloniur warsulSi.4 meoce saukunis dasawyisSi
`hispanofobia~, romelic gavrcelebuli iyo la-
Tinur amerikaSi espaneTisagan damoukideblobis
mopovebis Semdeg (1824 wlidan), TandaTanobiT
minelda da Seicvala damokidebuleba espanuri
kulturisa da Rirebulebebis mimarT.
espaneTsa da laTinur amerikis qveynebs Soris
urTierTobebma radikaluri trasformacia ga-
nicada 1898 wlis espaneT-amerikis omis Semdeg.
espaneTisaTvis gamanadgurebeli dartymis miye-
nebis Semdeg gaizarda amerikis SeerTebuli Sta-
tebis gavlena samxreT amerikaSi. aSS sul ufro
da ufro aqtiurad ereoda laTinuri amerikis
qveynebis saSinao saqmeebSi, ramac gamoiwvia espa-
neTisa da laTinuri amerikis qveynebis daaxloeba
da gaerTianeba saerTo mtris winaaRmdeg.22 espa-
neTma da ibero-amerikis qveynebma TandaTanobiT
daiwyes saerTo normebisa da kulturuli Rire-
bulebebis dafaseba, romlebsac yvela espanu-
renovani xalxebi iziarebdnen. miuxedavad amisa,
maT Soris politikuri urTierTobebi didi xnis
ganmavlobaSi minimumamde iyo dasuli.
frankos mmarTvelobis dros espaneTis xeli-
sufleba cdilobda, rom ufro mWidro kavSire-
109
bi daemyarebina laTinuri amerikis qveynebTan.
frankistuli diqtaturis wlebSi espaneTi ameri-
kis SeerTebuli Statebis sateliti qveyana gax-
da da garkveulwilad dakarga damoukideblad
moqmedebis unari. amis sakompensaciod franko
Seecada, rom gaeZlierebina kavSirebi laTinuri
amerikis qveynebTan, raTa Tavisi reJimi saerTa-
Soriso politikaSi msoflio roliT uzrunvele-
yo.2 gaCnda idea saerTo bazris Seqmnis Sesaxeb.
frankos xelisufleba Tvlida, rom espaneTsa da
laTinur amerikas unda SeeqmnaT saerTo bazari,
raTa espaneTiT evropa ufro metad dainterese-
buliyo da qveyanas hqonoda evropis ekonomikur
gaerTianebaSi integraciis perspeqtiva. franko
aseve ocnebobda espaneTis imperiis aRdgenaze
da amitomac misTvis laTinuri amerikis qveyneb-
Tan urTierTobas gadamwyveti mniSnvloba hqon-
da. franko agresiulad misdevda `ispanizmis~
politikas laTinur amerikaSi, magram miuxeda-
vad didi mcdelobisa veranair warmatebas ver
miaRwia. espaneTs, romelic 1960-ian wlebamde
oficialurad klasificirdeboda, rogorc me-
same msoflios qveyana, ar SeeZlo konkurencia
gaewia amerikis SeerTebuli StatebisaTvis sam-
xreT amerikis kontinentze gavlenis mosapoveb-
lad. situacia radikalurad Seicvala 1960-ian
da 1970-ian wlebSi, rodesac espaneTSi ekono-
mikuri mdgomareoba TandaTanobiT gaumjobes-
da. daiwyo espaneTis ekonomikis swrafi tempiT
ganviTareba, ramac saSualeba misca qveyanas, rom
110
laTinur amerikaSi Tavisi prestiJi da gavlena
gaezarda.6 1975 wlidan moyolebuli qveynis imi-
ji laTinuri amerikis qveynebSi sagrZnoblad
gaumjobesda da maTTvis espaneTi gaxda dasavlu-
ri liberaluri demokratiis erT-erTi sanimuSo
modeli. demokratizaciis procesis dawyebiT da
demokratiuli reformebis gatarebiT espaneTis
xelisufleba laTinuri amerikis liderebs sTa-
vazobda magaliTs, Tu rogor unda gaetarebinaT
reformebi sakuTar qveynebSi. diqtaturidan de-
mokratiaze gadasvlis Semdeg, espaneTis mTavari
mizani iyo ucxoeTSi gavlenis gazrda da Sem-
dgomi `satelitizaciis~ Tavidan acileba. `gan-
sakuTrebul urTierTobebs~ SeeZlo gadamwyveti
roli eTamaSa am miznebis misaRwevad. amitomac
espaneTma demokratiaze gadasvlis Semdeg daiw-
yo ufro agresiuli sagareo politikuri kursis
gatareba da miznad daisaxa laTinur amerikaSi
Tavisi gavlenis gazrda. am periodidan moyole-
buli sagrZnoblad gaizarda espanuri investi-
ciebis moculoba laTinuri amerikis qveynebSi
da daiwyo espaneTis prezidentisa da mefis, xuan
karlosis xSiri vizitebi am regionSi. miuxedavad
imisa, rom espaneTi ewinaaRmdegeboda argentina-
Si gabatonebul diqtatorul reJims, foklendis
omis dros espaneTma argentinis mxare daiWira da
oficialurad aRiarebda, rom folklendis kun-
Zulebi argentinis ganuyofeli nawili iyo. omi
argentinis marcxiT damTavrda, ramac gamoiwvia
samxedro xuntis damxoba da demokratiuli reJi-
111
mis damyareba qveyanaSi.22
espaneTis sagareo saqmeTa ministri, fernando
morani amtkicebda, rom espaneTis politikuri
manevrirebis sivrce evropaSi da amerikis Seer-
Tebul StatebTan didwilad iyo damokidebuli
imaze, Tu ramdenad SesZlebda qveyana privile-
girebuli urTierTobebis SenarCunebas evropis
farglebs gareT. amitomac rodesac socialiste-
bi movidnen xelisuflebis saTaveSi, maT miznad
daisaxes mWidro kavSirebis damyareba yvela la-
Tinuri amerikis qveynebTan iseT sferoebSi, ro-
goricaa kultura, ekonomika, politika da mec-
niereba.24 gansakuTrebiT mniSvnelovani movlena
iyo megobrobisa da TanamSromlobis xelSekru-
lebis gaformeba Semdeg qveynebTan: argentina,
meqsika, venesuela, Cile, brazilia da kolumbia.
espaneTis socialisturma mTavrobam Seqmna huma-
nitaruli daxmarebis specialuri programa la-
Tinuri amerikis qveynebisaTvis, romlis biuje-
ti 1985 wels aTobiT milion dolars moicavda.
espaneTi aseve eweoda aqtiur komerciul saqmia-
nobas laTinur amerikaSi. espanurma kompaniebma
TavianTi filialebi gaxsnes laTinuri amerikis
ekonomikurad yvelaze ganviTarebul qveynebSi,
gansakuTrebiT: braziliaSi, meqsikaSi, venesuela-
Si, CileSi da argentinaSi.
espaneTis gavlena laTinuri amerikis qveyneb-
Si kidev ufro gazarda mas Semdeg, rac qveyana
gawevrianda evropis ekonomikur gaerTianebaSi.
evropaSi integraciam saSualeba misca espaneTs,
112
rom gaeZlierebina Tavisi poziciebi laTinur
amerikaSi da ufro naTlad daefiqsirebina Tavi-
si survili, rom gamxdariyo or kontitents So-
ris damakavSirebeli xidi.6 espaneTi gamodioda
laTinuri amerikis interesebis damcvelad evro-
kavSirSi, didi TavgamodebiT icavda laTinuri
amerikis ekonomikur da komerciul interesebs
evropaSi da aqtiurad cdilobda, rom yofiliyo
Suamavali or kontinents Soris. espaneTis yurad-
Reba yovelTvis laTinuri amerikis qveynebisaken
iyo mipyrobili. amave dros, espaneTi cdilobda
gamoeyenebina misi mWidro kavSirebi ibero-ameri-
kasTan Tavisi poziciebis gasaZliereblad evro-
kavSirSi. laTinur amerikasTan urTierTobas
espaneTisaTvis sasicocxlo mniSvneloba aqvs da
amitomac qveyana momavalSic gaagrZelebs gansa-
kuTrebuli urTierTobebis SenarCunebas am re-
gionTan; yovelTvis iqneba Suamavali laTinur
amerikasa da evropas Soris da xels Seuwyobs or
kontinents Soris urTierTobebis gaRrmavebas.
espaneTisaTvis gansakuTrebiT mniSvnelovani
movlena iyo ibero-amerikuli samitebis daarse-
ba. ibero-amerikuli konferenciis Seqmnis idea
ekuTvnis meqsikis prezident karlos salinas
de gortaris. mas undoda, rom Seeqmna organo,
romelic amerikis SeerTebul StatebTan ur-
TierTobis sapirwone iqneboda. ibero-amerikuli
saxelwifoebis pirveli konferencia Catarda
1991 wels meqsikis qalaq guadalaxaraSi. am pe-
riodidan moyolebuli konferenciebis Catare-
113
bam ukve regularuli xasiaTi miiRo. axali cneba
`iberiuli amerika~ iqna SemoRebuli mas Semdeg,
rac portugalia da misi yofili kolonia brazi-
liac SeuerTda am konferencias. espaneTi aSka-
rad miiCnevs Tavs `ibero-amerikuli Tanamegob-
robis~ wamyvan Zalad, vinaidan is aris gacile-
biT didi da Zlieri qveyana vidre misi evropeli
partniori portugalia. magram sakiTxavia, mou-
tans Tu ara es roli espaneTs raime materialur
sargebels. zogierTi analitikosi Tvlis, rom
ibero-amerikuli samitebi Zalzed sasargebloa
espaneTisaTvis, vinaidan am samitebma gaaZlie-
res kavSirebi espaneTsa da laTinuri amerikis
qveynebs Soris.39
espaneTis sagareo politika laTinuri amerikis
qveynebis mimarT yovelTvis iyo Zalzed ambiciu-
ri da grandiozuli. magram ambiciuri sagareo
politikis ganxorcielebas xels uSlis is faqti,
rom espaneTis resursebi SezRudulia da mas ara
aqvs laTinur amerikaSi grandiozuli proeqtebis
ganxorcielebis SesaZlebloba. espaneTi saSualo
sididis qveyanaa, romlis saerTaSoriso siste-
maSi damoukideblad moqmedebis SesaZleblobebi
SezRudulia (SezRuduli resursebis gamo). arse-
bobs uamravi limitaciebi, rac xels uSlis espa-
neTs imaSi, rom iTamaSos ufro aqtiuri roli
laTinur amerikaSi: espaneTs SezRuduli insti-
tuciuri kavSirebi gaaCnia laTinur amerikasTan.
qveyanas ara aqvs baza imisaTvis, rom ganaxorcie-
los ambiciuri sagareo politika. espaneTis Zala
114
da resursebi ar aris sakmarisi da mas SeuZlia
mxolod meorexarisxovani roli iTamaSos laTi-
nur amerikaSi. espaneTis biujeti Zalzed SezRu-
dulia axali sagareo politikuri iniciativebi-
saTvis. garda amisa espaneTSi laTinuri amerikis
an sagareo politikis kvleviTi centrebi cotaa.6
espaneTs surs sammxrivi uerTierTobebis gan-
viTareba espaneTs, laTinur amerikasa da evro-
kavSirs Soris. espaneTis xelisuflebas unda, rom
iyos ibero-amerikuli qveynebis interesebis war-
momadgeneli evro-atlantikur struqturebSi,
magram laTinuri amerikis qveynebi Tvlian, rom
maT ar sWirdebaT Suamavali da espaneTis aseTi
miswrafebebi xSirad maT guliswyromas iwvevs.
