Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja

NACIONALNI ISPITI U TREIM RAZREDIMA SREDNJIH KOLA

Ispitni katalog iz Etike

u kolskoj godini 2007./2008.

veljaa 2008.

2

Struna radna skupina za izradbu ispitnih materijala iz Etike:

dr.sc. Dijana Lozi Leko, Gimnazija A. G. Matoa, Zabok

Kreimir Gracin , prof., X. Gimnazija Ivan Supek, Zagreb

Miljenko estak, prof., Gimnazija dr. Ivana Kranjeva, urevac.

3

SADRAJ

1. UVOD 4 2. SVRHA PREDMETA 4 3. OPI CILJEVI PREDMETA 4 4. POSEBNI CILJEVI OBRAZOVNI ISHODI 5 5. STRUKTURA ISPITA 10 6. VRSTE ZADATAKA 11 6.1.ZADATCI ZATVORENOGA TIPA 11 6.2. ZADATCI OTVORENOGA TIPA 13 7. NAIN VRJEDNOVANJA ISPITNIH DIJELOVA 14 8. TRAJANJE ISPITA 14 9. TEHNIKI OPIS ISPITA 14 10. OGLEDNI PRIMJERAK TESTA 15 10. KLJU ZA ODGOVORE OGLEDNOGA PRIMJERKA TESTA 21 10. LITERATURA 27

4

1. UVOD

Ovaj tekst je Ispitni katalog iz Etike za nacionalni ispit koji e se odrati u svibnju 2008. godine. Svrha ispitnoga kataloga je pomoi nastavnicima, ali i ostalim dionicima nastavnoga procesa, da se upoznaju s pojedinostima nacionalnoga ispita iz Etike. Ispitom iz Etike provjeravat e se kako su i koliko uenici sposobni rabiti znanja i kompetencije koje su stjecali i razvijali tijekom trogodinjega obrazovanja iz ovoga nastavnoga predmeta. U ispitnome katalogu definirana je svrha Etike kao nastavnoga predmeta, te opi i specifini ciljevi iste opisi mjerljivoga ponaanja uenika koje e se provjeravati pisanim ispitom. Nadalje, odreena je struktura ispita i opisane su vrste zadataka koje e se koristiti, s dodatnim pojanjenjem naina bodovanja za svaku vrstu zadatka te tehnikim opisom ispita. Na samome kraju ponuen je i ogledni primjerak testa kako bi se dionicima nastavnoga procesa pruio to jasniji uvid u izgled nacionalnoga ispita iz ovoga predmeta. U dodatnim poglavljima kataloga pojanjeno je kako se uenik moe pripremiti za ispit i koju literaturu moe koristiti.

2. SVRHA PREDMETA

Etika kao nastavni predmet osposobljava uenika:

a) da kroz stjecanje znanja o terminologiji, koncepcijama i problemima etike kao filozofske discipline razvije sposobnost za moralno prosuivanje, etiko argumentiranje i orijentiranje u ivotu,

b) da razvija senzibilitet za moralno ispravno djelovanje, prije svega za suosjeanje s drugima te za potivanje temeljnih vrijednosti: ljudskoga dostojanstva, slobode, tolerancije i pravinosti.

3. OPI CILJEVI PREDMETA

Na kraju trogodinjega obrazovanja iz nastavnoga predmeta Etika uenik:

razumije etiku problematiku unutar povijesti filozofije, razlikuje sustave vrijednosti razliitih misaonih razdoblja, sposoban je smjestiti ih u povijesni kontekst razliitih kulturnih i religioznih tradicija, razlikuje i prepoznaje izvorne etike tekstove

sposoban je analizirati tekst etike problematike te argumentirano, temeljem razumijevanja opih naela etikoga prosuivanja, iskazati vlastiti odnos spram ideja predstavljenih u istome

moe primijeniti apstraktnu etiku argumentaciju razliitih koncepcija na konkretne moralne dileme ili situacije

razumije ljudsko djelovanje kao centralnu kategoriju praktike filozofije, sposoban je promotriti ga ne samo iz etikoga aspekta nego je u stanju razumjeti etike implikacije srodnih podruja; politike filozofije, filozofije prava, socijalne filozofije, antropologije te religijskih uenja

5

moe razlikovati temeljne etike probleme razvitka prirodnih znanosti, posebno biologije, medicine, informacijskih znanosti, te njihov utjecaj na individualni i socijalni ivot

razumije globalne procese industrijalizacije i modernizacije te naraslu potrebu za odgovornou prema prirodi, zbog mijenjanja, degeneriranja i unitavanja bio i ekosustava

temeljem poznavanja etikih naela sposoban je donositi moralne prosudbe o vlastitomu djelovanju, kao i djelovanju drugih, te predlagati etika rjeenja za ispravno i dobro djelovanje

sposoban je dalje razvijati/osvjetavati vlastiti moralni identitet kako bi se lake snalazio u suvremenome svijetu svjetonazorskoga pluralizma

sposoban je suoiti se sa situacijama koje ukljuuju moralne dileme i konflikte te impulzivna rjeenja zamijeniti racionalnim shvaanjem

uenik treba pojasniti, povezati, prosuditi znaenje, moralni smisao vlastite uloge unutar obitelji, kole, odnosa uzajamnoga potovanja prema vrnjacima, drutvenoj zajednici, te ljudskoj zajednici kao cjelini.

