173
valeri modebaZe socialur mecnierebaTa doqtori, profesori espaneTis sagareo politika (1939-2011) Tbilisi 2012

Espanetis Sagareo Politika - Library · didi moraluri da materialuri zarali miayena. man dakarga bolo koloniuri samflobeloebi: puerto riko, kuba, guami da filipinebi. espa-nelebisaTvis

  • Upload
    others

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

valeri modebaZesocialur mecnierebaTa doqtori, profesori

espaneTissagareo politika

(1939-2011)

Tbilisi

2012

redaqtori: vaJa SubiTiZe, politikis mecnierebaTa doqtori,

sruli profesori

recenzenti: Sadiman biwaZe, istoriis mecnierebaTa doqtori

© valeri modebaZe

Sps `gamomcemloba grifoni~

ISBN 978-9941-9235-6-2

3

sarCevi

Sesavali....................................................................4

1. espaneTis sagareo politika frankos

reJimis dros (1939-1975)........................................7

2. espaneTis sagareo politika

gardamavali periodis dros(1975-1982)...............44

3. espaneTis sagareo politika

gardamavali periodis Semdeg(1982-2011).............70

4. espaneTi da laTinuri amerika........................105

5. espaneTi da gibraltari..................................115

6. espaneTi da arabuli samyaro..........................127

7. espaneTi da saqarTvelo..................................140

daskvna...................................................................164

4

SesavaliwignSi ganxilulia espaneTis sagareo politika

meoce saukunis dasawyisidan 2012 wlamde. espane-

Tis sagareo politikis analizi iwyeba frankos

periodidan, romlis mmarTvelobis sawyis etapze

espaneTi TiTqmis srul izolaciaSi iyo moqce u-

li da ar hqonda urTierTobebi msoflios wam-

yvan qveynebTan. mkiTxvels SeiZleba gauCndes

kiTxva: ratom aris espaneTis sagareo politika

CvenTvis aseTi aqtualuri Tema? espaneTi aris

kargi magaliTi imisa, Tu rogor SeuZlia qve-

yanas, rom Tavi daaRwios saerTaSoriso izola-

cias da gaxdes civilizebuli saxelmwifo. es-

paneTi SeiZleba iyos marTlac sanimuSo qveyana

im saxelmwifoebisaTvis, romlebic axla iwyeben

damokratiuli sistemis mSeneblobas da demokra-

tiuli reformebis gatarebas. espaneTs gaaCnia

avtoritarizmidan demokratiaze gadasvlis Zal-

zed didi gamocdileba. espaneTi, romelic meoce

saukunis pirvel naxevarSi iTvleboda msoflios

erT-erT yvelaze CamorCenil da ganuviTarebel

saxelmwifod, ramodenime aTwleulSi gadaiqca

evropis mowinave qveyanad. miuxedavad tragiku-

li warsulisa da frankos reJimiT gamowveuli

Rrma socialuri, ekonomikuri da politikuri

krizisisa, espaneTma SeZlo izolaciisagan Tavis

daRweva da sruli integracia evro-atlantikur

struqturebSi. dReisaTvis espaneTi araf riT ar

Camouvardeba dasavleT evropis civilizebul

qveynebs da wamyvani adgili ukavia msoflios gan-

5

viTarebul kapitalistur qveynebs Soris. dRes

espaneTi evropis erT-erTi maRalganviTarebu-

li qveyanaa da erToblivi erovnuli produqtis

moculobiT (570 mlrd) msoflioSi meaTe ad-

gili ukavia. ramdenime aTeuli wlis win poli-

tikuri da ekonomikuri situacia qveyanaSi sru-

liad gansxvavebuli iyo. TiTqmis ormocdaaTi

wlis gan mavlobaSi espaneTis roli saerTaSori-

so urTierTobebSi Zalzed SezRuduli iyo. is

ar iricxeboda arc erT im saerTaSoriso orga-

nizaciaSi, romlebic warmoiSva meore msoflio

omis Semdeg, rac qveynis ganviTarebas mkveTrad

aferxebda. demokratizaciis procesma, romelic

daiwyo espaneTSi frankos xangrZlivi diqtatu-

ris Semdeg, radikalurad gardaqmna espaneTis sa-

zogadoeba. demokratiuli reformebis gatarebis

Semdeg espaneTma saerTaSoriso izolacias Tavi

daaRwia da Rirseuli adgili daimkvidra evropis

mowinave qveynebs Soris.

wigni Sedgeba 7 Tavisagan. pirvel TavSi

ganxilulia espaneTis sagareo politika frankos

reJimis dros (1939-1975). frankos xelisuflebaSi

yofnis dros espaneTi saerTaSoriso izolaciaSi

iyo moqceuli da diqtatorul reJimTan mWid-

ro urTierTobebis damyarebas Tavs aridebdnen

evropis wamyvani qveynebi. meore Tavi exeba espa-

neTis sagareo politikas gardamavali periodis

dros (1975-1982), rodesac daiwyo demokrati-

zaciis procesi qveyanaSi da politikuri sistemis

radikaluri gardaqmna. mesame TavSi ganxilulia

6

espaneTis sagareo politika gardamavali perio-

dis Semdeg (1982-2011). am periodSi moxda espane-

Tis gawevrianeba evro-atlantikur struqtureb-

Si da espaneTi gaxda evropis erT-erTi mowinave

da warmatebuli qveyana. meoTxe Tavi exeba espa-

neTis urTierTobebs laTinuri amerikis qveyneb-

Tan. laTinuri amerikasTan mWidro kavSirebis

SenarCuneba yovelTvis warmoadgenda espaneTis

sagareo politikis prioritetul mimarTulebas.

mexuTe Tavi mimoixilavs espaneTis urTierTo-

bebs gibraltarTan. gibraltars espaneTi miiC-

nevs mis teritoriad da amitomac moiTxovs am pa-

tara kldis dabrunebas. meeqvse Tavi exeba espane-

Tis urTierTobebs arabul samyarosTan. espaneTs

aqvs pretenzia, rom iyos xidi arabul samyarosa

da evropas Soris. bolo TavSi ganxilulia espa-

neTis urTierTobebi saqarTvelosTan. vardebis

revoluciis Semdeg or qveyanas Soris kavSirebi

sul ufro da ufro intensiuri xdeba da Rrmav-

deba saqarTvelosa da espaneTs Soris urTier-

Tobebi sxvadasxva sferoSi.

7

1. espaneTis sagareo politikafrankos reJimis dros

XIX saukinis bolos espaneTma dakarga yvela

Tavisi koloniuri samflobelo amerikaSi. es ga-

mowveuli iyo ara marto laTinur amerikaSi erov-

nul-ganmanTavisuflebeli moZraobebis dawyebiT,

romlebmac SeZles espaneTis koloniuri imperiis

moZvelebuli saxelmwifo struqturebis ganad-

gureba, aramed aseve aSS-sTan dapirispirebiT.

1898 wlis espaneT-amerikis omis Sedegebi Zal-

zed mZime aRmoCnda qveynisaTvis. am omma espaneTs

didi moraluri da materialuri zarali miayena.

man dakarga bolo koloniuri samflobeloebi:

puerto riko, kuba, guami da filipinebi. espa-

nelebisaTvis gansakuTrebiT mtkivneuli aRmoC-

n da kubis dakargva, vinaidan kuba TiTqmis oTxi

saukunis ganmavlobaSi espaneTis ganuyofeli

na wi li iyo da espaneli xalxi mas koloniad ki

ara, aramed espaneTis erT-erT provinciad miiC-

nevda. 1492 wels qristefore kolumbma pirveli

mogzaurobis dros aRmoaCina es kunZuli da am

periodidan moyolebuli kuba espaneTis samefos

SemadgenlobaSi Sedioda. mas Semdeg rac laTinu-

ri amerikis qveynebma brZoliT moipoves espaneTi-

sagan damoukidebloba (1810-1825), kuba da puer-

to riko iyo espaneTis bolo samflobeloebi

ame rikaSi. am teritoriebis SenarCuneba espaneTs

didi Zalisxmevis fasad daujda da amitomac maTi

dakargva did danakliss warmoadgenda espaneTi-

saTvis.60 XIX saukunis bolos espane Ti ukve aRar

8

iTvleboda imperiul saxelmwifod, espaneT-ame-

rikis omma sabolood gaanadgura espaneTis ko-

loniuri imperia. is saSualo sididis, CamorCe-

nil, ganuviTarebel qveyanad gadaiqca, romelic

ar monawileobda evropis politikur procesebSi

da gariyuli da izolirebuli aRmoCnda danarCe-

ni evropisagan. meoce saukunis pirvel naxevar-

Si neitraliteti espaneTis sagareo politikis

erT-erTi mTavar damaxasiaTebel Strixad gada-

iqca. espaneTi ar iyo gawevrianebuli evropis

arc erT samxedro-politikur gaerTianebaSi da

didi xnis ganmavlobaSi izolaciaSi rCeboda.

espa neTs ar miuRia monawileoba arc pirvel da

arc meore msoflio omSi da frankos mmarTve-

lobis sawyis etapze qveyana gariyul iqna saer-

TaSoriso Tanamegobrobis mier faSistur reJi-

mebTan TanamSromlobisa da mWid ro kavSirebis

SenarCunebis gamo.15 faSisturi qveynebis daxmare-

biT frankom SesZlo samoqalaqo omSi respubli-

kelebis damarcxeba da 1939 wlis martSi frankos

diqtatoruli reJimi mTeli espaneTis terito-

riaze gavrcelda. qveyanaSi sisxliani diqtatu-

ra damyarda, romelic Zalian did msgavsebas

amJRavnebda hitlerisa da musolinis faSistur

reJimebTan. espaneTSi terorma daisadgura: aso-

biT aTasi respublikeli samoqalaqo omSi dai-

Rupa, xolo is, vinc gadarCa, an sakoncentracio

banakSi amoyo Tavi, an iZulebuli gaxda qveyana

daetovebina. xuTasi aTasi espaneli emigraciaSi

wavida da ucxoeTis qveynebs Seafara Tavi.

9

xelisuflebaSi mosvlis Semdeg frankos saga-

reo politikis mTavari prioriteti Tavisi reJi-

mis gaZliereba iyo, amitomac is ufro dauaxlov-

da im dros arsebul faSistur reJimebs. Tumca

meore msoflio omis dros espaneTi neitrali-

tets inarCunebda, frankos reJimi mainc ar ma-

lav da simpaTiebs RerZis saxelmwifoebis mimarT,

romlebsac is moralur, ekonomikur da samxedro

daxmarebas uwevda. frankom samoqalaqo omi na-

cisturi germaniisa da faSisturi italiis dax-

marebiT moigo, romlebsac surdaT kidev erTi

faSisturi reJimis damyareba evropaSi. germania

mas TviTmfirinavebs da iaraRs awvdida. ita-

liac aqtiur daxmarebas uwevda da frankos da sa-

xmareb lad divizias diviziaze gzavnida.5 amito-

mac franko RerZis sawelmwfioebTan garkveul-

wilad valSi iyo da ar SeeZlo maTTvis zurgi

Seeqcia. hitleri imedovnebda, rom espaneli

faSistebi elementaruli madlierebis gamosaxa-

tavad `RerZis~ saxelmwifoebis mxareze ibrZo-

lebdnen. frankos marTlac madlierebis gamo-

saxatavad mtkiced hqonda gadawyvetili SeerTe-

boda faSisturi qveynebis alianss da 1939 wels

hitlerTan da musolinisTan erTad, xeli moawe-

ra antikomunistur paqts. komunistebis moZule

frankos mtki ced hqonda gadawyvetili germanias

da italias daxmareboda bolSevizmis winaaRmdeg

brZolaSi. frankos surda gverdSi amodgomoda

faSistur qveynebs da maTTan erTad Cabmuliyo

meore msoflio omSi, vinaidan Tvlida, rom omSi

10

aqtiuri monawileoba mas saSualebas miscemda

gaeZlierebina espaneTis poziciebi saerTaSoriso

arenaze, magram im droisasTvis espaneTi imdenad

dauZlurebuli iyo samoqalaqo omis Sedegad,

rom arc samxedro da arc politikuri Tvalsaz-

risiT, seriozul Zalas ar warmoadgenda.44 espa-

neTSi arsebuli savalalo ekonomikuri viTareba

germanelebisTvisac kargad iyo cnobili. im pe-

riodSi germaniis elCi espaneTSi, eberhard fon

Storeri Tavis xelisuflebas auwyebda, rom sa-

moqalaqo omiT dasustebul qveyanas ar Seswevda

unari mieRo monawleoba omSi. rTul ekonomikur

mdgomareobas da SimSils SeeZlo Sida areulobe-

bis gamowveva da qveynis destabilizacia.53

hitleri da musolini kargad iyvnen infor-

mirebuli espaneTis ususurobis Sesaxeb, magram

germaneli da italieli faSistebi mainc cdi-

lobdnen, rom espaneTi gadaeqciaT Tavis saomar

placdarmad, saidanac maT SeeZlebodaT dar tyme-

bis miyeneba inglisis, safrangeTisa da amerikis

SeerTebuli StatebisaTvis da ganexorcielebi-

naT maT winaaRmdeg Setevebi rogorc xmelTaSua

zRvaSi, aseve CrdiloeT afrikaSi da laTinur

amerikaSi.56 franko, miuxedavad didi zewolisa

hitlerisa da musolinis mxridan, romlebic mas

mouwodebdnen, rom Cabmuliyo omSi, iZulebuli

Seiqmna neitraliteti SeenarCunebina da uari

eTqva omSi monawileobaze. frankos omSi armo-

nawileoba ramodenime mizeziT iyo ganpirobebu-

li. pirveli mizezi, ris gamoc man gadaw yvita

11

neit ralitetis SenarCuneba, iyo espaneTis eko-

nomikis savalalo mdgomareoba samwliani samoqa-

laqo omis Semdeg. espaneTSi SimSili mZvinvarebda

da yovel weliwads asobiT aTasi adamiani iRupe-

boda. ekonomikuri siduxWiriT gawamebuli espa-

nelebi sakvebis mosapoveblad nagavsayrelebsa da

nagvis yuTebSi iqeqebodnen. espaneTSi ekonomiku-

ri viTareba sul ufro da ufro uares deboda

da samoqalaqo omiT dauZlurebul qveyanas ar

Seswevda unari axal omSi Cabmuliyo da eqspan-

sionisturi politika gaetarebia. garda amisa

omSi Cabma gamoiwvevda espaneTis mxridan oficia-

lurad omis gamocxadebas, rac gazrdida mezobe-

li safrangeTisa da did birtaneTis agresias

espaneTis mimarT. frankos yvelaze metad eSino-

da imis, rom safrangeTs da britaneTs, gibral-

taris mxridan ar wamoewyoT samxedro aqcia mis

winaaRmdeg. franko Tvlida, rom misTvis yvela-

ze momgebiani iqneboda, Tu espaneTi omSi bolo

wuTebSi Caebmeboda, raTa gamarjvebis SedegebiT

masac esargebla da amave dros agresiis saf rTxe

Tavidan aecilebina. kidev erTi mizezi, ris ga-

moc frankom gadawyvita ar mieRo monawileoba

meore msoflio omSi, iyo did britaneTze da

SeerTebul Statebze espaneTis ekonomikuri da-

mokidebuleba. SeerTebuli Statebi da brita-

neTi erToblivi ZalisxmeviT cdilobdnen, rom

ar daeSvaT espaneTis omSi Cabma da amitomac mas

sawvaviT da marcvleuliT amaragebdnen. am dax-

marebiT isini cdilobdnen espaneTis neitrali-

12

tetis uzrunvelyofas da espaneTSi ekonomiku-

ri viTarebis Semsubuqebas, romelic kritikul

mdgo mareobaSi iyo samoqalaqo omis Semdeg. qvey-

nis mdgomareobas kidev ufro amZimebda parti-

zanuli omebi. omSi damarcxebuli respublikele-

bi agrZelebdnen frankos reJimis winaaRmdeg par-

tizanul brZolas. zemoT xsenebuli mizezebis

gamo franko iZulebuli gaxda mxolod `RerZis~

saxlwifoebisadmi Tavisi simpaTiebis gamomJRav-

nebiT Semofargluliyo. omis dawyebidan meoTxe

dRes, 1939 wlis 4 seqtembers frankom espaneTi

`neitralur~ mxared gamoacxada. miuxedavad ar-

Ceuli neitraluri kursisa, is aRfrTovanebas

ver malavda hitleris mimarT, mas aidealebda da

mis miznebsa da ideologias srulad iziarebda.

espaneTma Secvala Tavisi neitralitetis po-

litika 1940 wels, rodesac germania warmatebiT

axorcielebda Tavis samxedro gegmebs evropaSi. germaniis armia uZleveli Canda da frankos sur-

da espaneTsac SesZleboda Tavisi teritoriu-

li pretenziebis dakmayofileba omis Semdgom

period Si. 1940 wlis 13 ivniss espaneTma daikava

arameomari mxaris pozicia, ramac saSualeba mis-

ca germaniis wyalqveSa navebs, rom esargeblaT

espaneTis portebiT da germaniis aviacias, rom

gamoeyenebina espaneTis asafreni bilikebi.19 es-

paneTis teritoriaze da mis koloniebSi Seiqmna

germaniis samxedro-sazRvao da samxedro-sahaero

bazebi, romlebic safrTxes uqmnida inglisisa da

safrangeTis komunikaciebs. frankos xelisuf-

13

lebis aseTi pozicia sayovelTaod interpre-

tirebul iqna, rogorc espaneTis omSi monawi-

leoba `RerZis~ saxelmwifoebis mxareze. franko

marTlac mzad iyo Cabmuliyo omSi, Tu hitleri

mis teritoriul pretenziebs daakmayofilebda.

frankom da hitlerma am sakiTxTan dakavSirebiT

araerTxel gamarTes molaparakebebi. frankom

moTxovnaTa vrceli sia warudgina hitlers. mas

espanuri imperiis aRdgena da afrikaSi eqspansia

hqonda ganzraxuli. frankos moTxovnaTa sia-

Si Sedioda mTeli safrangeTis maroko, alJiris

saporto qalaqi orani, dasavleT da ekvatoru-

li afrikis teritoriebi da gibraltari.5 orma

diqtatorma ver SesZlo SeTanxmebis miRweva.

frankos moTxovnaTa vrcel sias, hitlerma Tavi-

si siiT upasuxa. am siaSi Sedioda kanaris kunZu-

lebze germanuli samxedro bazebis ganTavseba da

espaneTSi moqmedi inglisuri da franguli fir-

mebis qonebis konfiskacia da germaniisaTvis ga-

dacema, rogorc sazRauri germaniis mier gaweu-

li daxmarebisa samoqalaqo omis dros.44 germa-

niam marTlac udidesi materialuri mxardaWera

gauwia frankos samoqalaqo omis dros, romlis

saerTo raodenoba 212 milion amerikul dolars

Seadgenda. am molaparakebebma aranairi Sedegi ar

gamoiRo, vinaidan pirobebi yovlad miuRebeli

iyo, rogorc erTi, ise meore mxarisaTvis. ami-

tomac omSi armonawileoba da neitralitetis Se-

narCuneba erTaderTi alternativa rCeboda espa-

neTisaTvis. 1940 wlis bolos frankos ukve mtki-

14

ced hqonda gadawyvetili omSi armonawileoba.

espanurma diplomatiam daiwyo gzebis Zieba, raTa

Tundac minimalurad mainc Seesustebina mWidro

kavSirebi berlinTan, rom espaneTi ar aRmoCeni-

liyo avtomaturad Cabmuli omSi germaniasTan

erTad. miuxedavad omSi oficialurad armonawi-

leobisa, frankom germanelebis dasaxmareblad

mainc gagzavna aRmosavleTis frontze espaneli

moxaliseebis armia, romelTa saerTo raodeno-

ba daaxloebiT 18. 000 Seadgenda. es moxaliseTa

armia, romelic istoriaSi cnobilia cisferi di-

viziis saxeliT, aseve 250-e germanuli diviziis

saxeliT, ruseTis frontze monawileobas iRebda

1941 wlidan 1943 wlamde. frankos sjeroda, rom

RerZis saxelmwifoebi oms moigebdnen, da espanel

moxaliseTa mcire armiis omSi gagzavna mas miaCn-

da yvelaze iol saSualebad espaneTis koloniuri

pretenziebis dasakmayofileblad omis Semdeg.

1942 wels franko ukve acnobierebda imas, rom

faSistebi oms agebdnen da mas TandaTanobiT

gauqra omSi `RerZis~ saxelmwifoebis gamarjve-

bis rwmena.4 espaneTis imperiuli ambiciebi dro-

Ta ganmavlobaSi daviwyebas mieca da `RerZis~

saxelmwifoebis omSi gamarjvebac ukve ararea-

luri Canda. is ukve xedavda, rom britanelebi da

amerikelebi Setevaze gadmodiodnen da afrika-

Si jarebis gadmosasxmelad emzadebodnen. ZalTa

balansi radikalurad Seicvala da gamarjvebis

saswori mokavSireTa mxareze gadaixara, mas Semdeg

rac amerikis SeerTebuli Statebi omSi Caeba da

15

1942 wlis nomberSi mokavSireTa armia kasablan-

kaSi gamoCnda. male gavrcelda `Worebi~ da xmebi

imis Sesaxeb, rom mokavSireebi evropaSi SeWras

iberiis naxevarkunZulis gavliT apirebdnen.19

amitomac frankom gadawvita profaSisturi po-

litika isev neitralitetiT Seecvala. 1943 wlis

noemberSi espaneTma gamo iyvana cis feri divizia

aRmosavleTis frontidan da amiT daasrula

frankos TanamSromloba nacistur germaniasTan.5

mokled rom vTqvaT espaneTma neitraliteti Sei-

narCuna mxolod omis sawyis (1939-1940) da bolo

(1944-1945) etapze, rodesac gaurkveveli iyo gai-

marjvebda Tu ara omSi germania. franko mzad iyo

omSi Cabmuliyo 1940 wlis oqtomberSi da 1942

wlis gazafxulze, rasac mas mokavSireeebi ara-

sodes ar apatieben. Tumca aseve aRsaniSnavia,

rom Tu franko WeSmaritad neitralur pozicias

SeinarCunebda, amas SeiZleba gamoewvia germa-

niis mier espaneTis okupacia 1940-1941 wlebSi.

frankos yvelaze didi Secdoma is iyo, rom is ar

daubrunda namdvili neitralitetis politikas

amerikis SeerTebuli Statebis omSi intervenciis

Semdeg, rasac SeiZleba misTvis didi ekonomiuri

da politikuri sargebeli moetana.

meore msoflio omis Semdeg saerTaSoriso

Tanamegobrobam gadawyvita, rom espaneTi izo-

laciaSi moeqcia. frankos reJimi gariyes evro-

pis rekonstruqciis procesebidan da marSalis

gegmis materialuri sargebeli espaneTisTvis ar

SeuTavazebiaT.

16

espaneTi samoqalaqo omis dros (1936-1939). muqi feriT aRniSnulia

faSistebis mier dapyrobili teritoriebi, xolo Ria feriT _

respublikelebis mier kontrolirebuli zonebi.

generali franko samxedro-sazRvao Zalebis winaSe sityviT gamodis.

1938w.

17

franko espaneTis samoqalaqo omSi gamarjvebas zeimobs.

18

Franco - Caudillo de España. franko _ espaneTis `kaudiio~ (`meTauri~).

19

frankom samoqalaqo omis dros, 1937 wlis 26 aprils, baskuri qalaqi

gernika miwasTan gaaswora.

frankos diqtatoruli reJimis damyarebis Semdeg espaneTSi SimSili

mZvinvarebda, puri talonebiT iyideboda.

20

franko da hitleri. orma diqtatorma saerTo enis gamonaxva ver

SesZlo.

frankos Sexvedra hitlerTan, espaneT-safrangeTis sazRvarTan. 1940

wlis 23 oqtomberi.

21

franko, espaneTis sagareo saqmeTa ministri ramon serano sunieri da

musolini.

frankom aRmosavleTis frontze espanuri `cisferi divizia~

gagzavna sabWoTa kavSiris winaaRmdeg sabrZolvelad.

22

espanuri `cisferi divizia~.

23

aRmosavleTis frontze 4954 `cisferi diviziis~ jariskaci daiRupa,

8700 daiWra, xolo 372 tyved Cavarda.

meore msoflio omis Semdeg espaneTi ga-

riyuli aRmoCnda ara mxolod evropaSi mimdi-

nare procesebisagan, aramed mTeli dasavleTis

civilizebuli samyarosagan. sasowarkveTili

franko cdilobda rom misi reJimisaTvis legi-

timuroba gaezarda, daSoreboda faSistur war-

suls da aqcenti kaTolicizmze da kaTolikuri

religiis siyvarulze gaekeTebina. man gadawyvi-

ta, rom misi reJimisTvis damaxasiaTebeli faSis-

turi elementebi Seerbilebina da Tavisi xeli-

sufleba warmoeCina rogorc antikomunisturi

bastioni evropaSi.44 espaneTSi ekonomikuri si-

tuacia kritikuli iyo da frankos momavalic

gaurkveveli Canda. mogvianebiT espaneTis socia-

listuri mTavrobis sagareo saqmeTa ministri,

24

fernando morani ityvis, rom frankos sagareo

politikis mTavari mizani `reJimis gadarCena

da general frankosTvis xelisuflebis Senar-

Cuneba~ iyo.1 amitomac franko yovelmxriv cdi-

lobda gaeumjobesebina demokratiul qveynebSi

misi reJimis imiji. miuxedavad didi mcdelobi-

sa evropuli qveynebis umetesoba kvlav Zalzed

mtrulad iyo ganwyobili frankistuli reJimis

mimarT. espaneTis xelisuflebis mimarT mtruli

damokidebuleba gamowveuli iyo frankos mier Ca-

denili codvebiT: man Tavisi diqtaturis damya-

reba espaneTSi `RerZis~ saxelmwifoebis daxmare-

biT moaxerxa da meore msoflio omis dros is

faSistur qveynebTan TanamSromlobda. Tumca

frankom SesZlo gansakuTrebuli urTierTobebis

damyareba samxreT amerikis da arabul qveynebTan,

mis reJims dasavleTis saxelmwifoebi arasodes

Tvlidnen srulfasovan partniorad.3 1946 wlis 1

marts safrangeTis xelisuflebam Caketa espaneT-

safrangeTis sazRvari da amiT frankos daanaxa,

rom masTan urTierToba ar surda. 1946 wlis 4

marts gamoqveynda didi britaneTis, saf rangeTis

da aSS-s mTavrobis erToblivi deklaracia, ro-

melSic naTqvami iyo, rom sanam franko agrZe-

lebs espaneTis marTvas, espanel ers ar eqneba

SesaZlebloba daamyaros megobruli urTierTo-

ba im erebTan, romlebmac erToblivi Zalisxme-

viT daamarcxes germanuli nacizmi da italiuri

faSizmi.54 espaneTs uari uTxres aseve gaerTia-

nebuli erebis organizaciaSi gawevrianebaze.

25

gaerom dagmo frankos diqtatoruli reJimi da

gadawyvita espaneTis diplomatiur izolaciaSi

moqceva. 1946 wlis 12 dekembers miRebuli rezo-

luciiT gadawyda, rom espaneTi `gaeros~ yvela

organizaciidan gaeZevebinaT da masTan diploma-

tiuri urTierTobebi gaewyvitaT. am rezoluci-

is Sedegad, gaerTianebuli erebis organizaciis

wevrma saxelmwifoebma gaiwvies madrididan Ta-

vianTi elCebi. espaneTi ar miiRes arc erT im sa-

erTaSoriso organizaciaSi, romelic Seiqmna me-

ore msoflio omis Semdeg. espaneTi politikur

izolaciaSi moeqca, ris gamoc Zalzed SeizRuda

qveynis roli saerTaSoriso sistemaSi da espane-

Tis politikur elitasac moaklda saerTaSoriso

politikaSi da msoflio movlenebSi monawileo-

bis gamocdileba. espaneTma Zalzed bevri mtrebi

SeiZina da erTi SexedviT frankizmis kraxi gar-

dauvali Canda, magram aqa-iq mainc gamoCndnen

diqtatoruli qveynebi, romlebic megobrulad

iyvnen ganwyobili frankos reJimis mimarT. maT

ricxvs miekuTvneboda argentina da portugalia,

romlebic aqtiurad TanamSromlobdnen frankos

reJimTan. frankos reJims SesaniSnavi urTierTo-

bebi hqonda salazaris avtoritarul, memarjvene

mTavrobasTan. espaneTis samoqalaqo omis dros

salazari lojistikur daxmarebas uwevda espa-

nel faSistebs. 1942 wels xelSekruleba daido

espaneTsa da portugalias Soris, romelsac ibe-

riis paqti ewoda. es iyo Tavdausxmelobis paqti,

romelic ZalaSi darCa 1978 wlamde. argentinac

26

im mcire saxelmwifoTa ricxvs miekuTvnebo-

da, romelsac SesaniSnavi urTierToba hqonda

frankos reJimTan. argentina espaneTs gansakuT-

rebiT dauaxlovda 1943 wels peronis xelisuf-

lebaSi mosvlis Semdeg. argentinis mTavrobam

ignorireba gauwia gaeros rezolucias, gaer-

Tianebuli erebis organizaciis mier dawesebul

akrZalvas da Tavisi elCi gaagzavna madridSi im

dros, roca sxva qveynebs gamohyavdaT TavianTi

warmomadgenlebi espaneTidan.

im periodSi frankos reJimis umTavresi miza-

ni espaneTis izolaciis dasruleba iyo da misi

integracia rogorc evro-atlantikur struqtu-

rebSi, aseve msoflio TanamegobrobaSi. viTareba

TandaTanobiT frankos sasargeblod icvleboda.

franko da salazari.