115
5. espaneTi da gibraltariespaneTis xelisuflebas yovelTvis gaaCnda
pretenzia gibraltarze da moiTxovda dakargu-
li teritoriebis dabrunebas, radgan mas yovel-
Tvis espaneTis ganuyofel nawilad Tvlida.
espa nelebs, ra Tqma unda, aRizianebT is faqti,
rom ver akontroleben maTi teritoriis nawils,
raoden mciredic ar unda iyos is. gibraltari
mtkivneuli sakiTxi rCeba inglis-espanur ur-
TierTobebSi 1713 wlidan, rodesac espaneTma
utrextis xelSekrulebis Tanaxmad es teritoria
britaneTs gadasca. utrextis zavma daasrula
omi espaneTis memkvidreobis Taobaze, romelic
daiwyo uSvilZiro karlos II sikvdilis Semdeg,
1701 wels da gagrZelda 1713 wlamde. am zavis Ta-
naxmad espaneTis taxti burbonebs ergoT da espa-
neTis mefed evropuli saxelmwifoebis mier aRia-
rebul iqna filipe V burboni. espaneTma dakarga
vrceli samflobeloebi evropaSi (niderlande-
bi, sardinia, sicilia, milani da neapoli). garda
amisa espaneTma dakarga gibraltari da menorka,
romelic did britaneTs gadaeca. mas Semdeg gib-
raltari gaerTianebuli samefos kuTvnili teri-
toriaa. gibraltari, romelic sinamdvileSi erT
patara kldes warmoadgens, Zalzed mgrZnobiare
da emociuri sakiTxia rogorc espaneTSi, aseve
did britaneTSi. strategiuli, ekonomikuri an
politikuri TvalsazrisiT espaneTisaTvis gib-
raltars didi Rirebuleba ar aqvs. gibraltaris
dabruneba ufro principis sakiTxia da mas aranai-
116
ri strategiuli mniSvneloba espaneTisaTvis ar
gaaCnia. espaneTi flobs gacilebiT did da ukeTes
bazebs alxesirasSi, tarifaSi da kadisSi, romel-
Ta saSualebiTac mas mSvenivrad SeuZlia gibral-
taris srutis gakontroleba. konfliqtis mTavar
wyaros warmoadgens nebismieri saxelmwifos urye-
vi pozicia, rom misi teritoriuli mTlianoba da
suvereniteti unda iyos daculi. espaneTi Tvlis,
rom misi teritoriuli mTlianoba aris darRveu-
li. teritoriuli mTlianobis dacvis principi
espaneTs aiZulebs, rom gibraltari iyos mudmivi
davis sagani or qveyanas Soris.9
gibraltari.
117
gibraltari aris klde, romlis farTobi
Seadgens 6.5 kvadratul kolometrs. is mdebare-
obs iberiis naxevarkunZulis ukidures sam xreT
nawilSi. saxelwodeba gibraltari warmoiSv a
arabuli sityvisgan `jabal Tariq~ (قراط لبج) rac sit yvastityviT `Tariqis mTas~ niS navs. Ta-
riq ibn ziadi iyo saxelovani arabi (warmoSobiT
berberi) mTavarsardali, romelic 711 wels win
uZRoda arabebis SeWras espaneTSi. man mavrita-
nielTa jari gadmosxa gibraltaris sanapiroze,
sastikad daamarcxa vestgoTebi, iberiis naxevar-
kunZuli daipyro da espaneTis mmarTveli gaxda.
gibraltari.
118
mas Semdeg gibraltari saxelovani arabi sardlis
saxels atarebs, Tumca antikur xanaSi es teri-
toria `Monte Calpe~-s saxeliT iyo cnobili, rac
laTinurad `kalpes mTas~ niSnavs. gib raltari
msoflios erT-erTi yvelaze mWidrod dasaxle-
buli teritoriaa, erT kvadratul kilo metrze
cxovrobs daaxloebiT 4.290 kaci. misi mosaxleo-
ba 2009 wlis monacemebis mixedviT Seadgens 29.286
kacs. gibraltaris mosaxleoba multikulturu-
li da multieTnikuri sazogadoebaa da is sxva-
dasxva eTnikuri jgufebis Serevisagan warmoiSva.
daaxloebiT sami saukunis win, 1704 wels adgi-
lobrivma espanelma mosaxleobam datova gib-
raltari da maT terotoriaze dasaxlda evropis
sxvadasxva qveynebidan da msoflios sxva daxva
regionebidan Camosuli ekonomikuri migrantebi.
rogorc gibraltarelebis gvarebidan irkveva,
axalmosulebSi gansakuTrebiT mravlad iyvnen
genuelebi da maltelebi. Tanamedrove gibral-
tarelebi am sxvadasxva eTnikuri jgufebisa da
xalxebis STamomavlebi arian. gibraltaris mo-
saxleoba eTnikurad Zalzed Wrelia: mTavari
eTnikuri jgufebi arian britanelebi, espane-
lebi, genuelebi, italielebi, portugalielebi,
maltelebi, ebraelebi. mis teritoriaze aseve
saxloben marokoelebi, indoelebi, frangebi,
avstrielebi, Cinelebi, iaponelebi, polonele-
bi da danielebi. dabali gadasaxadebis gamo gib-
raltari warmoadgens `finansur samoTxes~ misi
macxovreblebisaTvis da am terotoriaze dare-
119
gistrirebuli kompaniebisaTvis. gibraltari ga-
mo irCeva cxovrebis Zalzed maRali doniT da
mexuTe adgils ikavebs msoflioSi. misi ekonomi-
ka yvavis da yovel weliwads izrdeba. gibralta-
ri aris porto-franko da msoflios erT-erTi
mniSvnelovani finansuri da turistuli centri.
TiTqmis mTeli mosaxleoba dasaqmebulia da umu-
Sevrobis problema am patara qalaqSi, romlis
mosaxleoba 30.000 aRweevs, ar arsebobs. cxov-
rebis done imdenad maRalia, rom gibraltari
magnitiviT izidavs uamrav espanels. aTasobiT
espaneli yovel dRe miemgzavreba gibraltar-
Si Savi da dabalanazRaurebadi samuSaoebis Se-
sasruleblad.40 rogorc zemoT aRvniSneT, gib-
raltari didi britaneTis kontrols eqvemdeba-
reba mas Semdeg, rac espaneTi iZulebuli gaxda
1713 wels dadebuli utrextis zavis Tanaxmad
es teritoria inglisisTvis daeTmo. mTeli XIX
da XX saukunis ganmavlobaSi gibraltari asru-
lebda strategiuli samxedro bazis funqcias
britaneTis SeiaraRebuli ZalebisaTvis, magram
dReisaTvis is ZiriTadad komerciul forposts
warmoadgens. radgan gibraltari iTvleba `gaer-
Tianebul samefoze damokidebul teritoriad,~
amitomac igi Tavisufalia evrokavSiris mier
dadgenili regulaciebisagan. is ar ixdis dama-
tebiTi Rirebulebis gadasaxads an brunvis ga-
dasaxads, ar aris wevri arc evrokavSiris sabaJo
gaerTianebis, arc saerTo agraruli politikisa
da ar Seaqvs Senatani evrokavSiris biujetSi. gib-
120
raltaris mosaxleobis cxovrebis done Zalzed
aRemateba espaneTSi arsebul cxovrebis dones.
garda amisa gibraltars farTo avtonomia gaaC-
nia. axali konstituciis Tanaxmad, romelic Za-
laSi Sevida 2007 wels, gibraltari Tavis saSinao
saqmeebs TviTon warmarTavs, mxolod Tavdacva
da sagareo politika Sedis gaerTianebuli same-
fos kompetenciaSi. Seicvala aseve gibraltaris
statusic, romelic ukve aRar iTvleba gaerTia-
nebuli samefos koloniad da britaneTis zRvi-
siqiTa teritoriad klasificirdeba. am mizezTa
gamo 30.000 gibraltarels, romlebic TavianTi
warmomavlobiT umeteswilad xmelTaSuazRvispi-
rel xalxs miekuTvneba, ar surT espaneTis Semad-
genlobaSi Sesvla.
gibraltaris dabruneba yovelTvis iyo da iq-
neba espaneTis sagareo politikis erT-erTi mTa-
vari mizani. utrextis zavi yovelTvis miuRebeli
iyo espaneTisaTvis da am zavis dadebis Semdeg es-
paneTma ramodenimejer scada gibraltaris dab-
runeba rogorc samxedro, ise diplomatiuri da
mSvidobiani gziT. meTvramete saukuneSi espaneT ma
samjer scada Zalismieri gziT gibraltaris dab-
runeba (1704, 1726 da 1779-1783) 1726 wels fili-
pe mexuTem Tavis armias ubrZana, rom gibralta-
ri alyaSi moeqciaT. alya 1727 wlis TebervalSi
daiwyo da amave wlis ivlisamde gagrZelda. alya
uSedego aRmoCnda, imitom rom espaneTi mxolod
saxmeleTo jarebiT cdilobda gibraltaris aRe-
bas, maSin rodesac inglisis flots sruli upi-
121
ratesoba hqonda zRvaze da qalaqs regularulad
amaragebda. espanelebma warmatebas ver miaRwies,
alyis garRveva ver moaxerxes. bolo mcdeloba
samxedro gziT gibraltaris dabrunebisa daiw-
yo 1779 wlis 14 ivliss, romelic 3 weli, 7 Tve
da 12 dRe gagrZelda. espaneTma da saf rangeTma
erToblivad scades gibraltaris dabruneba da
daiwyes misi dabombva rogorc xmeleTidan, aseve
zRvidan, magram veranair warmatebas ver miaRwies.
sabolood espaneTma da britaneTma gaaformes
xelSekruleba, romlis safuZvelze espaneTs me-
norkas kunZuli gadaeca gibraltaris nacvlad.
or qveya nas Soris dapirispireba Ria omSi ar
gadazrdila da mxolod gibraltaris regioniT
Semoifargla. gibraltaris ZaliT aRebis mcde-
loba Zvirad daujda espaneTs, mas mouwia ro-
gorc didi m sxverplis, aseve didi finansuri
resursebis gaReba.41 gibraltaris dabrunebis
samive Zalismieri mcdeloba uSedego aRmoCnda.
mecxramete saukuneSi, rodesac daiwyo espaneTis
saxelmwifos sul ufro da ufro daknineba da
britaneTis imperiis swrafi gaZliereba, gibral-
taris dabruneba SeuZlebeli da ararealuri
mizani gaxda. pretenzia gibraltaris dabrune-
bis Taobaze kvlav ganaxlda 1950-ian da 1960-ian
wlebSi, frankos xelisuflebaSi yofnis dros.
mas Semdeg, espaneTis xelisuflebaSi mosuli ne-
bismieri politikuri Zala, dRis wesrigSi ayenebs
gibraltaris dabrunebas. espaneTi arasodes ar
aRiarebda gibraltars britaneTis teritoriad
122
da es patara klde xSirad gamxdara or qveyanas
Soris davisa da konfrontaciis sagani. orive
qveynis xelisufleba xSirad cdilobda mola-
parakebebis gziT moegvarebinaT gibraltarTan
dakavSirebuli konfliqtebi, magram es molapa-
rakebebi yovelTvis uSedegod mTavrdeboda, ami-
tomac gibraltaris sakiTxi kvlav gadauWreli
rCeba. espaneTis mTavrobas surs qveynis teri-
toriuli mTlianobis aRdgena. gibraltari ewi-
naaRmdegeba espaneTis teritoriul mTlianobas,
vinaidan gibraltarelebs ar undaT TavianTi
privilegirebuli mdgomareobis dakargva. es-
paneTis erovnuli erToba gamoricxavs TviTga-
morkvevis princips, romelsac gibraltarelebi
jiutad emxrobian.9 arc erTi politikuri par-
tia gibraltarSi mxars ar uWers espaneTTan ga-
erTianebas. gibraltarelebma aseve uari Tqves
`saziaro suverenitetze,~ romelzec espaneTisa
da britaneTis mTavrobam SeTanxmebas miaRwies.