4. POSEBNI CILJEVI OBRAZOVNI ISHODI

Posebni ciljevi su jasne i konkretne tvrdnje o konkretnim uenikovim znanjima, vjetinama i kompetencijama. Definirani su koritenjem revidirane Bloomove taksonomije znanja i kognitivnih procesa na razliitim razinama sloenosti kognitivnih procesa (procesa koji se koriste da bi se nauilo pamenje, razumijevanje, primjenjivanje, analiziranje, evaluacija ili kreiranje) te na razliitim razinama znanja (injenino, konceptualno, proceduralno znanje).

Razvrstani su u etiri tematske cjeline koje ne odgovaraju godinama uenja etike, ve predstavljaju sintezu svih programa sistematiziranih prema kljunim podrujima izuavanja. Tematske cjeline su:

1) Savjest i identitet 2) Drutveno okruje i moralna svijest 3) Odnos prema prirodi tehnologiji i znanosti 4) Etika kao filozofija morala

6

Pregled posebnih ciljeva Etike

SADRAJNE CJELINE POSEBNI CILJEVI

(to uenik mora znati, razumjeti i moi uiniti)

1. Savjest i identitet

prepoznati i odrediti pojmove: etika, moral, vrlina,

djelovanje, vrijednosti, volja, moralni osjeaj, moralno

iskustvo, osobnost, moralni identitet

razlikovati sustave vrijednosti, ideale i idole

prikazati u kratkim crtama i prepoznavati povijesne

primjere moralnih uzora ( Sokrat, Franjo Asiki, Albert

Schweitzer)

poznavati Kohlbergovu teoriju o razvitku moralne svijesti

odrediti i razlikovati razine moralne svijesti

pojasniti razliku vrijednosnih i injeninih sudova

pojasniti moralnost kao temeljnu antropoloku znaajku

ovjeka

navesti znaajke, prepoznati i pojasniti pojam savjesti kao

osnovu moralnoga identiteta, prepoznati razliite aspekte

djelovanja u skladu sa savjeu, teoloki (razjasniti etike

postulate razliitih religija), antropoloki (razjasniti

probleme egzistencije ovjeka u smislu nedovrenosti

ovjeka, otvorenosti i vjenog traganja za smislom,

slobode i njezinih granica), socioloki (pojasniti, analizirati

moralnu svijest ili savjest iz aspekta uzajamnih odnosa u

nekoj zajednici)

analizirati konflikte savjesti, konflikte normi i vrijednosti

objasniti znaaj samorefleksije u Sokratovoj etici

prepoznati i objasniti osnovne etike misli grkih i

kranskih mitova i legendi

analizirati etiko odreenje borbe izmeu dobra i zla u

grkoj mitologiji i bajkama

prepoznati bitne karakteristike i objasniti utjecaj razvitka

znanja i moi na etiko shvaanje i moralno djelovanje

ovjeka (Prometej, Faust)

usporediti i objasniti problem opega vaenja i

utemeljenja vrijednosti, moralnih naela i normi

razlikovati deskriptivnu i normativnu etiku, (etiki i

7

normativni relativizam te kategoriki imperativ, zlatno

pravilo)

odrediti i objasniti razliku izmeu etikoga egoizma (kao

opega naela djelovanja: hedonizam, utilitarizam) i

psiholokoga egoizma

odrediti i objasniti savjest kao prethodnu i naknadnu

(grinja savjesti)

navesti i objasniti razliite oblike povrede savjesti, zbog

neznanja, nesagledavanja posljedica djelovanja ili

namjernoga proputanja djelovanja

2. Drutveno okruje i moralna svijest

prikazati u kratkim crtama i izvesti zakljuak o vanosti

moralno ureenih i normiranih meuljudskih odnosa

(socijalnih institucija), objasniti granice prirodnoga stanja

i apsolutne slobode (Hobbes)

kategorizirati razliite uzroke sukoba u meuljudskim

odnosima kao psiholoke (predrasude i diskriminacija),

ekonomske (konzumerizam i ekonomsko natjecanje),

politike (zlouporaba moi i autoritarizam), moralne

(moralna iskljuivost i netolerantnost), religiozne (vjerska

nesnoljivost) te objasniti etike vrijednosti demokracije i

ljudskih prava, suivota i pluralizma etikih i politikih

orijentacija u modernom drutvu

interpretirati konflikt izmeu egoizma pojedinanih

interesa i opega dobra

objasniti razliite aspekte slobode (sloboda od i sloboda

za)

odrediti i objasniti osnovne moralne i etike postavke:

