ETIKA-je grana filozofije,to je filozofija morala ili filozofsko razmiljanje o moralu,moralnim problemima i moralnim sudovima.Ona se javlja kada kao moralni subjekt o sebi mislimo kritiki i openito,nakon to prijeemo stupanj na kojem smo se ravnali tradicijskim normama.1.postoji deskriptivno,empirijsko istraivanje,povijesno ili znanstveno kakvo obavljaju antropolozi,povjesniari,psiholozi i sociolozi.2.normativno razmiljanje koje je svojstveno onome tko pita to je ispravno,dobro i obavezno.To se izraava normativnim sudom.Normativno razmiljanje moe poprimiti oblik raspravljanja sa samim sobom ili s nekim drugim o tome to je dobro ili ispravno ili kao ope naelo.3.postoji analitiko,kritiko ili metodiko razmiljanje.ono pokuava dati odgovore na logiko,epistemoloka ili semantika pitanja poput:to je znaenje ili uporaba izrazaispravno ili dobro.kako utvrditi i opravdati etike i vrijednosne sudove?,kakva je razlika izmeu moralnog i nemoralnog?koje je znaenje izraza slobodan ili odgovoran?DIJELOVI ETIKE-*Normativna etika-ili uenje o ispravnom moralnom djelovanju.ovjek je jedno bie koje zna za vrijednost i ima normativno djelovanje i svijest. Svaka norma je vrijednost,ali svaka vrijednost nije norma.NORMA je pravilo kojim se regulira neki odnos,bilo odnos ovjeka prema drugim ljudima,bilo odnos prema samome sebi. Potreba za formiranjem i odravanjem normi jest ontoloko-antropoloka odlika.ETIKE NORME su pravila kojima se ovjek treba upravljati. Normativna je etika ujedno i opravdanje moralnog djelovanja,ali i teorije koja usmjerava na moralno djelovanje. Normativna etika se naziva teorijom morala,odnosno etikom teorijom.*METAETIKA-kao suvremena orijentacija u filozofiji morala dominira u angloamerikim filozofskim krugovima. Suvremena metaetika stoji na temeljima analitike filozofije u njezinim razliitim varijantama. Moore i Russell su bili inicijatori povratka britanskoj i analitikoj tradiciji.Moore odbacuje svaki idealizam i njegova originalnost u filozofiji jest oslonac na zdrav razum. Vjeruje obino u miljenje ali ne i u obian jezik. Metaetika se u cijelosti sastoji od filozofske analize. Zanima je razmiljanje i razumijevanje pa postavlja pitanja,to je znaenje ili definicija etikih izraza ili pojmova kao to su ispravno ,pogreno,dobro i loe.Ili to je priroda ,znaenje ili funkcija sudova u kojima se ti slini izrazi ili pojmovi pojavljuju?Metaetika je u irem smislu teorija etike. Predmet etike je moralnost,a predmet metaetikih iskaza jest etika kao takva.SOKRAT-(469-399)nije ostavio nikakvih spisa da bi smo sudili o njegovom uenju.o njemu uglavnom znamo na osnovu kazivanja kako su govorili drugi o njemu. Za neke je sokrat mistino-prosvjetiteljski duh,propovjednik pokajanja,duboko religiozne prirode,praktini misionar,apostol morala,za druge je racionalist,dijalektiar,tvorac nove znanstvene metode,i filozofskog pravca.Primjenom POJMOVNE SPOZNAJE-na etika pitanja sokrat je postavio temelje teorije moralnosti. Tako je uenje o moralu postalo neovisno o mitovima,predrasudama i razliitim religijskim vjerovanjima.Sokrat je bio uvjeren u vrijednost due kao misleega i voljenog subjekta i jasno je shvatio znaaj spoznaje,istinske mudrosti za pravilo usmjerene due. Sokrat je smatrao da mu je boanstvo nametnuto,poticati ljude na brigu za svoju duu stjecanjem mudrosti i vrlina.Prvi princip Sokratove etike je da je vrlina znanje,drugi princip sve vrline ukoliko su znanje,ine jedinstvo.trei princip kazuje da je vrlina dostina,da se moe nauiti. Sokrat smatra da vrlina nije neto to se moe dobiti na dar. Nemoralno djelovanje posljedica je zabluda i neznanja. Svjestan je da ljudi esto znaju to je najbolje pa ipak to ne ine jer podlijee strastima,to on objanjava nedostatkom mjerilakih vjetina. Sokrat je razvio etiku intelektualnog eudaimonizma. ovjek moe doi do trajne sree jedino filozofijom ili neprekidnim ispitivanjem samog sebe kao i ispitivanje meuljudskih odnosa.SOKRATOVE KOLE-Megarska kola-utemeljitelj