`saziaro suvereniteti~ maT saSualebas miscemda
hqonodaT ormagi moqalaqeoba da yofiliyvnen
rogorc gaerTianebuli samefos, aseve espaneTis
moqalaqeebi. 2002 wlis 18 marts gibraltarSi Ca-
tarda masobrivi demonstracia, romelSic 25.000
kaci monawileobda. maT erTxmad dagmes `saziaro
suverenitetis~ idea, Tumca gamoxates espaneT-
Tan urTierTobebis gaumjobesebis da keTilme-
zobluri urTierTobebis damyarebis survili.
2002 wlis noemberSi gibraltarSi Catarda refe-
rendumi, mosaxleobis umravlesobam, 98 procen-
123
tma mxari ar dauWira `saziaro suverenitets.~
am referendumis Semdeg molaparakebebi gibral-
taris momavlis Taobaze CixSi Sevida. britane-
Tis xelisufleba Tvlis, rom gibraltarelebma
Tavad unda gadawyviton maTi bedi da amitomac
pativs scems gibraltaris mosaxleobis arCevans.
gibraltarSi referendumi orjer Catarda 1967
da 2002 wels da orivejer gibraltarelebma uari
Tqves espaneTTan gaerTianebaze.
britaneTis xelisufleba istoriulad yovel-
Tvis Zalzed did mniSvnelobas aniWebda gibral-
tars, vinaidan misi saSualebiT myardeboda samxed-
ro kontroli gibraltaris sruteze da amiT
britaneTis aRmosavleTTan damakavSirebeli sa-
vaWro gzebi maqsimalurad iyo daculi. gibral-
tari iyo xmelTaSua zRvis karibWe, romelic sa-
Sualebas aZlevda britaneTs, rom SeenarCunebina
msoflioSi zesaxelmwifos pozicia. XVIII saukunis
bolos gibraltari gaxda britaneTis sazRvao Za-
lebisaTvis yvelaze mniSvnelvani baza xlemTaSua
zRvaSi, saidanac nelsonma wamoiwyo samxedro
kampania frangebis winaaRmdeg da daamarcxa isi-
ni 1798 wels mdinare nilosTan, xolo 1805 wels
gaanadgura espaneT-safrangeTis gaerTianebu-
li floti trafalgarTan. gibraltars Tavisi
strategiuli mniSvneloba meoce saukuneSic ar
daukargavs. folklendis omis dros gibraltari
iyo mniSvnelovani gadasatvirTavi punqti brita-
neTis samxedro ZalebisaTvis.42
gibraltaris samxedro mniSvneloba Semcirda
124
civi omis Semdeg, magram is kvlav strategiuli
teritoriaa, vinaidan msoflios sazRvao naosno-
bis umniSvnelovanes satranzito zonad iTvleba.
natosTvis sasicocxlo mniSvneloba aqvs gibral-
taris srutis gakontrolebas. nato gibralta-
ris srutis kontrols tradiciulad avalebda
gaerTianebul samefos, magram mas Semdeg rac
espaneTi gawevrianda natoSi, gaCnda axali pre-
tendenti, romelsac aseve SeuZlia am funqci-
is Sesruleba. radgan amerikis SeerTebul Sta-
tebTan gaerTianebul samefos ufro megobruli
da mWidro urTierTobebi aqvs, vidre espaneTs,
amitomac nato ufro emxroba gaerTianebuli sa-
mefosa da marokos mier gibraltaris srutis ga-
kontrolebas.
gibraltars didi strategiuli Rirebuleba
aqvs inglisisaTvis, vinaidan is aris `britaneTis
samxedro baza espaneTis teritoriaze,~ rogorc
mas frankos sagareo saqmeTa ministri kastiela
xSirad uwodebda xolme. samxedro Tval sazrisiT
es patara klde Zalzed mniSvnelovania. Tumca
gibraltars aranairi sasicocxlo mniSvneloba
ar aqvs mSvidobianobis dros, misi strategiu-
li mniSvneloba Zalzed gaizrdeba konfliqtis
SemTxvevaSi. espaneTis erovnuli usafrTxoebis
interesebSi Sedis, rom ar misces gibraltaris
kldeze ganTavsebul britaneTis samxedro bazas
moqmedebis SesaZlebloba, radgan Teoriulad yo-
velTvis arsebobs imis riski, rom gaerTianebulma
samefom SeiZleba samxedro aqcia daiwyos, rome-
125
lic safrTxes Seuqmnis ara mxolod gibraltars,
aramed mTel samxreT espaneTs. espanur sazoga-
doebaSi gavrcelebuli azris mixedviT samxed-
ro-sazRvao baza, romelic espanel xalxs ZaliT
moaxvies Tavs, warmoadgens safrTxes mTeli espa-
neTisaTvis. es SiSi britanuli samxedro bazis
mimarT garkveulwilad gazviadebulia, vinaidan
gaerTianebuli samefo aRar axdens arc samxedro
gemebis da arc sabrZolo TviTmfrinavebis re-
gularul ganTavsebas gibraltaris teritoria-
ze, xolo britaneTis flotis navsaSeni samxedro
miznebisaTvis aRar gamoiyeneba da misi gamoyeneba
xdeba mxolod samoqalaqo miznebisaTvis.1 magram
kldis SigniT kvlav rCeba samxedro Stabi da misi
moqmedebaSi moyvana savsebiT SesaZlebelia omis
dros, aseve saWiroe bis SemTxvevaSi SeiZleba isev
amoqmeddes samxed ro gemebisa da wyalqveSa nave-
bis SemkeTebeli qarxnebi. espaneTSi gansakuTre-
biT eSiniaT imis, rom britaneTma ar gamoiyenos
gibraltari rogorc baza sakuTari birTvuli
arsenalis gansaTavseblad. espaneTi dainterese-
bulia imiT, rom gaaZlieros samxedro kontroli
gibraltaris sruteze, raTa rac SeiZleba mini-
mumade daiyvanos britaneTis samxedro bazidan
momdinare safrTxe.
gibraltars didi simboluri datvirTva aqvs
orive qveynisaTvis, vinaidan is warmoadgens xmel-
TaSua zRvis karibWes. gibraltaris problemis
mogvareba jer-jerobiT SeuZlebelia, vinaidan
`am patara kldes~ didi mniSneloba aqvs rogorc
126
britaneTisaTvis, aseve espaneTisaTvis da es sim-
boluri mniSvneloba xSirad mis realur Rire-
bulebas aRemateba rogorc ekonomikuri, aseve
usafrTxoebis TvalsazrisiT.
127
6. espaneTi da arabuli samyaroespaneTi did mniSvnelobas aniWebs arabul
qveynebTan urTierTobas da arabul samyarosTan
kavSirebis gaRrmaveba yovelTvis iyo espaneTis
sagareo politikis erT-erTi mTavari mizani.
espaneTi aris ara mxolod evropisa da Crdilo-
eT afrikis damakavSirebeli xidi, is aseve war-
moadgens xids evropasa da arabul civilizacias
Soris. espaneTs gansakuTrebiT Seefereba ase-
Ti rolis Sesruleba, vinaidan is aris afrikis
kontinentTan yvelaze axlos mdebare dasavlu-
ri saxelmwifo, romlis kulturaze da erovnul
identobaze didi gavlena iqonia saukuneobrivma
mahmadianurma okupaciam (arabebis batonoba espa-
neTSi rva saukune gagrZelda, 711 wlidan 1492
wlamde).
frankos xelisuflebaSi yofnis dros espane-
Ti proarabul pozicias ikavebda saerTaSoriso
politikaSi, gansakuTrebiT mas Semdeg rac sa-
erTaSoriso Tanamegobrobam espaneTi izolacia-
Si moaqcia da sanqciebi dauwesa. saerTaSoriso
izolaciam xeli Seuwyo arabul qveynebTan ufro
mWidro urTierTobebis damyarebas, romlebic
mzad iyvnen espaneTs gverdSi amosdgomodnen
da frankos reJimisaTvis moraluri daxmareba
gaewiaT. 1950-ian wlebSi espaneTis xelisuflebam
daiwyo kulturuli centrebis daarseba axlo
aRmosavleTSi, romelTa mizani iyo kulturuli
da politikuri kavSirebis gaRrmaveba arabul
qveynebTan. am kulturul centrebSi gansakuT-
128
rebuli mniSvneloba eTmoboda espanuri enis
swavlebas. maTi meSveobiT xdeboda espanuri eni-
sa da kulturis gavrceleba da populari zacia
arabul samyaroSi.43 1975 wels frankos gardacva-
lebam arsebiTad ver Secvala espaneTis urTier-
Tobebi arabul qveynebTan. miuxedavad marokos-
Tan arsebuli daZabuli urTierTobisa, sagareo
politika ZiriTadad kvlav proarabuli rCebo-
da.2
espaneTi navTobisa da gazis imports axorcie-
lebs arabuli qveynebidan da arabuli qveynebi
mniSvnelovan investiciebs deben qveyanaSi, ami-
tomac espaneTi prioritets aniWebs arabul qvey-
nebTan urTierTobebs. espaneTs ar gaaCnia nav-
Tobis maragi da mTlianad arabul qveynebze aris
da mokidebuli. amitomac ar aris gasakviri, rom
espaneTi proarabul pozicias ikavebs axlo aRmo-
savleTis konfliqtebSi.