27

franko da peroni.

28

espaneTma saerTaSoriso izolaciisagan Tavis

daRweva SesZlo ara frankos geniosobis wyalo-

biT, aramed civi omiT gamowveuli dapirispirebis

Sedegad.2 mas Semdeg rac urTierToba komunis-

tur da kapitalistur banakebs Soris ukidure-

sad daiZaba, amerikis SeerTebuli StatebisaTvis

frankos antikomunisturi ganwyoba da antibol-

Sevikuri ritorika sul ufro da ufro misaRebi

gaxda. CineTis saxalxo respublikis Seqmnam, ko-

franko da aSS-is prezidenti aizenhaueri.

29

reis omma da komunisturi reJimebis swrafma gav-

rcelebam rogorc evropaSi, aseve aziaSi, saer-

TaSoriso viTareba frankosTvis kidev ufro sa-

sargeblod Secvala. rac ufro matulobda dapi-

rispireba or antagonistur banaks Soris da rac

ufro izrdeboda agresia sabWoTa kavSiris mxri-

dan, frankos Tavdajerebuloba miT ufro matu-

lobda. mas sjeroda, rom espaneTi male gadaiqce-

oda amerikis SeerTebuli Statebis Rirseul mo-

kavSired sabWoTa kavSiris winaaRmdeg warmoebul

brZolaSi. civi omis aqtiur fazaSi SesvlasTan

erTad amerikis SeerTebulma Statebma gadawyvi-

ta Seecvala misi politika espaneTis mimarT. am

periodSi gansakuTrebiT gaizarda aSS-is dainte-

reseba espaneTiT da pirineis naxevarkunZuliT,

romelic Tavisuflad SeeZlo rom gamoeyenebi-

na, rogorc antikomunisturi burji kontinen-

tur evropaSi. 1949 wlisaTvis aSS-s ukve mtkiced

hqonda gadawyvetili, rom espaneTi antisabWoTa

koaliciis wevrad eqcia da masTan aliansSi Se-

suliyo. amerikis SeerTebuli Statebis xelisuf-

leba aRiarebda pirineis naxevarkunZulis stra-

tegiul mniSvnelobas, romelsac didi sargeblo-

ba SeiZleba moetana dasavleTis aliansisaTvis.

espaneTis strategiul mniSvnelobas zrdida misi

geografiuli mdebareoba, romelic warmoadgens

dasavleTis karibWes xmelTaSua zRvaSi, amitomac

is aucileblad unda gamxdariyo amerikis mier

Seqmnili antisabWoTa blokis wevri.20 espaneTi

aRiqmeboda rogorc mniSvnelovani geografiuli

30

zona xmelTaSua zRvis dasavleTis nawilis gasa-

kontroleblad da aseve rogorc mniSvnelovani

`ukandasaxevi~ geografiuli sivrce dasavleT

evropaze sabWoTa kavSiris Tavdasxmis SemTxve-

vaSi. amitomac amerikis SeerTebuli Statebis xe-

lisuflebam daiwyo espaneTTan politikuri da

ekonomikuri erTierTobebis normalizeba. aSS-ma

mniSvnelovani ekonomikuri da samxedro daxmare-

ba SesTavaza espaneTs mis teritoriaze sahaero

da sazRvao bazebis ganTavsebis sanacvlod. Tum-

ca is finansuri daxmareba rac espaneTs SesTa-

vazes, umniSvnelo iyo imasTan SedarebiT, rasac

britaneTs da safrangeTs sTavazobdnen, es mainc

uzarmazar Tanxad iTvleboda espanuri stan-

dartebis mixedviT da Zalzed mniSvnelovani iyo

gaRatakebuli espaneTis ganviTarebisaTvis. ame-

rikis SeerTebuli Statebi mxars uWerda espane-

Tis gawevrianebas saerTaSoriso organizaciebSi

da ucxoeTis elCebis espaneTSi dabrunebas. 1950

wlis 4 noembers gaerom miiRo rezolucia, ro-

melic espaneTTan diplomatiuri urTierTobe-

bis aRdgenas iTvaliswinebda da ucxoeli elCe-

bis espaneTSi dabrunebis uflebas iZleoda. 1955

wlis 14 dekembers espaneTi gaxda gaeros sruli

wevri. 1951 wels aSS-ma aRadgina sruli diploma-

tiuri urTierTobebi espaneTTan. saerTaSoriso

izolacia dasrulda, rac espaneTis strategiuli

mniSvnelobiT iyo gamowveuli: espaneTs SeeZlo

Zalzed didi roli eTamaSa sabWoTa kavSiris wi-

naaRmdeg Seqmnil Tavdacvis sistemaSi.19

31

frankos reJimis gaZliereba gamoiwvia 1953

wels dadebulma orma xelSekrulebam: vatikan-

Tan konkordatis xelmoweram da madridis paq-

tma. vatikanTan dadebulma axalma xelSekrule-

bam uzrunvelyo frankos reJimis aRiareba kaTo-

likuri eklesiis mier da gazarda misi legitimu-

roba espaneli kaTolikebis TvalSi. 1953 wlis

konkordatma aseve mniSvnelovani roli iTamaSa

espaneTis saerTaSoriso izolaciidan gamoyvana-

Si. xelSekruleba xazs usvamda espaneTis saxelmwi-

fos konfesiur bunebas. romauli kaTolicizmi

aRiarebul iqna rogorc erTaderTi saxelmwifo

religia.17 xelSekruleba ufro momgebiani vatika-

nisaTvis iyo, vidre frankosTvis. man kaTolikur

eklesias gansakuTrebuli privilegiebi mianiWa da

eklesiis kontrols dauqvemdebara mniSvnelovani

sferoebi, gansakuTrebiT ganaTleba da masmedia,

romelsac adre saxelmwifo akontrolebda. am

xel Sekrulebam mniSvnelovnad gazarda eklesiis

da moukidebloba espaneTSi: eklesia ganTavisuf-

lda gadasaxadebisagan, mas mieca ufleba, rom

ganexorcielebia cenzura nebismier sferoSi; mis

uflebebSi Sedioda aseve universitetebis daar-

sebis ufleba da Jurnal-gazeTebis gamocemis

ufleba. miuxedavad amisa konkordati Zalzed

sasargeblo dokumenti aRmoCnda espaneTis xe-

lisuflebisTvisac, vinaidan man gazarda reJimis

legitimuroba da saSualeba misca frankos, rom

ufro efeqturad emarTa qveyana. am xelSekru-

lebam mniSvnelovnad gaaumjobesa frankos imiji

32

rogorc espaneTSi, aseve sazRvargareT.21

frankos reJimis reabilitaciaSi aseve Zalian

didi roli iTamaSa madridis paqtma, romelsac

xeli moewera mas Semdeg, rac gaformda konkor-

dati vatikanTan. es iyo Tavdacvis paqti, romel-

mac Zalzed didi roli iTamaSa espaneTis saer-

TaSoriso izolaciidan gamoyvanaSi. am xelSekru-

lebis dadeba moaswavebda axal eras qveynisaTvis

da espaneTis neitralitetis dasasruls. paqti

moicavda sam sxvadasxva xelSekrulebas, rome-

lic avaldebulebda amerikis SerTebul Statebs,

rom ekonomikuri da samxedro daxmareba gaewia

espaneTisaTvis. sanacvlod aSS-s ufleba hqonda

sahaero da sazRvao bazebi aego da gamoeyenebina

espaneTis teritoriaze. Tumca paqti ar warmo-

adgenda srulfasovan samxedro alianss, is mainc

avaldebulebda amerikis SeerTebul Statebs,

rom xeli Seewyo espaneTis Tavdacvisunarianobis

gaZlierebisaTvis. aSS-ma kolosaluri Tanxebi

gai Ro espaneTis samxedro infrastruqturis gan-

viTarebisaTvis. garda amisa paqti espaneTs Zal-

zed saWiro ekonomikur daxmarebas sTavazobda

da misi meSveobiT daiwyo espaneTis ekonomikis

neli, etapobrivi gaumjobeseba.19

madridis paqti ganasaxierebda espaneTis neit-

ralitetis dasasruls da xels uwyobda espane-

Tis integracias dasavleTis Tavdacvis sistema-

Si. amave dros am paqtma espaneTi Zalzed damo-

kidebuli gaxada msoflios uZlieres saxelmwi-

foze. es damokidebuleba im donemde gaizarda,

33

rom bevri espaneli SiSobda, rom qveynis suvere-

nitets safrTxe Seeqmna.2 magram franko mzad iyo

misi reJimis gadarCenis sanacvlod es safasuri

gaeRo. yovelive amis Semdeg generali darwmu-

nebuli iyo, rom mis mowinaaRmdegeebs dasavle-

Tis mxardaWera aRar eqnebodaT da axla ukve

SeeZlo rom mSvidad yofiliyo. amrigad aSS-ma

xeli Seuwyo frankos reJimis gaZlierebas. ro-

gorc filipe gonsalesma Tqva: `amerika daexmara

evropas, rom ganTavisuflebuliyo faSizmisagan,

magram is araTu ar daexmara espaneTs, aramed is

didi xani diqtatorul reJims miajaWva~1.

1950 wels gaeros generalurma asambleam

Secvala Tavisi pozicia frankos reJimis mimarT

da neba darTo gaerTianebuli erebis oganiza-

ciis wevr qveynebs, rom aRedginaT diplomatiu-

ri urTierTobebi espaneTTan. 1952 wels espane-

Ti iunes koSi, xolo 1955 wels gaeroSi miiRes.

espaneTis gawevrianeba gaerTianebuli erebis

organizaciaSi frankos reJimis saerTaSoriso

izolaciidan Tavis daRwevas niSnavda. TandaTa-

nobiT qveynebma, romlebic Tavs ikavebdnen espa-

neTTan diplomatiuri urTierTobebis damyare-

bas, daiwyes masTan kavSirebis aRdgena. msoflios

qveynebis umravlesobam Seswyvita frankos reJim-

Tan mtroba da masTan diplomatiuri urTier-

Tobebi daamyara. Tumca amerikelebi dauRalavad

cdilobdnen espaneTis integracias evro-atlan-

tikur struqturebSi, frankos reJimis mimarT

zizRi mainc didxans SenarCunda, evropaSi.4 na-

34

tos wevri dasavleT evropis qveynebi espaneTis

natoSi gawevrianebis winaaRmdegi iyvnen da blo-

kavdnen mis mcdelobas, rom gamxdariyo Crdi lo-

atlantikuri xelSekrulebis organizaciis wev-

ri. evropaSi kvlav axsovdaT meore msoflio omi

da espaneTis kolaboracia faSistur reJimebTan.

espaneTis mcdeloba, rom gamxdariyo evropis ga-

erTianebis wevri, aseve uSedegod mTav rdeboda.

frankos reJimis mimarT undobloba didxans Se-

narCunda evropaSi da evropeli liderebis ume-

tesoba didi xnis ganmavlobaSi ewinaaRmdegeboda

espaneTis evropis ekonomikur gaerTianebaSi in-

tegracias, 1975 wlis Semdegac ki, rodesac ukve

franko cocxali aRar iyo. maTi winaaRmdegobis

gamo espaneTs Zalian didi dro dasWirda evro-

atlantikur struqturebSi integraciisaTvis.18

espaneTma evropasTan daaxloeba pirvelad

1962 wlis TebervalSi scada, rodesac espane-

Tis sagareo saqmeTa ministrma fernando maria

kastielam werili gaugzavna evropis ekonomikur

gaerTianebas, romelSic is moiTxovda molapa-

rakebebis dawyebas TanamSromlobis sxvadasxva

formebis ganxilvis Taobaze. frankos faSistur

reJimsa da evropis liberalur-demokratiul

principebs Soris fundamenturi SeuTavsebloba,

raime SeTanxmebis miRwevas espaneTsa da evropis

ekonomikur gaerTianebas Soris SeuZlebels xdi-

da. mxolod didi xnis molaparakebebisa da lo-

dinis Semdeg, 1970 wels gadawyda xelSekrulebis

gaformeba preferencialuri vaWrobis Taobaze,

35

ramac mniSvnelovndad dawia barierebi da tari-

febi espaneTsa da evropis ekonomikuri gaerTia-

nebis wevr qveynebs Soris.

Tumca preferencialuri vaWrobis Taobaze

xelSekrulebis dadeba urTierTobebis daTbobas

moaswavebda, espaneTis evropis ekonomikur ga-

erTianebaSi gawevrianeba gadauwyveteli sakiTxi

rCeboda frankos mTeli moRvaweobis ganmavloba-

Si. evropis ekonomikuri gaerTianebis miRma dar-

Cenam udidesi ekonomikuri zarali miayena espa-

neTs. espaneTis evropaSi gawevrianeba SesaZle-

beli gaxdeba mxolod mas Semdeg, rac daiwyeba

demokratizaciis procesi qveyanaSi.19

evropaSi Tavis warumatebloba rom daefara,

espaneTis xelisufleba Seecada qveynis ekono-

mikuri da politikuri profilis gaumjobesebas

laTinur amerikaSi. Tanamedrove satransporto

da sakomunikacio saSualebebis ganviTarebam xeli

Seuwyo espaneTsa da laTinuri amerikis qveynebs

Soris ufro mWidro urTierTobebis damyarebas

1950-ian wlebSi. gaizarda savaWro-ekonomiku-

ri urTierTobebi espaneTsa da samxreT ameri-

kis qveynebs Soris. 1960-ian da 1970-ian wlebSi

daiwyo espaneTis swrafi ekonomikuri ganviTa-

reba, ramac sagrZnoblad gaaumjobesa espaneTis

imiji laTinur amerikaSi da gamoiwvia misi ro-

lis gazrda am regionSi.22 1965 wels espaneTis

mTavrobam ganacxada, rom is laTinuri amerikis

qveynebisaTvis erTi miliardi dolaris kreditis

gamoyofas apirebda. es krediti ibero-amerikuli

36

qveynebis ganviTarebisaTvis iyo gankuTvnli. 1966

wels samxreT amerikis qveynebze modioda espa-

neTis eqportis 17 procenti, rac mowmobs espa-

neTis did ekonomikur warmatebas im periodSi.2

imisaTvis rom laTinur amerikaSi ufro aqtiu-

ri roli eTamaSa, espaneTi Seecada gawevriane-

buliyo iseT organizaciebSi, rogoricaa laTi-

nuri amerikis Tavisufali vaWrobis asociacia

(Latin American Fre Trade Association (CEPAL)) da ame-

rikul saxelmwifoTa organizacia (Organization of American states (OEA)). espaneTis xelisuflebis

saboloo mizani ibero-amerikuli saerTo bazris

Seqmna iyo, rac gamoiwvevda espaneTis imijis

gaumjobesebas evropaSi da gazrdida mis Sanss,

rom gamxdariyo evropis ekonomikuri gaerTiane-

bis wevri. espaneTs undoda Seesrulebina `xidis

funqcia~ evropasa da laTinur amerikis qveynebs

Soris. idea imisa, rom espaneTi unda gamxdariyo

xidi evropasa da iberoamerikul qveynebs Soris,

ekuTvnis sagareo saqmeTa ministrs, fernando

maria kastielas, romelic cdilobda espaneTis

gawevrianebas evropis ekonomikur gaerTianebaSi.

espaneTi aseve cdilobda gaeZlierebina kavSi-

rebi arabul samyarosTan, gansakuTrebiT maSin,

rodesac mas gawyvetili hqonda urTierTobe-

bi msoflios civilizebul qveyebTan. imisaTvis

rom Tavi daeRwia saerTaSoriso izolaciisaTvis,

frankom gadawyvita, rom daemyarebina urTier-

Tobebi islamur qveynebTan rogorc axlo aR-

mosavleTSi, aseve msoflios sxva regionebSi4

37

frankos mWidro kavSirebi hqonda espaneTis me-

zobel mahmadianur samyarosTan, rodesac is ib-

rZoda marokoSi. omis Semdgom periodSi, is gan-

sakuTrebiT xazs usvamda im faqts, Tu ra didi

mniSvneloba hqonda espaneTisaTvis sakuTari po-

ziciebis ganmtkicebas arabul samyaroSi. espa-

neTs istoriuli kavSirebi gaaCnda islamur civi-

lizaciasTan da, rac yvelaze metad aRsaniSnavia,

espaneTis samoqalaqo omis dros frankos mxareze

marokoeli daqiravebuli meomrebic ibrZodnen.

franko cdilobda rom espaneTi gamxdariyo xidi

arabul samyarosa da evropas Soris. espaneTs,

arabul samyarosTan kulturuli, politikuri

da georgafiuli siaxlovis gamo, yvelaze kar-

gad SeeZlo Seesrulebina xidis roli, an Tundac

Suamavlis roli arabebsa da evropelebs Soris.

aseTi rolis Sesrulebis SemTxvevaSi madrids

SeeZlo moepovebina ara mxolod didi prestiJi

msoflioSi, aramed aseve gaezarda Tavisi ekono-

mikuri da politikuri Zalaufleba.

miuxedavad imisa, rom espaneTi koloniuri

qveyana iyo da dapyrobili hqonda teritoriebi

Crdilo-dasavleT afrikaSi, urTierTobebi espa-

neTsa da arabul qveynebs Soris mainc gaumjo-

besda 1940-iani wlebSi, rac gamowveuli iyo imiT,

rom espaneTma ar aRiara israeli. imisaTvis rom

kargi urTierTobebi SeenarCunebina islamur

qveynebTan espaneTma daikava proarabuli pozi-

cia axlo aRmosavleTis konfliqtebSi. ramodeni-

me aTwleulis ganmavlobaSi espaneTi erTaderTi

38

saxelmwifo rCeboda dasavleT evropis qveyne-

bidan, romelic uars ambobda rom eRiarebina

israeli. (espaneTma diplomatiuri urTierobebi

israelTan mxolod 1986 wels daamyara). frankos

mmarTvelobis dros espaneTis sagareo saqmeTa

ministri ewvia axlo aRmosavleTs da ekonomikisa

da kulturis sferoSi xelSekrulebebi gaafor-

ma arabul qveynebTan. amis sapasuxod arabulma

qveynebma keTilganwyobili pozicia daikaves espa-

neTis mimarT da misi teritoriuli pretenziebis

mimarT marokoSi. miuxedavad amisa espaneTs mainc

mouwia Tavisi poziciebis daTmoba CrdiloeT

afrikaSi. rodesac marokom damoukidebloba moi-

pova safrangeTisagan 1956 wlis 2 marts, frankom

saTanadod ver Seafasa politikuri situacia

da am movlenis mniSvneloba espanuri seqtori-

saTvis. mas Semdeg rac marokoelma nacionalis-

tebma warmatebas miaRwies franguli kolonia-

lizmis winaaRmdeg brZolaSi, yuradReba espanur

seqtorzec gadaitanes da espanelebs aranairi

SesaZlebloba ar dautoves, rom SeenarCunebinaT

TavianTi zona CrdiloeT afrikaSi.20

male espaneTis zonaSi sayovelTao ajanyeba

daiwyo da CrdiloeT afrikaSi ganviTarebulma

movlenebma franko iZulebuli gaxada daTmo-

bebze wasuliyo. frankos yvelaze didi moraluri

dartyma miayena im faqtma, rom veranair warmate-

bas ver miaRwia sulTan muhamed mexuTesTan ga-

marTul molaparakebebSi, romelic specialurad

ewvia frankos madridSi. marokosTan xangrZli-

39

vi konfliqtebis Semdeg espaneTma praqtikulad

dakarga yvela koloniuri teritoriebi 1960-ian

wlebSi. 1969 wels ifnis teritoria SeuerTda ma-

rokos, xolo Semdeg espaneTis saharac marokos

samefos nawili gaxda. rodesac marokos mefem

muhamed mexuTem pretenziebi ganacxada espaneTis

saharaze 1958 wels, espaneTis xelisuflebisagan

man kategoriuli uari miiRo. frankos reJimi ka-

tegoriuli winaaRmdegi iyo, rom daeTmo es te-

ritoria marokosaTvis, magram 1975 wels marokom

Tofis gasrolis gareSe, sruliad ubrZolvelad

moaxdina dasavleT saharis aneqsia. 1975 wlis 6

noembers daaxloebiT 350.000 SeuiaraRebeli ma-

rokoeli SeiWra espaneTis saharis teritoriaze

da sruliad usisxlod daipyro es teritoria.

espaneTma uomrad dauTmo marokosa da mavri-

tanias dasavleT sahara. espaneTis xelisufle-

bam ver SeZlo marokosTan mimarTebaSi swori da

Tanmimdevruli politikis SemuSaveba, vinaidan

xelisuflebis warmomadgenlebi araswor das-

kvnebs akeTebdnen da fiqrodbnen, rom marokos

mxridan aSkara agresiis SemTxvevaSi alJiri da

mavritania espaneTis mxares daikavebda. frankos

mmarTvelobis bolo periodSi espaneTma Crdi-

loeT afrikaSi mxolod xmelTaSuazRvispiras

mdebare ori patara qalaqis, seutas da meliias

SenarCuneba SesZlo da erTi momcro kldis, pe-

nion de veles gomerasi, romelzec espaneTis

samxedro garnizonia ganTavsebuli.

espaneTis sagareo politikaSi aseve Zalian

40

didi adgili ekava gibraltars, romlis dabru-

nebac erT-erTi mniSvnelovani sakiTxia inglis-

espanur urTierTobebSi. miuxedavad imisa rom

gibraltaris dabruneba principuli sakiTxia

espaneTisaTvis, frankos xelisuflebaSi yofnis

dros britaneTTan dava gibraltarze ganzrax

minelda 1940-1950-ian wlebSi, raTa am sakiTxs

xeli ar SeeSala frankosTvis dasavleT evropis

qveynebTan daaxloebis saqmeSi. 1960-ian wlebSi,

rodesac espaneTs ukve aRdgenili hqonda diplo-

matiuri urTierTobebi dasavleTis qveynebTan,

gibraltaris dabruneba kvlav aqtualuri sa-

kiTxi gaxda, ris gamoc Zalzed daiZaba urTier-

Tobebi epaneTsa da gaerTianebul samefos Soris.

1963 wels fernando maria kastielam gibralta-

ris sakiTxi gaerTianebuli erebis organizacia-

Si gansaxilvelad waradgina. amis Semdeg gaerom

miiRo gadawyvetileba dawyebuliyo ormxrivi

molaparakebebi, rac saboloo jamSi gamoiwvevda

am teritoriis mierTebas espaneTTan. 1964 wels

inglisma daiwyo gibraltarisaTvis axali kon-

stituciis Seqmna, ramac madridis gaRizianeba

gamoiwvia. espaneTis xelisuflebam kvlav gaeros

specialur komitets mimarTa da gaaprotesta

inglisis calmxrivi qmedebebi, rac misi azriT

utrextis zavis uxeSi darRveva iyo. utrextis

xelSekrulebis Tanaxmad, romelic gaformda

1713 wels, gibraltaris statutis nebismieri

cvlileba SeTanxmebuli unda yofiliyo espane-

Tis xelisuflebasTan. 1967 wlis 19 dekembers

41

gaeros generalurma asambleam miiRo rezolu-

cia, rom gibraltaris `koloniuri mdgomareoba~

unda gauqmebuliyo. rezolucia iTvaliswinebda

referendumis Catarebas, raTa mxareebs erTxel

da samudamod moegvarebinaT `gibraltaris prob-

lema.~61

espaneTis xelisufleba gibraltars yovelTvis

espaneTis Semadgenel nawilad ganixilavda da

amitomac moiTxovda mis dabrunebas, maSin ro-

desac britanelebi Tvlidnen, rom qalaqis adgi-

lobriv macxovreblebs Tavad unda gadaewyvitaT

gibraltaris bedi. gibraltaris heterogenuli

mosaxleobis cxovrebis done gacilebiT maRali

iyo espaneTis mosaxleobis cxovrebis donesTan

SedarebiT, amasTanave gibraltarSi arsebobda

demokratiuli adgilobrivi TviTmmarTvelo-

ba da gibraltarelebi TavianT saSinao saqmeebs

TviTon ganagebdnen, amitomac ar iyo gasakviri is

faqti, rom 1967 wlis referendumSi maT erTsu-

lovnad mxari dauWires britaneTis Semadgenlo-

baSi darCenas.19 am gadawyvetilebiT gagulise-

bulma frankom gibraltaris izolaciaSi moqceva

gadawyvita. rogorc man ganacxada gibraltari

aucileblad daecemoda, rogorc `ecema xidan

mwife xili.~ sinamdvileSi misi gadawyvetileba,

rom Caeketa sazRvari gibraltarTan, gamouswo-

rebeli Secdoma aRmoCnda, vinaidan aman samuda-

mod daacalkeva da daaSora gibraltari da espa-

neTi erTmaneTs da ufro gaamZafra gibralta-

relebis negatiuri damokidebuleba espanelebis

42

mimarT. nebismieri molaparakeba da daaxloebis

mcdeloba uSedegod mTavrdeboda, sanam espaneTi

demokratizaciis gzas ar daadga.1

Tumca frankom bevri taqtikuri Secdoma

dauS va, man Tavis mTavar mizans mainc miaRwia:

man SesZlo rom qveyana sruli izolaciidan ga-

moeyvana da mWidro urTierTobebi daamyara mso-

flios bevr Zlier da civilizebul saxelmwifos-

Tan.4 frankom espaneTi msoflio politikaSi

ufro mniSvnelovan Zalad aqcia da man yvelafer

amas miaRwia mis xelT arsebuli mwiri resurse-

bis saSualebiT. Tumca es ar niSnavs imas, rom

franko geniosi iyo da is didi inteleqtualuri

TvisebebiT gamoirCeoda. misi politikuri ideo-

logia moklebuli iyo yovelgvar inteleqtua-

lur siRrmes. amasTanave gasaTvaliswinebelia

frankos sruli uvicoba da sibece qveynisaTvis

iseT mniSvnelovan sferoSi, rogoric aris eko-

nomika. frankom Tavisi araswori ekonomikuri po-

litikis wyalobiT, romelic cnobilia avtarkiis

saxeliT, espaneTi did gasaWirSi Caagdo da uzar-

mazari materialuri zarali miayena qveyanas.

aTwleulebis ganmavlobaSi espaneTis mosaxleo-

ba itanjeboda da SimSilobda, sanam franko ar

mivida im daskvnamde, rom avtarkia damRupve-

li iyo qveynisaTvis. qveyanaSi Seqmnili Zalzed

rTuli ekonomikuri mdgomareobis gamo, is iZu-

lebuli gaxda uari eTqva avtarkiis politika-

ze da sabolood darwmunda, rom umjobesi iyo

ekonomikis ganviTarebaze mis ministrebs ezru-

43

naT. frankos amasTanave sCveoda qveyanaSi arse-

buli politikuri realobis ignorireba da xSi-

rad zedmetad afasebda qveynis SesaZleblobebs

da potencials. is xSirad RrublebSi dafrinavda

da meore msoflio omis dros miamiturad sje-

roda, rom espaneTi kvlav imperiul saxelmwifod

gadaiqceoda. frankos imperiuli ocnebebi male

gaqra mas Semdeg, rac `RerZis~ saxelmwifoebma

omSi damarcxeba iwvnies. man ver moaxerxa Tavisi

yvelaze didi ocnebis asruleba: ver SesZlo, rom

espaneTi kvlav zesaxelmwifod eqcia. mas ar Se-

eZlo amis ganxorcieleba, vinaidan mas arc didi

inteleqti da arc materialuri SesaZleblobebi

gaaCnda, rom msoflio movlenebi am mimarTule-

biT Seecvala.