je Euklid iz Megare,najodaniji sokratov uenik. On izjednaava Jedno s Bogom i Umom. Shvaao je Jedno kao Dobro i smatrao je da je vrlina jedinstvena.Kirenska kola-utemeljitelj je Aristip iz Kirene. Aristotel ga je nazivao sofistom jer je uzimao novce za predavanja. On smatra da subjektivni osjeti moraju biti temelj praktinog ponaanja. Prema Aristipu hedone je svrha ivota,odnosno cilj djelovanja je naslada,pozitivna svrha. U ovoj koli se vie cjeni tjelesno zadovoljstvo od umnoga.HEGEZIJA-smatra da nije mogue ostvariti stanje sree. ovjek ne moe ostvariti ono emu se nada. Blaenstvo nije mogue postii,ali se zato moe izabrati smrt.PLATONOVA TEORIJA MORALA-PLATON(427-437) i Aristotel(384-322)-su od svih analitikih srednjovjekovnih i modernih filozofa imali najvei utjecaj.PLATON se rodio u Ateni. ivio je u vrijeme procvata grke kulture i sam je stekao iroko obrazovanje. Platon je osnovao Akademiju,teio je obrazovanu dravnika i upravljaa jer mu je bio cilj izgraditi istinske dravnike,a ne demagoge.NJEGOVO STVARALATVO-1.Sokratovo razdoblje(djela:apologija-sokratova obrana na suenju,kriton-sokrat kao uzorni graanin.)2.prijelazno razdoblje karakterizira platonovo traenje puta za svoje postavke(djela:georgija-pravo jaega nasuprot filozofu,menon-pouljivost vrlini),3.doba zrelosti i 4.kasni platonovi spisi-platon ini ustupke realnom ivotu.IDEJA DOBRA-uvjeren je da osjetni predmeti nisu pravi objekti znanja jer je znanje trajno,nepogreivo i ono jest. Za platon znanje treba biti:1.nepogreivo znanje,2.znanje onoga stvarnoga.Platonovo uenje je prolo kroz tri faze:1.smatra da su lijepo,korisno,i dobro istovjetni pojmovi. U Georgiji ukazuje da zadovoljstvo i dobro nisu isti pojmovi i ne smije se eljeti zbog zadovoljstva. U 2. fazi bavi se idejom Dobra koja je finalni uzrok i najvia svrha svog postojanja. Opi ideal jest Dobro,3.faza odreenje o pravednosti kao osnove i najvee vrline po kojoj sve ostale,posebne i uvijek nekome konkretnom svojstvene vrline tek postaju takvima.

TEORIJA O MORALU-Platonova etika je eudaimonistika jer je usmjerena na postizanje najviega dobra.najvie dobro ili srea podrazumijevaju spoznaju Boga.Platonova konstatacija je da je dua najdragocjeniji ovjekov posjed jer jedino ona moe stei um. Sastoji se iz tri djela razumnog sranog ili voljnog i poudnog djela. Za Platona su to oblici,funkcije ili naela djelovanja:1.mudrost-vrlina umnog djela due,2.hrabrost je vrlina voljnoga djela due,3.umjerenost je vrlina poudnog djela due,4.pravednost kao opa vrlina nastaje kada sva tri djela ine harmoniju.Volja se mora pokoravati razumnosti i biti joj saveznik.Platon naziva hrabrima onog ija se volja u zadovoljstvu uspijeva izvriti ono to je razum nalae.Mudrim naziva nekoga po onom malom djelu koji u njemu vlada i zapovijeda koji posjeduje znanje o tome to je prikladno. Umjerenost naziva onu suglasnost i prijateljstvo koje postoje izmeu svojih svojstava.ARISTOTEL-(384-322) znanje je poeo stjecati kao 17-godinjak kada je postao lan Akademije.Aristotel je Platonov uenik a uitelj Aleksandra,sina Filipa Makedonskog,osnovao je kolu pod nazivom Peripatos.Aristotelovo uenje dijeli se na tri razdoblja:1.razdoblje akademije i bliske povezanosti s Platonom,2.razdoblje u Asosu i Mitileni,3.razdoblje kada je upravljao Licejom u Ateni.UENJE PO MORALU(ARISTOTEL)-njegova je etika izrazito teoloka.aristotel shvaa etiku kao granu znanosti o politici ili drutvu. Prvo razmatra individualnu etiku,a zatim u dijelu politika socijalnu etiku.Aristotel dri da je srea djelovanja u skladu s vrlinom,intelektualnom i moralnom.Razlikuje se od Platona po realizmu jer zamjera platonu to ideje shvaa bia odvojena od pojedinanih stvari.RACIONALIZAM-u Nikomahovoj etici se istie da etika spoznaja,jednako kao i spoznaja uope svoje utemeljenje nalazi u proimanju razuma i iskustva.Trea znaajka aristotelovog etikog uenja jest IMANENTIZAM koji proistjee iz njegovih metafizikih principa tvari oblika na kojima se osniva cjelokupno