Tumca aRsaniSnavia rom arabul qveynebTan ur-
TierTobebi, gansakuTrebiT CrdiloeT afrikis
qveynebTan urTierTobebi yovelTvis saucxoo
ar yofila da xSirad eqscesebiT iyo savse. vi-
naidan espanuri erovnuli identoba qristianul
religiazea dafuZnebuli da mahmadianobas uar-
yofs (espaneTi warmoadgens qristianobis burjs
da islamis Semakavebel bastions evropaSi), ami-
tomac arabul kulturasTan siaxlove da masTan
Segueba did gamowvevas warmoadgens espaneTi-
saTvis. samuel hanTingTonis mier mecnierebaSi
Semotanili cneba `civilizaciaTa Sejaxeba~ mxo-
129
lod Teorias ar warmoadgens da SeiZleba rea-
lobad iqces, Tu Tvals gadavavlebT iberiis
naxevarkunZulis geografiul mdebareobas da im
politikur arastabilurobas, rac arabuli sam-
yarosTvis aris damaxasiaTebeli. savsebiT SesaZ-
lebelia rom moxdes civilizaciaTa Sejaxeba
am regionSi, Tu gaviTvaliswinebT iberiis naxe-
varkunZulis georgafiul siaxloves da xSir is-
toriul kontaqtebs arabul samyarosTan, aseve
CrdiloeT afrikaSi mdebare espanur anklavebs _
qalaqebs, seutas da meliias.27
qveynis geografiuli izolaciisa da xangrZli-
vi periodis ganmavlobaSi neitraluri politikis
dacvis gamo, espanelebis umravlesobas ar gaaC-
nia gare safrTxeebis identificirebis unari. es-
panelebis umravlesoba ar miiCnevs, rom romeli-
me qveyana warmoadgens samxedro safrTxes maTi
qveynisaTvis, magram isini, vinc ufro garkveuli
arian am sakiTxSi, Tvlian rom espaneTs safrTxe
ZiriTadad arabuli samyarosagan, gansakuTre-
biT marokosa da alJirisagan Seeqmneba. amrigad,
rodesac samxedro eqspertebi gare safrTxeebis
Sesaxeb saubroben, maTi umravlesoba Tanxmdeba,
rom safrTxeebi ZiriTadad samxreTidan aris mo-
salodneli. samxreTSi espanelebi gulisxmoben
CrdiloeT afrikaSi mdebare espanur qalaqebs,
seutas da meliias. am qalaqebs marTlac emuq-
rebaT safrTxe arabuli samyarosgan. safrTxis
aseTi aRqma arsebobs da realuria, vinaidan ma-
rokom ganacxada pretenziebi espanur anklavebze
130
CrdiloeT afrikaSi.1
espanelebi gansakuTrebiT SiSoben, rom igi-
ve ar ganmeordes afrikis am patara qalaqebSi,
rac 1975 wels espanur saharaSi moxda, rodesac
350.000 uiaraRo marokoeli am regionSi SeiWra da
usisxlod, yovelgvari brZolis gareSe moaxdina
misi aneqsia. omianobis dros espaneTs gauWirde-
ba seutas da meliias dacva, romlebsac yoveli
mxridan maroko esazRvreba. espanelebma aseve
ician, rom omis SemTxvevaSi isini amerikis Seer-
Tebuli Statebisagan maindamainc daxmarebas da
mxardaWeras ar unda moelodnen, ise rogorc es
moxda 1975 wels `mwvane marSis~ dros. maroko,
iseve rogorc espaneTi, amerikis SeerTebuli
Statebis mokavSirea. aSS marokos iaraRiT amara-
gebs da es qveyana xSirad Rebulobs monawileobas
amerikis mier organizebul samxedro wvrTneb Si.
bevri eqsperti da analitikosi Tvlis, rom ameri-
kis SeerTebuli Statebi mxars uWerda 1975 wels
marokos mier organizebul `mwvane marSs~ da am
qveyanas lojistikur daxmarebas uwevda.1
nebismieri potenciuri amboxeba marokoSi
SeiZleba daiwyos islamuri fundamentalizmis
meSveobiT, romelic Zalian didi popularobiT
sargeblobs regionSi, gansakuTrebiT mezobel
alJirSi. savsebiT SesaZlebelia, rom movlene-
bi ise ganviTardes an politikuri situacia ise
daiZabos, rom arabebma moawyon amboxeba espanu-
ri mmarTvelobis winaaRmdeg seutasa da meliia-
Si. situacia SeiZleba ise gamwvavdes, rom xalxis
131
mRelvareba da gamosvlebi samxedro aqciebSi ga-
daizardos, rac Tavis mxriv gamoiwvevs marokosa
da espaneTs Soris urTierTobebis daZabvas da am
SemTxvevaSi or qveyanas Soris omic ki SeiZleba
daiwyos. ra Tqma unda espaneTs surs, rom mov-
lenebis aseTi ganviTareba Tavidan aicilos da
araviTar provokaciaze ar wamoegos.27
saukuneebia rac espaneTi CrdiloeT afrikaSi
mdebare am patara qalaqebs ganagebs. espanelebi
am anklavebs espaneTze damokidebul terotirie-
bad ki ar miiCneven, aramed maT espaneTis ganuyo-
fel nawilad Tvlian. seutas integracia espanur
samefoSi moxda XVI saukuneSi, seuta da meliia
iTvleboda kadisisa da malagis provinciebad da
isini yovelTvis miiCneoda, rogorc kadisisa da
malagis ganuyofeli nawilebi. am mosazrebas ar
iziareben marokoelebi. marokos mefe preten-
ziebs acxadebs am qalaqebze, romlebsac yoveli
mxridan misi samefo akravs gars. rodesac espa-
neTi cdilobs gibraltaris dabrunebas, mas yo-
velTvis Seaxseneben analogiur pretenziebs, ro-
melic marokos samefos espaneTis mimarT gaaCnia.
ucxoels SeiZleba ucnaurad moeCvenos is faqti,
rom espaneTi moiTxovs gibraltaris dabrunebas,
magram amave dros jiutad acxadebs, rom seuta
da meliia samudamod espaneTis SemadgenlobaSi
unda darCes.9 espaneTi amtkicebs rom am or sa-
kiTxs Soris saerTo araferia da rom seuta da
meliia espaneTis ganuyofeli nawilia. espaneTis
yvela politikuri partia am mosazrebas iziarebs
132
da mudmivad winaaRmdegobas uwevs marokos zewo-
las da terotoriul pretenziebs. miuxedavad
amisa zogierT espanels warmoudgenlad ar miaC-
nia CrdiloeT afrikaSi mdebare espanuri teri-
toriebis dakargva. am samflobeloebis dakargva
ufro misaRebi iqneba espaneTisaTvis im SemTxve-
vaSi, Tu is SesZlebs gibraltaris darbunebas.
ase rom britaneTis mzaobam kompromisze wavides
espaneTTan da miaRwios SeTanxmebas gibraltaris
statusze, SeiZleba Tavidan aacilos espaneTs ma-
rokosTan dapirispireba.2
seutas da meliias dakargvas advilad ver See-
gueba espaneTis xelisufleba, vinaidan es pro-
cesi safrTxes Seuqmnis espaneTis teritoriul
mTlianobas. seutas da meliias dakargva SeiZleba
aRqmul iqnas baski da katalonieli separatis-
tebis mier, rogorc niSani xelisuflebis sisus-
tisa, rac maT stimuls miscems ufro aqtiurad
ibrZolon damoukideblobisaTvis. espaneTs gan-
sakuTrebuli sifrTxile marTebs mis samxreT me-
zoblebTan urTierTobis dros.27
espaneTsa da arabul qveynebs Soris urTier-
Tobebi gansakuTrebiT daiZaba erayis omis dros.
am omma gamoiwvia espaneTis imijis Selaxva ara-
bul samyaroSi. espaneTi, romelic tradiciulad
yovelTvis proarabul pozicias ikavebda axlo
aRmosavleTis konfliqtebSi, 2003 wels ukve
Riad uWerda mxars anglo-amerikul samxedro in-
tervencias eraySi. arabuli qveynebis risxva ga-
moiwvia asnaris xelisuflebis poziciam, romelic
133
upirobod uWerda mxars amerikis SeerTebul Sta-
tebs da did britaneTs am omSi. miuxedavad imi-
sa rom espaneli xalxis 90 procenti winaaR mdegi
iyo erayis omSi espaneTis monawileobis da xSi-
rad am omis winaaRmdeg demonstraciebs awyobda,
espaneTis xelisuflebam mainc ar gaiTvaliswina
Tavisi mosaxleobis pozicia da mtkiced gada-
wyvita omSi monawileoba. espaneTis monawileoba
erayis omSi arabebis meir aRqmul iqna rogorc
axali jvarosnuli laSqroba maT winaaRmdeg.
arabul qveynebSi daiwyo masobrivi gamosvlebi
da demonstraciebi. alJirSi, marokoSi da egvip-
teSi xalxi quCaSi gamovida da dagmo espaneTis
monawileoba erayis omSi.29 droTa ganmavlobaSi
gamovlinda, rom im braldebebs, rac dasavleTis
qveynebma erayis xelisuflebas wauyena, (masobri-
vi ganadgurebis iaraRis floba da al-qaidasTan
TanamSromloba), simarTlesTan araferi kavSiri
ar hqonda. yvelaferma aman, ra Tqma unda, kidev
ufro Selaxa evropuli qveynebis da espaneTis
imiji arabi xalxis TvalSi da gamoiwvia dasavle-
Tis kidev ufro metad diskreditacia.
miuxedavad daZabuli urTierTobisa da ma-
rokosTan mudmivi konfliqtisa seutasa da me-
liias dauflebisaTvis, espaneTi mainc Tvlis,
rom asrulebs xidis funqcias arabul samyarosa
da dasavleT evropas Soris. espaneTi kvlav inar-
Cunebs karg urTierTobebs islamur qveynebTan
da did yuradRebas uTmobs CrdiloeT afrikas.
espaneTma aseve daiwyo kontaqtebis gaRrmaveba
134
sub-saharuli afrikis qveynebTan. mas gansakuT-
rebuli interesebi gaaCnia Tavis yofil kolo-
niaSi, ekvatorul gvineaSi, sadac is axorcielebs
humanitaruli daxmarebis programas. miuxedavad
marokosTan dapirispirebisa, espaneTi mudmivad
afarToebs komerciul da kulturul urTier-
Tobebs axlo aRmosavleTis da afrikis qveyneb-
Tan. arabuli qveynebTan urTierTobas espaneTi
prioritets aniWebs navTobisa da gazis importis
gamo da sul ufro da ufro aRrmavebs maTTan
kavSirebs.28
135
espaneTis yofili koloniebi da samflobeloebi afrikaSi. espaneTma
yvela teritoriebi dakarga ori patara qalaqis, seutasa da meliias
garda.
136
mwvane marSi, 1975 weli. espaneTma ubrZolvelad dauTmo dasavleT
sahara marokos.
espaneTis SemadgenlobaSi darCenili teritoriebi afrikaSi.
139
espaneTis premier ministri mariano raxoi da marokos mefe muhamed
meeqvse.
sapatero da hosni mubaraki.