kranstva (katolicizam, protestantizam, pravoslavlje),

idovstva, islama, hinduizma, budizma i konfucijanizma

analizirati tekstove iz razliitih religijskih tradicija

prepoznati i opisati zlatno pravilo u razliitim kulturama

objasniti i etiki procijeniti vanost ideje ekumenizma

analizirati etiko utemeljenje ljudskih prava

navesti razliite vrste ljudskih prava

odrediti i analizirati osnovne razlike izmeu prava i morala

prepoznati bitne karakteristike i objasniti vanost

ureenja pravne drave

8

objasniti Platonovu ideju pravednosti

objasniti razliku moralnoga i politikoga odreenja

pravednosti, objasniti odnos pravednosti i demokracije

objasniti sofistiko razlikovanje prirodnoga i pozitivnoga

prava

objasniti problematiku paternalizma u politikim odnosima

pojasniti osnovne ideje politike filozofije kroz analizu

teorijskih shvaanja Platona, Aristotela, Machiavellija,

Morusa, Hobbesa, Lockea i Rawlsa

objasniti shvaanje pojma pravednosti unutar

kranskoga socijalnoga nauka

3. Odnos prema prirodi, tehnologiji, znanosti

navesti, prepoznati, objasniti osnovne termine u sklopu

ove sadrajne cjeline i njihove meusobne odnose

(antropocentrizam, biocentrizam, etiku znanosti,

biotehnologiju, gensku manipulaciju, prirodu, tehnologiju,

ekoloku etiku, eugeniku, genom, genetiku, gensku

terapiju, kloniranje, genetiko inenjerstvo, medicinsku

etiku, pobaaj, doniranje organa, donore, eutanazije

prepoznati i usporediti koncepcije antropocentrizma i

biocentrizma

opisati i identificirati osnovne etike probleme u

koncepcijama antropocentrizma i biocentrizma npr.

odgovornost znanstvenika za ukupan sustav prirode

objasniti naela Jonasove etike odgovornosti, etike straha

i etike budunosti

argumentirati vanost moralne odgovornosti znanstvenika

i politikih subjekata u uvjetima nesagledivosti posljedica

tehnolokoga razvoja

prikazati u kratkim crtama odnose ovjeka prema

biotehnolokim rezultatima, izvesti mogue moralne

posljedice iz primjene eugenike, genetskog inenjerstva,

genske terapije

opisati i identificirati osnovne moralne probleme koji

nastaju na medicinskom podruju (eutanaziju, pobaaj,

9

odravanje pacijenta na ivotu, presaivanje organa,

paternalizam, autonomiju bolesnika)

odrediti i opisati osnovna tematska podruja (odnos

lijenik - pacijent, pravo na ivot, dostojanstvo osobe,

biomedicinska istraivanja, etike kodekse i zakletve)

objasniti moralne norme u sustavu zdravstva, smisao i

sadraj Hipokratove prisege

analizirati tekstove razliitih koncepcija odnosa ovjek -

priroda (Bacon, Descartes, poglavica plemena Seattlea)

4. Etika kao filozofija morala

prepoznati i odrediti filozofske pojmove (etika, moral,

udoree, moralno djelovanje, deontoloka etika,

teleoloka etika konzekvencijalistika etika,

eudaimonistika, utilitaristika, hedonistika etika, etika

dobra i etika ispravnoga djelovanja, dunost, praktika

filozofija, zlatno pravilo, kategoriki imperativ, krepost,

etike i dijanoetike kreposti, dobro najvie dobro,

moralna autonomija i heteronomija)

razlikovati i navesti razliite, nefilozofske oblike moralne

refleksije: mitske, knjievne, religijske

razlikovati i navesti razliite vidove morala: subjektivni

(savjest, krepost, izbor moralnih naela i normi) i

objektivni (obiajnost, tradicija, autoriteti, sustavi

vrijednosti, osnova vaenje pravnih politikih i drugih

normi neke zajednice)

analizirati temeljne tekstove svjetske etike batine i

njihove autore: Aristotel, Kant, Konfucije, Stari i Novi

zavjet

analizirati problem utemeljenja dobra i pojam najviega

dobra u etici, objasniti Mooreovu 'naturalistiku

pogreku', te interpretirati von Wrightovu analizu pojma

dobro

razlikovati pojmove moralno, nemoralno, amoralno,

normativna etika, deskriptivna etika i metaetika, te

razlikuje opu etiku od primijenjenih etika razliitih

podruja kao to su medicinska etika, profesionalna etika,

etika zatite okolia i sl.

10

pojasniti razlike izmeu etikoga kognitivizma i

nonkognitivizma; preskriptivizma, emotivizma i

intuicionizma

poznavati, analizirati osnovne pojmove, teorije i teorijska

uporita etikih uenja Sokrata, Aristotela, kranske

etike, Kanta te suvremene etike Habermasa (etika

diskursa, konsenzualna teorija istine)

5. STRUKTURA ISPITA

Ispit iz predmeta Etika obuhvaa sadraje trogodinjega gimnazijskoga obrazovanja iz ove oblasti i jednak je za sve uenike gimnazijskoga programa. Ispit obuhvaa etiri tematske cjeline odreene u prethodnome poglavlju (savjest i identitet, drutveno okruje i moralna svijest, odnos prema prirodi, tehnologiji i znanosti, etika kao filozofija morala). Ispitivat e se injenina, konceptualna te proceduralna razina znanja na razliitim razinama kognitivnih procesa (pamenje, razumijevanje, primjenjivanje, analiziranje, evaluiranje i kreiranje). Ispit je podijeljen na dvije ispitne cjeline. Tablica 1.