44

2. espaneTis sagareo politikagardamavali periodis dros (1975-1982)

1975 wels frankos gardacvaleba moaswavebda

espaneTis izolaciis dasasruls. 1975 wlidan

moyolebuli qveyanaSi ekonomikuri da poli-

tikuri viTareba TandaTanobiT gaumjobesda da

espaneTma SesZlo Tavisi poziciebis ganmtkice-

ba msoflio arenaze. xelisufleba demokratiu-

li reformebis gatarebis gzas daadga da didi

ZalisxmeviT cdilobda demokratiuli Rirebu-

lebebis damkvidrebas qveyanaSi. avtoritaruli

politikuri sistemidan demokratiaze gadasvla,

romelic daiwyo 1975 wels da 1982 wlamde gag-

rZelda, mSvidobianad, etapobrivad ganxorciel-

da, yovelgvari eqscesebisa da konfliqtebis ga-

reSe. (erTaderT gamonaklisad SeiZleba CaiTva-

los xelisuflebis gadatrialebis mcdeloba

1981 wlis 23 Tebervals.) am periodSi espaneTis

sagareo politika didi intensivobiT ar gamoir-

Ceoda, vinaidan ufro meti yuradReba eTmoboda

demokratiuli sistemis mSeneblobas da saSinao

reformebs. rogorc dasavleTSi aseve espanur

sazogadeobaSi musirebda azri, rom Tu demokra-

tiuli reformebi realurad ar ganxorciel-

deboda cxovrebaSi, es gamoiwvevda ara marto

areulobebs qveynis SigniT, aramed aseve espane-

Tis saerTaSoriso reputaciis kidev ufro gaua-

resebas. aseT SemTxvevaSi espaneTs ar unda hqo-

noda imedi dasavleT evropis saxelmwifoebTan

daaxloebisa da urTierTobebis gaRrmavebisa. Tu

45

espaneTi realurad ar daSordeboda avtorita-

rizms da frankistul warsuls, mas ar eqnebo-

da dasavleTis mxardaWera. aucilebeli iyo im

formaluri barierebis moxsna, rac xels uSlida

qveynis natosa da evropis ekonomikur gaerTiane-

baSi gawevrianebas. amitomac espaneTis xelisuf-

lebis mTeli Zalisxmeva iyo mimarTuli saSinao

reformebis gatarebisaken.55

1969 wels frankom Tavis memkvidred da

saxelmwifos meTauris postze xuan karlosi daa-

saxela. diqtatoris gardacvalebis Semdeg espa-

neTSi monarqia aRdga da xuan karlosi 1975 wlis

22 noembers espaneTis mefe gaxda. gamefebamde

mas espaneTis parlamentSi fici daadebines, rom

mudam frankos erTguli iqneboda. ficis dade-

bam mniS vnelovnad SezRuda misi manevrirebis

Tavisuf leba. es imas niSnavda, rom Tu mefe moi-

survebda qveyanaSi arsebuli diqtatoruli reJi-

mis gauqmebas, mas SeeZlo mxolod frankos mier

dadgenili wesebiT emoqmeda. xelisuflebaSi

yofnis dros franko iyo rogorc mTavrobis, ase-

ve saxelmwifos meTauri, magram Tavisi mmarTve-

lobis bolo wlebSi, 1973 wels man gadawyvita,

rom mTavrobis meTauris posti daeTmo admiral

luis karero blankosTvis, romlis erTgulebaSi

mas eWvi ar epareboda. franko imedovnebda, rom

karero blanko, romelic Zalzed moqnili poli-

tikosi iyo, xuan karlosis tatxze asvlis dro-

sac xelisuflebaSi iqneboda da mas garkveulwi-

lad gaakontrolebda. mTavrobis meTauris pos-

46

tis dakavebidan eqvsi Tvis Semdeg, 1973 wlis 20

dekembers karero blanko baskma teroristebma

mokles. kareros mkvlelobam mefes ufro meti

politikuri manevrirebis saSualeba misca da

Zalzed gazarda misi Tavisuflad moqmedebis xa-

risxi. luis karero blanko rom cocxali yofi-

liyo, damoukideb lad moqmedebis SesaZlebloba

mas, ra Tqma unda, ar eqneboda16. mefe gaxda erT-

erTi mTavari reformatori. man mniSvnelovani

roli iTamaSa frankos pirsisxliani diqtaturis

gauqmebaSi da demokratiuli reformebis gatare-

baSi.36 xuan karlosma proevropuli kursi airCia

da miznad daisaxa espaneTis integracia evro-at-

lantikur struqturebSi. 1975 wlis 22 noembers,

mefed kurTxevis dros man sajarod ganacxada:

`evropam angariSi unda gauwios espaneTs, Cven

espanelebi evropelebi varT.~ saerTaSoriso Ta-

namegobroba da aSS Riad uWerda mxars espaneTis

mefis miswrafebebs daewyo liberalizaciisa da

demokratizaciis procesi espaneTSi.55

qveynis swrafi inkorporacia saerTaSoriso

TanamegobrobaSi SesaZlebeli gaxda mas Semdeg,

rac gatarda demokratiuli reformebi qveyanaSi

da safuZveli Caeyara axal demokratiul siste-

mas. Tumca gza demokratiisaken ar iyo ia-var-

debiT mofenili da bevr dabrkolebebs awydebo-

da. erTis mxriv xelisuflebis organoebi kvlav

frankos mxardamWerebiT da falangistebiT iyo

savse, romelTac warsulTan ganSoreba ar ewadaT.

maT surdaT frankos droindeli institutebisa

47

da kanonebis SenarCuneba. meores mxriv, frankos

mowinaaRmdegeebs surdaT yvela, frankos mier

Seqmnili institutebis gauqmeba da droebiTi

mTavrobis Camoyalibeba. im dros arsebuli da-

Zabuli politikuri situaciis ganmuxtvaSi Zal-

zed didi wvlili miuZRvis espaneTis mefes xuan

karlos pirvels. xuan karlos pirvelma, ro-

gorc mTavarma reformatorma, gamoiCina didi

sifrTxile da gadawyvita, rom pirdapir ar dapi-

rispireboda frankos momxreebs da maTi saSuale-

biT gaetarebina reformebi. frankistebs mxars

uWerdnen espaneTis SeiaraRebuli Zalebi da

samxedroebi da maTTan dapirispirebas SeiZleba

samoqalaqo omi gamoewvia. swored amitom mefe

xSirad premier-ministris postze da maRal Ta-

namdebobebze frankos reJimis warmomadgenlebs

niSnavda, magram maTi daxmarebiT axorcielebda

demokratiul reformebs. mefis mier daniSnuli

premier ministrebi, rogorc arias navaro, aseve

adolfo suaresi frankos saxelisuflebo wridan

iyvnen gamosuli, magram xuan karlosi iZulebuli

iyo daTmobebze wasuliyo, raTa samxedro gadat-

rialeba Tavidan aecilebina.44

arias navaro, romelic frankos dros iyo mTav-

robis Tavmjdomare, 1975 wlis dekemberSi mefis

mier daniSnul iqna premier-ministris postze.

arias navaro Zalzed xist politikas atarebda,

ewinaaRmdegeboda yovelgvar cvlilebebs da

jiutad moiTxovda frankizmis da frankistuli

institutebis SenarCunebas qveyanaSi. mas male

48

bevri mowinaaRmdege gamouCnda. 1976 wels espa-

neli xalxi quCaSi gamovida da farTomasStabia-

ni demonstraciebis mowyoba daiwyo. xalxi da

opozicia moiTxovda politikuri reformebis

gatarebas da politpatimrebis ganTavisufle-

bas. mefe ukmayofili iyo ariasis xisti politi-

kiT, xedavda rom misi xelisuflebaSi darCenis

SemTxvevaSi politikuri reformebis gatareba

SeuZlebeli iqneboda da amitomac moiTxova misi

Tanamdebobidan gadayeneba. 1976 wlis ivlisSi

arias navaro premier-ministris postidan gadad-

ga da mis nacvlad mefem am Tanamdebobaze da-

niSna 43 wlis adolfo suaresi, romelic aseve

frankos saxelisuflebo wridan iyo gamosuli,

magram is gacilebiT ufro moqnili da windaxe-

duli politikosi aRmoCnda. suaress kargi po-

litikuri alRo hqonda, romelic mas karnaxobda

Tu `saidan qroda qari~. navarosagan gansxvavebiT

suaresi aRiarebda reformebis aucileblobas da

am mimarTulebiT konkretul nabijebsac dgamda.

rodesac suaresi xelisuflebis saTaveSi movida,

man piroba dado, rom ganaxorcielebda konsti-

tuciur reformebs, Caatarebda arCevnebs 1977

wlis 30 ivnisamde da miiRebda zomebs espaneTSi

eTnikuri problemebis mosagvareblad. suaresis

xelisuflebas surda aseve saerTaSoriso kavSi-

rebis gafarToeba, romelic frankos diqtaturis

dros Zalzed SezRuduli iyo da Semofarglu-

li iyo mxolod aSS-sTan partnioruli urTier-

TobiT. suaresis warmateba sagareo politikis

49

sferoSi ZiriTadad damokidebuli iyo imaze, Tu

ramdenad efeqturad SeZlebda is qveynis SigniT

reformebis gatarebas.57

Tumca xelisuflebis umaRles eSelonebSi

kvlav rCebodnen frankistebi, espaneTSi radi-

kaluri reformebis gatareba gardauvali Canda,

raTa qveyana rac SeiZleba male demokratiul

relsebze gadasuliyo da daSoreboda bnel war-

suls. kanoni politikuri reformebis Sesaxeb (La ley para la reforma politica) iyo am periodSi miRebu-

li yvelaze mniSvnelovani kanoni, romelmac xeli

Seuwyo demokratiuli reformebis gatarebas da

frankizmis aRmofxvras espaneTSi.34 suaresis xe-

lisuflebis mier gatarebuli reformebidan gan-

sakuTrebiT aRsaniSnavia politikuri partiebis

legalizacia da decentralizaciis procesi, ra-

mac qveynis sxvadasxva provinciebs farTo avto-

nomia mianiWa da espaneTSi Cvidmeti avtonomiu-

ri regioni warmoSva. frankos mcdeloba, rom

Seeqmna erTiani, centralizebuli saxelmwifo,

kraxiT dasrulda, radgan erTiani, kastiliuri

saxelmwifos Seqmna did winaaRmdegobas waawyda

katalonieli da baski nacionalistebis mxridan.

frankos mier erovnuli umciresobebis mimarT ga-

tarebulma ugunurma politikam katastrofuli

Sedegebi gamoiRo da didi ziani miayena qveyanas.

yovelive aman gamowivia teroristuli dajgufe-

bebis warmoSoba, romlebic regionaluri damou-

kideblobisaTvis ibrZodnen. decentralizaciis

procesis dawyeba aucilebeli iyo da gardauva-

50

li Canda frankos sikvdilis Semdeg, raTa rac

SeiZleba male momxdariyo daZabuli politikuri

situaciis ganmuxtva. qveyana `avtonomiis cieb-

cxelebam~ moicva. avtonomias moiTxovdnen ara

mxolod gansxvavebuli enisa da kulturis mqo-

ne xalxebi, baskebi, katalonielebi, galisiele-

bi, aramed aseve im regionebis macxovreblebic,

romelTa espanurobaSi eWvi arasodes aravis ar

Seutania.16 gansakuTrebiT aRsaniSnavia is faqti,

rom decentralizaciis procesis Sedegad avto-

nomia moipova ara mxolod kataloniam da baskeT-

ma, aramed qveynis yvela regionma.

rac Seexeba politikuri partiebis legaliza-

cias, es movlenac Zalzed mniSvnelovani iyo qvey-

nis ganviTarebisaTvis. adolfo suaresis mTav-

robam moaxdina politikuri partiebis legali-

zacia. 1976 wlis 9 ivniss espaneTis parlamentma

miiRo kanonproeqti politikuri partiebisa da

organizaciebis legalizaciis Sesaxeb. am kanonis

miRebamde espaneTSi erTpartiuli mmarTveloba

arsebobda da erTaderTi nebadarTuli partia

iyo mmarTveli _ erovnuli moZraoba, romelic

Seiqmna espaneTis falangis bazaze.45 kanonis miRe-

bis Semdeg frankos dros arsebuli erTpartiu-

li mmarTveloba gauqmda da Seicvala mravalpar-

tiuli sistemiT. gansakuTrebiT problematuri

aRmoCnda komunisturi partiis legalizeba, ra-

sac mohyva uaryofiTi reaqcia frankistebisa da

samxedroebis mxridan, magram mefem moaxerxa si-

tuaciis ganmuxtva da maTi dawynareba.

51

espaneTSi demokratiuli procesebis dawyebam

gamoiwvia qveynis prestiJis gazrda saerTaSoriso

Tanamegobrobis TvalSi da ufro realuri gaxada

misi integracia evro-atlantikur struqtureb-

Si. espaneTma msoflio aRiarebas miaRwia da ufro

meti gavlena moipova saerTaSoriso arenaze, rac

mas frankos reJimis dros ar gaaCnda. sinamdvi-

leSi qveynis rolis gazrda msoflio politikaSi

gamoiwvia sxva qveynebis damokidebulebis da po-

ziciis Secvlam espaneTis mimarT, maSin rodesac

espaneTis sagareo politikuri kursi ZiriTadad

igive darCa, rac frankos reJimis dros iyo. espa-

neTis politikurma sistemam radikaluri cvli-

lebebi ganicada frankos sikvdilis Semdeg, ma-

gram espaneTis sagareo politika garkveulwilad

Tanmimdevruli darCa da uwyveteloba Seinar-

Cuna. axali xelisuf lebis, demokratiuli cen-

tris kavSiris (Union de Centro Democratico) saga-

reo politikuri kursi zogadad Tanmimdevruli

da uwyveti iyo wina xelisuflebis mier ganxor-

cielebul politikur kursTan mimarTebaSi.7 gi-

braltaris dabruneba kvlav rCeboda espaneTis

sagareo politikis erT-erT mTavar miznad, iseve

rogorc espaneTis integ racia evro-atlantikur

struqturebSi. amasTanave gamoikveTa survili,

rom momxdariyo sxva qveynebTan urTierTobebis

normalizeba da espaneTi gamxdariyo dasavleT

evropis qveynebis msgavsi liberaluri-demokra-

tia. qveyanas kargi urTierTobebi unda SenarCu-

nebina safrangeTTan da portugaliasTan, geo-

52

grafiuli siaxlovis gamo, aseve amerikis Seer-

Tebul StatebTan, romelic meore msoflio omis

Semdeg gadaiqca supersaxelmwifod da gaxda ka-

pitalisturi banakis lideri. amrigad, espaneTis

sagareo politikis mTavari miznebi da amocanebi

iyo: diplomatiuri izolaciisagan Tavis daRwe-

va da diplomatiuri urTierTobebis gafarToe-

ba, evropis ekonomikur gaerTianebaSi gawevria-

neba, espaneTis integracia natoSi da evropis

qveynebTan kavSirebis gaumjobeseba, urTierTo-

bebis normalizeba.

espaneTma diplomatiuri urTierToebi daamya-

ra msoflios TiTqmis yvela saxelmwifosTan,

israelis, albaneTis da CrdiloeT koreis garda.

amasTanave diplomatiuri urTierTobebis norma-

lizeba moxda socialistur qveynebTan, sabWoTa

kavSirisa da meqsikis CaTvliT. es qveynebi tra-

diciulad solidarobas gamoxatavdnen respub-

likuri espaneTis mimarT da mxars uWerdnen

emigraciaSi myof espaneTis respublikur mTav-

robas. sabWoTa kavSirs da sxva socialistur

saxelmwifoebs ar surdaT frankos diqtatorul

reJimTan diplomatiuri urTierTobebis damya-

reba. isini frankos xelisuflebasTan urTier-

Tobisas Semoifarglebodnen Semdegi sferoe-

biT: ekonomika, vaWroba, mecniereba da kultura.

frankos sikvdilma da frankistuli reJimis de-

montaJma aRmofxvra mTavari dabrkoleba, rome-

lic xels uSlida espaneTsa da sabWoTa kavSirs

Soris urTierTobebis ganviTarebas. mas Semdeg,

53

rac daiwyo demokratizaciis procesi espaneTSi,

socialisturma qveynebma Secvales maTi pozicia

espaneTis mimarT da gadawyvites masTan diplo-

matiuri urTierTobebis damyareba. am periodSi

gaizarda savaWro urTierTobebi espaneTsa da

ssrk-s Soris. ori qveynis savaWro-samrewvelo

palatebs Soris Seiqmna TanamSromlobis konkre-

tuli programebi. gaformda xelSekrulebebi

gemTmSeneblobisa da gemTremontis sferoSi.

sabWoTa kavSirTan diplomatiuri urTierTobebi

damyarda 1977 wlis 9 Tebervals, xolo meqsikas-

Tan _ 1977 wlis 28 marts. amave wels espaneTma

diplomatiuri urTierTobebi daamyara sxva so-

cialistur qveynebTanac _ iugoslavia, bulgare-

Ti, poloneTi da rumineTi. espaneTis xelisuf-

leba did mniSvnelobas aniWebda socialistur

saxelmwifoebTan urTierTobebis aRdgenas. ro-

gorc espaneTis sagareo saqmeTa ministrma ore-

xam ganacxada `aRmosavleT evropasTan urTier-

Toba xels Seuwyobs espaneTis rolis gazrdas

Tanamedrove saerTaSoriso urTierTobebSi da

momavalSi SesaZlebels gaxdis espaneTis sagareo

politikis diversifikacias.~57

amave periodSi moxda laTinur amerikasTan

arsebuli tradiciuli urTierTobebis xelaxla

formulireba; warsulis ritorika Seicvala ko-

operaciisa da TanamSromlobis ufro realuri

gzebiT. am mimarTulebiT gadadgmuli erT-er-

Ti mniSvnelovani nabiji iyo espanur-amerikuli

kulturis institutis Secvla ibero-amerikis

54

TanamSromlobis institutiT.23 suaresis xelisu-

flebam gansakuTrebuli yuradReba dauTmo la-

Tinur amerikasTan urTierTobas. gaxSirda espa-

neTis mefis da prezidentis vizitebi laTinuri

amerikis qveynebSi. espaneTis mefe 1977 da 1978

wels estumra laTinuri amerikis qveynebs da xeli

moawera ramodenime SeTanxmebas ekonomikuri Ta-

namSromlobis Sesaxeb. venesuelas parlamentSi

gamosvlis dros xuan karlosma wamoayena idea

espanur-laTinoamerikuli gaerTianebis Seqmnis

Sesaxeb. msoflioSi didi rezonansi gamoiwvia

adolfo suaresis vizitma kubaSi 1978 wels. is

aRmoCnda pirveli lideri dasavleT evropis

qveynebidan, romelic gaemgzavra havanaSi ku-

bis xelisuflebasTan mosalaparakeblad. Zalian

didi yuradReba eTmoboda aseve laTinuri ame-

rikis qveynebTan savaWro urTierTobebis gaZlie-

rebas. 1976 wlis oqtomberSi nikaraguaSi, kosta-

rikasa da panamaSi imyofeboda espaneTis vaWrobis

ministri xose liado. Sexvedrisas ganxilul iqna

TanamSromlobis SesaZleblobebi sxvadasxva sfe-

roSi da xeli moewera TanamSromlobis sxvadasxva

xelSekrulebebs. ̀ espaneTis sagareo bankma~ (`Ban-co Exterior de Espaňa~) 80 milioni dolaris krediti

gamoyo am TanamSromlobis programebis ganxor-

cielebisaTvis.57 espaneTs gadawyvetili hqonda

gamxdariyo xidi evropasa da laTinur amerikas

Soris da amitomac suaresis xelisufleba cdi-

lobda laTinur amerikis qveynebTan kavSirebis

gaRrmavebas.

55

evropaSi integracia espaneTis sagareo po-

litikis erT-erTi yvelaze mTavari mizani iyo.

1977 wels espaneTis sagareo valma 12 miliard

dolars miaRwia. aseTi viTarebis gamo espaneTis

xelisuflebam gadawyvita gaeZlierebina Zalis-

xme va evropis ekonomikur gaerTianebaSi espane-

Tis daCqarebuli gawevrianebisa, vinaidan Tvli-

da, rom es daexmareboda qveyanas ekonomikuri

siZneleebis daZlevaSi. espaneTis xelisufle-

ba amtkicebda, rom qveynis ekonomika mWidrod

iyo dakavSirebuli dasavleTis kapitalisturi

qveynebis ekonomikasTan da amitomac aucilebe-

li iyo espaneTis integracia evropaSi. espaneTis

vaWrobis saministros statistikuri monacemebis

Tanaxmad, evropis ekonomikuri gaerTianeba 1978

wels warmoadgenda espanuri produqciis yvelaze

did momxmarebels. 1978 wels evropis ekonomikur

gaerTianebaze modioda espaneTis mTeli eqspor-

tis 46,3 procenti.57 yvela politikuri partia,

miuxedavad maTi gansxvavebuli politikuri da

ideologiuri Sexedulebebisa, espaneTis evro-

pis ekonomikur gaerTianebaSi gawevrianebas

emxroboda. politikuri partiebi, romlebic ver

Tanxmdebodnen sagareo politikis mniSvnelovan

sakiTxebze (mag. qveynis natoSi gawevrianeba, la-

Tinur amerikis qveynebTan urTierToba, da a.S),

erTsulovnad uWerdnen mxars espaneTis evropaSi

integracias. 1977 wels espaneTma ganacxada evro-

pis ekonomikur gaerTianebaSi gawevrianebis sur-

vili. espaneTis xelisufleba imedovnebda, rom

56

male moxdeboda espaneTis gawevrianeba evropaSi,

rac espaneTis ekonomikas did sargebels mou-

tanda. espaneTis mTavrobam specialurad Seqmna

ministris posti, romlis kompetenciaSi Sedio-

da evropis gaerTianebasTan urTierToba. 1978

wlis 13 Tebervals am Tanamdebobaze dainiSna

leopoldo kalvo sotelo. axali ministri op-

timisturad iyo ganwyobili da ver xedavda ve-

ranair dabrkolebas, rac xels SeuSlida evropis

ekonomikur gaerTianebaSi espaneTis integracias.

Semdeg aRmoCnda rom es optimizmi naadrevi iyo

da evropaSi integraciis uamravi xelisSemSleli

faqtori arsebobda. evropaSi gawevrianebisaken

qveyanas ZiriTadad ori motivi amoZravebda: espa-

neTi politikur da kulturul transformacias

ganicdida, da `evropaSi integracia~ msoflios

Tanamegobrobis TvalSi niSnavda liberalur-de-

mokratiad gardaqmnas da demokratiuli Rirebu-

lebebis damkvidrebas qveyanaSi.2 im periodSi espa-

neTi jer kidev srulyofilad ver Camoyalibda

demokratiul saxelmwifod, demokratia Zalzed

myife iyo da arsebobda realuri Sansi imisa, rom

kvlav samxedroebi mosuliyvnen qveynis saTaveSi.

samxedro gadatrialebis mcdeloba am periodSi

marTlac moxda 1981 wels antonio texero moli-

nas xelmZRvanelobiT, magram espaneTis mefem ga-

moiCina politikuri sibrZne, simtkice da uari

aTqmevina samxedroebs ganexorcielebinaT Ta-

vianTi Canafiqri. swored amitom evropaSi integ-

racia aucilebeli iyo, raTa espaneTi kvlav war-

57

suls ar dabruneboda da samxedro diqtatura ar

ganmeorebuliyo qveyanaSi. evropaSi integraciis

meore motivi ufro merkantiluri iyo. sruli

wevroba evropis bazris xelmisawvdomobis ufro

karg garantias iZleoda da evropis gaerTianebis

wevr saxelmwifoebTan vaWrobas da komerciul

kavSirebs kidev ufro aadvilebda. evropaSi in-

tegracia espaneTis ekonomikur ganviTarebas ki-

dev ufro daaCqarebda, TumcaRa im droisaTvis

qveynis evropis ekonomikur gaerTianebaSi gawev-

rianeba SeuZlebeli Canda da did winaaRmdego-

bas awydeboda. evropis ekonomikuri gaerTiane-

bis zogierTi wevri qveyana, magaliTad safran-

geTi Tvlida, rom maT erovnul ekonomikas za-

rali miadgeboda, Tu espaneTi am gaerTianebis

wevri gaxdeboda. safrangeTs pretenzia hqonda,

rom yofiliyo sasoflo-sameurneo produqciis

mTavari mimwodebeli dasavleT evropis indus-

triuli qveynebisaTvis. evropis Tanamegobro-

baSi espaneTis gawevrianeba gamoiwvevda sabaJo

barierebis moxsnas pirineis naxevarkunZulidan

wamosul produqtebze (mwvanili, xili, Rvino),

romelic gacilebiT iafi iyo, vidre franguli

produqcia. espaneTSi safrangeTi Zalian did

konkurents xedavda. espaneTis evropaSi integra-

cia safrTxes warmoadgenda frangi fermerebi-

saTvis da aseve marokoeli eqsportiorebisaTvis,

romlebTanac parizs Zalzed mWidro komerciu-

li kavSirebi hqonda.2 evropis ekonomikur gaer-

TianebaSi integracia im periodSi Soreuli per-

58

speqtiva Canda espaneTisaTvis, magram ufro ioli

aRmoCnda qveynis evrosabWoSi integracia. 1977

wels espaneTi evrosabWoSi gawevrianda. qveynis

demokratizaciisaTvis aseve Zalzed mniSvnelo-

van moments warmoadgenda adamianis uflebaTa

dacvis evropul konvenciasTan mierTeba.

gardamavali periodis dros mniSvnelovani na-

bijebi gadaidga amerikis SeerTebul StatebTan

urTierTobebis gaRrmavebis saqmeSi. 1976 wlis 3

ivniss, xuan karlosis vaSingtonSi vizitis dros

espaneTis sagareo saqmeTa ministrma xose maria

de areilsam Seaxsena amerikis mTavrobas Tu ra

didi wvlili Seitana espaneTma amerikis damouki-

deblobis saqmeSi. espaneTis floti da armia

marTlac did daxmarebas uwevda jorj vaSin g-

tons, rodesac is amerikis damoukideblobisa T vis

ibrZoda. espaneTis xelisufleba gverdSi edga

inglisis 13 kolonias inglisuri imperializmis

winaaRmdeg brZolis dros da maT rogorc sam-

xedro, aseve finansuri TvalsazrisiT exmarebo-

da. es mxardaWera xose maria areilsas azriT iyo

or ers Soris megobrobis yvelaze saukeTeso ga-

movlineba. gardamavali periodis dros espane Tis

xelisufleba did mniSvnelobas aniWebda aSS-sTan

daaxloebas, vinaidan Tvlida, rom amerikis meSve-

obiT espaneTi ufro iolad SesZlebda evro-at-

lantikur struqturebSi integracias.55 or qveyanas Soris megobruli urTierTo-

bebi marTlac gamyarda suaresis xelisufle-

baSi yofnis dros. 1977 wels suaresis mTavro-

59

bam xeli moawera amerika-espaneTis megobroba-

TanamSromlobis xelSekrulebas, riTac aSS-s

5 wliT gauxangrZliva espaneTis teritoriaze

samxedro bazebis gamoyenebis ufleba.45 amis sa-

nacvlod espaneTma amerikisagan miiRo samxedro-

ekonomikuri daxmareba 1,25 miliardi dolaris

odenobiT. es daxmareba Zalzed mniSvnelovani

iyo espaneTis samxedro infrastruqturis gan-

viTarebisaTvis. espaneTis sagareo saqmeTa minis-

tri m. orexa Zalzed did mniSvnelobas aniWebda

aSS-sTan megobrobis xelSekrulebis gaformebas,

vinaidan Tvlida, rom es xelSekruleba iqneboda

damakavSirebeli xidi espaneTsa da natos Soris,

uflebas miscemda espaneTs monawileoba mieRo

dasavleT evropis Tavdacvis sistemaSi da, rac

yvelaze mniSnvelovania, yovelive es gaaZlie-

rebda kontaqtebs espaneTsa da aSS-s Soris. espa-

neTis sazRvao Zalebma am periodSi aqtiuri mona-

wileoba miiRes natos mier Catarebul samxedro

wvrTnebSi. espaneTis mizani natoSi gawevrianeba

iyo da amitomac natos mier organizebul aqcieb-

Si monawileobas didi mniSvneloba eniWeboda xe-

lisuflebis mier, vinaidan am samxedro wvrTnebs

SeeZlo espaneTis armiis natos standartebTan

daaxloebisaTvis Seewyo xeli.

1977 wlis 15 ivniss espaneTSi Catarda arCevne-

bi. es Zalzed mniSvnelovani politikuri movle-

na iyo, radgan qveyanaSi demokratiuli arCevnebi

1936 wlis mere ar Catarebula. arCevnebSi gai-

marjva demokratiuli centris kavSirma da misma

60

liderma adolfo suaresma. suaresis roli de-

mokratiuli reformebis gatarebaSi da frankos

diqtaturis demontaJSi Zalzed mniSvnelovani

iyo, ris gamoc is xuan karlosma 2007 wels oqros

sawmisis ordeniT daajildova. misi iniciativiT

moxda axali konstituciis redaqtireba espaneT-

Si, romelic ZalaSi Sevida 1978 wlis 6 dekembers.

Tumca suaresis mTavrobam SesZlo politikuri

reformebis gatareba, axlad Camoyalibebuli de-

mokratiuli sistema Zalzed myife Canda, radgan

mudmivad arsebobda samxedro gadatrialebis

safrTxe, qveyanaSi aseve mZvinvarebda inflacia,

umuSevroba, terorizmi. yvelafer amas daemata

Sida krizisi xelisuflebaSi, ramac TandaTano-

biT gamoiwvia demokratiuli centris kavSiris

daSla. 1981 wlis 29 ianvars, samxedroTa Zlie-

ri zewolis Sedegad adolfo suaresi gadadga.44

warumatebeli samxedro gadatrialebis Semdeg,

romelic 1981 wlis 23 Tebervals moxda, suaresi

Secvala leopoldo kalvo sotelom. leopol-

do kalvo sotelos xelisuflebaSi yofnis dros

espaneTis sagareo politikis erT-erTi mTavari

mizani iyo espaneTis daCqarebuli integracia na-

toSi da evro-atlantikur struqturebSi.5 sabo-

lood espaneTi natos wevri qveyana 1982 wlis 29

maiss gaxda. natoSi integraciis upirvelesi mize-

zi ufro taqtikuri iyo _ espaneTis xelisufleba

Tvlida, rom natos wevroba gazrdida espaneTis

evropis ekonomikur gaerTianebaSi Ses v lis Sanss

da saSualebas miscemda mas ganexorci elebia

61

ufro meti zewola safrangeTze, rom daewyo

molaparakebebi espaneTis evropaSi integra ciis

Taobaze. rogorc demokratiuli centris kavSi-

ris sagareo saqmeTa mdivanma, xavier rupieres-

ma ganacxada: `safrangeTs ar ar unda hqondes

nebarTva imisa, rom iyos evropis gafarToebis

winaaRmdeg mimarTuli bastioni.~1 1981 wels

momxdarma samxedro gadatrialebis mcdelobamac

gazarda xelisuflebis motivacia, rom espaneTi

natos wevri qveyana gamxdariyo.2 natos wevroba

mwyobridan gamosuli xelisuflebis sasowarkve-

Tili mcdeloba iyo. nato aRiqmeboda rogorc

saSualeba, romelic xels Seuwyobda espaneTis

SeiaraRebuli Zalebis da samxedroebis moderni-

zebas da daexmareboda maT, rom ganTavisufle-

buliyvnen frankosdroindeli bneli samxedro

azrovnebisagan da faSisturi ideologiisgan.

espaneTis evropaSi integraciis procesi CixSi

iyo Sesuli da amitomac natos wevroba aRiqmebo-

da, rogorc ufro miRwevadi mizani, romlis gar-

Semo SeiZleboda qveyanaSi arsebuli dapirispi-

rebuli jgufebis gaerTianeba. garda amisa, espa-

neTis natoSi gawevrianeba xelisuflebis mier

miCneuli iyo, rogorc qveyanaSi Camoyalibebuli

myife demokratiuli sistemis konsolidirebisa-

ken gadadgmuli erT-erTi yvelaze mniSvnelovani

nabiji. natos wevrobas SesaZloa, rom gaezarda

armiis pativiscema demokratiuli sistemis mi-

marT da qveyanaSi Seeqmna tradicia samxedroebis

Caurevlobisa politikur procesebSi. amrigad,

62

natos wevroba iyo sasowarkveTli xelisuflebis

mcdeloba, rom Tavis kontrols daeqvemdebare-

bia samxedroebi, moexdina zewola politikur

oponentebze da ganemuxta daZabuli politikuri

situacia.7

frankom memkvidred xuan karlosi airCia.