140
7. espaneTi da saqarTvelogeografiuli siSoris gamo espaneTsa da saqar-
Tvelos Soris urTierTobebi istoriulad didi
intensivobiT arasodes gamoirCeoda. miuxedavad
amisa qarTveli xalxi yovelTvis did interess
iCenda espanuri kulturisa da espaneli xalxis
mimarT. amis damadasturebeli sabuTia saqarTve-
loSi gavrcelebuli da Zalzed popularuli idea
espanelebisa da qarTvelebis saerTo warmomav-
lobis Sesaxeb. albaT Zveli berZeni da romaeli
istorikosebi SemTxveviT ar iyenebdnen aRmosav-
leT saqarTvelos da pirineis naxevarkunZulis
aRsaniSnavad termin `iberias.~ Tumca arsebobs
sapirispiro mosazrebac, romelic amtkicebs rom
`iberia~ romaelebisaTvis mxolod marginaluri
qveynis aRmniSvneli saxelwodeba iyo da aravi-
Tari naTesauri kavSiri or xalxs Soris ar ar-
sebobda.
istoriaSi SemorCa werilobiTi wyaroebi, rom-
lebic xazs usvams qarTvelTa da espanelTa saer-
To warmomavlobas. Zveli berZeni, aseve romae-
li mwerlebi da mecnierebi saqarTvelos teri-
toriaze mcxovreb xalxs aRmosavlel iberebs
an aziel iberebs uwodebdnen, xolo espanelebs
_ dasavlel iberebs an evropel iberebs. Zveli
romaeli mwerali, mecnieri da gramatikosi varo-
ni (II-I saukune Cv. w. aR.) erT-erTi pirveli iyo,
romelmac ori xalxis saerTo warmomavlobis
Sesaxeb Tavisi azri gamoTqva. misi azriT ibere-
bi, sparselebi, finikielebi, keltebi da punikebi
141
mTeli espaneTis teritoriaze dasaxldnen. aqe-
dan gaCnda hipoTeza pirineis naxevarkunZulze
aziuri tomebis gadasaxlebis Sesaxeb. varonis mo-
sazrebas iziarebda romaeli mwerali priscianec
(V-VI saukune), romelic Tvlida rom dasavleli
iberebi kavkasiuri warmomavlobisa iyvnen. am
Teorias emxrobodnen aseve zogierTi sasuliero
moRvaweebi. maT Soris iyvnen maqsime aRmsarebe-
li da giorgi mTawmindeli. maqsime aRmsarebeli
dasavlel qarTvelebs (espanelebs), aRmosavleli
qarTvelebisagan (kavkasielebisagan) ganasxvaveb-
da. is Tvlida, rom dasavleli iberebi pirineis
naxevarkunZulze kavkasiidan gadasaxldnen. anti-
kur xanaSi da Sua saukuneebSi gavrcelebuli iyo
aseve piruku cnobebic dasavleli iberebis kavka-
siaSi gadasaxlebis Sesaxeb. magaliTad straboni
Tavis nawarmoebSi `geografia~ gamoTqvams mosaz-
rebas, rom dasavleli iberebi aziaSi miwisZvris
Semdeg gadavidnen sacxovreblad.58 strabonis
azriT dasavleli iberebi gadasaxldnen pontosa
da kolxidas zemoT mdebare adgilebSi. berZeni
mwerlis, istorikosisa da geografis megasTenes
azriT dasavleli iberebi aRmosavleTSi mox vdnen
mas Semdeg, rac babilonis mefem nabuqodono-
sor meorem dalaSqra afrika (libia), pirineis
naxevarkunZuli (iberia) da iqidan wamoyvanili
tyveebi kavkasiaSi daasaxla. megasTenes es idea
mogvianebiT antikuri xanis sxva istorikoseb-
mac gaiziares51 istoriuli wyaroebis Tanaxmad
nabuqodonosori dasavleTSi arasodes yofila,
142
amitomac Znelia imis garkveva, Tu ramdenad See-
sabameba es Teoria sinamdviles. miuxedavad imisa
rom rTulia WeSmaritebis dadgena, CvenTvis ze-
moTxsenebuli Teoriebi da legendebi mainc Zal-
zed bevrismTqmelia. rom ar yofiliyo fizikuri
da mentaluri msgavseba or ers Soris, albaT an-
tikuri xanis istorikosebi arc daiwyebdnen es-
panelebisa da qarTvelebis erTmaneTTan Sedare-
bas da arc miTebis SeTxzvas qarTvelTa da espa-
nelTa saerTo warmomavlobis Sesaxeb.
bizantiis imperiaSic iyo gavrcelebuli espa-
nelTa da qarTvelTa naTesaobis Teoria. XI sau-
kunis bizantieli istorikosi mixeil ataliate
werda: `iberiis macxovreblebi Zalzed mamaci
da Zlieri xalxia, isini didi xnis ganmavlobaSi
ibrZodnen romaelebis winaaRmdeg. romaelebma
didi gaWirvebiT moaxerxes maTi damorCileba.
mefeTa Soris yvelaze rCeulma, konstantinem,
dasavleli iberebisagan gamoyo mcire nawili da
isini aRmosavleTSi daasaxla, amitomac ewoda im
qveyanas, romelmac isini Seixizna, iberia.~ cno-
bebi imis Sesaxeb, rom TiTqos konstantine didma
espanelebi saqarTveloSi daasaxla, ra Tqma unda
simarTles ar Seefereba, magram aq sayuradReboa
is, rom didi xnis ganmavlobaSi saqaarTvelos
mezobel qveynebSi gavrcelebuli iyo Teoria
qarTvelebisa da espanelebis saerTo warmomav-
lobis Sesaxeb. interesi qarTvelebisa da espane-
lebis saerTo warmomavlobis mimarT minelda
mas Semdeg, rac moxda ganxeTqileba kaTolikur
143
da marTlmadideblur eklesias Soris XI sauku-
neSi. XII_XVIII saukuneebSi zemoT xsenebuli Teo-
ria ukve popularobiT aRar sargeblobs da ori
monaTesave eris saerTo warmomavlobis Sesaxeb
Cveni mezobeli berZnebi ukve ise intensiurad
aRar weren.58
miuxedavad amisa qarTveli mefeebi mainc did
dainteresebas iCendnen espaneTis mimarT da is-
toriaSi araerTxel yofila mcdeloba saqarTve-
losa da espaneTs Soris diplomatiuri kav-
Sirebis damyarebisa. pirveli aseTi mcdeloba
iyo XV saukunis dasawyisSi, rodesac saqarTvelo
uvkve aRar warmoadgenda erTian saxelmwifos da
sxvadasxva samefo-samTavroebad iyo dayofili.
daSlil da daqucmacebul qveyanas ar SeeZlo
Zlier da agresiul TurqeTTan gamklaveba. XV
saukuneSi osmaleTis imperiam SesZlo bizantiisa
da trapizonis imperiis STanTqma da sagrZnoblad
gaZlierda. patara qarTuli samefo-samTavroebi
Turquli momTabare tomebis Semosevebis mudmivi
safrTxis winaSe aRmoCndnen.52 mZime politikuri
situaciidan Tavis dasaRwevad da osmaleTis im-
periis agresiis SesaCereblad qarTveli mefeebi
da mTavrebi iwyeben mokavSireebis Zebnas dasav-
leT evropaSi. qarTveli sazogado moRvaweebi
acnobierebdnen, rom mahmadianebis damarcxeba,
mxolod im SemTxvevaSi iqneboda SesaZlebeli, Tu
qristianuli saxelmwifoebi gaerTiandebodnen
da Seqmnidnen antiTurqul koalicias. qarTveli
mefeebi da mTavrebi espaneTs Tvlidnen erT-erT
144
yvelaze gavlenian saxelmwifod, romelsac SeeZ-
lo daxmareba aRmoeCina qarTuli samefo-samTav-
roebisaTvis Turqebis winaaRmdg brZolaSi. es-
paneTma 1492 wels moaxerxa arabebis sabolood
damarcxeba, maTi gandevna qveynidan da evropis
erT-erT uZlieres qveyanad gadaiqca. espaneTis
eqspansia gagarZelda da did imperiad Camoyali-
beba daCqarda mas Semdeg, rac moxda qristefore
kolumbis mier axali kontitentis aRmoCena imave
wels, 1492 w. maSin rodesac `kaTolike mefeebi~
izabela da fernando afarToebdnen kastiliis
teritoriebs pirineis naxevarkunZulze, itali-
elma mezRvaurma, kolumbma espaneTis samflobe-
loebs SeuerTa maSindeli msofliosaTvis ucno-
bi materiki, romelic Tavisi zomiT aRemateboda
mTel evropas.59 amerikis aRmoCenam da espane lebis
Tavganwirulma brZolam muslimebis winaaRmdeg
didi gamoxmaureba hpova rogorc dasavleT ev-
ropaSi, aseve saqarTveloSi. qarTvelebi didi
sixaruliT Sexvdnen espanelebis gamarjvebas
mahmadianebze da maT gauCndaT imedi imisa, rom
dasavleT evropis qristianul saxelmwifoebTan
garTianebiT SesZlebdnen Turqebis damarcxebas.
qarTveli mefeebi da mTavrebi espanelebs imedis
TvaliT Sehyurebdnen da cdilobdnen or qveya-
nas Soris diplomatiuri kavSirebis damyarebas.
magaliTad qarTlis mefe konstantine II (1478-
1505) mokavSireebs eZebda dasavleT evropaSi. is
gansakuTrebiT did mniSvnelobas aniWebda espa-
neTTan politikuri da samxedro urTierTobebis
145
damyarebas. am miznis misaRwevad man Tavisi elCi,
mRvdeli korneli gagzavna espaneTSi dedofal
izabelasTan da Tan saCuqrebi da werili gaata-
na. werilSi ganxiluli iyo Turqebis winaaRmdeg
erToblivi brZolis gegma da gamoTqmuli iyo
konstantines mzaoba gamoeyvana Tavisi jarebi
Turqebis winaaRmdeg sabrZolvelad. qarTlis
mefe izabelas ulocavda mavrebze gamarjvebas da
qristianebis warmatebebis mimarT did sixaruls
gamoxatavda. Tavis werilSi is auwyebda izabelas,
Tu rogor aviwroebdnen mahmadianebi aRmosavlel
qristianebs. qarTlis mefe aRniSnavda, rom mteri
did zians ayenebda saqarTvelos, moiTxovda qar-
Tvelebisagan gamuslimanebas da mahmadianebis
sao mar moqmedebebSi monawileobis miRebas. we-
rilSi konstantine xazs usvamda saqar Tvelos
mZi me mdgomareobas. is espaneTis mefes izabelas
auwyebda, rom mteri Zlieri da mravalricxovani
iyo da rom qarTvelebi konstantinepolis dace-
mis Semdeg sruliad marto darCnen auracxeli
mtris winaSe. Tavis werilSi konstantine did yu-
radRebas uTmobda konstantinepolis ganTavisuf-
lebas Turquli uRlisagan. konstantinepolis
ganTavisuflebas marTlac sasicocxlo mniSvne-
loba hqonda saqarTvelosTvis, vinaidan mas Sem-
deg, rac es qalaqi daeca, gawyda kavSiri saqar-
Tvelosa da evropas Soris da qveyana sabolood
mtruli mahmadianuri samyaroTi garSemortymu-
li aRmoCnda. konstantine izabelas mouwodebda,
rom dauyovnebliv daewyo saomari moqmedebebi
146
da konstantinepolis gasanTavisufleblad Ta-
visi jari gamoeyvana.58
prodasavluri orientaciis konstantine cdi-
lobda mWidro kavSirebi daemyarebina espaneTis
samefo karTan da romis papTan. is romis papsac
ugzavnida Tavis elCebs da sTxovda, rom Seeqmna
antiTurquli koalicia da daewyo dasavleT ev-
ropis qristianuli saxelmwifoebis mobilizeba
Turqebis winaaRmdeg sabrZolvelad. konstanti-
ne meores cdas Sedegi ar mohyolia.