bie.Imanentizam Aristotelove etike sastoji se od tvrdnje da teite ovjekove sree lei u samom ovjeku i da je moralna znaajka Aristotelove etike,a sastoji se u shvaanju da za etiku nije glavna stvar spoznaja vrline,nego moralno djelovanje,moralni in i moralni ivot.Vrlinu dijeli prema podjeli due jedna je nerazumska a druga razumska.VRLINE SE DJELE NA-dijanoetike ili logike i etike.logike su upuene na spoznaju i znanje,a etike su upravljane na volju.ARISTOTELOVA DEFINICIJA VRLINE-vrlina je odabiralaka naklonost volje koja se dri sredine prikladne za vlastitu prirodu,a odreene razmiljanjem,primjer hrabrost je sredina izmeu plaljivosti i smjelosti.ETIKE VRLINE-tiu se osjeaja htjenja i djelovanja,dijanoetike se tiu samo nalaenja istine,iste spoznaje dakle razumnog djela due.UMNE VRLINE-se stjeu podukom a karakterne vrline navikom.OBITELJ-je institucija koju je ostvarila priroda da bi ovjeku omoguila zadovoljenje svakodnevnih potreba dok je drava ono savreno ljudsko drutvo koje je postiglo cilj pune samozadovoljnosti,pa je najvii zadatak drave moralni odgoj njezinih graana.VRLINE I PROBLEMI RELATIVIZMA-on se poziva na povratak aristotelovoj i tomistikoj etici te nudi teoriju o vrlinama iji prikaz prolazi kroz 3 stupnja:1.vrline se promatraju kao odlike nune za postizanje unutarnjih dobara svojstvenih praksama,2.u kojemu se promatraju kao odlike koje doprinose dobru ukupnog ivota,3.u kojem se dovodi u vezu s tenjom k dobru za ljudska bia,iji se pojam dobra moe razraditi i posjedovati jedino unutar neke postojane drutvene tradicije.ZADATAK ETIKE-zadaa filozofske etike za hartmanna je analiza biti osobe etikih ina nastrojenosti,dranja,volje,etosa zajednice te analiza vrijednosti..FRIEDRICH NIETZSCHE-za njega je bit svijeta kao i iracionalnost.studirao je klasinu filologiju.radi je na sveuilitu u Baselu,razbolio se i pao u duevnu krizu.on odbacuje sve kreposti,zamjera kranstvu to je prihvatilo ropski moral.MORALNO UENJE KVIRINA VASILJA-po njegovom miljenju filozofija po svojoj namjeri znai univerzalno,cjelovito osmiljavanje ljudskog ivota. Smatra je mudrou jer prua cjelovit ogled na svijet.FILOZOFSKA ANTROPOLOGIJA-vasilj analizirajui poelo ivota,ima miljenje da u svakom ivom biu postoji neka realnost koja iznutra upravlja fizikom komponentom te se upravo s toga svako ivo bie oblikuje i razvija prema unaprijed odreenim oblicima.SAMOODREENJE OVJEKA-ovjek posjeduje neposrednu svijest o slobodi volje i sebi postavlja ciljeve prema kojima djeluje.posjedujui sposobnost samoodreenja,ovjek eli spoznati i svoj najviivrh koji je za njega ujedno i najvia svrha.SLOBODA IODGOVORNOST-istie da je ljudsko djelovanje voenje telosom.do pojma dobra dolazimo na temelju iskustva.vasilj razlikuje udorednu i prirodnu dobrotu ljudskih ina.OBRAZOVANJE DRUTVENA SOLIDARNOST-Durkheim je fran sociolog koji pie na prijelazu izmeu 19 i 20 st on smatra da je osnovna funkcija obrazovanja prijenos drutvenih pravila i vrijednosti. Najvanija je zadaa pretopiti mnotvo pojedinaca u jedinstvenu cjelinu.obrazovanje osigurava vezu izmeu drutva i pojedinca.OBRAZOVANJE I DRUTVENA PRAVILA-on dokazuje da u sloenim industrijskim drutvima kola ima funkciju koju ne mogu obaviti ni obitelji ni skupina vrnjaka.OBRAZOVANJE I PODJELA RADA-obrazovanje ui pojedince specifinim vjetinama koje e mu trebati za budue zanimanje,kole prenose i ope vrijednost.OBRAZOVNI IDEAL- Ivan Illich da bi obrazovanje moralo biti oslobaajue iskustvo pri kojem pojedinci istrauju,stvaraju,poduzimaju inicijativu,prosuuju,rasuuju te u potpunosti razvijaju svoje sposobnosti i talente.OBRAZOVNA STVARNOST-Illich napada kole zato to ne ispunjaju njegove ideale. kole smatra depresivnim ustanovama koje gue kreativnost i matu,nameu konforminizam zaglupljuju ih.OBRAZOVANJE SOCIJALNI PROBLEMI-u obrazovnom sustavu on vidi sri problema industrijskog drutva. kole su prva,najodlunija i najvanija faza u stvaranju maloumnog konformistikog graanina,kojim se lako manipulira. U