63

espaneTis mefe xuan karlosi da luis karero blanko.

64

espaneTis premier-ministri adolfo suaresi mis mier gatarebuli

reformebis wyalobiT Jurnal `Taim~-is garekanze moxvda. Jurnalze

msxvili asoebiT weria: espaneTSi demokratiam gaimarjva.

65

adolfo suaresi da iasir arafati.

adolfo suaresi espaneTis parlamentSi sigarets eweva.

66

espaneTis mefe xuan karlosi da rumineTis lideri nikolas CauSesku.

67

adolfo suaresi da fidel kastro.

adolfo suaresi da leopoldo kalvo sotelo.

68

adolfo suaresi da xuan karlosi.

69

samxedro gadatrialebis mcdeloba. samxedro Zalebi antonio texe-

ro molinas xelmZRvanelobiT espaneTis parlamentSi SeiWrnen. 1981w.

samxedro gadatrialebis mcdeloba. marcxena mxares dgas espaneTis

premier ministri adolfo suaresi. 1981w.

70

3. espaneTis sagareo politikagardamavali periodis Semdeg (1982-2011)espaneTis sagareo politika, demokratizaciis

procesis dawyebidan dRemde, mimarTuli iyo imi-

saken, rom rac SeiZleba metad gaRrmavebuliyo

kavSirebi dasavleTTan da evropis qveynebTan,

ramac gamoiwvia espaneTis 150 wliani izolaci-

is dasruleba. demokratiaze gadasvlis Semdeg

espaneTis sagareo politikis mTavari mizani

gaxda espaneTis integracia dasavleT evropa-

Si da evro-atlantikur struqturebSi. espane-

Tis xelisuflebis gadawyvetileba, rom qveya-

na gamxdariyo natos wevri, iyo politikuri da

ara samxedro gadawyvetileba _ es warmoadgenda

mcdelobas, rom espaneTi daaxloeboda evropas

da `dasavleTs.~ natos wevrobiT xelisuflebas

ufro meti berketebi eqneboda xelT, rom zewo-

la moexdina evropis ekonomikur gaerTianebaze,

daewyo molaparakebebi espaneTis mTavrobasTan

qveynis evropaSi integraciis Taobaze.1

1981 wels espaneTis Tavdacvis ministrma

ganmarta qveynis natoSi gawevrianebis politiku-

ri mizezi: `pirvel rigSi, gveZleva Sansi viyoT

Tavdacvis imave sistemaSi, romelSic gawevria-

nebulia dasavleTis liberaluri demokratiebis

umravlesoba. meore, mTavari is ki ar aris, ras

gvTavazobs nato, aramed is, rom espaneTs, ro-

gorc evropul qveyanas, ufleba aqvs evropis li-

beralur-demokratiebs Soris Tavisi Rirseuli

adgili daimkvidros, risi SesaZleblobac Cven

71

bolo 150 wlis ganmavlobaSi ar gvqonia garkveu-

li mizezebis gamo.~1

rodesac espaneTi gaxda natos wevri, mas arc

erT qveyanasTan mtruli damokidebuleba ar

hqonda, amitomac espaneTs Tavdacvisa da usaf-

rTxoebisaTvis ar sWirdeboda natos wevroba.

rogorc ukvve zemoT vaxseneT, gadawyvetileba

natoSi gawevrianebis Taobaze miiRo demokra-

tiuli centris kavSirma leopoldo kalvo so-

telos xelmZRvanelobiT. kalvo sotelos natos

wevroba miaCnda, rogorc garantia espaneTis in-

tegraciisa evropis ekonomikur gaerTianebaSi.

mTavrobis mier miRebulma gadawyvetilebam, rom

espaneTi gamxdariyo natos wevri, gacxarebuli

politikuri debatebi gamoiwvia. erTis mxriv me-

marjvene da centristuli partiebi mxars uWer-

dnen qveynis natoSi gawevrianebas, meores mxriv

memarcxene Zalebi parlamentSi, socialistebisa

da komunistebis CaTvliT, ewinaaRmdegebodnen

am gadawyvetilebas. socialistebs mxars uWerda

mo saxleobis didi umravlesoba. espaneli xalxis

didi umravlesoba kategoriuli winaaRmdegi

iyo espaneTis integraciisa im samxedro blokSi,

romel Sic amerikis SeerTebuli Statebi domi-

nant Zalas warmoadgenda.7 espaneTis socialis-

turma mSromelTa partiam _ PSOE-m demagogii-

Ta da pro pagandiT ganzrax gaaZliera espaneTis

mosaxleobis uaryofiTi damokidebuleba natos

mi marT, moaxdina ra organizaciis gaigiveba om-

Tan da birTvul iaraRTan. 1981 wels Catarda

72

sa zogadoebrivi azris gamokiTxva, romelmac ga-

mo avlina, rom mosaxleobis 43 procenti ewina-

aRmdegeboda espaneTis natoSi gawevrianebas

da mxolod 13 procenti iyo momxre. espaneTis

socialisturma mSromelTa partiam _ PSOE-m, qveynis natoSi gawevrianebis winaaRmdeg, ramde-

nime argumenti wamoayena: miiCneoda rom, nato-

Si gawevrianeba ver uzrunvelyofda espaneTis

teritoriuli mTlia nobis srul dacvas, radgan

seuta da meliia Crdilo atlantikuri aliansis

sazRvrebs miRma rCeboda. memarcxene Zalebs So-

ris arsebobda mosazreba, rom natoSi monawileo-

ba ufro gazrdida espaneTisaTvis birTvul saf-

rTxes. Crdilo atlantikuri aliansis wevroba

aseve gazrdida birTvuli iaraRis ganTavsebis

SesaZleblobas espaneTis teritoriaze.3 zogier-

Ti espaneli socialistis azriT qveynis natoSi

gawevrianeba ufro gaaZlierebda da gaamwvavebda

aRmosavleT da dasavleT evropas Soris dapiris-

pirebas. demokratiuli centris kavSiri (Union de Centro Democratico) ar iziarebda am mosazrebas

da Tvlida, rom espaneTis natoSi gawevrianeba

ar gaxdida qveyanas komunisturi banakis ufro

`sayvarel samizned~, vinaidan is ukve mizanSi

hyavdaT amoRebuli. rogorc kalvo sotelom

parlamentSi gamosvlisas ganacxada: `aliansSi

gawevrianeba ar gazrdis riskebs da safrTxeebs

espaneTisaTvis, vinaidan amerikis SeerTebul

Sta tebTan gaformebuli ormxrivi xelSekru-

lebis Tanaxmad Cveni qveynis teritoriaze gan-

73

Tavsebulia aSS-is samxedro bazebi da maTze ukve

damiznebulia sabWoTa SS-20 raketebi.~1 espaneTis

natoSi integraciis momxreebi, maT Soris kalvo

soteloc, Tvlidnen rom espaneTis gawevriane-

ba natoSi xels Seuwyobda qveynis SeiaraRebuli

Zalebis demokratizacias. es gamoiwvevda aseve

samxedro Zalebis teqnikur modernizacias da

gazrdida maT profesionalizms da efeqturobas.

1982 wels espaneTSi arCevnebi Catarda. arCev-

nebSi gamarjveba moipova espaneTis socialis-

turma mSromelTa partiam _ PSOE-m da misi li-

deri filipe gonsalesi qveynis premier-ministri

gaxda. es Zalzed mniSvnelovani gamocda iyo

axlad Camoyalibebuli demokratiuli reJimi-

saTvis, vinaidan usisxlod, samxedro gadatria-

lebis gareSe moxda erTi partiis mier meore-

saTvis Zalauflebis gadacema. mSvidobiani gziT

Zalauflebis gadacema istoriuli movlena iyo

espaneli xalxisaTvis, rac simbolurad gamoxa-

tavda qveyanaSi demokratiis konsolidacias da

demokratizaciis procesis dasasruls. PSOE-s ar-

CevnebSi triumfis Semdeg daiwyo debatebi espa-

neTis sagareo politikis mTavari prioritete-

bis formulirebis Sesaxeb, romelic SeTavsebadi

iqneboda espaneTis erovnul interesebTan glo-

balizebul samyaroSi da SesaZlebels gaxdida

qveynis integracias evro-atlantikur struqtu-

rebSi.10 espaneTis socialisturma mSromelTa

partiam _ PSOE-m Tavis saarCevno programaSi sa-

gareo politikis Semdegi prioritetebi Camoaya-

74

liba: evropuli orientacia rogorc erTaderTi

politikuri arCevani; laTinur-amerikuli saga-

reo politika, romelic gansakuTrebul mniS-

vnelobas mianiWebda ibero-amerikul qveynebTan

politikuri, ekonomikuri da kulturuli Ta-

namSromlobis gaRrmavebas da xels Seuwyobda

demokratiuli reJimebis gaZlierebas am konti-

nentze. safrangeTTan, portugaliasTan da maR-

ribis regionis qveynebTan daaxloeba, megobruli

urTierTobebis damyareba da kavSirebis gaZlie-

reba; xmelTaSua zRvis regionisaTvis gankuTvni-

li politikuri programis Seqmna, romelic xels

Seuwyobda xmelTaSua zRvis auzis qveynebis er-

TmaneTTan daaxloebas da Seecdeboda maTi inte-

resebis erTmaneTTan SeTavsebas; detente-s poli-

tikis mxardaWera, raSic igulisxmeba amerikis

SeerTebul Statebsa da sabWoTa kavSirs Soris

arsebuli daZabuli urTierTobis moxsna da or

supersaxelmwifos Soris politikuri dialogis

dawyeba; birTvuli iaraRisagan ganTavisufle-

buli zonebis Seqmna; zomierebis farglebSi ame-

rikis SeerTebul StatebTan samxedro sferoSi

TanamSromloba.7 Crdilo atlantikur aliansTan

dakavSirebiT espaneTis socialisturi mSromel-

Ta partia _ PSOE acxadebda, rom winaaRmdegi iyo

samxedro-politikuri blokebisa da amtkicebda,

rom yvelafers gaakeTebda imisTvis, raTa gamo-

yofoda espaneTi Crdilo atlantikuri blokis

samxedro struqturas. saarCevno kampaniis war-

moebis dros espaneTis socialisturi mSromel-

75

Ta partia _ PSOE espanel xalxs pirdeboda, rom

Sewyvetda espaneTis integracias natos samxed ro

struqturaSi da Caatarebda referendums espane-

Tis natoSi gawevrianebis Taobaze. magram rode-

sac socialistebi ZalauflebaSi movidnen uari

Tqves qveynis Crdilo atlantikuri aliansidan

gamoyvanaze. maT TavianTi cvalebadi da merye-

vi poziciis axsna im argumentiT scades, rom Tu

espaneTs surda evropis ekonomikur gaerTiane-

baSi Sesvla, maSin is unda yofiliyo dasavleTis

Tavdacvis sistemaSi gawevrianebuli.35 amerikuli

Jurnali `neiSen~-i gansxvavebul mosazrebas Ta-

vazobda mkiTxvels da Tvlida, rom socialis-

tebma pozicia Secvales aSS-isa da evropeli mo-

kavSireebis zewolis Sedegad, vinaidan maT sur-

daT rom espaneTs monawileoba mieRo Crdiloat-

lantikuri aliansis saqmianobaSi. mas Semdeg rac

gonsalesma Riad dauWira mxari natoSi espaneTis

wevrobas, mas mouwia Zalian didi Zalisxmevis ga-

Reba imisaTvis, rom natos mimarT damokidebu-

leba Seecvlevinebina sakuTari partiis wevrebi-

saTvis, vinaidan espaneTis socialis tur mSro-

melTa partiaSi jer kidev mravlad iyvnen natos

mowinaaRmdegeebi.57

espaneTis natosTan daaxloebis saqmeSi Tavisi

wvlili Seitana amerikis prezidentma reiganma. is

iyo amerikis saxelmwifos mexuTe meTauri, ro-

melic oficialuri vizitiT, 1983 wels madrids

ewvia. prezidents arasasurveli siurprizi elo-

da. daaxloebiT milioni espaneli quCaSi gamovida,

76

rom gamoexata protesti natos mier ganxorcie-

lebuli politikisadmi da moeTxova amerikuli

bazebis likvidacia espaneTSi. gonsalesi reigans

Sehpirda, rom Secvlida xalxis ganwyobas natos

mimarT, raTa qveyana momavalSic Crdiloatlan-

tikuri aliansis wevrad darCeniliyo. amerikis

prezidentma ki Tanxmoba ganacxada, rom daewyo

molaparakebebi espaneTis teritoriaze ganTavse-

buli aSS-is SeiaraRebuli Zalebis Semcirebis

Tao baze.

am periodSi gansakuTrebuli yuradReba eTmo-

boda amerikuli bazebis sakiTxs espaneTSi. 1982

wels vada gasdioda espaneT-amerikis megobrobisa

da TanamSromlobis xelSekrulebas, romelic ga-

formda adolfo suaresis xelisuflebaSi yofnis

dros, 1977 wels. amitomac daiwyo molaparakebe-

bi am xelSekrulebis gagrZelebis Taobaze. 1983

wlis 24 Tebervals damTavrda molaparakebebi

espanur-amerikuli xelSekrulebis Sesaxeb. ama-

ve wlis aprilSi espaneTis parlamentma moaxdi-

na amerikuli bazebis Sesaxeb xelSekrulebis

ratifikacia da xuTi wliT (1988 wlis maisamde)

gauxangrZliva vada amerikul bazebs espaneTSi.

am xelSekrulebis Tanaxmad, amerikis SeerTebul

Statebs oTxi samxedro baza rCeboda espaneTis

teritoriaze _ rotas samxedro-sazRvao baza da

saaviacio bazebi torexonSi, saragosaSi da mo-

ronSi. garda amisa aSS-s hqonda ramodenime mcire

zomis samxedro infrastruqtura qveyanaSi.1

samxedro TvalsazrisiT bazebs didi strate-

77

giuli mniSvneloba ar hqonda amerikis SeerTebu-

li StatebisaTvis. am bazebis dakargvis SemTxve-

vaSic ki SesaZlebeli iqneboda samxedro misiebis

Sesruleba, Tumca ufro garTuldeboda maTi

ganxorcieleba da ufro met xarjebTan iqneboda

dakavSirebuli maTi Sesruleba. espanuri bazebis

dakargvis SemTxevaSi gaizrdeboda aSS-is damo-

kidebuleba sxva qveynebSi ganTavsebul samxedro

bazebze.

espaneTSi ganTavsebuli bazebi iseTi didi

strategiuli mniSvnelobis ar aris amerikis Seer-

Tebuli StatebisaTvis, rogoric is SeiZleba yo-

filiyo, imitom rom aSS-s ar SeuZlia bazebis ga-

moyeneba im samxedro operaciebis sawarmoeblad,

romelic natos kompetenciaSi ar Sedis. arada

yvelaze metad aSS-s es bazebi sWirdeba metad

saWirboroto samxedro operaciebis gansaxor-

cieleblad axlo aRmosavleTSi da sparseTis

yureSi. espaneTi Zalzed frTxilobs, rom aSS-ma

mis teritoriaze ganTavsebuli samxedro bazebi

ar gamoiyenos sxva miznebisaTvis, romelic natos

kompetenciis farglebs scdeba, magaliTad omis

sawarmoeblad sparseTis yureSi an sxva regionSi.

espaneTs surs, rom misi mezobeli arabi qveynebis

keTilganwyoba moipovos da amitomac cdilobs,

rom Tavidan aicilos iseTi samxedro qmedebebi,

romlebic arabuli qveynebis gaRizianebas ga-

moiwvevs. radganac espaneTs navTobi ar gaaCnia,

is Zalzed aris damokidebuli navTobis mwar-

moebel arabul qveynebze, amitomac surs maTTan

78

kargi urTierTobebis SenarCuneba.

1986 wlis marts espaneTSi Catarda referen-

dumi darCeniliyo Tu ara qveyana natos wevri,

`natos samxedro struqturaSi integraciis gare-

Se.~ xelisufleba natoSi darCenas uWerda mxars,

espaneTis komunisturi partia da sxva memarcxe-

ne Zalebi ki piriqiT, winaaRmdegi iyvnen, xolo

saxalxo partiam _ PP-ma (Partido Popular) kontra-

diqtoruli pozicia daikava da mouwodebda mis

mxardamWerebs, rom Tavi SeekavebinaT referen-

dumSi monawileobaze. 29 milioni amomrCeveli-

dan, 17.25 milioni (59,41%) gamocxadda saarCevno

punqtebze. xmebis daTvlis Semdeg gairkva, rom 9

milioni kaci (52,5 procenti) xelisuflebis po-

zicias uWerda mxars, xolo daaxloebiT 7 milio-

ni (40 procentamde) natoSi darCenis winaaRmdegi

iyo. referendumma xelisuflebisaTvis misaRebi

Sedegebi aCvena. referendumi piradi warmateba

iyo filipe gonsalesisaTvis da moaswavebda qvey-

nis SigniT intensiuri debatebis dasasruls es-

paneTis Crdilo atlantikur aliansSi gawevria-

nebis Taobaze.

xelisuflebaSi myofi socialistebi pirobas

iZleodnen, rom referendumSi gamarjvebis Sem-

TxvevaSi: 1. ar ganaxorcielebden espaneTis integ-

racias natos samxedro struqturaSi; 2. espaneT-

Si ar moxdeboda birTvuli iaraRis ganTavseba; 3.

mniSvnelovnad Semcirdeboda amerikis SeiaraRe-

buli Zalebis raodenoba espaneTis teritoriaze.

am SemTxvevaSi socialistebma TavianTi danapire-

79

bi Seasrules. 1988 wels espaneTsa da amerikis

SeerTebul Statebs Soris gaformda rvawliani

xelSekruleba samxedro bazebis Sesaxeb. aSS am

xelSekrulebis Tanaxmad iZulebuli iyo daeto-

vebina torexonis baza da Seemcirebina amerikis

samxedro personali 35 procentiT, 9108 kacamde.

am xelSekrulebiT aikrZala birTvuli iaraRis

Semotana, Senaxva da ganTavseba espaneTis teri-

toriaze.57 rac Seexeba socialistebis pirvel

danapirebs, rom ar moaxdendnen espaneTis integ-

racias natos samxedro struqturaSi, espaneTis

natoSi gawevrianebis pirobebi imdenad bundovani

iyo, rom SeuZlebeli xdeboda imis dadgena, iyo

Tu ara qveyana natos samxedro struqturis Se-

madgenlobaSi.7

natoSi integraciam gavlena moaxdina espane-

Tis sagareo-politikur kursze. 1986 wlis 17

ianvars espaneTma daamyara diplomatiuri ur-

TierTobebi israelTan. diplomatiuri urTier-

Tobebis damyarebamde gonsalesma werili gaug-

zavna palestinis liders da arabTa ligis ge-

neralur mdivans, raTa maTTvis ecnobebia misi

gadawyvetilebis Se saxeb. am werilSi gonsalesi

maT arwmunebda, rom espaneTi momavalSic mxars

dauWerda `arabTa samarTlian saqmes~ saerTa-

Soriso forumebze. arabebisaTvis specialurad

gagzavnil dokumentSi espaneTis xelisufleba

pirobas iZleoda, rom arabul samyarosTan mi-

marTebaSi megobrobisa da solidarobis tradi-

ciuli politikis erTguli darCeboda. espaneTis

80

xelisufleba hgmobda, rogorc arabuli teri-

toriebis okupacias, aseve ebrauli axalSenebis

Seqmnas dapyrobil arabul miwebze da moiTxovda

maT likvidacias. espaneTis mTavroba mxars uWer-

da palestineli xalxis TavisuflebisaTvis brZo-

las da maT uflebas TviTgamorkvevaze. amasTana-

ve espaneTi emxroboda yvela axlo aRmosavleTis

qveynebis mSvidobian Tanacxovrebas.57 espaneTis

mTavrobas arabebisaTvis aseTi axsna-ganmartebe-

bis gagzavna imisTvis dasWirda, rom Tavi daecva

braldebebisagan TiTqos is axlo aRmosavleTSi

proebraul politikas atarebda. am mizezTa gamo

israelSi oficialuri vizitiT myofi espaneli

diplomati gamovida gancxadebiT, rom is mxars

uWerda palestinelebis uflebas TviTgamorkve-

vaze. espaneTis xelisuflebam 1986 wlis agvisto-

Si miiRo gadawyvetileba, rom igive privilegiebi

da uflebebi mieniWebina palestinis ganTavisuf-

lebis organizaciis warmomadgenlebisaTvis mad-

ridSi, ra privilegiebiTac sargeblobdnen sxva

saxelmwifoebis saelCos warmoadgenlebi. 1990-

ian wlebSi espaneTma daiwyo Zalzed mniSvnelo-

vani rolis Sesruleba axlo aRmosavleTis sam-

Svidobo molaparakebebis procesSi da madridi

xSirad iyo is adgili, sadac palestinuri da

ebrauli delegaciebi xvdebodnen erTmaneTs mo-

laparakebebis sawarmoeblad. israelTan diplo-

matiuri ueTierTobebis damyareba Zalzed mniS-

vnelovani movlena iyo qveynisaTvis, vinaidan

filipe gonsalesisis xelisuflebaSi mosvlamde

81

espaneTs gawyvetili hqonda yovelgvari kavSire-

bi israelTan. franko da misi xelusufleba uars

ambobda israelTan urTierTobaze, rac mas so-

lidarobis gamomxatvel Jestad miaCnda arabuli

saxelmwifoebis mimarT. israelTan diplomatiu-

ri urTerTobebis damyarebiT espaneTma daasru-

la misi diplomatiuri urTierTobebis universa-

lizaciis procesi.

filipe gonsalesma gazarda espaneTis roli

saerTaSoriso urTierTobebSi. is aqtiur inte-

ress iCenda globaluri problemebis mimarT da

birTvuli iaraRis srul ganadgurebas uWerda

mxars, romelic misi azriT unda ganxorciele-

buliyo mkacri saerTaSoriso kontrolis qveS.

is yovelTvis gamoTqvamda mzadyofnas daewyo

molaparakebebi msoflios wamyvan politikoseb-

Tan birTvul ganiaraRebaze. espaneTSi gansakuT-

rebiT didi rezonansi gamoiwvia 1986 wlis 15

ianvars gorbaCovis mier gakeTebulma gancxade-

bam, rom momxdariyo momdevno 15 wlis ganmavlo-

baSi dedamiwis ganTavisufleba birTvuli arse-

nalisagan, qimiuri iaraRis sruli ganadgureba,

birTvuli iaraRis sacdeli afeTqebebis dauyov-

nebliv Sewyveta, SeiaraRebuli Zalebisa da iara-

Ris warmoebis Semcireba. espaneTis xelisufle-

ba mxars uWerda gorbaCovis am gancxadebas da

gamoTqvam da mzadyofnas gaeRo maqsimaluri Za-

lisxmeva birTvuli iaraRis sruli ganadgurebis

saqmeSi. 1986 wlis 7 agvistos espaneTis sagareo

saqmeTa saministrom gamoaqveyna gancxadeba, sa-

82

dac xaz ga s muli iyo, rom espaneTis xelisufleba

Tavisi usafrTxoebis politikaSi gansakuTre-

bul yurad Rebas uTmobda ganiaraRebas da sxva

Crdiloatlantikuri aliansis wevrebTan erTad

aqtiurad iRwvoda birTvuli arsenalis Sesam-

cireblad. filipe gonsalesi aseve xazs usvamda

imas, rom espaneTi ar dauSvebda Tavis terito-

riaze, birTvuli, qimiuri da sxva saxis masobrivi

ganadgurebis iaraRis ganTavsebas.57

yvelaze mniSvnelovani momenti espaneTis

istoriaSi, mas Semdeg rac daiwyo demokratiza-

ciis procesi qveyanaSi, albaT aris 1986 weli,

rodesac moxda espaneTis gawevrianeba evropis

ekonomikur gaerTianebaSi. espaneTis mosaxleo-

ba Tavis samSoblos yovelTvis Tvlida evropis

ganuyofel nawilad rogorc kulturuli Tval-

sazrisiT, aseve geografiuli faqtorebidan ga-

momdinare da maTi mizani yovelTvis iyo evro-

pis erebs Soris Rirseuli adgilis damkvid reba.

espaneTis evropis ekonomikur gaerTianebaSi mi-

Reba qveynisaTvis ara marto xangrZlivi izola-

ciis dasasruls niSnavda, aramed es movlena ase-

ve moaswavebda Tanamedrove espaneTis triumfs

tradiciul espaneTze. qveynis evropis ekono-

mikur gaerTianebaSi gawevrianebiT axali per-

speqtivebi Seiqmna espaneTis sagareo politi-

kisaTvis da gaizarda evropis qveynebTan ufro

mWidro ekonomikuri, politikuri da kulturu-

li urTierTobebis damyarebis Sansebi. espaneTis

mtkice mxardaWera evropis qveynebs Soris integ-

83

raciuli procesebis gaRrmavebis mimarT naT-

lad gamovlinda, rodesac espaneTis parlamentma

moaxdina maastrixtis xelSekrulebis ratifika-

cia. qveyanaSi arsebulma yvela politikurma Za-

lam erTsulovnad mxari dauWira am xelSekru-

lebis ratifikacias, romelic axal mniSvnelovan

etaps warmoadgenda evropis qveynebis integra-

ciis procesSi. xelSekrulebas xeli moaweres

evropis gaerTianebis wevrma saxelmwifoebma 1992

wlis 7 Tebervals holandiis qalaq maastrixt-

Si da amiT safuZveli daudes axali politikuri

gaerTianebis Seqmnas, romelsac evrokavSiri ewo-

da. am xelSekrulebis mixedviT gadawyda erTia-

ni evropuli monetaruli kavSiris Seqmna, saer-

Toevropuli valutisa da saerTo moqalaqeobis

SemoReba. es Zalzed progresuli movlena iyo

evropis istoriaSi, vinaidan evropaSi mcxovreb

nebismier moqalaqes mieca Tavisufali gadaadgi-

lebis Sansi da evropis nebismier qveyanaSi da-

saqmebis SesaZlebloba. evropis qveynebma SesZles

saerTo enis gamonaxva da am xelSekrulebiT

miaRwies SeTanxmebas saerTo sagareo da uSiSroe-

bis politikis ganxorcielebis Taobaze. espaneTi,

rogorc evropis saerTo sagareo da uSiSroebis

politikis Seqmnis, aseve saerTo Tavdacvis po-

litikis ganxorcielebis aqtiuri mxardamWeri

aRmoCnda. Tumca espaneTs Zalzed aRelvebs da

ar surs, rom safrangeTi da gaerTianebuli same-

fo iyvnen wamyvani qveynebi evropis usafrTxoe-

bis politikis SemuSavebis dros da kvlav Tvlis

84

Crdilo atlantikur alianss, rogorc evropis

Tavdacvis mTavar garants.

1986 wlidan, mas Semdeg rac espaneTi gawev-

rianda evropis gaerTianebaSi, qveyana aqtiurad

Rebulobs monawileobas evropul debatebSi da

saerTo evropuli politikuri kursis SemuSaveba-

Si. Tavdapirvelad espaneTi ZiriTadad orienti-

rebuli iyo evrokavSiris samxreT saxelmwifoe-

bis interesebis dacvaze, magram misi politikuri

wona da perspeqtivebi gaizarda bolo wlebSi.

radgan espaneTis gavlena evrokavSirSi, misi po-

litikuri da ekonomikuri statusis gaumjobese-

basTan erTad gaizarda, qveyanam ganacxada Tavisi

ambicia, rom miCneul iqnas evrokavSiris erT-erT

`wamyvan Zalad~, iseve rogorc germania, gaerTia-

nebuli samefo, safrangeTi da italia.

evropaSi gawevrianebidan sul cota xanSi

espaneTma daamtkica, rom aris erT-erTi yvela-

ze metad proevropuli saxelmwifo da dadebi-

Tad aris ganwyobili evropuli saxelmwifoebis

daaxloebisa da evropuli integraciis procesis

mimarT. evropis ekonomikur gaerTianebasa da

evrokavSirSi gawevrianeba dadebiTi movlena aR-

moCnda espaneTisaTvis, vinaidan man daaCqara mo-

dernizaciis procesi qveyanaSi da xeli Seuwyo

demokratiuli sistemis ganmtkicebas.

evropis ekonomikur gaerTianebasa da nato-

Si integracia SeiZleba miCneul iqnas, rogorc

socialisturi xelisuflebis erT-erTi yvelaze

didi miRweva da warmateba. es Zalzed mniSvnelo-

85

vani movlena iyo espaneTisaTvis, vinaidan evro-

pis ekonomikur gaerTianebasa da natoSi Sesvlam

saSualeba misca qveyanas, rom erTxel da samuda-

mod Tavi daeRwia saerTaSoriso izolaciisagan,

romelSic espaneTi aRmoCnda frankos diqtato-

ruli reJimis gamo.