ISPITNE CJELINE Vrste zadataka Razina znanja

injenino znanje

konceptualno znanje

I. DIO ISPITA o zadatci zatvorenoga tipa

o zadatci dopunjavanja i kratkih odgovora

proceduralno znanje

II. DIO ISPITA o esej

proceduralno znanje

U drugome dijelu ispita uenici trebaju sastaviti krai tekst (do 450 rijei) na temelju ponuenoga teksta ili tekstova. Tekstovi mogu biti etiki (odlomci iz filozofske literature) ili nefilozofski (novinski ili sl.). Tekstovi e biti popraeni pitanjima koja trebaju biti i smjernice za pisanje sastavka.

11

Tablica 2. PRVI DIO TESTA TEMATSKE CJELINE

Savjest i identitet

Drutveno okruje i moralna svijest

Odnos prema prirodi, tehnologiji i znanosti

Etika kao filozofija morala

Zastupljenost pojedinih cjelina

20% 30% 20% 30%

Trajanje 30 minuta

BODOVI

30 bodova 50% od ukupnog broja bodova

Tablica 3. DRUGI DIO TESTA Ispitne cjeline Mogue je ispitivanje svih navedenih

tematskih cjelina.

Vrsta zadataka Zadatak esejskoga tipa

Trajanje: 60 minuta

BODOVI 30 bodova 50% od ukupnog broja bodova

6. VRSTE ZADATAKA

6.1.Zadatci zatvorenoga tipa

1. Zadatci viestrukoga izbora Zadatci viestrukoga izbora sastoje se od upute, osnove i etiriju ponuenih odgovora. Jedan je odgovor toan. Primjer U sljedeem zadatku samo je jedan odgovor toan. Na listu za dogovore uz redni broj zadatka oznaite slovo tonoga odgovora. Hedonistika, ali i utilitaristika etika dobro odreuje kao: A. krepost B. ugodu C. dunost D. ljubav

12

2. Zadatci alternativnoga izbora Zadatci alternativnoga izbora sastoje se od pitanja ili tvrdnje za koju uenik treba utvrditi je li tona ili ne. Primjer Odredite je li navedena tvrdnja tona (T) ili netona (N). Na listu za odgovore uz redni broj zadatka obiljeite znakom X slovo tonoga odgovora. Aristotel je rekao: Dobro je ono emu sve tei. T N 3. Zadatci povezivanja i sreivanja U ovoj vrsti zadatka podaci su grupirani u dvije skupine, a od uenika se trai da ih smisleno povee u cjeline prema navedenome kriteriju. Primjer: U slijedeem zadatku svakome pojmu u lijevome stupcu moete pridruiti samo jedan pojam iz desnoga stupca. Na listu za odgovore trebate uz broj koji oznaava pojam u lijevome stupcu obiljeiti znakom X slovo tonoga odgovora iz desnoga stupca.

Povei istoznane pojmove.

1. etika A. htijenje 2. savjest B. moralna filozofija 3. vrlina C. moralna svijest 4. moral D. zabrana

E. udoree F. krepost

4. Zadatci viestrukih kombinacija Zadatci viestrukih kombinacija sastoje se od upute, osnove i est ponuenih odgovora meu kojima uenik treba odabrati dva koja su tona. Primjer: Kantova etika je: a) hedonistika b) formalistika c) eudaimonistika d) deontoloka e) utilitaristika

13

6.2. Zadatci otvorenoga tipa

1. Zadatci dopunjavanja U zadatcima dopunjavanja uenik treba dovriti reenicu upisivanjem pojma koji nedostaje. Primjer: Koncepcija prema kojoj je ovjek unutar ivoga svijeta jedini predmet etikoga interesa i moralne skrbi, naziva se _____________________. 2. Zadatci kratkih odgovora U zadatcima kratkih odgovora uenik na pitanje odgovara s nekoliko rijei ili jednostavnom reenicom. Primjer: Iz koje ideje Platon u svome djelu Drava izvodi idealnu svrhu politike vladavine? ____________________________________________________________________ 3. Zadatci produenih odgovora U zadatcima produenih odgovora uenik na pitanje treba odgovoriti sloenom reenicom ili sa vie njih. Primjer: Objasnite razliita znaenja pojma dobra G. H. von Wrighta, i navedite odgovarajue primjere za svako od njih.

A. hedonistiko dobro _____________________________________ B. utilitarno dobro _____________________________________ C. ljudsko dobro _____________________________________

4. Zadatak esejskoga tipa U zadatku esejskoga tipa uenik treba napisati strukturiran tekst (sa uvodom, sredinjim dijelom i zakljukom). Esej je ograniene duljine (od 400 do 450 rijei). Na temelju ponuenoga teksta uenik dobiva smjernice za pisanje sastavka. Primjer je dan u oglednome ispitu.