kolama pojedinca ue podilaziti autoritetu,prihvaati otuenje,zaboravljati kako se misliti svojom glavom.UKIDANJE KOLA- on nudi ukidanje kole i umjesto kola nudi dvije alternative-1.razmjenu vjetina,2.mrea uenja.SOCIJALDEMOKRATSKE PERSPEKTIVE U OBRAZOVANJU-socijaldemokrati prihvaaju institucije parlamentarnih demokracija kakva je britanija,no dokazuju da je dravna intervencija nuna kako bi se smanjile nejednakosti to ih proizvodi trino gospodarstvo. Ne slau se s funkcionalistima da obrazovanje prua istinsku jednakost ansi.TRI TIPA KOLE-klasina gimnazija,tehnika kola i ope srednje kole.EKONOMSKI RAST-svaki pojedinac razvijajui svoj potencijal daje drutvu najvei mogui prinos. Pri tome e poticati ekonomski rast koji e svima donijeti napredak. Ulaganje kapitala u ljude moglo bi imati vie uinke kao ulaganje kapitala u strojeve.KOMPERACIJSKO OBRAZOVANJE-trebalo je pomoi uenicima iz radnikih obitelji koji su zbog podrijetla mogli biti u loijem poloaju. Tvrdili su da obrazovanje moe pomoi pojedincima ostvariti njihove potencijale,omoguiti jednakost ansi i stvoriti naprednije drutvo.GLOBALLIZACIJA EKONOMIJA I OBRAZOVANJE-neki zagovornici teorije globalizacije suglasni su sa socijaldemokratskim teorijama da je obrazovanje kljuno za ekonomski rast.MARKSISTIKA KRITIKA-proturjeni su ciljevi nemogue je istovremeno teiti jednakosti ansi i jednakosti.jednakosti ansi ne imovno znai da e neki biti uspjeniji od drugih.OBRAZOVANJE U KOMUNISTIKIM DRUTVIMA-je hijerarhijsko,iako je ukinuti privatno vlasnitvo,sauvani su odnosi ekonomske kontrole,dominacije i subordinacije koji su karakteristika kapitalizma.PAUL WILLIS-UITI ZA RAD-je razvio osobit neomarksistiki pristup obrazovanju,bavi se nainom na koji obrazovanje priprema radnu snagu.JOHNE CHUBBI TERRY M.MOE-JAVNE I PRIVATNE KOLE-privatne imaju iri prostor djelovanja nego javne.odgovaraju roditeljima koji ih plaaju. Javne su kole proizvod naih demokratskih institucija. One su podreene poloaju u hijerarhijskom sustavu nadzora,u kojem razliite skupine biraa i dravni dunosnici nameu politiku javnim kolama ,javne nemaju samostalnost,ravnatelji imaju smetnje,a ciljevi kole su heterogeni,nejasni i ne zahtjevni.NEOFORDIZAM I NOVA DESNICA-oni ispituju iri odnos izmeu stajalita Nove desnice i gospodarskog razvoja.uvjet je ekonomskog uspjeha visoko obuena,visokoobrazovna i fleksibilna radna snaga.NEOFORDIZAM I OBRAZOVANJE-prema neofordistikom,novodesnikom odgovoru na globalizaciju za gospodarsko slabljenje krivi su preveliki izdaci za socijalnu dravu i socijaldemokratska obrazovna politika. Za novu desnicu put k ekonomskom uspjehu vodi kroz kresanje trokova za obrazovanje i istodobno stvaranje poticaja za poboljanje standarda.porezi bi se smanjili i zemlja bi bila privlanija stranim ulagaima. Namjera je neofordistikog pristupa stvoriti poduzetniku kulturu u kojoj se ljudi odmalena ue natjecanju.KRITIKA NOVODESNIARSKIH POGLEDA NA OBRAZOVANJE- i u sustavu vauera roditelji ne bi bili jednaki,izbor najbolje kole u datom trenutku moe donijeti promjenu,obrazovna trita smanjuju izbor,izbor kole ograniava zemljopisni poloaj,kole su veinom ograniene.TRI SKUPINE RODITELJA-1.privilegirani i kvalificirani roditelji su motivirani za izbor kole za svoju djecu imaju novac pa time i vee mogunosti izbora,2.polukvalificirani rod ulaze u trinu utakmicu,ali nisu dodatno osposobljeni,3.iskljueni roditelji nisu skloni previe se uputati u obrazovno trite. Razliite skupine biraju razliite kole:mjesne ope kole,elitne kole,katolike kole.TONY EDWARDS I GEOFF WHITTY-NACIONALNI NASTAVNI PROGRAM-je uveden 1988.prema tome programu uenici su od 11 do 16 godina morali imati glavne predmete. Najmanje 70 % ine predmeti prema nacionalnom programu,a ostalo vrijeme se moe koristit za druge sadraje i vjeronauk.NAJEE KRITIKE NACIONALNOG NASTAVNOG PROGRAMA-program je previe birokratski,velike ovlasti dane ministarstvu,izbor kola omoguen jedino imunima,sadraj nastavnog programa ocijenjen