Crdilo atlantikur aliansTan kavSirebi ki-

dev ufro gaRrmavda, mas Semdeg rac xose maria as-

nari gaxda espaneTis premier-ministri 1996 wels

da dasrulda filipe gonsalesis cametwliani

mmarTveloba. asnari momxre iyo, rom momxdariyo

espaneTis integracia natos samxedro struqtu-

raSi. espanur sazogadoebaSi natos popularoba

gansakuTrebiT mas Semdeg gaizarda, rac xavier

solana, espaneTis yofili sagareo saqmeTa mi-

nistri, natos generaluri mdivani gaxda. 1996

wels, xelisuflebaSi mosvlis Semdeg, saxalxo

partiam (Partido Popular) saqveynod gaaJRera misi

ganzraxva, rom espaneTi unda gamxdariyo Crdilo

atlantikuri aliansis sruli wevri. 1999 wels,

rodesac daiwyo samxedro operaciebi balkaneT-

Si, espaneTis premieri xose maria asnari mtkiced

uWerda mxars natos samxedro aqcias serbeTis

winaaRmdeg da espaneTis sahaero Zalebis mcire

nawilma monawileoba miiRo balkaneTSi natos

sahaero Tavdasxmebis ganxorcielebaSi. espane-

Ti dReisaTvis aqtiur monawileobas Rebulobs

samSvidobo operaciebSi da qveyanas hyavs Tavisi

samSvidobo Zalebi bosniaSi.62

asnaris sagareo politikam arabul qveynebTan

86

urTierTobebis daZabva gamoiwvia. espaneTi, ro-

melic yovelTvis proarabul politikur kurss

atarebda axlo aRmosavleTSi, asnaris xelisuf-

lebaSi mosvlis Semdeg ukve aSkarad upirispir-

deboda arabul samyaros. xose maria asnaris xe-

lisuflebaSi yofnis dros Zalzed daiZaba ur-

TierToba espaneTsa da marokos Soris. rodesac

marokos samefo taxtze hasan meoris gardacvale-

bis Semdeg, misi Svili muhamed meeqvse avida, espa-

neTSi gaCnda imedi imisa, rom espanur-marokou-

li urTierTobebi gaumjobesdeboda, magram si-

namdvileSi sapirispiro ram moxda. am periodSi

gaizarda marokos teritoriuli pretenziebi

espaneTis mimarT. espaneTis afrikeli mezobe-

li pretenziebs acxadebda ara mxolod seutaze

da meliiaze, aramed aseve yvela im kunZulebze,

romlebic marokos sanapiroebis siaxloves mde-

bareobda da espaneTis SemadgenlobaSi Sedioda.

marokom kunZul perexilis okupacia moaxdina

2002 wlis 11 ivliss, ramac gamoiwvia diploma-

tiuri kavSirebis gawyveta or mezobel qveyanas

Soris. asnarma sajarod ganacxada, rom misTvis

miuRebeli iyo marokos mier perexilis okupacia

da marokoelebis gansadevnad gagzavna espaneTis

SeiaraRebuli Zalebi kunZulze. 2002 wlis dekem-

berSi daiwyo or qveyanas Soris diplomatiuri

urTierTobebis aRdgena. espaneTis da marokos

sagareo saqmeTa ministrebi erTmaneTs Sexvdnen

da miaRwies SeTanxmebas TavianT qveynebSi elCe-

bis dabrunebis Taobaze.33

87

rodesac sparseTis yureSi da avRaneTSi omi

daiwyo, espaneTi aRmoCnda amerikis SeerTebu-

li Statebis erT-erTi yvelaze loialuri mxar-

damWeri da aqtiurad Caeba axlo aRmosavleTSi

mimdinare konfliqtebSi. asnari atlantizmis

politikuri doqtrinis mimdevari iyo da Tvli-

da rom espaneTi amerikis SeerTebuli Statebis

erTguli mokavSire unda gamxdariyo. mas gran-

diozuli miznebi amoZravebda da miiCnevda rom

amerikasTan daaxloeba da aqtiuri TanamSromlo-

ba gaaZlierebda espaneTis poziciebs saerTaSo-

riso arenaze. asnari upirobod uWerda mxars bu-

Sis administraciis sagareo politikas da aSS-is

brZolas terorizmis winaaRmdeg, vinaidan Tvli-

da rom amerikis SeerTebuli Statebi mas etas wi-

naaRmdeg brZolaSi da baskuri terorizmis aR-

mofxvraSi daexmareboda. aseve asnaris erT-erTi

ocneba iyo, rom espaneTi gamxdariyo didi rvia-

nis wevri (G8). is Tvlida rom aSS-is mxardaWe-

riT is SesZlebda am miznis miRwevas da gazrdida

espaneTis prestiJs da Zalauflebas msoflioSi.

miuxedavad imisa rom mas mosaxleobis mxardaWera

ar hqonda da espanuri sazogadoeba eraySi omis

dawyebas ewinaaRmdegeboda, asnars mainc mtki-

ced hqonda gadawyvetili mxarSi amodgomoda

aSS-s erayis omSi. espaneTis mosaxleobis 90 pro-

centze meti ar emxroboda axlo aRmosavleTSi

omis dawyebas.33 ara marto espaneTis mosaxleo-

bis umravlesoba, aramed aseve saxalxo partiis

(Partido Popular) zogierTi wevri erayis omis wi-

88

naaRmdegi iyo. espaneTis did qalaqebSi daiwyo

masobrivi gamosvlebi da demonstraciebi. espa-

neli xalxi aSkarad gamoxatavda ukmayofilebas

xelisuflebis gadawyvetilebis mimarT, amitomac

asnari iZulebuli gaxda televiziiT gamosuliyo

da Tavi emarTlebina. televiziaSi erT-erTi ga-

mosvlis dros man ganacxada, rom erayi flobda

masobrivi ganadgurebis iaraRs da rom mas amis

damadasturebeli mtkicebulebebi gaaCnda. is

amtkicebda, rom sadam huseins kavSirebi hqonda

al-qaidasTan da seriozul safrTxes warmoad-

genda saerTaSoriso TanamegobrobisaTvis. asnars

espaneTSi bevri politikuri oponenti gamouC-

nda, romlebic moiTxovdnen erayidan jarebis ga-

moyvanas, maT Soris iyo socialisturi opozici-

is lideri, xose luis rodriges sapatero. asnari

yoveli mxridan didi winaaRmdegobas awydeboda,

magram mainc buSis erTguli rCeboda da uars

ambobda erayidan jarebis gayvanaze. buSisaTvis

marTlac Zalzed didi mniSvneloba hqonda xose

maria asnaris mxardaWeras, vinaidan evrokavSiris

wamyvani qveynebi safrangeTi da germania aSkarad

upirispirdebodnen buSis politikas da erayis

omis winaaRmdeg gamodiodnen. asnaris xelisuf-

lebas gansakuTrebiT didi problemebi Seeqmna

mas Semdeg, rac arCevnebamde sami dRiT adre,

2004 wlis 11 marts ganxorcielda teroristuli

aqtebi madridSi, ramac 191 adami anis sicocxle

imsxverpla, 1247 adamianma ki sxe ulis dazianeba

miiRo. xelisuflebam scada am teraqtebis etaze

89

gadabraleba. mogvianebiT gairkva, rom teraq tebi

islamuri organizacia al-qaidas mier iyo ganxor-

cielebuli, magram xelisufleba mainc jiutad

etas adanaSaulebda teraqtebis ganxorcielbaSi.

mosaxleobisaTvis simarTlis damalvam xalxis

gaRizianeba gamoiwvia. espaneli xalxi quCaSi ga-

movida da moiTxova xelisuflebisgan gamoZiebis

Sedegebis gamJRavneba. madridSi ganxorciele-

bulma teraqtebma Zalzed didi gavlena iqonia

2004 wlis 14 martis saparlamento arCevnebis

Sedegebze da saxalxo partiis (Partido Popular) arCevnebSi damarcxeba gamoiwvia. am teraqtebis

ganxorcielebamde saxalxo partias arCevnebSi

gamarjvebis didi Sansi hqonda da Zalian didi

iyo albaToba imisa, rom espaneTis premier-minis-

tri gamxdariyo asnaris favoriti da mis mier

premier ministris kandidatad dasaxelebuli ma-

riano raxoi. 2004 wlis TebervalSi Catarebuli

sociologiuri gamokiTxvis Tanaxmad, daZabuli

politikuri situaciis miuxedavad, saxalxo par-

tia (Partido Popular), SesZlebda zedized mesamed

arCevnebSi gamarjvebas da 42,2% xmebis mopove-

bas, xolo espaneTis socialisturi muSaTa par-

tia daagrovebda mxolod xmebis 35,5 %-s, magram

mad ridis teraqtebma yvelaferi 180 gradusiT

Secvala. madridis teraqtebma gamoiwvia saxalxo

partiis reitingis dacema da socialistebis ar-

CevnebSi gamarjveba.

xose lius rodriges sapatero gaxda espane-

Tis axali premier ministri, romelmac 2004 wlis

90

19 aprils miiRo gadawyvetileba erayidan espa-

nuri samxedro Zalebis gamoyvanis Taobaze. tu-

nisSi erTi-erTi oficialuri vizitis dros man

mouwoda yvela qveynebs, rom gamoeyvanaT Tavian-

Ti jarebi erayidan. am populisturma gancxade-

bebma sapateros didi saerTaSoriso mxardaWera

moupova, magram gamoiwvia amerikis SeerTebul

StatebTan da buSis administraciasTan urTier-

Tobebis daZabva. aSS-is saprezidento kandidat-

ma jon qerim TxovniT mimarTa espaneTis premier

ministrs, rom ar gamoeyvana jarebi erayidan,

magram sapaterom mainc miiRo gadawyvetileba

erayidan jarebis gamoyvanis Taobaze. samagierod

man ganizraxa, rom gaezarda espaneTis SeiaraRe-

buli Zalebis raodenoba avRaneTSi da gaegzavna

jarebi haitize, raTa saerTaSoriso Tanamegob-

robisaTvis eCvenebina espaneTis xelisuflebis

mzaoba gaeRo resursebi gaeros mier aprobire-

buli saerTaSoriso misiebis mxardasaWerad.

sapateros xelisuflebaSi mosvlam espane-

Tis sagareo politikuri kursis radikaluri

Secvla gamoiwvia. misi xelisuflebaSi mosvlis

Semdeg espaneTis sagareo politikaSi erT-erTi

mniSvnelovani cvlileba iyo laTinuri amerikis

memarcxene liderebTan mWidro urTierTobebis

damyareba. xose luis rodriges sapaterom Zal-

zed Tbili da megobruli urTierToba daamyara

laTinuri amerikis komunist diqtatorebTan, fi-

del kastrosTan da ugo CavesTan.32 man didi ro li

iTamaSa kubasa da evrokavSirs Soris urTierTo-

91

bebis gaRrmavebaSi. sapatero aseve mZlav r dip-

lomatiur, politikur da samxedro mxardaWeras

uwevda ugo Cavesis reJims. 2005 wels man venesue-

laSi imogzaura da xeli moawera xelSekrulebas

samxedro daxmarebis Sesaxeb. am xelSekrulebis

Tanaxmad espaneTs unda mieyida samxedro geme-

bi da TviTmfirnavebi venesuelasaTvis. samxedro

daxmarebis saerTo Rirebuleba 2.3 miliard aSS

dolars Seadgenda. aSS-is mcdeloba, rom SeeCe-

rebina am xelSekrulebis dadeba warumatebeli

aRmoCnda. sapateros aseve Zalian mWidro ur-

TierTobebi hqonda boliviis memarcxene lider-

Tan, evo moralesTan. sapateros mier ganxorcie-

lebulma sagareo politikam gamoiwvia msoflios

uZlieres qveyanasTan, aSS-sTan urTierTobebis

daZabva. 2004 wlis amerikis SeerTebuli State-

bis saprezidento arCvenebSi sapatero sajarod

mxars uWerda jon qeris, ris gamoc mas gaufuWda

urTierTobebi jorj buSis administraciasTan.

sapateros aseTi negatiuri damokidebuleba pre-

zident jorj buSis mimarT SeiZleba aixsnas im

dros espaneTSi gabatonebuli sazogadoebrivi

azriT. madridis teraqtebis Semdeg espaneTis

mosaxleoba Zalzed negatiurad iyo ganwyobili

prezident buSis mimarT. espaneTSi buSis arapo-

pularoba imdenad didi iyo, rom sapateros Se-

eZlo Riad dapirispireboda jorj buSs da mis

mier gatarebul politikas axlo aRmosavleTSi.

swored espaneTSi buSis arapopularobam SeaZle-

bina sapateros orjer, 2004 da 2008 wels arCev-

92

nebSi gamarjvebis mopoveba.

rodesac baraq obama airCies amerikis Seer-

Tebuli Statebis prezidentad, man sajarod

ganacxada misi mzaoba, gaeRrmavebina espaneT-

Tan TanamSromloba sxvadasxva sferoSi. baraq

obama da xose luis rodriges sapatero ramde-

nimejer Sexvdnen erTmaneTs da gamoTqves or

qveyanas Soris megobruli da mWidro ormxrivi

urTierTobebis damyarebis survili. miuxedavad

am mcdelobisa, sapateros xelisuflebaSi yofnis

dros urTierTobebi espaneTsa da aSS-s Soris ar

gaumjobesebula. piriqiT, amerikis SeerTebul

StatebTan urTierToba kidev ufro daiZaba mas

Semdeg, rac espaneTis xelisuflebam miiRo ga-

dawyvetileba kosovodan samSvidobo Zalebis ga-

moyvanis Taobaze. 2009 wels sapateros xelisuf-

lebam kosovodan gaiwvia 630 espaneli jariskaci,

romelic natos samSvidobo Zalebis Semadgenlo-

baSi Sedioda. gadawyvetileba kosovodan jare-

bis gamoyvanis Sesaxeb naCqarevad iqna miRebuli

da ar momxdara am sakiTxis ganxilva espaneTis

mokavSireebTan.30 sapateros am gadawyvetilebam

amerikis SeerTebuli Statebis mTavrobaSi didi

imedgacrueba gamoiwvia.

asnarisagan gansxvavebiT sapatero atlan-

tizmis politikuri doqtrinis mimdevari ar iyo.

is ufro evropisaken ixreboda da panevropuli

politikuri kursis gatarebas aniWebda upirate-

sobas. sapateros xelisufleba aqtiurad uWerda

mxars evrokavSiris wevri qveynebisaTvis saerTo

93

konstituciis Seqmnas. espaneTi evrokavSiris 25

wevri qveynidan pirveli iyo, romelmac moaxdina

2005 wlis 20 Tebervals evrokaSiris konstitu-

ciis referendumze gatana. sapatero darwmune-

buli iyo, rom espaneli xalxi evrokavSiris sxva

wevr qveynebs dadebiT magaliTs uCvenebda.46 sapa-

teros xelisufleba mouwodebda referendumSi

monawileebs, rom mxari daeWiraT evrokavSiris

konstituciisaTvis. xelisuflebis aqtiurobam

dadebiTi Sedegi gamoiRo da referendumSi mo-

nawileTa 77 %-ma evrokavSiris konstituciis mi-

Rebaze Tanxmoba ganacxada. miuxedavad am warma-

tebisa evrokavSiris konsituciis momavali mainc

saTuo gaxda, rac gamowveuli iyo imiT, rom orma

qveyanam, safrangeTma da holandiam referendu-

miT es proeqti uaryo. ratificirebis procesSi,

2005 wels frangebma da holandielebma mxari ar

dauWires konstituciis miRebas. am or qveyanaSi

konstituciis proeqtis Cavardnis gamo zogier-

Ti sxva qveynis mTavrobebmac referendumi gada-

des an gaauqmes, ramac Tavis mxriv gamoiwvia kon-

stituciis miRebis gaurkveveli vadiT gadadeba.

sapateros xelisuflebis erT-erTi mizani

saerTaSoriso politikaSi evrokavSiris rolis

gazrda iyo. sapatero Tvlida, rom evropa ufro

erTiani da Zlieri unda gamxdariyo da evrokav-

Sirs unda hqonoda ufro meti gavlena msoflio

politikaSi. mas surda rom espaneTs Seesrulebi-

na gadamwyveti roli evropis gaZlierebis saqme-

Si.37 2010 wlis 1 ianvars espaneTma meoTxed, eqvsi

94

Tvis vadiT gadaibara evrokavSiris Tavmjdoma-

reoba SvedeTisagan. miuxedavad imisa, rom sapa-

teros civi urTuerTobebi hqonda aSS-is xeli-

suflebasTan, am periodSi metad mniSvnelovani

xelSekrulebebi gaformda evrokavSirsa da ame-

rikis SeerTebul Statebs Soris. am xelSekru-

lebebidan aRsaniSnavia: SeTanxmeba terorizmis

winaaRmdeg erToblivad brZolis Sesaxeb, SWIFT-is xelSekruleba da `Ria cis~ xelSekruleba. am

xelSekrulebebis dadebam kidev ufro gaadvila

da gaamartiva terorizmTan brZola. magaliTad

SWIFT-is xelSekrulebis Tanaxmad, romelic 2010

wlis 8 ivliss gaformda, amerikis xelisuflebas

saWiroebis SemTxvevaSi SeuZlia Seamowmos evro-

peli moqalaqeebis sabanko monacemebi da nebis-

mieri finansuri transaqciebi. aseve Zalzed mniS-

vnelovani movlena iyo ~Ria cis~ xelSekrulebis

gaformeba. am xelSekrulebis Tanaxmad evropisa

da aSS-is aviaxazebs ufleba aqvT ifrinon nebis-

mier qalaqSi rogorc evropaSi, aseve amerikis

SeerTebul StatebSi. am xelSekrulebiT Zalzed

gamartivda frenebi, rac kidev ufro gazrdis da

gaaRrmavebs or kontinets Soris kavSirebs. sa-

pateros xelisuflebam didi yuradReba dauT-

mo evropis aRmosavleTiT gafarToebas, gansa-

kuTrebiT ki balkaneTis qveynebis da TurqeTis

evropaSi integraciis sakiTxs.25 mniSvnelovani

progresi iqna miRweuli xorvatiasTan, serbeT-

Tan da TurqeTTan molaparakebebis procesSi.

Tumca am qveynebis evrokavSirSi sruluflebian

95

wevrobamde jer kidev didi droa darCenili,

aseT molaparakebebs Zalzed didi mniSvneloba

aqvs, rac aucileblad gamoiwvevs am qveynebis

evrokavSirSi integracias. espaneTis mier evro-

kavSiris Tavmjdomareobis eqvsTviani periodi

saboloo jamSi SeiZleba dadebiTad Sefasdes.

rac Seexeba espaneTis natosTan urTierTobas,

Zalzed mniSnvelovani movlena iyo 2011 wlis 5

oqtombers qalaq briuselSi, natos StabbinaSi

miRweuli SeTanxmeba espaneTSi natos antisara-

keto Tavdacvis sistemis ganTavsebis Taobaze.

espaneTis premier-ministrs, natos generalur

mdivansa da amerikis Tavdacvis mdivans Soris

miRweuli SeTanxmebis Sedegad espaneTi evropa-

Si natos raketsawinaaRmdego sistemas Seuer Tda.

gegmis mixedviT samxreT-dasavleT espaneTSi, ro-

tas samxedro bazaze amerikis SeerTebuli Sta-

tebis gemebi ganTavsdeba, romlebic raketsawi-

naaRmdego TavdacviTi sistemiT iqneba aRWurvi-

li.48 antisaraketo faris mizania iranidan momava-

li safrTxeebis ganeitraleba da evropis dacva.

rogorc cnobilia irani flobs axlo, saSualo

da Sori moqmedebis balistikur raketebs, rom-

lebic mas SeuZlia rom nebismier dros evropis

mimarTulebiT gauSvas. antisaraketo TavdacviTi

sistema iZleva imis saSulebas, rom droze moxdes

aseTi tipis balistikuri raketebis aRmoCena da

ganadgureba. swored amitomac Zalzed didi mniS-

vneloba aqvs antisaraketo TavdacviTi sistemis

gafarToebas. natos antisaraketo faris evropa-

96

Si ganTavsebis procesi 2018 wels dasruldeba.

sapateros xelisufleba 2007-2008 wlebSi

dawyebulma finansurma krizisma Seiwira. 2007

wlamde espaneTis ekonomika Zalzed swrafad iz-

rdeboda da espaneTi evropaSi erT-erTi yvelaze

progresul qveyanad iTvleboda, magram globa-

lurma finansurma krizisma yvelaferi 180 gradu-

siT Secvala da espaneTi Zalzed daazarala. espa-

neTSi Semcirda samuSao adgilebi da umuSevrobis

donem qveyanaSi 20 procents miaRwia. sapateros

uunarobam gamklaveboda finansur kriziss, misi

reitingis swrafi vardna gamoiwvia.47 sapateros

popularobis dacemasTan erTad gaizarda espa-

neTis yvelaze didi konservatiuli partiis,

saxalxo partiis mxardaWerTa ricxvi. qveyanaSi

arsebuli ekonomikuri problemebis gamo 2011

wlis 20 noembers gamarTul vadamdel saparla-

mento arCevnebSi socialistebi damarcxdnen da

espaneTis premier ministri gaxda saxalxo parti-

is lideri mariano raxoi. Tu ra sagareo poli-

tikur kurss gaatarebs mariano raxoi jer-jero-

biT ucnobia, magram mainc SegviZlia vivaraudoT,

rom is ufro mWidro urTierTobebs daamyarebs

amerikis SeerTebul StatebTan da sapaterosa-

gan gansxvavebiT ar daiWers axlo urTierTobebs

antiamerikul qveynebTan da laTinuri amerikis

iseT gariyul reJimebTan, rogoric aris ugo Ca-

vesis reJimi venesuelaSi da kastros komunistu-

ri reJimi kubaSi. amis Tqmis safuZvels gvaZlevs

mariano raxois mier gakeTebuli gancxadebebi. is

97

xSirad akritikebda sapateros laTinuri ameri-

kis memarcxene liderebTan daaxloebis gamo da

amerikis SeerTebul StatebTan urTierTobebis

daZabvis gamo.

filipe gonsalesi da adolfo suaresi.

98

aSS-is prezidenti ronald reigani da espaneTis premier ministri

filipe gonsalesi.

99

toni bleri, jorj buSi da xose maria asnari.

100

amerikis prezidenti bil klintoni, natos generaluri mdivani xa-

vier solana, TurqeTis prezidenti suleiman demireli da espaneTis

premier ministri xose maria asnari natos samitze. 1999 weli.

kunZuli perexili erT patara kdles warmoadgens, romelic aris

sadao teritoria espaneTsa da marokos Soris.

101

espaneTis SeiaraRebuli Zalebi kunZul perexils akontroleben.

2004 wlis 11 marts al yaidas mier ganxorcielebuli erT-erTi te-

raqti madridSi. teraqtebis Semdeg sapaterom miiRo gadawyvetileba

erayidan espaneTis SeiaraRebuli Zalebis gamoyvanis Sesaxeb.

102

espaneTis premier ministri xose luis rodriges sapatero da vene-

suelas prezidenti ugo Cavesi. madridi, 2009 wlis 11 seqtemberi.

103

espaneTis premier ministri xose luis rodriges sapatero da boli-

viis prezidenti evo moralesi. madridi, 2009 wlis 15 seqtemberi.

104

espaneTis premier ministri xose luis rodriges sapatero da aSS-is

prezidenti baraq husein obama.

espaneTis Tavdacvis ministri karme Cakoni Rebulobs gadawyvetile-

bas kosovodan jarebis gamoyvanis Sesaxeb.

105

4. espaneTi da laTinuri amerikalaTinuri amerika aris is regioni, sadac espa-

neTis sagareo politika yvelaze Tanmimdevru-

lia. es Tanmimdevruloba saTaves iRebs frankos

reJimis sawyisi etapidan da misi xelisuflebaSi

yofnis mTel periods moicavs. SeiZleba Tamamad

iTqvas, rom espaneTis sagareo politika frankos

sikvdilis Semdeg, demokratizaciis proce-

sis dawyebis dros da demokratiaze gadasvlis

Semdeg, arsebiTad ar gansxvavdeboda frankos

mier laTinur amerikaSi gatarebuli sagareo po-

litikisagan.5

espaneTsa da samxreT amerikas Soris urTier-

Tobebi saukuneebs iTvlis da iwyeba 1492 wels,

rodesac qristefore kolumbma aRmoaCina axali

kontitenti. am periodidan moyolebuli iwyeba

amerikis kolonizacia da espaneTis imperiis eta-

pobrivi eqspansia rogorc samxreT, aseve centra-

lur da CrdiloeT amerikaSi. mTavari motivacia,

rac espaneTs koloniuri eqspansiisaken ubiZgeb-

da, vaWroba da komercia iyo, aseve survili qris-

tianuli religiis gavrcelebisa axal miwebze. es-

paneli konkistadorebi saukuneebis ganmavlobaSi

aqtiurad ibrZodnen adgilobrivi indieli to-

mebis dasamorCileblad da espanuri enis, kul-

turis da kaTolikuri religiis gasavrceleblad

amerikis kontitentze. amerikis kolonizaciisa

da aTvisebis procesi gagrZelda oTxi saukune da

dasrulda 1898 wels, espaneT-amerikis omis Sem-

deg, rodesac espaneTma dakarga bolo koloniebi

106

kuba, puerto riko, guami da filipinebi.

amrigad, espaneTis mWidro urTierTobas la-

Tinuri amerikis qveynebTan Rrma istoriuli fes-

vebi gaaCnia. es mWidro kavSirebi ganmtkicebulia

saerTo kulturiT, eniTa da religiiT da bolo

wlebSi kidev ufro Rrmavdeba gacxovelebuli

savaWro-ekonomikuri urTierTobebiTa da inves-

ticiebis saSualebiT. espaneTsa da laTinur ame-

rikas Soris urTierTobebi efuZneba cnebas mona-

Tesave espanurenovani xalxebis arsebobis Sesaxeb,

romlebsac erTmaneTTan akavSirebT saerTo war-

suli, ena da saerTo kultura. espaneTs laTinuri

amerikis qveynebTan gaaaCnia ekonomikuri da teq-

nikuri TanamSromlobis proeqtebi, aseve kultu-

rul-saganmanaTleblo gacvliTi programebi. ev-

ropis qveynebis umravlesoba did mniSvnelobas

ar aniWebs laTinur amerikas da am regioniT maTi

dainteresebac naklebia. igives ver vityviT es-

paneTze da portugaliaze, romlebic yovelT-

vis did interess iCnednen amerikis kontitentis

mimarT, vinaidan XVI saukuneSi is warmoadgenda

maTi vrceli imperiebis baziss da misi saSuale-

biT espaneTi da portugalia dawinaurdnen evro-

pis kontinentze, rogorc erT-erTi uZlieresi

imperiuli saxelmwifoebi. dResac ki, rodesac

espaneTi da portugalia oficialurad aRiareben

maTi koloniebis damoukideblobas, kvlav acxa-

deben pretenziebs am qveynebTan `gansakuTrebu-

li urTierTobebis~ SenarCunebaze. espaneTi da

portugalia kvlav Zalzed mWid ro lingvistur,

107

religiur, kulturul da politikur kavSirebs

inarCuneben ibero-amerikul saxelmwifoebTan.8

espaneTi mudam cdilobda kulturuli, eko-

nomikuri da politikuri gavlenis SenarCunebas

laTinur amerikaSi, magram garkveuli mizezebis

gamo yovelTvis efeqturad ver arTmevda am da-

valebas Tavs. espaneTis saxelmwifos dakninebas-

Tan erTad, sul ufro da ufro rTuli xdeboda

saerTaSoriso politikaSi aqtiuri monawileoba

da laTinur amerikaSi gavlenis SenarCuneba. es-

paneTsa da laTinur amerikas Soris urTierTobe-

bi yovelTvis ia-vardebiT mofenili ar yofila.6

ibero-amerikis qveynebi xSirad akritikebdnen es-

paneTs imperialisturi ambiciebis gamo da maTi

CamorCenilobis da ganuviTareblobis mizezad

yovelTvis espaneTs miiCnevdnen. laTinoamerike-

lebi xSirad eWvis TvaliT uyurebdnen espaneTs

da koloniuri warsulis gamo es qveyana maTSi

xSirad zizRs da uaryofiT grZnobebs aRZravda.

rodesac laTinuri amerikis qveynebma damouki-

debloba moipoves, maTTvis espaneTi zizRisa da

dacinvis obieqti gaxda. damoukideblobis mo-

povebis Semdeg, ibero-amerikis saxelmwifoebma

uaryves maTi espanuri warsuli: espanuri saxel-

mwifoebrivi wyobileba da politikuri sistema,

espanuri universitetebi da kultura, espanuri

socialuri struqtura, espanuri kanonmdeblo-

ba da samarTali, kaTolikuri religia, da a.S.