14

7. NAIN VRJEDNOVANJA ISPITNIH DIJELOVA

Prvi dio ispita U prvome dijelu ispita bit e do 30 zadataka zatvorenoga i otvorenoga tipa. Svaki toan odgovor donosi po jedan bod. Ukupan broj bodova je 30. Drugi dio ispita Drugi dio ispita je zadatak esejskoga tipa koji donosi 30 bodova. Za ovakav tip zadatka izrauje se ljestvica za ocjenjivanje u kojoj se svaki segment zadatka promatra odvojeno, prema unaprijed odreenim kriterijima. Zadovoljavanje svakoga kriterija nosi odreeni broj bodova. Uz ljestvicu za ocjenjivanje izrauje se i model odgovor (primjer dobroga odgovora) te to vie primjera koji ne odgovaraju model odgovoru (ove primjere potrebno je prikupiti probnim testiranjem ovakvoga zadatka). Svaki esej ispravljat e barem dva ocjenjivaa uz moderiranje od strane lanova strune radne skupine. Ako esej ukazuje na izostanak znanja i razumijevanja zadane teme te ako je nejasan i nekoherentan uenik dobiva 0 bodova. Gramatike se pogrjeke ne e negativno bodovati. Iznimke su sluajevi kada ovakve pogrjeke reflektiraju nepoznavanje kljunih pojmova iz ovoga nastavnoga podruja.

8. TRAJANJE ISPITA

Ispit traje 90 minuta bez prekida. Za rjeavanje prvoga dijela ispita predvieno je 30 minuta a za zadatak esejskoga tipa 60 minuta.

9. TEHNIKI OPIS ISPITA

Uenici dobivaju ispitni materijal koji se sastoji od dvaju ispitnih knjiica, lista za odgovore za prvi dio testa te lista za koncept i lista za istopis za drugi dio testa. Doputeno je pisati, ispravljati odgovore i ponovno pisati po ispitnim knjiicama, ali na listu za odgovore i listu za istopis to se ne smije initi. List za odgovore za prvi dio ispita obrazac je u kojemu uenik tone odgovore na zadatke zatvorenoga tipa oznaava znakom X u kvadratiima ispod slova ili brojeva, a za zadatke otvorenoga tipa upisuje odgovore na za to predvieno mjesto. Pribor Na ispitu uenici smiju koristiti samo pribor za pisanje, i to plavu ili crnu kemijsku olovku ili naliv-pero.

15

10. OGLEDNI PRIMJERAK TESTA

Prvi dio ispita

I. Zadatci viestrukoga izbora

UPUTA: U sljedeim zadatcima samo je jedan odgovor toan. Na listu za odgovore trebate obiljeiti znakom X samo jedan od etiriju ponuenih odgovora. Toan odgovor donosi 1 bod, a netoan 0 bodova. 1. Grka rije ethos znai:

A. dobro B. etika C. moral D. ud

2. Grka rije synoida znai svjedok. Rije syneidesis, koja je izvedena iz prethodne, znai: A. porota B. savjest C. presuda D. pravednost 3. Mit o Edipu govori o ivotu obiljeenom: A. slobodnom voljom B. prkosom C. sudbinom D. kukavilukom 4. Liberalistiko shvaanje prirodnoga prava izvodi se iz: A. vjenoga Bojega zakona B. opega dobra C. prirodnoga stanja D. tijeka i smisla povijesti 5. U suvremenome potroakome drutvu ljudsko djelovanje, kao i proizvodi, trebaju biti podvrgnuti naelu funkcionalnosti. To je stanje najblie etikoj koncepciji: A. intuicionizma B. emotivizma C. eudaimonizma D. utilitarizma

16

6. Prema budistikoj etici kroz etiri plemenite istine dolazimo do dobroga ivota rjeavajui se: A. vlasti B. moi C. patnje D. nepravde 7. Mislilac koji je smatrao da se vladar mora baviti samo ratom, vojnim pravilima i stegom, odrati svoj ivot i vlast, te izveo opravdanje nasilja kao sredstva odranja, jest: A. Konfucije B. Machiavelli C. Muhamed D. Aristotel 8. Koja religijska tradicija stavlja naglasak na politiko uenje? A. kranstvo B. konfucijanizam C. budizam D. taoizam 9. Koji od stupova islama odgovara kranskoj ideji solidarnosti? A. salat B. savm C. zekat D. had

10. Etiku koncepciju H. Jonasa odreujemo kao etiku: A. odgovornosti B. skrbi C. kreposti D. koristi 11. Prema intuicionizmu kao metaetikoj teoriji dobro jest odredba koja je: A. emotivno prihvaena, osjeajno odobrena B. utemeljena na osjeaju zadovoljstva, ugodi C. neposredno shvaena, jasna sama po sebi D. odreena prema dunosti, voljno djelovanje 12. Prema Kantu volji zakone propisuje: A. iskustvo B. um C. sklonost D. intuicija