XVI saukuneSi espaneTis samefosTan diplo-
matiuri urTierTobebis damyarebas cdilobda
kaxeTis mefe, aleqsandre II (1574-1605). kaxeTis
mefem antiTurquli koaliciis Seqmnis axali geg-
ma Seadgina. aleqsandre II, romelic prorusuli
orientaciiT gamoirCeoda, antiTurquli koali-
ciis Seqmnis saqmeSi gansakuTrebul mniSvnelobas
aniWebda erTmorwmune ruseTTan urTierTobas,
magram ar gamoricxavda am koaliciaSi dasavleT
evropis qristianuli saxelmwifoebis monawileo-
bas. 1590 wels aleqsandre II mouwodebda espane-
Tis mefes, romis paps da germaniis imperators,
rom daewyoT saomari moqmedebebi Turqebis wi-
naaRmdeg. kaxeTis mefem gadawyvita Tavisi elCi
gaegzavna evropaSi, raTa antiTurquli koali-
ciis Seqmnaze molaparakebebi ewarmoebina dasav-
leT evropis qristianul qveynebTan. im periodSi
pirdapiri gza evropisaken Turqebis mier iyo
gadaketili da erTaderTi usafrTxo gza evro-
pisaken ruseTis gavliT gadioda. aleqsandrem
147
sTxova mis samefo karze myof rus despanebs, rom
daxmarebdnen mis elCs Casuliyo usafrTxod ev-
ropaSi, razec maTgan civi uari miiRo. rusebi mas
umtkicebdnen, rom geografiuli siSoris gamo
espaneTs ar SeeZlo daxmareboda saqarTvelos
Turqebis winaaRmdeg brZolaSi da rom marTlma-
didebluri qveynisaTvis arasasurveli iyo dasav-
leT evropis kaTolikur saxelmwifosTan daax-
loeba. elCi iZulebuli Seiqmna uari eTqva us-
afrTxo gzaze da sxva gza aerCia evropaSi mosax-
vedrad.58
imisaTvis rom osmaleTis imperiis winaaRmdeg
brZola ufro efeqturad warmarTuliyo, espa-
neTi mzaobas gamoTqvamda droebiT aliansSi Se-
suliyo axlo aRmosavleTis mahmadian saxelmwi-
foebTanac ki, maT Soris sparseTTan, romelic
im periodSi dainteresebuli iyo antiTurquli
koaliciis SeqmniT. cbieri da eSmaki Sah abas I cdilobda Tavi warmoeCina, rogorc qristianebis
mfarveli mefe. is arwmunebda evropel elCebs da
kaTolike misionerebs, rom mas undoda saqar-
TvelosTan megobruli urTierTobebis SenarCu-
neba da cdilobda saqarTvelos Tavis mxareze
gadmobirebas. Sah abasi werda romis paps da dasav-
leT evropis qristianul saxelmwifoebs, rom is
aRmosavleTSi kaTolikobis gavrcelebis winaaR-
mdegi ar iyo da rom is ar gamoricxavda erT mSve-
nier dRes qarTvelebis gakaTolikebas. Sah abasi
cdilobda espaneTis mefis keTilgan wyobis mopo-
vebas da amitomac sTavazobda mas qar Tvelebis
148
gakaTolikebas. espaneTTan molaparakebebis dros
Sah abasi xazs usvamda saqarTvelos monawileobis
mniSvnelobas antiTurqul koaliciaSi. Sah abas I
mzaobas gamoTqvamda daewyo saomari moqmedebe-
bi TurqeTis winaRmdeg, romelSic saqarTveloc
mii Rebda monawileobas. italieli mogzauri, pi-
etro dela vale (1586-1652), romelmac imogzaura
iranSi, gaicno qarTvelebi da aRfrTovanebuli
darCa maTi momxibvlelobiT, simamaciT da gambe-
daobiT, Tvlida, rom qarTvelebi did daxmarebas
aRmouCendnen evropelebs Tur qebis winaaRmdeg
brZolaSi.58
espaneTTan daaxloebas da diplomatiuri kav-
Sirebis damyarebas eswrafvoda aseve gmiri da
saxelovani mefe simon I (1537-1603), romelmac mTe-
li Tavisi sicocxle saqarTvelos Tavisuflebi-
saTvis brZolas Sealia. gansakuTrebiT aRsaniS-
navia is faqti, rom simon mefe 10 weli hyavdaT
datyvevebuli iranelebs alamuTis cixeSi, magram
miuxedavad didi zewolisa, ver moaxerxes misi
gamahmadianeba da ver Seacvlevies mas sarwmu-
noeba. mas gamokveTili proevropuli orientacia
gaaCnda da did mniSvnelobas aniWebda dasavleT
evropis qristian qveynebTan daaxloebas. espane-
Tis arqivSi aRmoCenil iqna simon pirvelis weri-
li, romelic 1595 wlis 15 agvistoTi TariRde ba.
dasavleT evropis mmarTvelebTan gagzavnil we-
rilebSi, kerZod filipe meoresTan gagzavnil we-
rilSi simon I yvela qristianebs gaerTianebisaken
mouwodebda da maT urCevda erToblivi brZo-
149
lis dawyebas Turqebis winaaRmdeg. simon I werda
espaneTis mefe filipe meores imis Sesaxeb, Tu
rogor aviwroebdnen Turqebi saqarTvelos da
rom qar Tvelebi didi enTuziazmiT elodebod-
nen im momentis dadgomas, roca gaerTiandebod-
nen qristianuli saxelmwifoebi da erToblivad
ganaxorcielebdnen diad saqmes. qarTlis mefe
filipe meores auwyebda, rom man, kaxeTis mefe
aleqsandrem da Sah abas pirvelma gadawyvites
gaerTianeba da erToblivi ZalebiT Turqebis wi-
naaRmdeg galaSqreba, ierusalimis ganTavisuf-
leba da yvela qristianebis Turqebis uRlisa-
gan daxsna. simon pirveli arw munebda espaneTis
mefes, rom antiTurquli koaliciis wevrebi sis-
xlis ukanasknel wveTamde ibrZolebdnen ierusa-
limis gasanTavisufleblad, raTa is miwa, sadac
uflis saflavi mdebareobda, kvlav qristianebis
xelSi gadasuliyo.
filipe meoresTan gagzavnil meore werilSi,
romelic man 1596 wlis 25 agvistos dawera, si-
mon mefe aRniSnavs, rom is ukve 14 welia ebrZvis
Turqebs da maT medgar winaaRmdegobas uwevs. is
kvlav saubrobs antiTurquli koaliciis Seqmnis
Taobaze, romelSic kaxeTis mefe aleqsandre da
Sah abasi iyo CarTuli. qarTlis mefe sTxovs es-
paneTis mefes daarwmunos imperatori Turqebis
winaaRmdeg erToblivi samxedro aqciis daw-
yebis aucileblobaSi. simon pirveli mouwodebs
filipe II-s, rom Seqmnas antiTurquli aliansi,
romelSic gawevrianebuli iqneboda espaneTis
150
mefe, romis papi da imperatori. simon mefis az-
riT yvela saxelmwifos erToblivad unda daew-
yoT saomari moqmedebebi da erTiani ZalebiT
SeetiaT TurqebisaTvis. misi azriT mxolod am
SemTxvevaSi SesZlebdnen isini Turqebis swraf
damarcxebas. Tavis werilebSi simon mefe xazs us-
vamda imas, Tu ra didi enTuziazmiT da sixaru-
liT xvdebodnen qarTvelebi antiTurquli koa-
liciis Seqmnis ideas.
espanuri samefoebi XV saukuneSi. am periodSi moxda kastiliisa
da aragonis gaerTianeba, granadis ganTavisufleba da qristefore
kolumbis mier axali kontinentis aRmoCena, ris Sedegadac espaneTi
evropis erT-erT uZlieres saxelmwifod gadaiqca.
152
espaneTis mefis da germaniis imperatoris karlos mexuTes imperia
XVI saukuneSi. mis samflobeloSi `mze arasodes ar Cadioda.~
espaneTis imperia filipe meores mefobis dros.
156
qarTveli mefeebis miswrafeba, rom daemyare-
binaT diplomatiuri, politikuri da samxedro
kavSirebi espaneTis samefo karTan, gamowveuli
iyo TurqeTis agresiuli politikiT, romelsac
is axorcielebda misi mezobeli qveynebis mimarT.
zemoT xsenebuli werilebi mowmobs imas, rom
qarTveli sazogado da politikuri moRvaweebi
gulxeldakrefilni ar isxdnen da konkretul
zomebs iRebdnen imisaTvis, rom SeeCerebinaT os-
maleTis imperiis eqspansia kavkasiaSi. isini anti-
Turquli koaliciis pasiuri monawileebi ki ar
iyvnen, aramed piriqiT, konkretuli qmedebebis
gatarebas uWerdnen mxars, raTa momxdariyo maTi
qveynis ganTavisufleba mahmadianTa batonobisa-
gan. mkiTxvels SeiZleba gauCndes kiTxva: ratom
ar aRmouCines dasavleTis qristianulma qveyneb-
ma, maT Soris espaneTma, daxmareba saqarTvelos
aseTi Znelbedobis Jams, isini xom Tavad iyven
antiTurquli koaliciis Seqmnis iniciatorebi?
saqme imaSia, rom venasTan gancdili marcxis Sem-
deg, osmaleTis imperiam Seswyvita dasavleTis
mimarTulebiT eqspansia da TurqeTis sulTneb-
ma yuradReba imperiis aRmosavleTiT eqspansia-
ze gadaitanes, rac niSnavda iranTan konfron-
taciis dawyebas. rogorc ki evropaSi `Turquli
safrTxe~ gaqra, dainteresebac antiTurquli
koaliciis Seqmnis mimarT minelda. `Turquli
safrTxis~ warmoSobisTanave dasavleT evropis
qveynebi cdilobdnen antiTurquli koaliciis
Seqmnas, magram rogorc ki es safrTxe minelde-
157
boda, isini TavianTi Sida problemebis mogva-
rebiT kavdebodnen da aRar gamoxatavdnen dain-
teresebas saqarTvelos mimarT.58
miuxedavad imisa rom espaneTi da saqarTve-
lo evropis periferiuli qveynebia, (erTi war-
moadgens evropis ukidures dasavleTs, xolo
meore ukidures aRmosavleT qveyanas) espaneli
da qarTveli xalxi iziareben saerTo evropul
Rirebulebebs. orive eri warmoadgens evropul-
qristianuli civilizaciis ganuyofel nawils
da mahmadianuri samyaros Semakavebel bastions.