miuxedavad didi mcdelobisa, rom daSorebodnen

koloniur warsuls da uari eTqvaT espanur Ri-

108

rebulebebze, saxelmwifos meTaurebi darwmun-

dnen, rom gansxvavebuli da axali Rirebulebebis

Seqmnas azri ar hqonda da ararealuri iyo. imed-

gacruebulebi iZulebuli iyvnen isev espanur

adaT-wesebs dabrunebodnen, xelaxla gaeanali-

zebinaT da dadebiTi Tvisebebi eZebnaT TavianT

koloniur warsulSi.4 meoce saukunis dasawyisSi

`hispanofobia~, romelic gavrcelebuli iyo la-

Tinur amerikaSi espaneTisagan damoukideblobis

mopovebis Semdeg (1824 wlidan), TandaTanobiT

minelda da Seicvala damokidebuleba espanuri

kulturisa da Rirebulebebis mimarT.

espaneTsa da laTinur amerikis qveynebs Soris

urTierTobebma radikaluri trasformacia ga-

nicada 1898 wlis espaneT-amerikis omis Semdeg.

espaneTisaTvis gamanadgurebeli dartymis miye-

nebis Semdeg gaizarda amerikis SeerTebuli Sta-

tebis gavlena samxreT amerikaSi. aSS sul ufro

da ufro aqtiurad ereoda laTinuri amerikis

qveynebis saSinao saqmeebSi, ramac gamoiwvia espa-

neTisa da laTinuri amerikis qveynebis daaxloeba

da gaerTianeba saerTo mtris winaaRmdeg.22 espa-

neTma da ibero-amerikis qveynebma TandaTanobiT

daiwyes saerTo normebisa da kulturuli Rire-

bulebebis dafaseba, romlebsac yvela espanu-

renovani xalxebi iziarebdnen. miuxedavad amisa,

maT Soris politikuri urTierTobebi didi xnis

ganmavlobaSi minimumamde iyo dasuli.

frankos mmarTvelobis dros espaneTis xeli-

sufleba cdilobda, rom ufro mWidro kavSire-

109

bi daemyarebina laTinuri amerikis qveynebTan.

frankistuli diqtaturis wlebSi espaneTi ameri-

kis SeerTebuli Statebis sateliti qveyana gax-

da da garkveulwilad dakarga damoukideblad

moqmedebis unari. amis sakompensaciod franko

Seecada, rom gaeZlierebina kavSirebi laTinuri

amerikis qveynebTan, raTa Tavisi reJimi saerTa-

Soriso politikaSi msoflio roliT uzrunvele-

yo.2 gaCnda idea saerTo bazris Seqmnis Sesaxeb.

frankos xelisufleba Tvlida, rom espaneTsa da

laTinur amerikas unda SeeqmnaT saerTo bazari,

raTa espaneTiT evropa ufro metad dainterese-

buliyo da qveyanas hqonoda evropis ekonomikur

gaerTianebaSi integraciis perspeqtiva. franko

aseve ocnebobda espaneTis imperiis aRdgenaze

da amitomac misTvis laTinuri amerikis qveyneb-

Tan urTierTobas gadamwyveti mniSnvloba hqon-

da. franko agresiulad misdevda `ispanizmis~

politikas laTinur amerikaSi, magram miuxeda-

vad didi mcdelobisa veranair warmatebas ver

miaRwia. espaneTs, romelic 1960-ian wlebamde

oficialurad klasificirdeboda, rogorc me-

same msoflios qveyana, ar SeeZlo konkurencia

gaewia amerikis SeerTebuli StatebisaTvis sam-

xreT amerikis kontinentze gavlenis mosapoveb-

lad. situacia radikalurad Seicvala 1960-ian

da 1970-ian wlebSi, rodesac espaneTSi ekono-

mikuri mdgomareoba TandaTanobiT gaumjobes-

da. daiwyo espaneTis ekonomikis swrafi tempiT

ganviTareba, ramac saSualeba misca qveyanas, rom

110

laTinur amerikaSi Tavisi prestiJi da gavlena

gaezarda.6 1975 wlidan moyolebuli qveynis imi-

ji laTinuri amerikis qveynebSi sagrZnoblad

gaumjobesda da maTTvis espaneTi gaxda dasavlu-

ri liberaluri demokratiis erT-erTi sanimuSo

modeli. demokratizaciis procesis dawyebiT da

demokratiuli reformebis gatarebiT espaneTis

xelisufleba laTinuri amerikis liderebs sTa-

vazobda magaliTs, Tu rogor unda gaetarebinaT

reformebi sakuTar qveynebSi. diqtaturidan de-

mokratiaze gadasvlis Semdeg, espaneTis mTavari

mizani iyo ucxoeTSi gavlenis gazrda da Sem-

dgomi `satelitizaciis~ Tavidan acileba. `gan-

sakuTrebul urTierTobebs~ SeeZlo gadamwyveti

roli eTamaSa am miznebis misaRwevad. amitomac

espaneTma demokratiaze gadasvlis Semdeg daiw-

yo ufro agresiuli sagareo politikuri kursis

gatareba da miznad daisaxa laTinur amerikaSi

Tavisi gavlenis gazrda. am periodidan moyole-

buli sagrZnoblad gaizarda espanuri investi-

ciebis moculoba laTinuri amerikis qveynebSi

da daiwyo espaneTis prezidentisa da mefis, xuan

karlosis xSiri vizitebi am regionSi. miuxedavad

imisa, rom espaneTi ewinaaRmdegeboda argentina-

Si gabatonebul diqtatorul reJims, foklendis

omis dros espaneTma argentinis mxare daiWira da

oficialurad aRiarebda, rom folklendis kun-

Zulebi argentinis ganuyofeli nawili iyo. omi

argentinis marcxiT damTavrda, ramac gamoiwvia

samxedro xuntis damxoba da demokratiuli reJi-

111

mis damyareba qveyanaSi.22

espaneTis sagareo saqmeTa ministri, fernando

morani amtkicebda, rom espaneTis politikuri

manevrirebis sivrce evropaSi da amerikis Seer-

Tebul StatebTan didwilad iyo damokidebuli

imaze, Tu ramdenad SesZlebda qveyana privile-

girebuli urTierTobebis SenarCunebas evropis

farglebs gareT. amitomac rodesac socialiste-

bi movidnen xelisuflebis saTaveSi, maT miznad

daisaxes mWidro kavSirebis damyareba yvela la-

Tinuri amerikis qveynebTan iseT sferoebSi, ro-

goricaa kultura, ekonomika, politika da mec-

niereba.24 gansakuTrebiT mniSvnelovani movlena

iyo megobrobisa da TanamSromlobis xelSekru-

lebis gaformeba Semdeg qveynebTan: argentina,

meqsika, venesuela, Cile, brazilia da kolumbia.

espaneTis socialisturma mTavrobam Seqmna huma-

nitaruli daxmarebis specialuri programa la-

Tinuri amerikis qveynebisaTvis, romlis biuje-

ti 1985 wels aTobiT milion dolars moicavda.

espaneTi aseve eweoda aqtiur komerciul saqmia-

nobas laTinur amerikaSi. espanurma kompaniebma

TavianTi filialebi gaxsnes laTinuri amerikis

ekonomikurad yvelaze ganviTarebul qveynebSi,

gansakuTrebiT: braziliaSi, meqsikaSi, venesuela-

Si, CileSi da argentinaSi.

espaneTis gavlena laTinuri amerikis qveyneb-

Si kidev ufro gazarda mas Semdeg, rac qveyana

gawevrianda evropis ekonomikur gaerTianebaSi.

evropaSi integraciam saSualeba misca espaneTs,

112

rom gaeZlierebina Tavisi poziciebi laTinur

amerikaSi da ufro naTlad daefiqsirebina Tavi-

si survili, rom gamxdariyo or kontitents So-

ris damakavSirebeli xidi.6 espaneTi gamodioda

laTinuri amerikis interesebis damcvelad evro-

kavSirSi, didi TavgamodebiT icavda laTinuri

amerikis ekonomikur da komerciul interesebs

evropaSi da aqtiurad cdilobda, rom yofiliyo

Suamavali or kontinents Soris. espaneTis yurad-

Reba yovelTvis laTinuri amerikis qveynebisaken

iyo mipyrobili. amave dros, espaneTi cdilobda

gamoeyenebina misi mWidro kavSirebi ibero-ameri-

kasTan Tavisi poziciebis gasaZliereblad evro-

kavSirSi. laTinur amerikasTan urTierTobas

espaneTisaTvis sasicocxlo mniSvneloba aqvs da

amitomac qveyana momavalSic gaagrZelebs gansa-

kuTrebuli urTierTobebis SenarCunebas am re-

gionTan; yovelTvis iqneba Suamavali laTinur

amerikasa da evropas Soris da xels Seuwyobs or

kontinents Soris urTierTobebis gaRrmavebas.

espaneTisaTvis gansakuTrebiT mniSvnelovani

movlena iyo ibero-amerikuli samitebis daarse-

ba. ibero-amerikuli konferenciis Seqmnis idea

ekuTvnis meqsikis prezident karlos salinas

de gortaris. mas undoda, rom Seeqmna organo,

romelic amerikis SeerTebul StatebTan ur-

TierTobis sapirwone iqneboda. ibero-amerikuli

saxelwifoebis pirveli konferencia Catarda

1991 wels meqsikis qalaq guadalaxaraSi. am pe-

riodidan moyolebuli konferenciebis Catare-

113

bam ukve regularuli xasiaTi miiRo. axali cneba

`iberiuli amerika~ iqna SemoRebuli mas Semdeg,

rac portugalia da misi yofili kolonia brazi-

liac SeuerTda am konferencias. espaneTi aSka-

rad miiCnevs Tavs `ibero-amerikuli Tanamegob-

robis~ wamyvan Zalad, vinaidan is aris gacile-

biT didi da Zlieri qveyana vidre misi evropeli

partniori portugalia. magram sakiTxavia, mou-

tans Tu ara es roli espaneTs raime materialur

sargebels. zogierTi analitikosi Tvlis, rom

ibero-amerikuli samitebi Zalzed sasargebloa

espaneTisaTvis, vinaidan am samitebma gaaZlie-

res kavSirebi espaneTsa da laTinuri amerikis

qveynebs Soris.39

espaneTis sagareo politika laTinuri amerikis

qveynebis mimarT yovelTvis iyo Zalzed ambiciu-

ri da grandiozuli. magram ambiciuri sagareo

politikis ganxorcielebas xels uSlis is faqti,

rom espaneTis resursebi SezRudulia da mas ara

aqvs laTinur amerikaSi grandiozuli proeqtebis

ganxorcielebis SesaZlebloba. espaneTi saSualo

sididis qveyanaa, romlis saerTaSoriso siste-

maSi damoukideblad moqmedebis SesaZleblobebi

SezRudulia (SezRuduli resursebis gamo). arse-

bobs uamravi limitaciebi, rac xels uSlis espa-

neTs imaSi, rom iTamaSos ufro aqtiuri roli

laTinur amerikaSi: espaneTs SezRuduli insti-

tuciuri kavSirebi gaaCnia laTinur amerikasTan.

qveyanas ara aqvs baza imisaTvis, rom ganaxorcie-

los ambiciuri sagareo politika. espaneTis Zala

114

da resursebi ar aris sakmarisi da mas SeuZlia

mxolod meorexarisxovani roli iTamaSos laTi-

nur amerikaSi. espaneTis biujeti Zalzed SezRu-

dulia axali sagareo politikuri iniciativebi-

saTvis. garda amisa espaneTSi laTinuri amerikis

an sagareo politikis kvleviTi centrebi cotaa.6

espaneTs surs sammxrivi uerTierTobebis gan-

viTareba espaneTs, laTinur amerikasa da evro-

kavSirs Soris. espaneTis xelisuflebas unda, rom

iyos ibero-amerikuli qveynebis interesebis war-

momadgeneli evro-atlantikur struqturebSi,

magram laTinuri amerikis qveynebi Tvlian, rom

maT ar sWirdebaT Suamavali da espaneTis aseTi

miswrafebebi xSirad maT guliswyromas iwvevs.

115

5. espaneTi da gibraltariespaneTis xelisuflebas yovelTvis gaaCnda

pretenzia gibraltarze da moiTxovda dakargu-

li teritoriebis dabrunebas, radgan mas yovel-

Tvis espaneTis ganuyofel nawilad Tvlida.

espa nelebs, ra Tqma unda, aRizianebT is faqti,

rom ver akontroleben maTi teritoriis nawils,

raoden mciredic ar unda iyos is. gibraltari

mtkivneuli sakiTxi rCeba inglis-espanur ur-

TierTobebSi 1713 wlidan, rodesac espaneTma

utrextis xelSekrulebis Tanaxmad es teritoria

britaneTs gadasca. utrextis zavma daasrula

omi espaneTis memkvidreobis Taobaze, romelic

daiwyo uSvilZiro karlos II sikvdilis Semdeg,

1701 wels da gagrZelda 1713 wlamde. am zavis Ta-

naxmad espaneTis taxti burbonebs ergoT da espa-

neTis mefed evropuli saxelmwifoebis mier aRia-

rebul iqna filipe V burboni. espaneTma dakarga

vrceli samflobeloebi evropaSi (niderlande-

bi, sardinia, sicilia, milani da neapoli). garda

amisa espaneTma dakarga gibraltari da menorka,

romelic did britaneTs gadaeca. mas Semdeg gib-

raltari gaerTianebuli samefos kuTvnili teri-

toriaa. gibraltari, romelic sinamdvileSi erT

patara kldes warmoadgens, Zalzed mgrZnobiare

da emociuri sakiTxia rogorc espaneTSi, aseve

did britaneTSi. strategiuli, ekonomikuri an

politikuri TvalsazrisiT espaneTisaTvis gib-

raltars didi Rirebuleba ar aqvs. gibraltaris

dabruneba ufro principis sakiTxia da mas aranai-

116

ri strategiuli mniSvneloba espaneTisaTvis ar

gaaCnia. espaneTi flobs gacilebiT did da ukeTes

bazebs alxesirasSi, tarifaSi da kadisSi, romel-

Ta saSualebiTac mas mSvenivrad SeuZlia gibral-

taris srutis gakontroleba. konfliqtis mTavar

wyaros warmoadgens nebismieri saxelmwifos urye-

vi pozicia, rom misi teritoriuli mTlianoba da

suvereniteti unda iyos daculi. espaneTi Tvlis,

rom misi teritoriuli mTlianoba aris darRveu-

li. teritoriuli mTlianobis dacvis principi

espaneTs aiZulebs, rom gibraltari iyos mudmivi

davis sagani or qveyanas Soris.9

gibraltari.

117

gibraltari aris klde, romlis farTobi

Seadgens 6.5 kvadratul kolometrs. is mdebare-

obs iberiis naxevarkunZulis ukidures sam xreT

nawilSi. saxelwodeba gibraltari warmoiSv a

arabuli sityvisgan `jabal Tariq~ (قراط لبج) rac sit yvastityviT `Tariqis mTas~ niS navs. Ta-

riq ibn ziadi iyo saxelovani arabi (warmoSobiT

berberi) mTavarsardali, romelic 711 wels win

uZRoda arabebis SeWras espaneTSi. man mavrita-

nielTa jari gadmosxa gibraltaris sanapiroze,

sastikad daamarcxa vestgoTebi, iberiis naxevar-

kunZuli daipyro da espaneTis mmarTveli gaxda.

gibraltari.

118

mas Semdeg gibraltari saxelovani arabi sardlis

saxels atarebs, Tumca antikur xanaSi es teri-

toria `Monte Calpe~-s saxeliT iyo cnobili, rac

laTinurad `kalpes mTas~ niSnavs. gib raltari

msoflios erT-erTi yvelaze mWidrod dasaxle-

buli teritoriaa, erT kvadratul kilo metrze

cxovrobs daaxloebiT 4.290 kaci. misi mosaxleo-

ba 2009 wlis monacemebis mixedviT Seadgens 29.286

kacs. gibraltaris mosaxleoba multikulturu-

li da multieTnikuri sazogadoebaa da is sxva-

dasxva eTnikuri jgufebis Serevisagan warmoiSva.

daaxloebiT sami saukunis win, 1704 wels adgi-

lobrivma espanelma mosaxleobam datova gib-

raltari da maT terotoriaze dasaxlda evropis

sxvadasxva qveynebidan da msoflios sxva daxva

regionebidan Camosuli ekonomikuri migrantebi.

rogorc gibraltarelebis gvarebidan irkveva,

axalmosulebSi gansakuTrebiT mravlad iyvnen

genuelebi da maltelebi. Tanamedrove gibral-

tarelebi am sxvadasxva eTnikuri jgufebisa da

xalxebis STamomavlebi arian. gibraltaris mo-

saxleoba eTnikurad Zalzed Wrelia: mTavari

eTnikuri jgufebi arian britanelebi, espane-

lebi, genuelebi, italielebi, portugalielebi,

maltelebi, ebraelebi. mis teritoriaze aseve

saxloben marokoelebi, indoelebi, frangebi,

avstrielebi, Cinelebi, iaponelebi, polonele-

bi da danielebi. dabali gadasaxadebis gamo gib-

raltari warmoadgens `finansur samoTxes~ misi

macxovreblebisaTvis da am terotoriaze dare-

119

gistrirebuli kompaniebisaTvis. gibraltari ga-

mo irCeva cxovrebis Zalzed maRali doniT da

mexuTe adgils ikavebs msoflioSi. misi ekonomi-

ka yvavis da yovel weliwads izrdeba. gibralta-

ri aris porto-franko da msoflios erT-erTi

mniSvnelovani finansuri da turistuli centri.

TiTqmis mTeli mosaxleoba dasaqmebulia da umu-

Sevrobis problema am patara qalaqSi, romlis

mosaxleoba 30.000 aRweevs, ar arsebobs. cxov-

rebis done imdenad maRalia, rom gibraltari

magnitiviT izidavs uamrav espanels. aTasobiT

espaneli yovel dRe miemgzavreba gibraltar-

Si Savi da dabalanazRaurebadi samuSaoebis Se-

sasruleblad.40 rogorc zemoT aRvniSneT, gib-

raltari didi britaneTis kontrols eqvemdeba-

reba mas Semdeg, rac espaneTi iZulebuli gaxda

1713 wels dadebuli utrextis zavis Tanaxmad

es teritoria inglisisTvis daeTmo. mTeli XIX

da XX saukunis ganmavlobaSi gibraltari asru-

lebda strategiuli samxedro bazis funqcias

britaneTis SeiaraRebuli ZalebisaTvis, magram

dReisaTvis is ZiriTadad komerciul forposts

warmoadgens. radgan gibraltari iTvleba `gaer-

Tianebul samefoze damokidebul teritoriad,~

amitomac igi Tavisufalia evrokavSiris mier

dadgenili regulaciebisagan. is ar ixdis dama-

tebiTi Rirebulebis gadasaxads an brunvis ga-

dasaxads, ar aris wevri arc evrokavSiris sabaJo

gaerTianebis, arc saerTo agraruli politikisa

da ar Seaqvs Senatani evrokavSiris biujetSi. gib-

120

raltaris mosaxleobis cxovrebis done Zalzed

aRemateba espaneTSi arsebul cxovrebis dones.

garda amisa gibraltars farTo avtonomia gaaC-

nia. axali konstituciis Tanaxmad, romelic Za-

laSi Sevida 2007 wels, gibraltari Tavis saSinao

saqmeebs TviTon warmarTavs, mxolod Tavdacva

da sagareo politika Sedis gaerTianebuli same-

fos kompetenciaSi. Seicvala aseve gibraltaris

statusic, romelic ukve aRar iTvleba gaerTia-

nebuli samefos koloniad da britaneTis zRvi-

siqiTa teritoriad klasificirdeba. am mizezTa

gamo 30.000 gibraltarels, romlebic TavianTi

warmomavlobiT umeteswilad xmelTaSuazRvispi-

rel xalxs miekuTvneba, ar surT espaneTis Semad-

genlobaSi Sesvla.

gibraltaris dabruneba yovelTvis iyo da iq-

neba espaneTis sagareo politikis erT-erTi mTa-

vari mizani. utrextis zavi yovelTvis miuRebeli

iyo espaneTisaTvis da am zavis dadebis Semdeg es-

paneTma ramodenimejer scada gibraltaris dab-

runeba rogorc samxedro, ise diplomatiuri da

mSvidobiani gziT. meTvramete saukuneSi espaneT ma

samjer scada Zalismieri gziT gibraltaris dab-

runeba (1704, 1726 da 1779-1783) 1726 wels fili-

pe mexuTem Tavis armias ubrZana, rom gibralta-

ri alyaSi moeqciaT. alya 1727 wlis TebervalSi

daiwyo da amave wlis ivlisamde gagrZelda. alya

uSedego aRmoCnda, imitom rom espaneTi mxolod

saxmeleTo jarebiT cdilobda gibraltaris aRe-

bas, maSin rodesac inglisis flots sruli upi-

121

ratesoba hqonda zRvaze da qalaqs regularulad

amaragebda. espanelebma warmatebas ver miaRwies,

alyis garRveva ver moaxerxes. bolo mcdeloba

samxedro gziT gibraltaris dabrunebisa daiw-

yo 1779 wlis 14 ivliss, romelic 3 weli, 7 Tve

da 12 dRe gagrZelda. espaneTma da saf rangeTma

erToblivad scades gibraltaris dabruneba da

daiwyes misi dabombva rogorc xmeleTidan, aseve

zRvidan, magram veranair warmatebas ver miaRwies.

sabolood espaneTma da britaneTma gaaformes

xelSekruleba, romlis safuZvelze espaneTs me-

norkas kunZuli gadaeca gibraltaris nacvlad.

or qveya nas Soris dapirispireba Ria omSi ar

gadazrdila da mxolod gibraltaris regioniT

Semoifargla. gibraltaris ZaliT aRebis mcde-

loba Zvirad daujda espaneTs, mas mouwia ro-

gorc didi m sxverplis, aseve didi finansuri

resursebis gaReba.41 gibraltaris dabrunebis

samive Zalismieri mcdeloba uSedego aRmoCnda.

mecxramete saukuneSi, rodesac daiwyo espaneTis

saxelmwifos sul ufro da ufro daknineba da

britaneTis imperiis swrafi gaZliereba, gibral-

taris dabruneba SeuZlebeli da ararealuri

mizani gaxda. pretenzia gibraltaris dabrune-

bis Taobaze kvlav ganaxlda 1950-ian da 1960-ian

wlebSi, frankos xelisuflebaSi yofnis dros.

mas Semdeg, espaneTis xelisuflebaSi mosuli ne-

bismieri politikuri Zala, dRis wesrigSi ayenebs

gibraltaris dabrunebas. espaneTi arasodes ar

aRiarebda gibraltars britaneTis teritoriad

122

da es patara klde xSirad gamxdara or qveyanas

Soris davisa da konfrontaciis sagani. orive

qveynis xelisufleba xSirad cdilobda mola-

parakebebis gziT moegvarebinaT gibraltarTan

dakavSirebuli konfliqtebi, magram es molapa-

rakebebi yovelTvis uSedegod mTavrdeboda, ami-

tomac gibraltaris sakiTxi kvlav gadauWreli

rCeba. espaneTis mTavrobas surs qveynis teri-

toriuli mTlianobis aRdgena. gibraltari ewi-

naaRmdegeba espaneTis teritoriul mTlianobas,

vinaidan gibraltarelebs ar undaT TavianTi

privilegirebuli mdgomareobis dakargva. es-

paneTis erovnuli erToba gamoricxavs TviTga-

morkvevis princips, romelsac gibraltarelebi

jiutad emxrobian.9 arc erTi politikuri par-

tia gibraltarSi mxars ar uWers espaneTTan ga-

erTianebas. gibraltarelebma aseve uari Tqves

`saziaro suverenitetze,~ romelzec espaneTisa

da britaneTis mTavrobam SeTanxmebas miaRwies.

`saziaro suvereniteti~ maT saSualebas miscemda

hqonodaT ormagi moqalaqeoba da yofiliyvnen

rogorc gaerTianebuli samefos, aseve espaneTis

moqalaqeebi. 2002 wlis 18 marts gibraltarSi Ca-

tarda masobrivi demonstracia, romelSic 25.000

kaci monawileobda. maT erTxmad dagmes `saziaro

suverenitetis~ idea, Tumca gamoxates espaneT-

Tan urTierTobebis gaumjobesebis da keTilme-

zobluri urTierTobebis damyarebis survili.

2002 wlis noemberSi gibraltarSi Catarda refe-

rendumi, mosaxleobis umravlesobam, 98 procen-

123

tma mxari ar dauWira `saziaro suverenitets.~

am referendumis Semdeg molaparakebebi gibral-

taris momavlis Taobaze CixSi Sevida. britane-

Tis xelisufleba Tvlis, rom gibraltarelebma

Tavad unda gadawyviton maTi bedi da amitomac

pativs scems gibraltaris mosaxleobis arCevans.

gibraltarSi referendumi orjer Catarda 1967

da 2002 wels da orivejer gibraltarelebma uari

Tqves espaneTTan gaerTianebaze.

britaneTis xelisufleba istoriulad yovel-

Tvis Zalzed did mniSvnelobas aniWebda gibral-

tars, vinaidan misi saSualebiT myardeboda samxed-

ro kontroli gibraltaris sruteze da amiT

britaneTis aRmosavleTTan damakavSirebeli sa-

vaWro gzebi maqsimalurad iyo daculi. gibral-

tari iyo xmelTaSua zRvis karibWe, romelic sa-

Sualebas aZlevda britaneTs, rom SeenarCunebina

msoflioSi zesaxelmwifos pozicia. XVIII saukunis

bolos gibraltari gaxda britaneTis sazRvao Za-

lebisaTvis yvelaze mniSvnelvani baza xlemTaSua

zRvaSi, saidanac nelsonma wamoiwyo samxedro

kampania frangebis winaaRmdeg da daamarcxa isi-

ni 1798 wels mdinare nilosTan, xolo 1805 wels

gaanadgura espaneT-safrangeTis gaerTianebu-

li floti trafalgarTan. gibraltars Tavisi

strategiuli mniSvneloba meoce saukuneSic ar

daukargavs. folklendis omis dros gibraltari

iyo mniSvnelovani gadasatvirTavi punqti brita-

neTis samxedro ZalebisaTvis.42

gibraltaris samxedro mniSvneloba Semcirda

124

civi omis Semdeg, magram is kvlav strategiuli

teritoriaa, vinaidan msoflios sazRvao naosno-

bis umniSvnelovanes satranzito zonad iTvleba.

natosTvis sasicocxlo mniSvneloba aqvs gibral-

taris srutis gakontrolebas. nato gibralta-

ris srutis kontrols tradiciulad avalebda

gaerTianebul samefos, magram mas Semdeg rac

espaneTi gawevrianda natoSi, gaCnda axali pre-

tendenti, romelsac aseve SeuZlia am funqci-

is Sesruleba. radgan amerikis SeerTebul Sta-

tebTan gaerTianebul samefos ufro megobruli

da mWidro urTierTobebi aqvs, vidre espaneTs,

amitomac nato ufro emxroba gaerTianebuli sa-

mefosa da marokos mier gibraltaris srutis ga-

kontrolebas.

gibraltars didi strategiuli Rirebuleba

aqvs inglisisaTvis, vinaidan is aris `britaneTis

samxedro baza espaneTis teritoriaze,~ rogorc

mas frankos sagareo saqmeTa ministri kastiela

xSirad uwodebda xolme. samxedro Tval sazrisiT

es patara klde Zalzed mniSvnelovania. Tumca

gibraltars aranairi sasicocxlo mniSvneloba

ar aqvs mSvidobianobis dros, misi strategiu-

li mniSvneloba Zalzed gaizrdeba konfliqtis

SemTxvevaSi. espaneTis erovnuli usafrTxoebis

interesebSi Sedis, rom ar misces gibraltaris

kldeze ganTavsebul britaneTis samxedro bazas

moqmedebis SesaZlebloba, radgan Teoriulad yo-

velTvis arsebobs imis riski, rom gaerTianebulma

samefom SeiZleba samxedro aqcia daiwyos, rome-

125

lic safrTxes Seuqmnis ara mxolod gibraltars,

aramed mTel samxreT espaneTs. espanur sazoga-

doebaSi gavrcelebuli azris mixedviT samxed-

ro-sazRvao baza, romelic espanel xalxs ZaliT

moaxvies Tavs, warmoadgens safrTxes mTeli espa-

neTisaTvis. es SiSi britanuli samxedro bazis

mimarT garkveulwilad gazviadebulia, vinaidan

gaerTianebuli samefo aRar axdens arc samxedro

gemebis da arc sabrZolo TviTmfrinavebis re-

gularul ganTavsebas gibraltaris teritoria-

ze, xolo britaneTis flotis navsaSeni samxedro

miznebisaTvis aRar gamoiyeneba da misi gamoyeneba

xdeba mxolod samoqalaqo miznebisaTvis.1 magram

kldis SigniT kvlav rCeba samxedro Stabi da misi

moqmedebaSi moyvana savsebiT SesaZlebelia omis

dros, aseve saWiroe bis SemTxvevaSi SeiZleba isev

amoqmeddes samxed ro gemebisa da wyalqveSa nave-

bis SemkeTebeli qarxnebi. espaneTSi gansakuTre-

biT eSiniaT imis, rom britaneTma ar gamoiyenos

gibraltari rogorc baza sakuTari birTvuli

arsenalis gansaTavseblad. espaneTi dainterese-

bulia imiT, rom gaaZlieros samxedro kontroli

gibraltaris sruteze, raTa rac SeiZleba mini-

mumade daiyvanos britaneTis samxedro bazidan

momdinare safrTxe.

gibraltars didi simboluri datvirTva aqvs

orive qveynisaTvis, vinaidan is warmoadgens xmel-

TaSua zRvis karibWes. gibraltaris problemis

mogvareba jer-jerobiT SeuZlebelia, vinaidan

`am patara kldes~ didi mniSneloba aqvs rogorc

126

britaneTisaTvis, aseve espaneTisaTvis da es sim-

boluri mniSvneloba xSirad mis realur Rire-

bulebas aRemateba rogorc ekonomikuri, aseve

usafrTxoebis TvalsazrisiT.