nematovitim i tradicionalnim,prigovor za javno obavljanje rezultata testiranja.NACIONALNI NASTAVNI PROGRAM I DIFERENCIJACIJA-odreuje koje vrste znanja vrijedi stjecati i iskljuuje druge tipove znanja te postavlja kriterije prema kojima se moe mjeriti uspjeh uenika.PRIJELAZ IZ KOLE U SVIJET RADA-to je nova orijentacija na zanimanje odraz krize profitabilnosti u britanskoj industriji.SOCIJALNE I IVOTNE VJETINE-Cohen smatra de se vri dekvalifikacija radne snage programom izobrazbe. Pri traenju posla treba sakrivati osjeaje a ponekad govorit ne istinu.stvara se radna snaga koja e govoriti bilo gdje,ali pri tome potiskuje svoje osobnosti.NEOFORDIZAM I POSTFORDIZAM-smatraju da globalizacija utjee na pristupe obrazovnoj politici jer ona poveava svijest o tome da moraju imati obrazovne politike koje e zemlju osposobiti za globalnu konkurenciju.neofordizam naglaava da e se trokovi za potencijalne ulagae smanjiti ,smanjenjem svih izdataka kako bi se smanjili porezi.MODERNIZATORI-lijevi mod dre da u postfordistikom gospodarstvu postoji potreba za ulaganjem u ljudski kapital.Uspjeh se moe postii jedino proizvodnjom visokokvalitetnih dobara i usluga koji se drugdje ne mogu dobiti.Prednosti ovog pristupa su:proizvest e gospodarstvo,ekonomski e uspjeh uglavnom rijeiti problem nezaposlenosti,smanjiti se nejednakosti.LABURISTIKA OBRAZOVNA FILOZOFIJA-saima glavne znaajke postfordistikom pogleda na obrazovanje ,uvjerenje u vanost obrazovanja u globalnom gospodarstvu,uvjerenje da su obrazovanje i izobrazba kljuni za gospodarski uspjeh,tvrdnja da radnici moraju biti fleksibilni i spremni na prekvalifikaciju te potreba da se nekvalificirani obrazuju kako bi dobili ansu u drutvu.OBRAZOVANJE I MODERNOST-obrazovanje je moderni klju za razvoj pojedinca koji djeluje tako da omoguuje drutveni napredak.POSTMODERNIZAM-nas ui da budemo skeptini prema fundamentalizmu u svim njegovim oblicima on je sumnjiav prema liberalnoj tvrdnji da ljudski potencijal moe ostvariti putem obrazovanja prema konzervativnoj tvrdnji funkcionalista da obrazovanje moe proizvesti zajednike vrijednosti i drutvene solidarnosti prema radikalnim tvrdnjama socijaldemokrata da obrazovanje moe donijeti jednakosti anse i pravedno drutvo.Postmodernizam porie da postoji samo jedan najbolji kolski nastavni program.,on smatra da se obrazovanju ne ni smio nametnuti nijedan skup ideja.KREDENCIJALIZACIJA-to znai da su se obrazovne razine potrebne za poveanje ansi za dobivanje dobro plaenog posla postupno poveale.INTELIGENCIJA,KLASA I OBRAZOVNO POSTIGNUE-1944 god u britaniji je zakonom kolstvu uveden tripartitni obrazovni sustav,tri tipa kole i to klasina gimnazija,tehnika kola,srednja kola modernog tipa.uenici su se upisivali prema rez testa inteligencije,tzv Eleven-plus.Tripartitni sustav postupno su zamijenile ope kole drugog stupnja koje su pohaala sva djeca neovisno o sposobnostima.INTELIGENCIJA-je sposobnost apstraktnog razmiljanja,sposobnost da se uoe zakonitosti,obrasci i logika naela a mjeri se testovima inteligencije kojima dobivamo kvocijent int(IQ) neke osobe.OKOLINA I INTELIGENCIJA- otto klineberg upuuje da na rezultate testa int. Utjee itav spektar imbenika te iskustvo naobrazbe,motivacija,emocionalno stanje,poznavanje jezika,tjelesno zdravlje.ZANIMANJE RODITELJA ZA DJETETOVO OBRAZOVANJE-najvaniji imbenici za obrazovna postignua su zainteresiranost roditelja za djetetovu naobrazbu a velika vanost pripisuje se ranoj fazi djetetova razvoja.BASIL BERNSTEIN-GOVORNI OBRASCI-imaju dva oblika obrazaca:razraenim i ogranienim sustavom znakova,razraeni sustav znakova eksplicitno rijeima izraava mnogo znaenja dok se u ogranienom sustavu znakova ona podrazumijeva.pripadnici radnike klase upueni su na upotrebu ogranienog sustava,dok se srednja klasa koristi oboma.KULTURNA DEPRIVIRANOST I KOMPEZACIJSKO OBRAZOVANJE-kulturno deprivirano dijete nema neke vane vjetine,stajalita i vrijednosti koji su prijeko potrebni za visoko postignue u