17

13. Etika dunosti sistematizira se kao: A. deskriptivna B. deontoloka C. relativistika D. teleoloka 14. Utilitarizam je etika: A. dobra B. skrbi C. vrlina D. diskursa 15. Stav: Svatko ima subjektivna naela moralnosti i ona se kao takva trebaju uvaavati kao moralna. svojstven je: a) amoralizmu b) moralizmu c) etikom relativizmu d) intuicionizmu

18

Zadatci povezivanja i sreivanja

UPUTA: U sljedeim zadatcima svakomu pojmu iz lijevoga stupca moete pridruiti samo jedan pojam iz desnoga stupca. Na listu za odgovore trebate uz broj koji oznaava pojam u lijevome stupcu obiljeiti znakom X slovo tonoga odgovora iz desnoga stupca. Svako tono povezivanje donosi 1 bod, a potpuno tono rijeen zadatak donosi 4 boda. 16. Formulacijama etikih uenja pridruite mislioce koji ih predstavljaju.

1. Vrlinu se ne moe poduavati.

A. Platon

2. Moralni poredak temelji se na umjerenosti, hrabrosti, pravednosti, mudrosti.

B. Aristotel

3. Djelovanje u skladu s etikim i dijanoetikim vrlinama. C. Sokrat

4. Djelovanje voeno hedonistikim raunom. D. Augustin

E. Buddha

F. Bentham

17. Mislima pridruite njihove autore. 1. Svoje propise odredit u po svojim silama i znanju na korist bolesnika i titit u ga od svega to bi mu moglo koditi ili nanijeti nepravdu.

A. Platon

2. Onaj pak tko se ne moe zdruivati ili mu nita ne treba zbog samodostatnosti, taj i nije nikakav dio grada, te je ili zvijer ili bog.

B. Hipokrat

3. Jedina svrha vladara mora dakle biti u tome da odri svoj ivot i svoju vlast...

C. Trasimah

4. uj dakle: ja tvrdim da pravedno nije nita drugo nego korist jaega.

D. Machiavelli

E. Aristotel

F. Morus

19

II. Zadatci dopunjavanja i zadatci kratkih odgovora

UPUTA: U sljedeim zadatcima dopunite reenicu pojmom koji nedostaje ili kratko odgovorite na postavljeno pitanje. Toan odgovor donosi 1 bod, a netoan 0 bodova. 18. Svojim rijeima objasni razlog razdiobe vlasti u demokratskim dravama. ________________________________________________________________ 19. to propisuje normativna etika? _______________________________________________________________ 20. to je eugenika? ________________________________________________________________ 21. Svojim rijeima izrazi Kantov kategoriki imperativ. ________________________________________________________________ 22. Govori li Sokratu unutarnji glas to treba initi ili to treba izbjei? ________________________________________________________________. 23. Na kojemu se naelu medicinske etike temelji lijenikovo potivanje odluke pacijenta koji kao Jehovin svjedok odbija transfuziju krvi? ________________________________________________________________ 24. Proitaj navedeni citat. Zemlja ne pripada ovjeku. ovjek pripada zemlji. To dobro znamo. Sve je u meusobnoj vezi, kao to je porodica sjedinjena krvlju. Sve je povezano. Nije ovjek tvorac tkanice ivota, ve samo vlakno u njoj. Svojim rijeima objasni zato je stajalite koje iznosi indijanski poglavica biocentriko? ___________________________________________________________

20

2. dio ispita Ovaj zadatak donosi 30 bodova. Paljivo proitajte navedeni tekst. Prema ponuenim smjernicama, oblikujte esej s jasnom strukturom: 1. uvodnim dijelom (postavljanjem teze ili hipoteze) 2. sredinjim dijelom (analizom i argumentacijom) 3. zakljukom kao sintezom prema dolje navedenoj uputi. Tekst treba sadravati izmeu 450 i 500 rijei. Kad zavrite s pisanjem, izbrojite i napiite broj rijei na list za istopis. Neitki eseji bodovat e se s nula (0) bodova. Pogrjeke u pisanju strunih naziva i vlastitih imena donose negativne bodove. U svome dijalogu Protagora Platon tumai mit o Prometeju te kae kako su bogovi stvorili ovjeka i sve druge ivotinje, ali je Prometeju i njegovom bratu Epimeteju ostavljeno da ih obdare razliitim osobinama. Tako je Epimetej sva fizika svojstva darovao ivotinjama te ih opskrbio za opstanak, za ovjeka pak, ne ostade nita. Tada se Prometej dosjeti i podari im vatru i druga civilizacijska znanja. A kad su ih htjeli izvesti na svijet (smrtne rodove), naredie Prometeju i Epimeteju da ih opreme i svakome podijele snagu kakva mu pristaje. No Prometeja je Epimetej molio doputenje da on izvri podjelu. 'Kad ja izvrim podjelu', ree, 'ti pregledaj!'. Nagovorivi ga tako stane dijeliti. Kod diobe jednima je davao snagu bez brzine, a slabije je opremao brzinom. Jedne je oruao, a za druge, dajui im prirodu bez oruja, smiljao je neku drugu mo za spas. () No kako Epimetej nije bio ba mudra glava, potroi neopazice sva sredstva na nerazumne ivotinje () Naavi se u neprilici, kakav bi spas naao ovjeku, Prometej ukrade Hefestu i Ateni vjetu mudrost zajedno s vatrom ta bez vatre nitko je nije mogao stei niti korisnom uiniti - i tako je eto nadario ovjeka. ()Otada se ovjek lako snalazi u ivotu. Prometeja, kako se pripovijeda, stie kasnije kazna za krau. Smjernice za pisanje eseja 1. Objasnite simboliki smisao Prometejeva dara i mogue razloge Prometejeve kazne. 2. Objasnite pojam boanske moi, te ovjekovo nastojanje da dosegne boansku mo 3. Obrazloite i navedite primjere koje danas moemo smatrati ostvarivanjem prometejskoga sna o ljudskoj moi. 4. Jesu li u ostvarenju ovoga sna sva sredstva doputena? Odredite i obrazloite na emu se temelje granice dopustivosti ako ste ih postavili, ako ih niste postavili obrazloite implikacije takvoga stajalita. 5. Zakljuak oblikujte kao odgovor na problem odgovornosti ljudske vrste u situaciji njegove narasle moi nad prirodom.