espaneTi, iseve rogorc saqarTvelo, erT-erTi
yvelaze proevropuli qveyanaa. orive qveynis
sagareo politikuri kursis prioritets war-
moadgens evropis qveynebTan maqsimaluri daax-
loeba da maTTan ekonomikuri, politikuri da
kulturuli kavSirebis maqsimalurad gaRrmave-
ba. espaneTs mouwia Zalian rTuli da ekliani
gzis gavla imisaTvis, rom gamxdariyo evropuli
ojaxis srulfasovani wevri. saqarTvelosTvis,
romlis mTavar prioritets warmoadgens evro-
atlantikur struqturebSi integracia, espane-
Tis avtoritarizmidan demokratiaze gadasvlis
gamocdileba SeiZleba metad sasargeblo iyos.
espaneTma warmatebiT SesZlo avtoritarizmis-
gan Tavis daRweva da demokratiuli reformebis
gatareba, rac saboloo jamSi qveynis evropis
ekonomikur gaerTianebaSi integraciiT dagvir-
gvinda.
espaneTs aseve SeuZlia didi gamocdileba
158
gauziaros saqarTvelos iseT mniSvnelovan da
qveynisaTvis prioritetul dargebSi, rogoric
aris turizmi, mevenaxeoba-meRvineoba da soflis
meurneoba. espaneTis ekonomikis ZiriTad Semo-
savlis wyaros turizmi da soflis meurneoba
warmoadgens da amitomac saqarTvelosTvis espa-
neTis samefosTan TanamSromloba SeiZleba Zal-
zed momgebiani da saintereso iyos. espaneTSi
yovel weliwads 60 milionze meti turisti Cadis
da qveyanas arnaxuli mogeba rCeba am sferodan.
saqarTveloSi mimdinareobs turistuli infras-
truqturis aqtiuri ganviTareba da espanelebTan
TanamSrolobam am dargis ganviTareba SeiZ leba
kidev ufro daaCqaros. sainteresoa aseve espane-
Tis gamocdileba separatizmTan brZolis saqmeSi
da regionuli mowyobisa da marTvis gamocdile-
ba.
espaneTsa da saqarTvelos Soris urTierTo-
bebSi SeiZleba gamovyoT ori periodi: 1992-2003
da 2003-2011. espaneTsa da saqarTvelos Soris
diplomatiuri urTierTobebi 1992 wlis 9 iv-
liss damyarda. Tumca saWiroa aRvniSnoT, rom
SevardnaZis xelisuflebaSi yofnis dros or
qveyanas Soris mWidro ekonomikuri, politikuri
da diplomatiuri kavSirebi ar arsebobda, rac
gamowveuli iyo imiT, rom saqarTveloSi mZvin-
varebda korufcia, ekonomikuri da politikuri
arastabiluroba, kriminaluri samyaros warmo-
madgenlebi jer kidev Tavisuflad grZnobdnen
Tavs da xSir SemTxvevaSi xelisuflebasTan iyvnen
159
Sekruli. TavisTavad cxadia, rom aseTi arastabi-
luri viTareba afrTxobda espanel investorebsa
da biznesmenebs da ver uwyobda xels ori eris
daaxloebas. xSiri iyo cnobili pirovnebebisa
da biznesmenebis gatacebis faqtebi, samarTal-
damcavi organoebi ki ver axerxebdnen aseT bar-
barosul danaSaulebaTa aRkveTas qveyanaSi. es-
paneTsa da saqarTvelos Soris urTieTobebi
gansakuTrebiT daiZaba mas Semdeg, rac moxda es-
paneli biznesmenebis antonio trenelios da xose
rodrigesis gataceba pankisSi. espaneTSi am bar-
barosulma faqtma didi rezonansi gamoiwvia. es-
panuri masmedia Zalzed did adgils uTmobda es-
paneli biznesmenebis gatacebas da saqarTvelos
lamis `terorizmis buded~ warmoaCenda kavkasia-
Si, yvelaferi es ki ruseTis wisqvilze asxamda
wyals. am periodSi ruseTi aqtiurad cdilobda
saqarTvelosgan mtris xatis Seqmnas da rusuli
sainformacio saSualebebi maqsimalurad cdi-
lobdnen sazRvargareT negatiuri informaciis
gavrcelebas saqarTvelos Sesaxeb. saqarTvelos
reputaciis da imijis Selaxvas iwvevda aseve es-
paneTSi moqmedi qarTuli kriminaluri dajgufe-
bebi.
situacia radikalurad Seicvala 2003 wlis
Semdeg, rodesac xelisuflebis saTaveSi movida
prodasavluri da proamerikuli xelisufle-
ba. axalma xelisuflebam brZola gamoucxada
korufcias da organizebul danaSaulebriv
jgufebs, romlebsac SevardnaZis xelisuflebaSi
160
yofnis dros xel-fexi hqondaT gaxsnili. qveya-
naSi Seiqmna sta biluri sainvesticio garemo da
xelsayreli pirobebi erovnuli ekonomikis sta-
biluri ganviTarebisaTvis, ramac gamoiwvia es-
paneTsa da saqarTvelos Soris urTierTobebis
gaumjobeseba da ormxrivi savaWro-ekonomikuri
da kulturuli kavSirebis gaaqtiureba. saqar-
Tvelo-espaneTs So ris arsebuli urTierTobe-
bi gansakuTrebiT intensiuri gaxda 2009 wels,
rodesac gaxSirda vizitebi, rogorc espanuri
delegaciebisa saqar TveloSi, aseve qarTveli
politikosebisa espaneTSi. sxvadasxva periodSi
espaneTSi vizitiT imyofebodnen saqarTvelos
premier ministri, saqarTvelos sagareo saqmeTa
ministri, saqarTvelos ekonomikisa da mdgradi
ganviTarebis minis tri, saqarTvelos kulturis,
ZeglTa dacvisa da sportis ministri, saqar Tve-
los sakonstitucio sasamarTlos Tavmjdomare,
saqarTvelos kontrolis palatis Tavmjdomare,
evropul da evro atlantikur struqturebSi in-
tegraciis sakiTxebSi saqarTvelos saxelmwifo
ministri, diasporas sakiTxebSi saqarTvelos
saxelmwifo ministri. saqarTvelos parlamen-
tma daiwyo aqtiuri TanamSromloba espaneTis
sakanonmdeblo organos orive palatasTan, senat-
Tan da kongresTan. am TanamSromlobam na yo fieri
Sedegi gamoiRo da saqarTvelos ukve rea lurad
hyavs mxardamWeri deputatebi espaneTis samefos
sakanonmdeblo organoSi. bolo periodSi espane-
li biznesmenebi da espanuri kompaniebi saqar-
161
TveloSi ekonomikuri da biznes-saqmianobis daw-
yebis sul ufro da ufro met interess amJRavne-
ben. 2010 wels saqarTvelos espanel biznes menTa
delegacia ewvia. espanur delegaciaSi ZiriTadad
infrastruqturisa da samSeneblo sferos war-
momadgenlebi Sediodnen. espaneli biznesmenebi
gansakuTrebiT saqarTvelos energo seqtoriT da
axali hidroeleqtrosadgurebis mSeneblobiT
dainteresdnen. Tumca es viziti mxolod gacno-
biTi xasiaTis iyo (espaneli biznesmenebi saqar-
Tvelos sainvesticio potencials gaecnen), msgav-
si vizitebis gamarTvas Zalzed didi mniSvneloba
aqvs Cveni qveynisaTvis, rac xels Seuwyobs es-
paneTsa da saqarTvelos Soris ekonomikuri kav-
Sirebis gaRrmavebas.49
gaizarda or qveyanas Soris urTierToba kul-
turis, ganaTlebisa da mecnierebis sferoSi da
Seiqmna Zalzed mniSvnelovani samarTlebrivi
baza am sferoebSi TanamSrolobisaTvis. (`SeTan-
xmeba saqarTvelos mTavrobasa da espaneTis same-
fos mTavrobas Soris kulturis, ganaTlebisa
da mecnierebis sferoSi TanamSromlobis Sesa-
xeb~ da `programa espaneTis samefos mTavrobasa
da saqar Tvelos mTavrobas Soris kulturisa
da mecnierebis sferoSi TanamSromlobis Sesa-
xeb~) espaneTis samefoSi intensiurad imarTeba
sxva dasxva saxis kulturuli RonisZiebebi, rac
miznad isaxavs saqarTvelos kulturuli da sa-
mecniero potencialis warmoCenas da or qveyanas
Soris kulturuli kavSirebis gaRrmavebas. espa-
162
neTis xelisuflebis finansuri xelSewyobiT qar-
Tvel diplomatebs saSualeba eZlevaT gaia ron
madridis diplomatiur akademiaSi erTwliani
saswavlo kursi.
dabolos, rac yvelaze mniSvnelovania, espa-
neTis xelisufleba mxars uWers saqarTvelos
teritoriul mTlianobas, gmobs ruseTis mier
qarTuli teritoriebis okupacias da momxrea
saqarTvelos integraciisa evro-atlantikur
struqturebSi. CvenTvis Zalzed mniSvnelovania,
rom sxva samxreT amerikis qveynebmac ar mibaZon
venesuelas da nikaraguas da ar moxdes maT mier
afxazeTisa da cxinvalis regionis damoukideb-
lobis aRiareba. am mxriv espaneTs SeuZlia didi
daxmareba aRmouCinos saqarTvelos, vinaidan
espaneTs kvlav aqvs Tavisi gavlena laTinuri
amerikis qveynebSi da garkveuli berketebi gaaC-
nia, rom zewola moaxdinos am qveynebze.31
163
espaneTis yofili premier-ministri xose maria asnari da saqarTve-
los prezidenti mixeil saakaSvili.