obrazovanju. Popis nedostataka kulturno depriviranog djeteta ukljuuje jezinu depriviranost,iskustvenu spoznaju,nedostatke vezane za linost te itav niz stajalita,normi,vrijednosti.JEDNAKOST OBRAZOVNIH ANSI-postoji samo kad su razine postignua svih duevnih skupina sline.POZITIVNA DISKRIMINACIJA-razvila se ideja o pozitivnoj diskriminaciji mora se pomoi siromanima da se ravnomjerno natjeu.KULTURNA REPRODUKCIJA-ona ne ukljuuje prenoenje kulture drutva kao cjeline,nego reprodukciju kulture vladajuih klasa.Boudieu tvrdi da uspjeh sveg kolskog obrazovanja ovisi o odgoju koji je steen u prvim godinama ivota.POJAM HABITUSA-odnosi se na nain ivljenja,vrijednosti,sklonosti i oekivanju pojedinih drutvenih skupina.Habitus se razvija iskustvom i tjelesno je povezan s razvojem ukusa a ukus je tjelesno povezan s obrazovanjem.Glavna uloga obrazovnog sustava je drutvena funkcija eliminacije.ta se funkcija sastoji u eliminaciji pripadnika radnike klase iz viih obrazovnih razina i postie se neuspjehom na ispitima i samo eliminacijom.OBRAZOVANJE-INTERAKCIONISTIKA PERSPEKTIVA-psiholozi i sociolozi smatraju da uspjeh uenika u obrazovnom sustavu odreuje inteligencija,kultura,depresivnost i drutvena stratifikacija. Smatraju da se pri objanjenju ljudskog ponaanja mora uzeti u obzir subjektivno stanje pojedinca i znaenje to ih pojedinac pridaje vanjskim podraajima.TIPIZIRANJE,ETIKIRANJE I SAMOISPUNJUJUE PROROANSTVO-jedan od najvanijih aspekata interakcionistike teorije obrazovanja tie se naina na koji nastavnici tumae i reagiraju na ponaanje svih uenika.TRI SU TIPA TIPIZIRANJA ILI KLASIFIKACIJE-1.faza je spekuliranje i to na osnovu sljedeih kriterija:prema vanjtini,stupanj poslunosti,sposobnost i elja za radom,simpatinost,odnosi s drugom djecom,osobnost,devijacije,2.faza je elaboracija kada se postavljena teza provjerava, i 3.faza je stabilizacija.ROD I IZBOR PREDMETA-PRIRODNE ZNANOSTI I ROD-Alison Kelly je ustanovila dva razloga za upuivanje mladia na prirodne znanosti:1.upuuje se da je to muki predmet,2.sami mukarci preuzimaju prvenstvo u laboratorijima,kabinetima. Mukarce se smatra samopouzdanima ambicioznima,dominantnima,a enskost se povezuje s njenou,eljom da se utjei. Vaan imbenik jest je li kola mjeovita ili je pohaaju djeca samo jednog spola.RAZLOZI SLABIJIH POSTIGNUA MUKARACA-sredinom 90 ene su napredovale bre od mukaraca i te se promjene tumae na razliite naine:1.promjena na tritu rada,2.promjena stajalita ena,3.enski pokret i sociologinje skrenule pozornost na rodne nejednakosti.POSTIGNUA DJEAKA I DJEVOJICA-RAZLOZI POBOLJANJA DJEVOJICA enski pokreti,program jednakih ansi,povean broj poslova u uslunom sektoru,djevojice su marljive i motiviranije,djevoj do 16 god su zrelije od djeaka do 2 god.RAZLOZI SLABIJIH POSTIGNUA DJEAKA-nemaju poticaja,remete nastavu,macho ponaanje,smanjenje manualnih poslova,veina djeaka precjenjuje svoje sposobnosti,djeaci slabo itaju.ETIKA PRIPADNOST I OBRAZOVNO POSTIGNUE-KULTURNI I MATERIJALNI FAKTORI I POSTIGNUE-vjerodostojnije je objanjenje etikih razlika u obrazovnim postignuima ono koga se pripisuje razliitim kulturnim faktorima.jezik je jedan od tih faktora.,obiteljski ivot takoer je jedan od faktora postignua.pripadnici niih drutvenih klasa stjeu nie kvalifikacije.KULTURA-FUNKCIONALISTIKE PERSPEKTIVE-sociologe funkcionalistike orijentacije nije zanimala kultura u smislu umjetnosti.vie ih je zanimala kultura u smislu normi,vrijednosti i naina ivljenja.EMILE DURKHEIM I MARCEL MAUSS-u dijelu Primitivna klasifikacija istiu da kultura moe nastati kad ljudi postanu sposobni uoavati razlike meu stvarima i klasificirati ih. Prve logike kategorije bile su drutvene kategorije,prve klase stvari su klase ljudi.NJEGOVE TEORIJE O UMJETNOSTI-umjetnost u svakome razdoblju slui ideolokim interesima vladajue klase.NEOMARKSISTIKE TEORIJE KULTURE-svi oni su pod znatnim utjecajem marksizma,samo to dokazuju da kultura ima znatan stupanj autonomije o ekonomskim utjecajima te da klasa i