21

10. KLJU ZA ODGOVORE OGLEDNOGA PRIMJERKA TESTA

I. dio ispita

1.D 2. B 3. C 4.C 5.D 6. C 7.B 8. B 9.C 10. A 11. C 12. B 13. B 14. A 15. C 16. 1C, 2A, 3B, 4F 17. 1B, 2E, 3D, 4C 18. Mogui odgovori: Razlog razdiobe vlasti je sprjeavanje njezine zlouporabe (od onih kojima je ta vlast dana). Razdioba vlasti postoji zbog nepovjerenja bilo prema ovjeku, bilo prema skupini, da e djelovati za dobro onih nad kojima vlada nakon to dobije tu mo. Razdioba vlasti postoji da bi jedna vlast drugu kontrolirala, a u svrhu sprjeavanja zloupotrebe svake pojedine. Razlog razdiobe vlasti jest sprjeavanje tiranije, koncentracije moi. 19. Normativna etika propisuje moralne norme, stajalita (kako se trebamo ponaati, kako trebamo postupati), pravila ponaanja. 20. Eugenika je - znanost koja se bavi unaprjeivanjem nasljednih kvaliteta rase ili uzgoja. (moe i: ...unaprjeivanjem nasljednih kvaliteta ljudi, ...kontroliranom promjenom nasljednih kvaliteta...

22

- poboljanje genetskih svojstava populacija i rasa - realizacija reproduktivnih elja i zahtjeva pojedinaca bez obzira na njihove genetske predispozicije i svojstva Kao toni odgovori uvaavaju se i oni koji opisuju eugeniku kao praksu. - odgovor treba pogaati smisao, a ne nuno i tekst navedenih definicija. 21. Interpretacija bilo koje od varijanti kategorikoga imperativa. Prema drugom umnom biu ne treba nikada postupati kao prema sredstvu, ve uvijek kao prema svrsi. - sve tone interpretacije koje se osnivaju na naelu poopavanja. 22. Sokratu unutarnji glas govori samo ono to treba izbjegavati (govoriti ili initi). 23. Temelji se na naelu autonomije. 24. Poglaviino je stajalite biocentriko jer je ovjek u potpunosti shvaen kao dio prirode (a ne kao bie jednim svojim dijelom iz nje izdvojeno i njoj nadmono). Poglaviino stajalite je biocentriko jer se osniva na doivljaju meusobne povezanosti sve prirode i ovjeka kao njezinog dijela (a ne ovjeka odvojenoga od prirode). ...zato to je u sreditu poglaviinoga razmatranja cjelina prirode uzeta kao oduhovljena, iva (a ne kao neivi predmet).

23

KLJU ZA OCJENJIVANJE ESEJA

Kriteriji za vrjednovanje eseja su:

1. adekvatna uporaba pojmova 2. argumentacija 3. adekvatnost primjera i citata 4. kompozicija 5. gramatika.

Nain vrjednovanja prikazan je u sljedeim tablicama.

Adekvatna uporaba pojmova (razumijevanje kljunih pojmova) KLJUNI POJMOVI: 1. Simboliki smisao Prometejeva dara 2. Prometejeva kazna 3. Prometejski san 4. Boanska mo 5. Odgovornost Svaki pojam se boduje zasebno prema priloenoj ljestvici. (Za ocjenjivae e biti navedeni primjeri za svaki od navedenih kriterija.) 0 bodova - Uenik/ica u eseju uope ne odreuje traene pojmove, ili pokazuje neznanje i nerazumijevanje traenih pojmova. (odreenje pojma koje nalazimo u uenikovome eseju je posve pogreno (npr. Prometejev dar je vatra). 1 bod Uenik/ca u eseju pokazuje poznavanje pojma odreujui ga (definicijom ili povezivanjem s osnovnom milju iz teksta), ali ga dalje ne pojanjava, ili je pojanjenje posve ili djelomino pogreno (npr. Prometejski san je ovjekova tenja da ovlada prirodom) 2 boda - Uenik/ca u eseju pokazuje poznavanje pojma odreujui ga (definicijom ili povezivanjem s osnovnom milju iz teksta), pojanjava ga svojim rijeima na nain da se u njegovome objanjenju ne moe se pronai nita to bi upuivalo na pogrjeno razumijevanje pojma).