164
daskvnaespaneTis sagareo politikis ganxilvisas SeiZ-
leba gamovyoT ori periodi: espaneTis sagareo
politika 1975 wlamde, frankos gardacvalebam-
de da misi gardacvalebis Semdeg, rodesac moxda
espaneTis politikuri sistemis radikaluri gar-
daqmna da qveyanaSi demokratiuli reformebis
gatareba. frankistuli diqtaturis wlebSi espa-
neTis sagareo politikis mTavari mizani saerTa-
Soriso izolaciisaagan Tavis daRweva iyo. Tum-
ca frankom SesZlo sruli izolaciis Tavidan
aci leba, misi mmarTvelobis periodSi espaneTis
roli saerTaSoriso sistemaSi mainc SezRuduli
rCeboda da bevri qveynebi diqtatorul reJimTan
diplomatiuri urTierTobebis damyarebaze uars
ambobdnen. frankos gardacvalebis Semdeg daiwyo
demokratizaciis procesi qveyanaSi, ramac gamo-
iwvia espaneTis imijis gaumjobeseba msoflioSi.
demokratiuli reformebis gatarebis Semdeg es-
paneTma SesZlo diplomatiuri urTierTobebis
damyareba yvela qveyanasTan da Rirseuli adgi-
lis damkvidreba evropis mowinave qveynebs Soris.
miuxedavad am transformaciisa da qveynis
politikur sistemaSi ganxorcielebuli radika-
luri cvlilebebisa, espaneTis ZiriTadi sagareo
politikuri prioritetebi ar Secvlila da qve-
yana rCeba Tanmimdevruli sagareo politikis gan-
xorcielebaSi. sxva sityvebiT rom vTqva T, reJi-
mis Secvlas ar gamouwvevia espaneTis sagareo po-
litikuri kursis Secvla. espaneTis sagareo po-
165
litikis strategiuli miznebia: erovnuli inte-
resebis dacva evropaSi, kulturuli da savaWro
xelSekrulebebis meSveobiT laTinuri amerikis
qveynebTan mWidro urTierTobebis damyareba, xi-
dis funqciis Sesruleba laTinur amerikasa da
evrokavSirs Soris. sagareo politikis sxva mniS-
vnelovan prioritetebs miekuTvneba evropis me-
zobel qveynebTan mWidro kavSirebis damyareba da
axlo aRmosavleTis navTobis eqspor tior qveyneb-
Tan kargi urTierTobebis SenarCuneba, vinaidan
espaneTs saerTod ar gaaCnia navTobis resursebi;
CrdiloeT afrikis sanapiroze espanuri anklave-
bis (seuta da meliia) SenarCuneba, aseve espaneTis
erovnuli interesebis dacva CrdiloeT afrika-
Si; amerikis SeerTebul StatebTan kargi urTier-
Tobebis SenarCuneba; gib raltaris dabruneba da
espaneTis teritoriuli mTlianobis aRdgena.
166
bibliografia:1. Treverton Gregory, F (1986) Spain: Domestic poli-
tics and security policy, Letchworth: Garden City Press LTD.
2. Rodrigo, Fernando; Gillespie, Richard (1995) De-mocratic Spain, London: Routledge.
3. Preston, Paul; Balfour, Sebastian (1999) Spain and the great powers in the twentieth century, London: Routledge.
4. Cortada, James, W (1980) Spain in the twentieth-century world, London: Aldwych Press.
5. Pollack, Benny (1987) the paradox of Spanish fo-reign policy, London: Printer Publishers.
6. Clarck Robert; Haltzel, Michael (1987) Spain in the 1980s, Cambridge: Subsidiary of Harper Row & Pub lishers.
7. Maxwell Kenneth (1991) Spanish foreign and de-fence policy, Oxford: Westview press.
8. Wiarda, Howard (1986) the Iberian-Latin American Connection, Washington: Westview press.
9. Siotis J., Tsakaloyannis P. (1981) the Mediterranean challenge: Spain, Greece and Community Politics, volume VI, Sussex: European Research Centre.
10. Marks, Michael P. (1997) the formation of European policy in post-Franco Spain, Chippenham: Antony Rowe LTD.
11. Rosenberg, Robin L. (1992) Spain and Central Ame-rica, Westport: Greenwood Press.
12. Armero, Jose Mario (1989) Politica exterior de Espaňa en democracia, Madrid: Espasa Calpe.
167
13. Armero, Jose Mario (1978) la política exterior de Franco, Barcelona: Editorial Planeta.
14. Murphy, Carter; Rubottom, Richard (1984) Spain and the United States, New York: Praeger Publi-shers.
15. Castiella, Fernando Maria (1960) Spanish Foreign Policy, Georgetown: University of Washington DC.
16. John Hooper (1986) The New Spaniards, London: Penguin Books, England.
17. Encyclopedia Americana (1956) volume 25, Ameri-cana Corporation, New York, USA.
18. Skola, Cara, Spanish Foreign Policy and the impact of Ideological Change, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.lehigh.edu/~incntr/publications/perspectives/v23/skola.pdf
19. Foreign Policy under Franco, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://coun-trystudies.us/spain/24.htm
20. History of Spain, The Franco Years, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://mothe-rearthtravel.com/history/spain/history-13.htm
21. Concordatwatch, Concordat with the Holly See (1953) retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.concordatwatch.eu/to-pic-34561.843
22. Spain and Latin America, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://countrystu-dies.us/spain/90.htm
23. The recovery of liberty and the normalization of
168
International Relations, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://sispain.com/en-glish/foreign/recovery.html
24. Foreign Aff airs, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.sispain.org/english/foreign/index.html
25. Zapatero (2010) Summary of the President of the Spanish Government’s address to the European Par-liament, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.eu2010.es/export/sites/presidencia/en/transcripcion.html_1266542164.html
26. Hyland Julie (1999) Britain and Spain exchange threats over Gibraltar, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.wsws.org/articles/1999/feb1999/gib-f16.shtml
27. Geoff rey B. Demarest (1996-1997) Spain’s Military-Strategic Outlook, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.carlisle.army.mil/usawc/parameters/Articles/96winter/demerest.htm
28. U.S. department of state (1997), Kingdom of Spain, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.umsl.edu/services/govdocs/backgroundnotes/75.htm
29. Mohamed El-Madkouri Maataoui, Espaňa y el mundo Arabe: Imagen e imaginario, H T T P : / / W W W .U M . E S / T O N O S D I G I TA L / Z N U M 7 / P O R TA D A / T R I T O N O S /I M A G E N D E E S PA H T M . H T M
30. Abend, Lisa (2009). Spain’s withdrawal from Koso-
169
vo Angers allies, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.time.com/time/world/article/0,8599,1887304,00.html.
31. Bonet, Pilar (2010). Georgia pierde la atención de Estados Unidos, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.elpais.com/arti-culo/internacional/Georgia/pierde/atencion/Esta-dos/Unidos/elpepiint/20101202elpepiint_2/Tes
32. The Americano (2009) Obama ready to meet socia-list prime minister Zapatero, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://theamerica-no.com/2009/09/19/obama-ready-to-meet-socia-list-prime-minister-zapatero/
33. Encyclopedia of the Nations, Spain-Foreign Po-licy, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.nationsencyclopedia.com/World-Leaders-2003/Spain-FOREIGN-POLICY.html#ixzz1RaUSDkKQ
34. Chris Bailey (2007) The transition to democra-cy in Spain and Portugal, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.e-ir.info/2007/12/22/the-transition-to-democracy-in-spain-and-portugal/
35. Jose, I. Torreblanca (2001) Ideas, preferences and institutions: Explaining the Europeanization of Spanish Foreign Policy, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.uned.es/dcpa/Profesores/126JIgnacioTorreblanca/126Publicaciones/Torreblanca_arena_01_26_europeaniza-tion.PDF
170
36. The Spanish Transition to Democracy, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.royalfamily.org/welcome/transition.htm
37. Spanish Foreign Policy (2004) retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.eu-roresidentes.com/Blogs/2004/09/spanish-foreign-policy.htm
38. Spain and Latin America, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://coun-trystudies.us/spain/90.htm
39. Muňoz Torres, Daniel E. (2010) El nuevo rol de Espaňa en la politica internacional, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.escenarios21.com/textos/2010/Octubre/23_30Espana_Munoz.pdf
40. Suzanne Daley (2011) At Spanish border, toll thre-atens rapprochment, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.nytimes.com/2011/01/25/world/europe/25gibraltar.html?_r=1
41. Historia Militar de Espaňa, Asedio de Gibraltar (1727) Primer asedio de Gibraltar tras la fi rma del Tratado de Utrech, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.ingenierosdelrey.com/guerras/1727_gibraltar/1727_gibraltar.htm
42. John Keegan (2004) Spain lost Gibraltar 300 years ago today: it should get over it, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.telegraph.co.uk/comment/columnists/janetda-ley/3609247/Spain-lost-Gibraltar-300-years-ago-
171
today-it-should-get-over-it.html 43. Irene Gonzalez Gonzalez, Los centro culturales en
el mundo Arabe: Actores de la política exterior espaňola (1954-1967), retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.ahistcon.org/docs/murcia/contenido/pdf/15/irene_gonza-lez_gonzalez_taller15.pdf
44. gabriela eSford hojesi (2011) franko:
mokle biografia, Tbilisi: qarTuli biog-
rafiuli centri.
45. qarTuli sabWoTa enciklopedia (1979) 4
tomi, Tbilisi, mTavari redaqtori ir. aba-
SiZe, Tbilisi.
46. salome asaTiani (2005) evropis kavSiris
konstitucia: kritikuli perspeqtivebi
da wevri qveynebisaTvis misi mniSvneloba,
retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.radiotavisupleba.ge/content/ar-ticle/1539697.html
47. luis basetsi (2010) evropis uZRebma Svilma
waiborZika, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://24saati.ge/index.php/cate-gory/opinion/2010-02-09/3401
48. pirveli arxi, espaneTi evropaSi natos
raketsawinaaRmdego sistemas miuer T-
da, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.1tv.ge/News-View.aspx?Location=28961&LangID=1
49. manana vardiaSvili (2010) espaneli biznes-
menebi saqarTvelos energoseqtoriT dain-
172
tresdnen, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://24saati.ge/index.php/cat-egory/business/2010-02-10/3424
50. saqarTvelos sagareo saqmeTa saministro,
urTierTierTobebi saqarTvelosa da es-
paneTis samefos Soris, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.mfa.gov.ge/index.php?sec_id=293&lang_id=GEO
51. giorgi qavTaraZe (2009) termin _ arian-
qarTlis ganmartebisaTvis,~ retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.geocities.ws/komblege/kutsaubrebi.htm
52. valeri modebaZe (2010) mesxuri problemis
analizi, gamomcemloba ̀ kalmosani~, Tbili-
si.
53. Пожарская, Светлана Петровна(1971) Таинная дипломатия Мадрида, издательство »междуна-родные отношения» , Москва.
54. Пожарская, Светлана Петровна (1977) От 18 Июня 1936 – долгий путь, «Молодая Гвардия», Москва.
55. Пожарская, Светлана Петровна (1982) Испания и США: Внешная политика и обшество 1936-1976, издательство «Наука», Москва.
56. Пряхин, Д. (1968) Внешная политика Испании, издательство «международные отношения», Мос ква.
57. Анатолий Андреевич Красиков (1989) Испания и мировая политика: Полвека дипломатической истории, издательство «международные отно-
173
шения» , Москва.58. Бибилеишвили А. Г. (1981)Исторические, куль-
турные и литературные взаимосвязи Грузии и Испании, издательство «Мецниереба», Тбилиси
59. Рафаель Альтамира-и-Кревеа (1951) История Ис-пании, издательство иннастранной литератури, Москва.
60. Л. Ю. Слезкин (1956) Испанско-Американскаия воина 1898 года, Издательство Академия Наук СССР, Москва.
61. И. М. Майский, Ч. Ж. Викенс, Институт Всеобщей Истории, Академия Наук СССР (1975) Испания 1918-1972гг. Исторический очерк, Издательство «Наука», Москва.
62. Nato’s role in Kosovo, Press Conference by secre-tary general of NATO Mr. Javier Solana and the Spa-nish Prime Minister, Mr.Aznar, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.nato.int/kosovo/press/p990525a.htm