kultura nisu neposredno meuovisne.RAYMOND WILLIAMS-KULTURA I DRUTVO-podcrtava razliku izmeu kolektivne kulture i radnike klase i individualistike graanske kulture,ali ne misli da je apsolutna i posve otra. Porie da postoji dominantna kultura vladajue klase.KULTURA I CIVILIZACIJA-TRADICIJA-ta se tradicija temelji na pokuaju da se procjeni vrijednost razliitih kultura,onako kako knjievni kritiar moe procjenjivati vrijednost razliitih knjiga. Tradicija civilizacije openito podrava elitistiki pristup kulturi.tradicija kulture i civilizacije rodila se u 19 st kao izraz zabrinutosti zbog uenika,industralizacije,urbanizacije i modernizacije.MATTHEW ARNOLD-prvi znaajni pisac u tradiciji kulture i civilizacije.za njega je kultura uenje usavravanja,koja razvija sve strane nae ljudskosti. itanje ima kljunu ulogu u duhovnom uzdizanju i kultiviranju.

MASOVNA KULTURA-Bernard Rosenburg-po njemu glavni krivac je tehnologija koja je omoguila razvoj masovne kulture.DWIGHT MACDONALD-razlikuje:puku kulturu,visoku i masovnu.Puka nije proizvela veliku umjetnost,ali ma svoju vrijednost jer je autentina,Visoka kultura-djela velikih umjetnika,Masovna kultura ima za cilj svidjeti se najniem zajednikom nazivniku.PROBLEMI MASOVNE KULTURE-loa kultura e istisnuti dobru,stvara se jedna homogenizirana kultura,masovna kultura dovodi do otuenja,stvara starmalu djece i infantilne odrasle,razara drutveno tkivo ljudi se pretvaraju iu izolirane pojedince.PET GLAVNIH KULTURA UKUSA-1.visoka kultura(likovna umjetnost,glazba,ozbiljna knjievnost),vrlo uska politika,2.via srednja kultura-odnosi se na viu srednju klasu koja nema osobito znanje o visokoj kulturi,3.nia srednja kultura-dominantna kultura ukusa iu SAD-u,4.nia kultura-starija nia klasa,5.kvazi puka,niska kultura-seoska sirotinja.5GLAVNIH TIPOVA CJELOVITE KULTURE-kultura droge i glazbe,kultura komune,politika kultura,religijska kultura,neodadistika kultura. Ova Neodadistika kultura se bavi eksperimentiranjem mjeavinom umjetnikih,drutvenih i politikih ideja.STRUKTUALIZAM-je utjecajan pristup istraivanjima kulture,koji je potekao iz lingvistikih teorija.FERDINAND DE SAUSSURE-SEMIOLOGIJA-smatra se utemeljiteljem semiologije(znanost o znakovima unutar drutva). Ukupnu strukturu jezika Saussure naziva langue i razlikuje je od parola koje se odnose na aktualnu uporabu jezika.Lingvistika ukljuuje ispitivanje parole primjera upotrebe jezika. On istie da ljudi doivljavaju svijet kroz znakove koji imaju odreena znaenja,a ne na izravan materijalni nain.POSTRUKTUALIZAM-je openit izraz kojim se podrazumijeva rad autora Derrida,Lacana .lacan je pokazivao zanimanje za rodne razlike u poecima ljudske povijesti,Derride se bavi znaenjem jezika a Foucault raznim temama..Faucault smatra da je mo klju za razumijevanja nastanka drutva. Postruktualisti odbacuju miljenja da znakovi imaju bilo kakvo vrsto znaenje kao i pretpostavku da pojedinci imaju osjeaj identiteta,oni se slue idejom subjekta.MODERNA KULTURA-TRI SU GLAVNA OBILJEJA-diferencijacija-podrazumijeva razdvajanje razliitih dijelova drutva.,racionalizacija i komodifikacija- kulture ukljuuje pretvaranje kulturnih proizvoda u robu.POSTMODERNIZACIJA-ona obre taj trend-javlja se hiperkomodernizacija-znai da su sva podruja drutvenog ivota postala roba,hiperracionalizacija-podrazumijeva upotrebu racionalizirane tehnologije za proirenje kulture potronje i za njenu privatizaciju,i hiperdiferencijacija je razvoj mnotva razliitih kulturnih oblika u kojima ne dominira nijedan odreeni tip.GLAVNE ODLIKE POSTMODERNIZMA-slom razlike izmeu kulture i drutva,naglasak na stilu na tetu sadraja,brisanje razlike izmeu umjetnosti i popularne kulture,nastanak zbunjenosti u pogledu vremena i prostora,slabljenje metapripovjesti.IDENTITET-TRI KONCEPCIJE IDENTITETA-prosvjetiteljski subjekt,socioloki i postmoderni subjekt.NICOLAI HARTMANN-zapoinje svoj misaoni put gnoseolokog realizma iz kojega se tijekom vremena razvila realistika ontologija.istrauje