24

Argumentacija 1. Obrazlaganje i navoenje primjera koje danas moemo smatrati ostvarivanjem prometejskoga sna o ljudskoj moi. 2. Odreivanje i obrazlaganje granica dopustivosti ako su postavljene, ako nisu, obrazloenje implikacija takvog stajalita. 3. Odgovor na problem odgovornosti ljudske vrste u situaciji njegove narasle moi nad prirodom. Svaki se imbenik argumentacije boduje zasebno prema priloenoj ljestvici. (Za ocjenjivae e biti navedeni primjeri za svaki od navedenih kriterija.) 0 bodova - Uenik/ica u eseju uope ne objanjava zadane probleme. 1 bod Uenik/ca u eseju nudi nedoreeno objanjenje problema, ali ga dalje ne pojanjava, ili je pojanjenje posve ili djelomino pogreno. 2 boda - Uenik/ca u eseju pojanjava problem svojim rijeima na nain da se u njegovome objanjenju ne moe se pronai nita to bi upuivalo na pogrjeno razumijevanje problema, no objanjenje ostaje na razini zadanih tekstova (argumenti izvedeni samo ponavljanjem dijelova ponuenih tekstova). 3 boda - Uenik/ca u eseju sustavno razrauje problem odabranim argumentima (koji prelaze okvire onoga to je reeno u samim tekstovima).

Adekvatnost primjera i citata (ocjenjuje se u cjelini) 0 bodova - Primjera ili citata u eseju nema ili su irelevantni za zadanu temu. 1 bod - Primjeri ili citati djelomino potkrepljuju argumentaciju. 2 boda - Primjeri ili citati adekvatno potkrepljuju argumentaciju.

25

Kompozicija

1. Postavljanje problema 2. Razrada problema 3. Zakljuak

Svaki se element kompozicije boduje zasebno prema priloenoj ljestvici. (Nije nuno da se elementi u eseju pojavljuju navedenim redoslijedom.) Postavljanje problema 0 bodova Uenik/ica u potpunosti pogreno razumije smjernice i temu eseja, te na njih nije odgovorio. 1 bod Uenik uoava problem, ali je njegova formulacija pojednostavljena (nije na dovoljnoj razini openitosti - banalizirana je, svodi razinu ponuenih tekstova na razinu koja ne ukljuuje poznavanje tekstova, terminologije, koncepcija ) ili je neprecizna (na previsokoj razini apstrakcije, postavlja problem preopenito ne vezuje ga uz ponuene tekstove, niti uz neku drugu koncepciju. 2 boda Uenik/ica uoava problem, njegova formulacija je precizna i primjerena zahtjevima eseja (smjernicama i temi), ukazuje na poznavanje terminologije, razumijevanje zadanih tekstova i koncepcija, odreena je svrha rasprave u kojem e smjeru cijela daljnja rasprava ii. Razrada problema (ocjenjuje se u cjelini) 0 bodova Uenikova razrada ne slijedi iz postavljenog problema, zapada u protuslovlje a ne primjeuje to u daljnjoj argumentaciji. 1 bod Uenikova razrada slijedi iz postavljenoga problema, ali je pojednostavljena (preuska) ili neprecizna (preiroka). 2 boda - Uenikova razrada slijedi iz postavljenoga problema, obuhvaa sve implikacije koje iz njega slijede (u skladu sa smjernicama za pisanje eseja). Zakljuak 0 bodova Zakljuka nema ili ne proizlazi iz razrade postavljenoga problema. 1 bod Zakljuak slijedi iz razrade postavljenoga problema, ali je pojednostavljen i neprecizan. 2 boda Zakljuak slijedi iz razrade postavljenoga problema, navedene su i objanjene posljedice koje iz nje slijede. Uenik uzima u obzir sve kljune argumente iz razrade te oblikuje svoj sud ili dvojbu.

26

Gramatika struni nazivi (pisanje i uporaba), osobna imena, konstrukcija reenica 0 bodova Konstrukcije reenica su uglavnom nejasne. 1 bod - Konstrukcije reenica su uglavnom jasne. 0 bodova Neispravno pisanje i uporaba strunih naziva. 1 bod - Ispravno pisanje i uporaba strunih naziva. (sva) 0 bodova Neispravno napisano osobno ime. 1 bod - Ispravno napisana osobna imena. (sva)

27

10. LITERATURA

Svi udbenici iz Etike odobreni od strane Ministarstva. NAPOMENA: Nastavnici biraju dodatnu literaturu prema zahtjevima obrazovnih ishoda.