127

6. espaneTi da arabuli samyaroespaneTi did mniSvnelobas aniWebs arabul

qveynebTan urTierTobas da arabul samyarosTan

kavSirebis gaRrmaveba yovelTvis iyo espaneTis

sagareo politikis erT-erTi mTavari mizani.

espaneTi aris ara mxolod evropisa da Crdilo-

eT afrikis damakavSirebeli xidi, is aseve war-

moadgens xids evropasa da arabul civilizacias

Soris. espaneTs gansakuTrebiT Seefereba ase-

Ti rolis Sesruleba, vinaidan is aris afrikis

kontinentTan yvelaze axlos mdebare dasavlu-

ri saxelmwifo, romlis kulturaze da erovnul

identobaze didi gavlena iqonia saukuneobrivma

mahmadianurma okupaciam (arabebis batonoba espa-

neTSi rva saukune gagrZelda, 711 wlidan 1492

wlamde).

frankos xelisuflebaSi yofnis dros espane-

Ti proarabul pozicias ikavebda saerTaSoriso

politikaSi, gansakuTrebiT mas Semdeg rac sa-

erTaSoriso Tanamegobrobam espaneTi izolacia-

Si moaqcia da sanqciebi dauwesa. saerTaSoriso

izolaciam xeli Seuwyo arabul qveynebTan ufro

mWidro urTierTobebis damyarebas, romlebic

mzad iyvnen espaneTs gverdSi amosdgomodnen

da frankos reJimisaTvis moraluri daxmareba

gaewiaT. 1950-ian wlebSi espaneTis xelisuflebam

daiwyo kulturuli centrebis daarseba axlo

aRmosavleTSi, romelTa mizani iyo kulturuli

da politikuri kavSirebis gaRrmaveba arabul

qveynebTan. am kulturul centrebSi gansakuT-

128

rebuli mniSvneloba eTmoboda espanuri enis

swavlebas. maTi meSveobiT xdeboda espanuri eni-

sa da kulturis gavrceleba da populari zacia

arabul samyaroSi.43 1975 wels frankos gardacva-

lebam arsebiTad ver Secvala espaneTis urTier-

Tobebi arabul qveynebTan. miuxedavad marokos-

Tan arsebuli daZabuli urTierTobisa, sagareo

politika ZiriTadad kvlav proarabuli rCebo-

da.2

espaneTi navTobisa da gazis imports axorcie-

lebs arabuli qveynebidan da arabuli qveynebi

mniSvnelovan investiciebs deben qveyanaSi, ami-

tomac espaneTi prioritets aniWebs arabul qvey-

nebTan urTierTobebs. espaneTs ar gaaCnia nav-

Tobis maragi da mTlianad arabul qveynebze aris

da mokidebuli. amitomac ar aris gasakviri, rom

espaneTi proarabul pozicias ikavebs axlo aRmo-

savleTis konfliqtebSi.

Tumca aRsaniSnavia rom arabul qveynebTan ur-

TierTobebi, gansakuTrebiT CrdiloeT afrikis

qveynebTan urTierTobebi yovelTvis saucxoo

ar yofila da xSirad eqscesebiT iyo savse. vi-

naidan espanuri erovnuli identoba qristianul

religiazea dafuZnebuli da mahmadianobas uar-

yofs (espaneTi warmoadgens qristianobis burjs

da islamis Semakavebel bastions evropaSi), ami-

tomac arabul kulturasTan siaxlove da masTan

Segueba did gamowvevas warmoadgens espaneTi-

saTvis. samuel hanTingTonis mier mecnierebaSi

Semotanili cneba `civilizaciaTa Sejaxeba~ mxo-

129

lod Teorias ar warmoadgens da SeiZleba rea-

lobad iqces, Tu Tvals gadavavlebT iberiis

naxevarkunZulis geografiul mdebareobas da im

politikur arastabilurobas, rac arabuli sam-

yarosTvis aris damaxasiaTebeli. savsebiT SesaZ-

lebelia rom moxdes civilizaciaTa Sejaxeba

am regionSi, Tu gaviTvaliswinebT iberiis naxe-

varkunZulis georgafiul siaxloves da xSir is-

toriul kontaqtebs arabul samyarosTan, aseve

CrdiloeT afrikaSi mdebare espanur anklavebs _

qalaqebs, seutas da meliias.27

qveynis geografiuli izolaciisa da xangrZli-

vi periodis ganmavlobaSi neitraluri politikis

dacvis gamo, espanelebis umravlesobas ar gaaC-

nia gare safrTxeebis identificirebis unari. es-

panelebis umravlesoba ar miiCnevs, rom romeli-

me qveyana warmoadgens samxedro safrTxes maTi

qveynisaTvis, magram isini, vinc ufro garkveuli

arian am sakiTxSi, Tvlian rom espaneTs safrTxe

ZiriTadad arabuli samyarosagan, gansakuTre-

biT marokosa da alJirisagan Seeqmneba. amrigad,

rodesac samxedro eqspertebi gare safrTxeebis

Sesaxeb saubroben, maTi umravlesoba Tanxmdeba,

rom safrTxeebi ZiriTadad samxreTidan aris mo-

salodneli. samxreTSi espanelebi gulisxmoben

CrdiloeT afrikaSi mdebare espanur qalaqebs,

seutas da meliias. am qalaqebs marTlac emuq-

rebaT safrTxe arabuli samyarosgan. safrTxis

aseTi aRqma arsebobs da realuria, vinaidan ma-

rokom ganacxada pretenziebi espanur anklavebze

130

CrdiloeT afrikaSi.1

espanelebi gansakuTrebiT SiSoben, rom igi-

ve ar ganmeordes afrikis am patara qalaqebSi,

rac 1975 wels espanur saharaSi moxda, rodesac

350.000 uiaraRo marokoeli am regionSi SeiWra da

usisxlod, yovelgvari brZolis gareSe moaxdina

misi aneqsia. omianobis dros espaneTs gauWirde-

ba seutas da meliias dacva, romlebsac yoveli

mxridan maroko esazRvreba. espanelebma aseve

ician, rom omis SemTxvevaSi isini amerikis Seer-

Tebuli Statebisagan maindamainc daxmarebas da

mxardaWeras ar unda moelodnen, ise rogorc es

moxda 1975 wels `mwvane marSis~ dros. maroko,

iseve rogorc espaneTi, amerikis SeerTebuli

Statebis mokavSirea. aSS marokos iaraRiT amara-

gebs da es qveyana xSirad Rebulobs monawileobas

amerikis mier organizebul samxedro wvrTneb Si.

bevri eqsperti da analitikosi Tvlis, rom ameri-

kis SeerTebuli Statebi mxars uWerda 1975 wels

marokos mier organizebul `mwvane marSs~ da am

qveyanas lojistikur daxmarebas uwevda.1

nebismieri potenciuri amboxeba marokoSi

SeiZleba daiwyos islamuri fundamentalizmis

meSveobiT, romelic Zalian didi popularobiT

sargeblobs regionSi, gansakuTrebiT mezobel

alJirSi. savsebiT SesaZlebelia, rom movlene-

bi ise ganviTardes an politikuri situacia ise

daiZabos, rom arabebma moawyon amboxeba espanu-

ri mmarTvelobis winaaRmdeg seutasa da meliia-

Si. situacia SeiZleba ise gamwvavdes, rom xalxis

131

mRelvareba da gamosvlebi samxedro aqciebSi ga-

daizardos, rac Tavis mxriv gamoiwvevs marokosa

da espaneTs Soris urTierTobebis daZabvas da am

SemTxvevaSi or qveyanas Soris omic ki SeiZleba

daiwyos. ra Tqma unda espaneTs surs, rom mov-

lenebis aseTi ganviTareba Tavidan aicilos da

araviTar provokaciaze ar wamoegos.27

saukuneebia rac espaneTi CrdiloeT afrikaSi

mdebare am patara qalaqebs ganagebs. espanelebi

am anklavebs espaneTze damokidebul terotirie-

bad ki ar miiCneven, aramed maT espaneTis ganuyo-

fel nawilad Tvlian. seutas integracia espanur

samefoSi moxda XVI saukuneSi, seuta da meliia

iTvleboda kadisisa da malagis provinciebad da

isini yovelTvis miiCneoda, rogorc kadisisa da

malagis ganuyofeli nawilebi. am mosazrebas ar

iziareben marokoelebi. marokos mefe preten-

ziebs acxadebs am qalaqebze, romlebsac yoveli

mxridan misi samefo akravs gars. rodesac espa-

neTi cdilobs gibraltaris dabrunebas, mas yo-

velTvis Seaxseneben analogiur pretenziebs, ro-

melic marokos samefos espaneTis mimarT gaaCnia.

ucxoels SeiZleba ucnaurad moeCvenos is faqti,

rom espaneTi moiTxovs gibraltaris dabrunebas,

magram amave dros jiutad acxadebs, rom seuta

da meliia samudamod espaneTis SemadgenlobaSi

unda darCes.9 espaneTi amtkicebs rom am or sa-

kiTxs Soris saerTo araferia da rom seuta da

meliia espaneTis ganuyofeli nawilia. espaneTis

yvela politikuri partia am mosazrebas iziarebs

132

da mudmivad winaaRmdegobas uwevs marokos zewo-

las da terotoriul pretenziebs. miuxedavad

amisa zogierT espanels warmoudgenlad ar miaC-

nia CrdiloeT afrikaSi mdebare espanuri teri-

toriebis dakargva. am samflobeloebis dakargva

ufro misaRebi iqneba espaneTisaTvis im SemTxve-

vaSi, Tu is SesZlebs gibraltaris darbunebas.

ase rom britaneTis mzaobam kompromisze wavides

espaneTTan da miaRwios SeTanxmebas gibraltaris

statusze, SeiZleba Tavidan aacilos espaneTs ma-

rokosTan dapirispireba.2

seutas da meliias dakargvas advilad ver See-

gueba espaneTis xelisufleba, vinaidan es pro-

cesi safrTxes Seuqmnis espaneTis teritoriul

mTlianobas. seutas da meliias dakargva SeiZleba

aRqmul iqnas baski da katalonieli separatis-

tebis mier, rogorc niSani xelisuflebis sisus-

tisa, rac maT stimuls miscems ufro aqtiurad

ibrZolon damoukideblobisaTvis. espaneTs gan-

sakuTrebuli sifrTxile marTebs mis samxreT me-

zoblebTan urTierTobis dros.27

espaneTsa da arabul qveynebs Soris urTier-

Tobebi gansakuTrebiT daiZaba erayis omis dros.

am omma gamoiwvia espaneTis imijis Selaxva ara-

bul samyaroSi. espaneTi, romelic tradiciulad

yovelTvis proarabul pozicias ikavebda axlo

aRmosavleTis konfliqtebSi, 2003 wels ukve

Riad uWerda mxars anglo-amerikul samxedro in-

tervencias eraySi. arabuli qveynebis risxva ga-

moiwvia asnaris xelisuflebis poziciam, romelic

133

upirobod uWerda mxars amerikis SeerTebul Sta-

tebs da did britaneTs am omSi. miuxedavad imi-

sa rom espaneli xalxis 90 procenti winaaR mdegi

iyo erayis omSi espaneTis monawileobis da xSi-

rad am omis winaaRmdeg demonstraciebs awyobda,

espaneTis xelisuflebam mainc ar gaiTvaliswina

Tavisi mosaxleobis pozicia da mtkiced gada-

wyvita omSi monawileoba. espaneTis monawileoba

erayis omSi arabebis meir aRqmul iqna rogorc

axali jvarosnuli laSqroba maT winaaRmdeg.

arabul qveynebSi daiwyo masobrivi gamosvlebi

da demonstraciebi. alJirSi, marokoSi da egvip-

teSi xalxi quCaSi gamovida da dagmo espaneTis

monawileoba erayis omSi.29 droTa ganmavlobaSi

gamovlinda, rom im braldebebs, rac dasavleTis

qveynebma erayis xelisuflebas wauyena, (masobri-

vi ganadgurebis iaraRis floba da al-qaidasTan

TanamSromloba), simarTlesTan araferi kavSiri

ar hqonda. yvelaferma aman, ra Tqma unda, kidev

ufro Selaxa evropuli qveynebis da espaneTis

imiji arabi xalxis TvalSi da gamoiwvia dasavle-

Tis kidev ufro metad diskreditacia.

miuxedavad daZabuli urTierTobisa da ma-

rokosTan mudmivi konfliqtisa seutasa da me-

liias dauflebisaTvis, espaneTi mainc Tvlis,

rom asrulebs xidis funqcias arabul samyarosa

da dasavleT evropas Soris. espaneTi kvlav inar-

Cunebs karg urTierTobebs islamur qveynebTan

da did yuradRebas uTmobs CrdiloeT afrikas.

espaneTma aseve daiwyo kontaqtebis gaRrmaveba

134

sub-saharuli afrikis qveynebTan. mas gansakuT-

rebuli interesebi gaaCnia Tavis yofil kolo-

niaSi, ekvatorul gvineaSi, sadac is axorcielebs

humanitaruli daxmarebis programas. miuxedavad

marokosTan dapirispirebisa, espaneTi mudmivad

afarToebs komerciul da kulturul urTier-

Tobebs axlo aRmosavleTis da afrikis qveyneb-

Tan. arabuli qveynebTan urTierTobas espaneTi

prioritets aniWebs navTobisa da gazis importis

gamo da sul ufro da ufro aRrmavebs maTTan

kavSirebs.28

135

espaneTis yofili koloniebi da samflobeloebi afrikaSi. espaneTma

yvela teritoriebi dakarga ori patara qalaqis, seutasa da meliias

garda.

136

mwvane marSi, 1975 weli. espaneTma ubrZolvelad dauTmo dasavleT

sahara marokos.

espaneTis SemadgenlobaSi darCenili teritoriebi afrikaSi.

137

sapatero da muhamed meeqvse.

138

sapatero da saudis arabeTis mefe abdula.

sapatero da yataris emiri.

139

espaneTis premier ministri mariano raxoi da marokos mefe muhamed

meeqvse.

sapatero da hosni mubaraki.

140

7. espaneTi da saqarTvelogeografiuli siSoris gamo espaneTsa da saqar-

Tvelos Soris urTierTobebi istoriulad didi

intensivobiT arasodes gamoirCeoda. miuxedavad

amisa qarTveli xalxi yovelTvis did interess

iCenda espanuri kulturisa da espaneli xalxis

mimarT. amis damadasturebeli sabuTia saqarTve-

loSi gavrcelebuli da Zalzed popularuli idea

espanelebisa da qarTvelebis saerTo warmomav-

lobis Sesaxeb. albaT Zveli berZeni da romaeli

istorikosebi SemTxveviT ar iyenebdnen aRmosav-

leT saqarTvelos da pirineis naxevarkunZulis

aRsaniSnavad termin `iberias.~ Tumca arsebobs

sapirispiro mosazrebac, romelic amtkicebs rom

`iberia~ romaelebisaTvis mxolod marginaluri

qveynis aRmniSvneli saxelwodeba iyo da aravi-

Tari naTesauri kavSiri or xalxs Soris ar ar-

sebobda.

istoriaSi SemorCa werilobiTi wyaroebi, rom-

lebic xazs usvams qarTvelTa da espanelTa saer-

To warmomavlobas. Zveli berZeni, aseve romae-

li mwerlebi da mecnierebi saqarTvelos teri-

toriaze mcxovreb xalxs aRmosavlel iberebs

an aziel iberebs uwodebdnen, xolo espanelebs

_ dasavlel iberebs an evropel iberebs. Zveli

romaeli mwerali, mecnieri da gramatikosi varo-

ni (II-I saukune Cv. w. aR.) erT-erTi pirveli iyo,

romelmac ori xalxis saerTo warmomavlobis

Sesaxeb Tavisi azri gamoTqva. misi azriT ibere-

bi, sparselebi, finikielebi, keltebi da punikebi

141

mTeli espaneTis teritoriaze dasaxldnen. aqe-

dan gaCnda hipoTeza pirineis naxevarkunZulze

aziuri tomebis gadasaxlebis Sesaxeb. varonis mo-

sazrebas iziarebda romaeli mwerali priscianec

(V-VI saukune), romelic Tvlida rom dasavleli

iberebi kavkasiuri warmomavlobisa iyvnen. am

Teorias emxrobodnen aseve zogierTi sasuliero

moRvaweebi. maT Soris iyvnen maqsime aRmsarebe-

li da giorgi mTawmindeli. maqsime aRmsarebeli

dasavlel qarTvelebs (espanelebs), aRmosavleli

qarTvelebisagan (kavkasielebisagan) ganasxvaveb-

da. is Tvlida, rom dasavleli iberebi pirineis

naxevarkunZulze kavkasiidan gadasaxldnen. anti-

kur xanaSi da Sua saukuneebSi gavrcelebuli iyo

aseve piruku cnobebic dasavleli iberebis kavka-

siaSi gadasaxlebis Sesaxeb. magaliTad straboni

Tavis nawarmoebSi `geografia~ gamoTqvams mosaz-

rebas, rom dasavleli iberebi aziaSi miwisZvris

Semdeg gadavidnen sacxovreblad.58 strabonis

azriT dasavleli iberebi gadasaxldnen pontosa

da kolxidas zemoT mdebare adgilebSi. berZeni

mwerlis, istorikosisa da geografis megasTenes

azriT dasavleli iberebi aRmosavleTSi mox vdnen

mas Semdeg, rac babilonis mefem nabuqodono-

sor meorem dalaSqra afrika (libia), pirineis

naxevarkunZuli (iberia) da iqidan wamoyvanili

tyveebi kavkasiaSi daasaxla. megasTenes es idea

mogvianebiT antikuri xanis sxva istorikoseb-

mac gaiziares51 istoriuli wyaroebis Tanaxmad

nabuqodonosori dasavleTSi arasodes yofila,

142

amitomac Znelia imis garkveva, Tu ramdenad See-

sabameba es Teoria sinamdviles. miuxedavad imisa

rom rTulia WeSmaritebis dadgena, CvenTvis ze-

moTxsenebuli Teoriebi da legendebi mainc Zal-

zed bevrismTqmelia. rom ar yofiliyo fizikuri

da mentaluri msgavseba or ers Soris, albaT an-

tikuri xanis istorikosebi arc daiwyebdnen es-

panelebisa da qarTvelebis erTmaneTTan Sedare-

bas da arc miTebis SeTxzvas qarTvelTa da espa-

nelTa saerTo warmomavlobis Sesaxeb.

bizantiis imperiaSic iyo gavrcelebuli espa-

nelTa da qarTvelTa naTesaobis Teoria. XI sau-

kunis bizantieli istorikosi mixeil ataliate

werda: `iberiis macxovreblebi Zalzed mamaci

da Zlieri xalxia, isini didi xnis ganmavlobaSi

ibrZodnen romaelebis winaaRmdeg. romaelebma

didi gaWirvebiT moaxerxes maTi damorCileba.

mefeTa Soris yvelaze rCeulma, konstantinem,

dasavleli iberebisagan gamoyo mcire nawili da

isini aRmosavleTSi daasaxla, amitomac ewoda im

qveyanas, romelmac isini Seixizna, iberia.~ cno-

bebi imis Sesaxeb, rom TiTqos konstantine didma

espanelebi saqarTveloSi daasaxla, ra Tqma unda

simarTles ar Seefereba, magram aq sayuradReboa

is, rom didi xnis ganmavlobaSi saqaarTvelos

mezobel qveynebSi gavrcelebuli iyo Teoria

qarTvelebisa da espanelebis saerTo warmomav-

lobis Sesaxeb. interesi qarTvelebisa da espane-

lebis saerTo warmomavlobis mimarT minelda

mas Semdeg, rac moxda ganxeTqileba kaTolikur

143

da marTlmadideblur eklesias Soris XI sauku-

neSi. XII_XVIII saukuneebSi zemoT xsenebuli Teo-

ria ukve popularobiT aRar sargeblobs da ori

monaTesave eris saerTo warmomavlobis Sesaxeb

Cveni mezobeli berZnebi ukve ise intensiurad

aRar weren.58

miuxedavad amisa qarTveli mefeebi mainc did

dainteresebas iCendnen espaneTis mimarT da is-

toriaSi araerTxel yofila mcdeloba saqarTve-

losa da espaneTs Soris diplomatiuri kav-

Sirebis damyarebisa. pirveli aseTi mcdeloba

iyo XV saukunis dasawyisSi, rodesac saqarTvelo

uvkve aRar warmoadgenda erTian saxelmwifos da

sxvadasxva samefo-samTavroebad iyo dayofili.

daSlil da daqucmacebul qveyanas ar SeeZlo

Zlier da agresiul TurqeTTan gamklaveba. XV

saukuneSi osmaleTis imperiam SesZlo bizantiisa

da trapizonis imperiis STanTqma da sagrZnoblad

gaZlierda. patara qarTuli samefo-samTavroebi

Turquli momTabare tomebis Semosevebis mudmivi

safrTxis winaSe aRmoCndnen.52 mZime politikuri

situaciidan Tavis dasaRwevad da osmaleTis im-

periis agresiis SesaCereblad qarTveli mefeebi

da mTavrebi iwyeben mokavSireebis Zebnas dasav-

leT evropaSi. qarTveli sazogado moRvaweebi

acnobierebdnen, rom mahmadianebis damarcxeba,

mxolod im SemTxvevaSi iqneboda SesaZlebeli, Tu

qristianuli saxelmwifoebi gaerTiandebodnen

da Seqmnidnen antiTurqul koalicias. qarTveli

mefeebi da mTavrebi espaneTs Tvlidnen erT-erT

144

yvelaze gavlenian saxelmwifod, romelsac SeeZ-

lo daxmareba aRmoeCina qarTuli samefo-samTav-

roebisaTvis Turqebis winaaRmdg brZolaSi. es-

paneTma 1492 wels moaxerxa arabebis sabolood

damarcxeba, maTi gandevna qveynidan da evropis

erT-erT uZlieres qveyanad gadaiqca. espaneTis

eqspansia gagarZelda da did imperiad Camoyali-

beba daCqarda mas Semdeg, rac moxda qristefore

kolumbis mier axali kontitentis aRmoCena imave

wels, 1492 w. maSin rodesac `kaTolike mefeebi~

izabela da fernando afarToebdnen kastiliis

teritoriebs pirineis naxevarkunZulze, itali-

elma mezRvaurma, kolumbma espaneTis samflobe-

loebs SeuerTa maSindeli msofliosaTvis ucno-

bi materiki, romelic Tavisi zomiT aRemateboda

mTel evropas.59 amerikis aRmoCenam da espane lebis

Tavganwirulma brZolam muslimebis winaaRmdeg

didi gamoxmaureba hpova rogorc dasavleT ev-

ropaSi, aseve saqarTveloSi. qarTvelebi didi

sixaruliT Sexvdnen espanelebis gamarjvebas

mahmadianebze da maT gauCndaT imedi imisa, rom

dasavleT evropis qristianul saxelmwifoebTan

garTianebiT SesZlebdnen Turqebis damarcxebas.

qarTveli mefeebi da mTavrebi espanelebs imedis

TvaliT Sehyurebdnen da cdilobdnen or qveya-

nas Soris diplomatiuri kavSirebis damyarebas.

magaliTad qarTlis mefe konstantine II (1478-

1505) mokavSireebs eZebda dasavleT evropaSi. is

gansakuTrebiT did mniSvnelobas aniWebda espa-

neTTan politikuri da samxedro urTierTobebis

145

damyarebas. am miznis misaRwevad man Tavisi elCi,

mRvdeli korneli gagzavna espaneTSi dedofal

izabelasTan da Tan saCuqrebi da werili gaata-

na. werilSi ganxiluli iyo Turqebis winaaRmdeg

erToblivi brZolis gegma da gamoTqmuli iyo

konstantines mzaoba gamoeyvana Tavisi jarebi

Turqebis winaaRmdeg sabrZolvelad. qarTlis

mefe izabelas ulocavda mavrebze gamarjvebas da

qristianebis warmatebebis mimarT did sixaruls

gamoxatavda. Tavis werilSi is auwyebda izabelas,

Tu rogor aviwroebdnen mahmadianebi aRmosavlel

qristianebs. qarTlis mefe aRniSnavda, rom mteri

did zians ayenebda saqarTvelos, moiTxovda qar-

Tvelebisagan gamuslimanebas da mahmadianebis

sao mar moqmedebebSi monawileobis miRebas. we-

rilSi konstantine xazs usvamda saqar Tvelos

mZi me mdgomareobas. is espaneTis mefes izabelas

auwyebda, rom mteri Zlieri da mravalricxovani

iyo da rom qarTvelebi konstantinepolis dace-

mis Semdeg sruliad marto darCnen auracxeli

mtris winaSe. Tavis werilSi konstantine did yu-

radRebas uTmobda konstantinepolis ganTavisuf-

lebas Turquli uRlisagan. konstantinepolis

ganTavisuflebas marTlac sasicocxlo mniSvne-

loba hqonda saqarTvelosTvis, vinaidan mas Sem-

deg, rac es qalaqi daeca, gawyda kavSiri saqar-

Tvelosa da evropas Soris da qveyana sabolood

mtruli mahmadianuri samyaroTi garSemortymu-

li aRmoCnda. konstantine izabelas mouwodebda,

rom dauyovnebliv daewyo saomari moqmedebebi

146

da konstantinepolis gasanTavisufleblad Ta-

visi jari gamoeyvana.58

prodasavluri orientaciis konstantine cdi-

lobda mWidro kavSirebi daemyarebina espaneTis

samefo karTan da romis papTan. is romis papsac

ugzavnida Tavis elCebs da sTxovda, rom Seeqmna

antiTurquli koalicia da daewyo dasavleT ev-

ropis qristianuli saxelmwifoebis mobilizeba

Turqebis winaaRmdeg sabrZolvelad. konstanti-

ne meores cdas Sedegi ar mohyolia.