izvore granice i mogunosti spoznaje.Problem je kljuna rije Hartmannove filozofije.Preuzima problemske sadraje,koji idu kroz stoljea,ali se ne mijenjaju-to su metafiziki problemi.njegova sloboda je veliko metafiziko pitanje osobe. Imaju dvije fronte da je u isti mah sloboda nasuprot zakonitosti bitka i sloboda nasuprot zakonitosti trebanja. VRIJEDNOST KAO BITNOST-Hartmann je miljenja da vrijednosti imaju karakter pravih bitnosti,karakter apsolutnosti i principa pa je i spoznaja koju o njima imamo apriorna spoznaja.On razlikuje materijalnu vrijednost i vrijednosni karakter.materija vrijednosti jest u relaciji prema sebi a o vrijednosnom karakteru rije je kad se kae da vrijednosti imaju bitak po sebi,hartmann razlikuje realni i irealni bitak po sebi. Materija je samo sadrajni lik koji ima vrijednosni karakter.OBRAZOVANJE-je aspekt socijalizacije,ukljuuje stjecanje znanja i uenja vjetinama.ono utjee i na stvaranje uvjerenja i moralnih vrijednosti.TIPOVI KOLA:privatne,dnevne,internat,selektivne gimnazije.Sljedea razlika je dob uenika,neke kole pohaaju pripadnici samo jednoga spola.OBRAZOVANJE LIBERALNA PERSPEKTIVA-Liberalno gledite nije socioloka perspektiva. Za razliku od funkcionalizma,na obrazovanje gleda kroz odnos prema pojedincu,a ne kroz odnos prema drutvu. Glavna svrha je promicanje blagostanja pojedincu i tek neizravno napretka drutva.Liberali gaje nadu da e obrazovanje pripomoi smanjenju nejednakosti.PROGRAM IZOBRAZBE MLADIH-DANN FINN-SKRIVENI MOTIVI YTS-a-prvi cilj smanjiti broj radnika koji pristupaju sindikatima i tako osloboditi pregovaraku snagu radnike klase.izravno smanjuje i plau mladih radnika.JOHAN CLARKE I PAUL WILLIS-prijelaz iz kole u svijet rada. O ni tvrde da je ova nova orijentacija na zanimanje odraz krize profitabilnosti u britanskoj industriji.PHILIP COHEN-socijalne i ivotne vjetine.On smatra da se vri dekvalifikacija radne snage programom izobrazbe.Pri traenju posla traba nekad sakrivati osjeaje a ponekad govorit neistinu.KULTURA I DRUTVENA STRUKTURA-teorija kulture Talcotta Parsonsa sastavni je dio njegovih teorija o drutvu kao cjelini.On je kulturne objekte definirao kao simbolike elemente kulturne tradicije,izraajne simbolene ili vrijednosne obrasce. KULTURA I IDENTITET-kultura je ukupnost naina ivota nekog drutva.lanovi nekog drutva ue i dijele zajedniku kulturu.TIPOVI KULTURA-visoka kultura-pod kulturne tvorevine koje imaju posebno visok status,puka kultura-odnosi se na kulturu obinog svijeta,nastaje u irokim slojevima,autonomna je i neposredno odrava ivot i iskustva naroda,masovna kultura-je proizvod industrijskih drutava,ona je proizvod masovnih medija.neki kritiari smatraju da ona kvari pojedinca i da razara drutveno tkivo.popularna kultura-ukljuuje svaki kulturni proizvod koji cijeni veliki broj obinih ljudi koji ne gaje pretenziju da neto znaju o kulturi.IDENTITET-pojam identita definira se kao osjeaj vlastitosti to se razvija kad se dijete pone diferencirati od roditelja i obitelji i kad zauzima svoje mjesto u drutvu.odnosi se na to to ljudi misle da jesu,to je ono to ih obiljeava.identitet se povezuje s nacionalnom i etikom pripadnou,seksualnom orijentacijom,rodom i klasom. Tri razine identiteta su:pasivni,aktivni i politizirani.TALCOTT PARSONS-OBRAZOVANJE I UNIVERZALISTIKE VRIJEDNOSTI-on je ameriki socijolog koji dokazuje kako kola poslije obitelji postaje arino sredstvo socijalizacije. kola djeluje kao most izmeu obitelji i drutva. U obitelji je status roditelja odreen roenjem. U koli se jednake norme primjenjuju na sve uenike.SUBKULTURA-ZNAENJE STILA-svaka supkultura stvara spektakl i namjera joj je biti zamijeena.Hebdigeov rad je poticajan pokuaj da se razumije znaenje razliitih supkultura i da se serniologija razvija kao socioloko orue.KARL MARX O KULTURI-on je dokazivao da je podrijetlo ljudske kulture drutveno te da kultura ne proistjee izravno iz prirode ili ovjekovih uroenih nagona nego iz njegove proizvodne djelatnosti.