XVI saukuneSi espaneTis samefosTan diplo-

matiuri urTierTobebis damyarebas cdilobda

kaxeTis mefe, aleqsandre II (1574-1605). kaxeTis

mefem antiTurquli koaliciis Seqmnis axali geg-

ma Seadgina. aleqsandre II, romelic prorusuli

orientaciiT gamoirCeoda, antiTurquli koali-

ciis Seqmnis saqmeSi gansakuTrebul mniSvnelobas

aniWebda erTmorwmune ruseTTan urTierTobas,

magram ar gamoricxavda am koaliciaSi dasavleT

evropis qristianuli saxelmwifoebis monawileo-

bas. 1590 wels aleqsandre II mouwodebda espane-

Tis mefes, romis paps da germaniis imperators,

rom daewyoT saomari moqmedebebi Turqebis wi-

naaRmdeg. kaxeTis mefem gadawyvita Tavisi elCi

gaegzavna evropaSi, raTa antiTurquli koali-

ciis Seqmnaze molaparakebebi ewarmoebina dasav-

leT evropis qristianul qveynebTan. im periodSi

pirdapiri gza evropisaken Turqebis mier iyo

gadaketili da erTaderTi usafrTxo gza evro-

pisaken ruseTis gavliT gadioda. aleqsandrem

147

sTxova mis samefo karze myof rus despanebs, rom

daxmarebdnen mis elCs Casuliyo usafrTxod ev-

ropaSi, razec maTgan civi uari miiRo. rusebi mas

umtkicebdnen, rom geografiuli siSoris gamo

espaneTs ar SeeZlo daxmareboda saqarTvelos

Turqebis winaaRmdeg brZolaSi da rom marTlma-

didebluri qveynisaTvis arasasurveli iyo dasav-

leT evropis kaTolikur saxelmwifosTan daax-

loeba. elCi iZulebuli Seiqmna uari eTqva us-

afrTxo gzaze da sxva gza aerCia evropaSi mosax-

vedrad.58

imisaTvis rom osmaleTis imperiis winaaRmdeg

brZola ufro efeqturad warmarTuliyo, espa-

neTi mzaobas gamoTqvamda droebiT aliansSi Se-

suliyo axlo aRmosavleTis mahmadian saxelmwi-

foebTanac ki, maT Soris sparseTTan, romelic

im periodSi dainteresebuli iyo antiTurquli

koaliciis SeqmniT. cbieri da eSmaki Sah abas I cdilobda Tavi warmoeCina, rogorc qristianebis

mfarveli mefe. is arwmunebda evropel elCebs da

kaTolike misionerebs, rom mas undoda saqar-

TvelosTan megobruli urTierTobebis SenarCu-

neba da cdilobda saqarTvelos Tavis mxareze

gadmobirebas. Sah abasi werda romis paps da dasav-

leT evropis qristianul saxelmwifoebs, rom is

aRmosavleTSi kaTolikobis gavrcelebis winaaR-

mdegi ar iyo da rom is ar gamoricxavda erT mSve-

nier dRes qarTvelebis gakaTolikebas. Sah abasi

cdilobda espaneTis mefis keTilgan wyobis mopo-

vebas da amitomac sTavazobda mas qar Tvelebis

148

gakaTolikebas. espaneTTan molaparakebebis dros

Sah abasi xazs usvamda saqarTvelos monawileobis

mniSvnelobas antiTurqul koaliciaSi. Sah abas I

mzaobas gamoTqvamda daewyo saomari moqmedebe-

bi TurqeTis winaRmdeg, romelSic saqarTveloc

mii Rebda monawileobas. italieli mogzauri, pi-

etro dela vale (1586-1652), romelmac imogzaura

iranSi, gaicno qarTvelebi da aRfrTovanebuli

darCa maTi momxibvlelobiT, simamaciT da gambe-

daobiT, Tvlida, rom qarTvelebi did daxmarebas

aRmouCendnen evropelebs Tur qebis winaaRmdeg

brZolaSi.58

espaneTTan daaxloebas da diplomatiuri kav-

Sirebis damyarebas eswrafvoda aseve gmiri da

saxelovani mefe simon I (1537-1603), romelmac mTe-

li Tavisi sicocxle saqarTvelos Tavisuflebi-

saTvis brZolas Sealia. gansakuTrebiT aRsaniS-

navia is faqti, rom simon mefe 10 weli hyavdaT

datyvevebuli iranelebs alamuTis cixeSi, magram

miuxedavad didi zewolisa, ver moaxerxes misi

gamahmadianeba da ver Seacvlevies mas sarwmu-

noeba. mas gamokveTili proevropuli orientacia

gaaCnda da did mniSvnelobas aniWebda dasavleT

evropis qristian qveynebTan daaxloebas. espane-

Tis arqivSi aRmoCenil iqna simon pirvelis weri-

li, romelic 1595 wlis 15 agvistoTi TariRde ba.

dasavleT evropis mmarTvelebTan gagzavnil we-

rilebSi, kerZod filipe meoresTan gagzavnil we-

rilSi simon I yvela qristianebs gaerTianebisaken

mouwodebda da maT urCevda erToblivi brZo-

149

lis dawyebas Turqebis winaaRmdeg. simon I werda

espaneTis mefe filipe meores imis Sesaxeb, Tu

rogor aviwroebdnen Turqebi saqarTvelos da

rom qar Tvelebi didi enTuziazmiT elodebod-

nen im momentis dadgomas, roca gaerTiandebod-

nen qristianuli saxelmwifoebi da erToblivad

ganaxorcielebdnen diad saqmes. qarTlis mefe

filipe meores auwyebda, rom man, kaxeTis mefe

aleqsandrem da Sah abas pirvelma gadawyvites

gaerTianeba da erToblivi ZalebiT Turqebis wi-

naaRmdeg galaSqreba, ierusalimis ganTavisuf-

leba da yvela qristianebis Turqebis uRlisa-

gan daxsna. simon pirveli arw munebda espaneTis

mefes, rom antiTurquli koaliciis wevrebi sis-

xlis ukanasknel wveTamde ibrZolebdnen ierusa-

limis gasanTavisufleblad, raTa is miwa, sadac

uflis saflavi mdebareobda, kvlav qristianebis

xelSi gadasuliyo.

filipe meoresTan gagzavnil meore werilSi,

romelic man 1596 wlis 25 agvistos dawera, si-

mon mefe aRniSnavs, rom is ukve 14 welia ebrZvis

Turqebs da maT medgar winaaRmdegobas uwevs. is

kvlav saubrobs antiTurquli koaliciis Seqmnis

Taobaze, romelSic kaxeTis mefe aleqsandre da

Sah abasi iyo CarTuli. qarTlis mefe sTxovs es-

paneTis mefes daarwmunos imperatori Turqebis

winaaRmdeg erToblivi samxedro aqciis daw-

yebis aucileblobaSi. simon pirveli mouwodebs

filipe II-s, rom Seqmnas antiTurquli aliansi,

romelSic gawevrianebuli iqneboda espaneTis

150

mefe, romis papi da imperatori. simon mefis az-

riT yvela saxelmwifos erToblivad unda daew-

yoT saomari moqmedebebi da erTiani ZalebiT

SeetiaT TurqebisaTvis. misi azriT mxolod am

SemTxvevaSi SesZlebdnen isini Turqebis swraf

damarcxebas. Tavis werilebSi simon mefe xazs us-

vamda imas, Tu ra didi enTuziazmiT da sixaru-

liT xvdebodnen qarTvelebi antiTurquli koa-

liciis Seqmnis ideas.

espanuri samefoebi XV saukuneSi. am periodSi moxda kastiliisa

da aragonis gaerTianeba, granadis ganTavisufleba da qristefore

kolumbis mier axali kontinentis aRmoCena, ris Sedegadac espaneTi

evropis erT-erT uZlieres saxelmwifod gadaiqca.

151

espaneTis `kaTolike mefeebi~ izabela kastilieli da fernando ara-

goneli.

152

espaneTis mefis da germaniis imperatoris karlos mexuTes imperia

XVI saukuneSi. mis samflobeloSi `mze arasodes ar Cadioda.~

espaneTis imperia filipe meores mefobis dros.

153

filipe meore (1527-1598)

154

kaxeTis mefe aleqsande meore (1527-1605).

155

qarTlis mefe simon I (1537-1603).

156

qarTveli mefeebis miswrafeba, rom daemyare-

binaT diplomatiuri, politikuri da samxedro

kavSirebi espaneTis samefo karTan, gamowveuli

iyo TurqeTis agresiuli politikiT, romelsac

is axorcielebda misi mezobeli qveynebis mimarT.

zemoT xsenebuli werilebi mowmobs imas, rom

qarTveli sazogado da politikuri moRvaweebi

gulxeldakrefilni ar isxdnen da konkretul

zomebs iRebdnen imisaTvis, rom SeeCerebinaT os-

maleTis imperiis eqspansia kavkasiaSi. isini anti-

Turquli koaliciis pasiuri monawileebi ki ar

iyvnen, aramed piriqiT, konkretuli qmedebebis

gatarebas uWerdnen mxars, raTa momxdariyo maTi

qveynis ganTavisufleba mahmadianTa batonobisa-

gan. mkiTxvels SeiZleba gauCndes kiTxva: ratom

ar aRmouCines dasavleTis qristianulma qveyneb-

ma, maT Soris espaneTma, daxmareba saqarTvelos

aseTi Znelbedobis Jams, isini xom Tavad iyven

antiTurquli koaliciis Seqmnis iniciatorebi?

saqme imaSia, rom venasTan gancdili marcxis Sem-

deg, osmaleTis imperiam Seswyvita dasavleTis

mimarTulebiT eqspansia da TurqeTis sulTneb-

ma yuradReba imperiis aRmosavleTiT eqspansia-

ze gadaitanes, rac niSnavda iranTan konfron-

taciis dawyebas. rogorc ki evropaSi `Turquli

safrTxe~ gaqra, dainteresebac antiTurquli

koaliciis Seqmnis mimarT minelda. `Turquli

safrTxis~ warmoSobisTanave dasavleT evropis

qveynebi cdilobdnen antiTurquli koaliciis

Seqmnas, magram rogorc ki es safrTxe minelde-

157

boda, isini TavianTi Sida problemebis mogva-

rebiT kavdebodnen da aRar gamoxatavdnen dain-

teresebas saqarTvelos mimarT.58

miuxedavad imisa rom espaneTi da saqarTve-

lo evropis periferiuli qveynebia, (erTi war-

moadgens evropis ukidures dasavleTs, xolo

meore ukidures aRmosavleT qveyanas) espaneli

da qarTveli xalxi iziareben saerTo evropul

Rirebulebebs. orive eri warmoadgens evropul-

qristianuli civilizaciis ganuyofel nawils

da mahmadianuri samyaros Semakavebel bastions.

espaneTi, iseve rogorc saqarTvelo, erT-erTi

yvelaze proevropuli qveyanaa. orive qveynis

sagareo politikuri kursis prioritets war-

moadgens evropis qveynebTan maqsimaluri daax-

loeba da maTTan ekonomikuri, politikuri da

kulturuli kavSirebis maqsimalurad gaRrmave-

ba. espaneTs mouwia Zalian rTuli da ekliani

gzis gavla imisaTvis, rom gamxdariyo evropuli

ojaxis srulfasovani wevri. saqarTvelosTvis,

romlis mTavar prioritets warmoadgens evro-

atlantikur struqturebSi integracia, espane-

Tis avtoritarizmidan demokratiaze gadasvlis

gamocdileba SeiZleba metad sasargeblo iyos.

espaneTma warmatebiT SesZlo avtoritarizmis-

gan Tavis daRweva da demokratiuli reformebis

gatareba, rac saboloo jamSi qveynis evropis

ekonomikur gaerTianebaSi integraciiT dagvir-

gvinda.

espaneTs aseve SeuZlia didi gamocdileba

158

gauziaros saqarTvelos iseT mniSvnelovan da

qveynisaTvis prioritetul dargebSi, rogoric

aris turizmi, mevenaxeoba-meRvineoba da soflis

meurneoba. espaneTis ekonomikis ZiriTad Semo-

savlis wyaros turizmi da soflis meurneoba

warmoadgens da amitomac saqarTvelosTvis espa-

neTis samefosTan TanamSromloba SeiZleba Zal-

zed momgebiani da saintereso iyos. espaneTSi

yovel weliwads 60 milionze meti turisti Cadis

da qveyanas arnaxuli mogeba rCeba am sferodan.

saqarTveloSi mimdinareobs turistuli infras-

truqturis aqtiuri ganviTareba da espanelebTan

TanamSrolobam am dargis ganviTareba SeiZ leba

kidev ufro daaCqaros. sainteresoa aseve espane-

Tis gamocdileba separatizmTan brZolis saqmeSi

da regionuli mowyobisa da marTvis gamocdile-

ba.

espaneTsa da saqarTvelos Soris urTierTo-

bebSi SeiZleba gamovyoT ori periodi: 1992-2003

da 2003-2011. espaneTsa da saqarTvelos Soris

diplomatiuri urTierTobebi 1992 wlis 9 iv-

liss damyarda. Tumca saWiroa aRvniSnoT, rom

SevardnaZis xelisuflebaSi yofnis dros or

qveyanas Soris mWidro ekonomikuri, politikuri

da diplomatiuri kavSirebi ar arsebobda, rac

gamowveuli iyo imiT, rom saqarTveloSi mZvin-

varebda korufcia, ekonomikuri da politikuri

arastabiluroba, kriminaluri samyaros warmo-

madgenlebi jer kidev Tavisuflad grZnobdnen

Tavs da xSir SemTxvevaSi xelisuflebasTan iyvnen

159

Sekruli. TavisTavad cxadia, rom aseTi arastabi-

luri viTareba afrTxobda espanel investorebsa

da biznesmenebs da ver uwyobda xels ori eris

daaxloebas. xSiri iyo cnobili pirovnebebisa

da biznesmenebis gatacebis faqtebi, samarTal-

damcavi organoebi ki ver axerxebdnen aseT bar-

barosul danaSaulebaTa aRkveTas qveyanaSi. es-

paneTsa da saqarTvelos Soris urTieTobebi

gansakuTrebiT daiZaba mas Semdeg, rac moxda es-

paneli biznesmenebis antonio trenelios da xose

rodrigesis gataceba pankisSi. espaneTSi am bar-

barosulma faqtma didi rezonansi gamoiwvia. es-

panuri masmedia Zalzed did adgils uTmobda es-

paneli biznesmenebis gatacebas da saqarTvelos

lamis `terorizmis buded~ warmoaCenda kavkasia-

Si, yvelaferi es ki ruseTis wisqvilze asxamda

wyals. am periodSi ruseTi aqtiurad cdilobda

saqarTvelosgan mtris xatis Seqmnas da rusuli

sainformacio saSualebebi maqsimalurad cdi-

lobdnen sazRvargareT negatiuri informaciis

gavrcelebas saqarTvelos Sesaxeb. saqarTvelos

reputaciis da imijis Selaxvas iwvevda aseve es-

paneTSi moqmedi qarTuli kriminaluri dajgufe-

bebi.

situacia radikalurad Seicvala 2003 wlis

Semdeg, rodesac xelisuflebis saTaveSi movida

prodasavluri da proamerikuli xelisufle-

ba. axalma xelisuflebam brZola gamoucxada

korufcias da organizebul danaSaulebriv

jgufebs, romlebsac SevardnaZis xelisuflebaSi

160

yofnis dros xel-fexi hqondaT gaxsnili. qveya-

naSi Seiqmna sta biluri sainvesticio garemo da

xelsayreli pirobebi erovnuli ekonomikis sta-

biluri ganviTarebisaTvis, ramac gamoiwvia es-

paneTsa da saqarTvelos Soris urTierTobebis

gaumjobeseba da ormxrivi savaWro-ekonomikuri

da kulturuli kavSirebis gaaqtiureba. saqar-

Tvelo-espaneTs So ris arsebuli urTierTobe-

bi gansakuTrebiT intensiuri gaxda 2009 wels,

rodesac gaxSirda vizitebi, rogorc espanuri

delegaciebisa saqar TveloSi, aseve qarTveli

politikosebisa espaneTSi. sxvadasxva periodSi

espaneTSi vizitiT imyofebodnen saqarTvelos

premier ministri, saqarTvelos sagareo saqmeTa

ministri, saqarTvelos ekonomikisa da mdgradi

ganviTarebis minis tri, saqarTvelos kulturis,

ZeglTa dacvisa da sportis ministri, saqar Tve-

los sakonstitucio sasamarTlos Tavmjdomare,

saqarTvelos kontrolis palatis Tavmjdomare,

evropul da evro atlantikur struqturebSi in-

tegraciis sakiTxebSi saqarTvelos saxelmwifo

ministri, diasporas sakiTxebSi saqarTvelos

saxelmwifo ministri. saqarTvelos parlamen-

tma daiwyo aqtiuri TanamSromloba espaneTis

sakanonmdeblo organos orive palatasTan, senat-

Tan da kongresTan. am TanamSromlobam na yo fieri

Sedegi gamoiRo da saqarTvelos ukve rea lurad

hyavs mxardamWeri deputatebi espaneTis samefos

sakanonmdeblo organoSi. bolo periodSi espane-

li biznesmenebi da espanuri kompaniebi saqar-

161

TveloSi ekonomikuri da biznes-saqmianobis daw-

yebis sul ufro da ufro met interess amJRavne-

ben. 2010 wels saqarTvelos espanel biznes menTa

delegacia ewvia. espanur delegaciaSi ZiriTadad

infrastruqturisa da samSeneblo sferos war-

momadgenlebi Sediodnen. espaneli biznesmenebi

gansakuTrebiT saqarTvelos energo seqtoriT da

axali hidroeleqtrosadgurebis mSeneblobiT

dainteresdnen. Tumca es viziti mxolod gacno-

biTi xasiaTis iyo (espaneli biznesmenebi saqar-

Tvelos sainvesticio potencials gaecnen), msgav-

si vizitebis gamarTvas Zalzed didi mniSvneloba

aqvs Cveni qveynisaTvis, rac xels Seuwyobs es-

paneTsa da saqarTvelos Soris ekonomikuri kav-

Sirebis gaRrmavebas.49

gaizarda or qveyanas Soris urTierToba kul-

turis, ganaTlebisa da mecnierebis sferoSi da

Seiqmna Zalzed mniSvnelovani samarTlebrivi

baza am sferoebSi TanamSrolobisaTvis. (`SeTan-

xmeba saqarTvelos mTavrobasa da espaneTis same-

fos mTavrobas Soris kulturis, ganaTlebisa

da mecnierebis sferoSi TanamSromlobis Sesa-

xeb~ da `programa espaneTis samefos mTavrobasa

da saqar Tvelos mTavrobas Soris kulturisa

da mecnierebis sferoSi TanamSromlobis Sesa-

xeb~) espaneTis samefoSi intensiurad imarTeba

sxva dasxva saxis kulturuli RonisZiebebi, rac

miznad isaxavs saqarTvelos kulturuli da sa-

mecniero potencialis warmoCenas da or qveyanas

Soris kulturuli kavSirebis gaRrmavebas. espa-

162

neTis xelisuflebis finansuri xelSewyobiT qar-

Tvel diplomatebs saSualeba eZlevaT gaia ron

madridis diplomatiur akademiaSi erTwliani

saswavlo kursi.

dabolos, rac yvelaze mniSvnelovania, espa-

neTis xelisufleba mxars uWers saqarTvelos

teritoriul mTlianobas, gmobs ruseTis mier

qarTuli teritoriebis okupacias da momxrea

saqarTvelos integraciisa evro-atlantikur

struqturebSi. CvenTvis Zalzed mniSvnelovania,

rom sxva samxreT amerikis qveynebmac ar mibaZon

venesuelas da nikaraguas da ar moxdes maT mier

afxazeTisa da cxinvalis regionis damoukideb-

lobis aRiareba. am mxriv espaneTs SeuZlia didi

daxmareba aRmouCinos saqarTvelos, vinaidan

espaneTs kvlav aqvs Tavisi gavlena laTinuri

amerikis qveynebSi da garkveuli berketebi gaaC-

nia, rom zewola moaxdinos am qveynebze.31

163

espaneTis yofili premier-ministri xose maria asnari da saqarTve-

los prezidenti mixeil saakaSvili.

164

daskvnaespaneTis sagareo politikis ganxilvisas SeiZ-

leba gamovyoT ori periodi: espaneTis sagareo

politika 1975 wlamde, frankos gardacvalebam-

de da misi gardacvalebis Semdeg, rodesac moxda

espaneTis politikuri sistemis radikaluri gar-

daqmna da qveyanaSi demokratiuli reformebis

gatareba. frankistuli diqtaturis wlebSi espa-

neTis sagareo politikis mTavari mizani saerTa-

Soriso izolaciisaagan Tavis daRweva iyo. Tum-

ca frankom SesZlo sruli izolaciis Tavidan

aci leba, misi mmarTvelobis periodSi espaneTis

roli saerTaSoriso sistemaSi mainc SezRuduli

rCeboda da bevri qveynebi diqtatorul reJimTan

diplomatiuri urTierTobebis damyarebaze uars

ambobdnen. frankos gardacvalebis Semdeg daiwyo

demokratizaciis procesi qveyanaSi, ramac gamo-

iwvia espaneTis imijis gaumjobeseba msoflioSi.

demokratiuli reformebis gatarebis Semdeg es-

paneTma SesZlo diplomatiuri urTierTobebis

damyareba yvela qveyanasTan da Rirseuli adgi-

lis damkvidreba evropis mowinave qveynebs Soris.

miuxedavad am transformaciisa da qveynis

politikur sistemaSi ganxorcielebuli radika-

luri cvlilebebisa, espaneTis ZiriTadi sagareo

politikuri prioritetebi ar Secvlila da qve-

yana rCeba Tanmimdevruli sagareo politikis gan-

xorcielebaSi. sxva sityvebiT rom vTqva T, reJi-

mis Secvlas ar gamouwvevia espaneTis sagareo po-

litikuri kursis Secvla. espaneTis sagareo po-

165

litikis strategiuli miznebia: erovnuli inte-

resebis dacva evropaSi, kulturuli da savaWro

xelSekrulebebis meSveobiT laTinuri amerikis

qveynebTan mWidro urTierTobebis damyareba, xi-

dis funqciis Sesruleba laTinur amerikasa da

evrokavSirs Soris. sagareo politikis sxva mniS-

vnelovan prioritetebs miekuTvneba evropis me-

zobel qveynebTan mWidro kavSirebis damyareba da

axlo aRmosavleTis navTobis eqspor tior qveyneb-

Tan kargi urTierTobebis SenarCuneba, vinaidan

espaneTs saerTod ar gaaCnia navTobis resursebi;

CrdiloeT afrikis sanapiroze espanuri anklave-

bis (seuta da meliia) SenarCuneba, aseve espaneTis

erovnuli interesebis dacva CrdiloeT afrika-

Si; amerikis SeerTebul StatebTan kargi urTier-

Tobebis SenarCuneba; gib raltaris dabruneba da

espaneTis teritoriuli mTlianobis aRdgena.

166

bibliografia:1. Treverton Gregory, F (1986) Spain: Domestic poli-

tics and security policy, Letchworth: Garden City Press LTD.

2. Rodrigo, Fernando; Gillespie, Richard (1995) De-mocratic Spain, London: Routledge.

3. Preston, Paul; Balfour, Sebastian (1999) Spain and the great powers in the twentieth century, London: Routledge.

4. Cortada, James, W (1980) Spain in the twentieth-century world, London: Aldwych Press.

5. Pollack, Benny (1987) the paradox of Spanish fo-reign policy, London: Printer Publishers.

6. Clarck Robert; Haltzel, Michael (1987) Spain in the 1980s, Cambridge: Subsidiary of Harper Row & Pub lishers.

7. Maxwell Kenneth (1991) Spanish foreign and de-fence policy, Oxford: Westview press.

8. Wiarda, Howard (1986) the Iberian-Latin American Connection, Washington: Westview press.

9. Siotis J., Tsakaloyannis P. (1981) the Mediterranean challenge: Spain, Greece and Community Politics, volume VI, Sussex: European Research Centre.

10. Marks, Michael P. (1997) the formation of European policy in post-Franco Spain, Chippenham: Antony Rowe LTD.

11. Rosenberg, Robin L. (1992) Spain and Central Ame-rica, Westport: Greenwood Press.

12. Armero, Jose Mario (1989) Politica exterior de Espaňa en democracia, Madrid: Espasa Calpe.

167

13. Armero, Jose Mario (1978) la política exterior de Franco, Barcelona: Editorial Planeta.

14. Murphy, Carter; Rubottom, Richard (1984) Spain and the United States, New York: Praeger Publi-shers.

15. Castiella, Fernando Maria (1960) Spanish Foreign Policy, Georgetown: University of Washington DC.

16. John Hooper (1986) The New Spaniards, London: Penguin Books, England.

17. Encyclopedia Americana (1956) volume 25, Ameri-cana Corporation, New York, USA.

18. Skola, Cara, Spanish Foreign Policy and the impact of Ideological Change, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.lehigh.edu/~incntr/publications/perspectives/v23/skola.pdf

19. Foreign Policy under Franco, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://coun-trystudies.us/spain/24.htm

20. History of Spain, The Franco Years, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://mothe-rearthtravel.com/history/spain/history-13.htm

21. Concordatwatch, Concordat with the Holly See (1953) retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.concordatwatch.eu/to-pic-34561.843

22. Spain and Latin America, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://countrystu-dies.us/spain/90.htm

23. The recovery of liberty and the normalization of

168

International Relations, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://sispain.com/en-glish/foreign/recovery.html

24. Foreign Aff airs, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.sispain.org/english/foreign/index.html

25. Zapatero (2010) Summary of the President of the Spanish Government’s address to the European Par-liament, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.eu2010.es/export/sites/presidencia/en/transcripcion.html_1266542164.html

26. Hyland Julie (1999) Britain and Spain exchange threats over Gibraltar, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.wsws.org/articles/1999/feb1999/gib-f16.shtml

27. Geoff rey B. Demarest (1996-1997) Spain’s Military-Strategic Outlook, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.carlisle.army.mil/usawc/parameters/Articles/96winter/demerest.htm

28. U.S. department of state (1997), Kingdom of Spain, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.umsl.edu/services/govdocs/backgroundnotes/75.htm

29. Mohamed El-Madkouri Maataoui, Espaňa y el mundo Arabe: Imagen e imaginario, H T T P : / / W W W .U M . E S / T O N O S D I G I TA L / Z N U M 7 / P O R TA D A / T R I T O N O S /I M A G E N D E E S PA H T M . H T M

30. Abend, Lisa (2009). Spain’s withdrawal from Koso-

169

vo Angers allies, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.time.com/time/world/article/0,8599,1887304,00.html.

31. Bonet, Pilar (2010). Georgia pierde la atención de Estados Unidos, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.elpais.com/arti-culo/internacional/Georgia/pierde/atencion/Esta-dos/Unidos/elpepiint/20101202elpepiint_2/Tes

32. The Americano (2009) Obama ready to meet socia-list prime minister Zapatero, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://theamerica-no.com/2009/09/19/obama-ready-to-meet-socia-list-prime-minister-zapatero/

33. Encyclopedia of the Nations, Spain-Foreign Po-licy, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.nationsencyclopedia.com/World-Leaders-2003/Spain-FOREIGN-POLICY.html#ixzz1RaUSDkKQ

34. Chris Bailey (2007) The transition to democra-cy in Spain and Portugal, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.e-ir.info/2007/12/22/the-transition-to-democracy-in-spain-and-portugal/

35. Jose, I. Torreblanca (2001) Ideas, preferences and institutions: Explaining the Europeanization of Spanish Foreign Policy, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.uned.es/dcpa/Profesores/126JIgnacioTorreblanca/126Publicaciones/Torreblanca_arena_01_26_europeaniza-tion.PDF

170

36. The Spanish Transition to Democracy, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.royalfamily.org/welcome/transition.htm

37. Spanish Foreign Policy (2004) retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.eu-roresidentes.com/Blogs/2004/09/spanish-foreign-policy.htm

38. Spain and Latin America, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://coun-trystudies.us/spain/90.htm

39. Muňoz Torres, Daniel E. (2010) El nuevo rol de Espaňa en la politica internacional, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.escenarios21.com/textos/2010/Octubre/23_30Espana_Munoz.pdf

40. Suzanne Daley (2011) At Spanish border, toll thre-atens rapprochment, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.nytimes.com/2011/01/25/world/europe/25gibraltar.html?_r=1

41. Historia Militar de Espaňa, Asedio de Gibraltar (1727) Primer asedio de Gibraltar tras la fi rma del Tratado de Utrech, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.ingenierosdelrey.com/guerras/1727_gibraltar/1727_gibraltar.htm

42. John Keegan (2004) Spain lost Gibraltar 300 years ago today: it should get over it, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.telegraph.co.uk/comment/columnists/janetda-ley/3609247/Spain-lost-Gibraltar-300-years-ago-

171

today-it-should-get-over-it.html 43. Irene Gonzalez Gonzalez, Los centro culturales en

el mundo Arabe: Actores de la política exterior espaňola (1954-1967), retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.ahistcon.org/docs/murcia/contenido/pdf/15/irene_gonza-lez_gonzalez_taller15.pdf

44. gabriela eSford hojesi (2011) franko:

mokle biografia, Tbilisi: qarTuli biog-

rafiuli centri.

45. qarTuli sabWoTa enciklopedia (1979) 4

tomi, Tbilisi, mTavari redaqtori ir. aba-

SiZe, Tbilisi.

46. salome asaTiani (2005) evropis kavSiris

konstitucia: kritikuli perspeqtivebi

da wevri qveynebisaTvis misi mniSvneloba,

retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.radiotavisupleba.ge/content/ar-ticle/1539697.html

47. luis basetsi (2010) evropis uZRebma Svilma

waiborZika, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://24saati.ge/index.php/cate-gory/opinion/2010-02-09/3401

48. pirveli arxi, espaneTi evropaSi natos

raketsawinaaRmdego sistemas miuer T-

da, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.1tv.ge/News-View.aspx?Location=28961&LangID=1

49. manana vardiaSvili (2010) espaneli biznes-

menebi saqarTvelos energoseqtoriT dain-

172

tresdnen, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://24saati.ge/index.php/cat-egory/business/2010-02-10/3424

50. saqarTvelos sagareo saqmeTa saministro,

urTierTierTobebi saqarTvelosa da es-

paneTis samefos Soris, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.mfa.gov.ge/index.php?sec_id=293&lang_id=GEO

51. giorgi qavTaraZe (2009) termin _ arian-

qarTlis ganmartebisaTvis,~ retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.geocities.ws/komblege/kutsaubrebi.htm

52. valeri modebaZe (2010) mesxuri problemis

analizi, gamomcemloba ̀ kalmosani~, Tbili-

si.

53. Пожарская, Светлана Петровна(1971) Таинная дипломатия Мадрида, издательство »междуна-родные отношения» , Москва.

54. Пожарская, Светлана Петровна (1977) От 18 Июня 1936 – долгий путь, «Молодая Гвардия», Москва.

55. Пожарская, Светлана Петровна (1982) Испания и США: Внешная политика и обшество 1936-1976, издательство «Наука», Москва.

56. Пряхин, Д. (1968) Внешная политика Испании, издательство «международные отношения», Мос ква.

57. Анатолий  Андреевич  Красиков  (1989) Испания и мировая политика: Полвека дипломатической истории, издательство «международные отно-

173

шения» , Москва.58. Бибилеишвили А. Г. (1981)Исторические, куль-

турные и литературные взаимосвязи Грузии и Испании, издательство «Мецниереба», Тбилиси

59. Рафаель Альтамира-и-Кревеа (1951) История Ис-пании, издательство иннастранной литератури, Москва.

60. Л. Ю. Слезкин (1956) Испанско-Американскаия воина 1898 года, Издательство Академия Наук СССР, Москва.

61. И. М. Майский, Ч. Ж. Викенс, Институт Всеобщей Истории, Академия Наук СССР (1975) Испания 1918-1972гг. Исторический очерк, Издательство «Наука», Москва.

62. Nato’s role in Kosovo, Press Conference by secre-tary general of NATO Mr. Javier Solana and the Spa-nish Prime Minister, Mr.Aznar, retrieved January 19, 2012, from the World Wide Web: http://www.nato.int/kosovo/press/p990525a.htm