SVEUČILIŠTE U ZADRU

Odjel za geografiju

Etnički sastav SAD-a

(seminarski rad)

Mentor: Student:

Doc.dr.sc. Vera Graovac-Matassi Marko Obradović

Zadar

Ožujak, 2013

1

Sadržaj1. Uvod.....................................................................................................................................................3

2. Sastav stanovništva SAD-a...................................................................................................................4

2.1. Povijest naseljavanja......................................................................................................................4

2.2. Prirodni prirast multikulturalne države..........................................................................................5

3. „Etničke grupe“....................................................................................................................................6

4. Zaključak..............................................................................................................................................9

5. Izvori...................................................................................................................................................10

6. Literatura............................................................................................................................................10

2

1. UvodSjedinjene Američke Države su savezna republika smještena u središnjoj Sjevernoj

Americi. Prostire se od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu. Graniči na kopnu s

Kanadom, na sjeveru i Meksikom na jugu, a morsku granicu dijeli s Rusijom na zapadu i

posjeduju skup teritorija širom svijeta. Država se sastoji od 50 saveznih država, koje imaju

lokalnu autonomiju u skladu s federalnim sustavom. (URL1)

Prvi su stanovnici Sjevernu Ameriku naselili prije 20.000 godina. Od tih prastanovnika

potječu današnji američki Indijanci. Kolonijalizacija Amerike se odvijala u nekoliko valova.

Prvi koji su došli su bili Španjolci na Floridu, na obale Meksičkog zaljeva i Kaliforniju.

Poslije njih dolaze Englezi, Škoti, Irci, Nizozemci i Francuzi. Slijede Skandinavci, Nijemci te

Talijani, Poljaci, Južni Slaveni i Azijati.

Prema popisu iz 2010. SAD oko 315.670.000 stanovnika. (URL1)

Cilj ovog seminara je objasniti multikulturalni sastav SAD koji se po osnovnoj

strukturi sačinjava od pet etničkih grupa koje će se objasniti u sljedećem sadržaju.

Za izradu ovoga semnara korištena je određena literatura i postojeći internetski izvori.

3

2. Sastav stanovništva SAD-aPrema procjeni popisa stanovništva koji je proveden 2010. SAD ima približno

315.670.000 stanovnika. (URL2)

Većina Amerikanaca potječe od bijelih Europljana, njih oko 69%. U novije vrijeme

broj bijelaca se smanuje, zbog sve manjeg useljavanja iz Europe. Većina bijelih Amerikanaca

podrijetlom su Nijemci (15,2%), Irci (10,8%), Englezi (8,7%), Talijani (5,6%) te Skandinavci

(3,7%). Također, mnogo ih je slavenskog podrijetla, većinom poljskog, ruskog te hrvatskog.

Latinoamerikanci čine 13% populacije SAD-a. Većinom su to imigranti iz Meksika te

Središnje i Južne Amerike. Meksikanci čine 7,3% stanovništva te se očekuje kako će u

budućnosti njihov broj značajno rasti.

Oko 12,9% stanovništva čine Afroamerikanci ili ljudi crne rase. Ekonomskim

migracijama rašireni su po cijelom SAD-u, ali najviše ih je na jugu zemlje. (URL3)

Amerikanaca azijskog podrijetla, uključujući domorodačko Havajsko stanovništvo,

ima manje od 4%. Većina ih je koncentrirana na Havajima te na zapadnoj obali. To su

većinom imigranti s Filipina, iz Kine, Indije, Vijetnama, Južne Koreje i Japana.

Indijanci starosjedioci čine 1% stanovništva, a oko 35% ih živi u rezervatima.

Slika1. Grafički prikaz sastava stanovništva SAD-a (prema podacima 2007.)

Izvor: http://www.google.hr/imgres?hl=hr&bi

2.1. Povijest naseljavanja Povijest Sjeverne Amerike stvarana je tisućama godina čiji prastanovnici su razvijali

različite napredne civilizacije i kulture koje su međusobno trgovale i ratovale u prostranim

ravnicama i riječnim dolinama sjeveroameričkog kontinenta. No u kratkom periodu (oko 350

godina), europski doseljenici osvojili i kolonizirali sjeveroamerički kontinent od jedne do

druge obale i osnovali dvije nezavisne države: Sjedinjene Američke i Kanadu. Kako je

4

tendencija europskog „šovinizma“ i „pohlepnog „centralizma prema ne samo ovome

kontinentu rasla, sve se više doseljenika, pa i sve do nedavno (što i čine danas) naseljavalo je

područje u velikim migracijskim valovima ovaj dio svijeta. (URL4)

Podaci o prvim stanovnicima ovoga sjevernoameričkog kontineta datiraju još od oko

20 tisuća godina prije Krista. Prvi su stanovnici bili lovci sakupljači koji su živjeli ovisno o

području gdje više bilo hrane. Oko 5.000 godina prije Krista pojavljuju se prvi zemljoradnici

koji uzgajaju pšenicu i druge kulture na jugozapadu SAD-a. U devetom stoljeću dolaze

Vikinzi, potom slijede važni datumi kao što je 1492. godina kada je Kolumbo otkrio Europi

ovaj dio Zemlje. Godine 1607. u Jamestownu (Virginia) osnovana je prva trajna

europska kolonija u Sjevernoj Americi. Već 1625. Nizozemci osnivaju New Amsterdam

(današnji New York). U 1776.-toj 13 britanskih kolonija na istočnoj obali proglašavaju

nezavisnost. Prve masovnije migracije prema sjeveroameričkom kontinetu bile su od 1818.

do1914. godine kada Europu potresaju različite bolesti kao što su kuga i tuberkuloza, kao i

pojava gladi (npr. bolest vinove loze u Italiji, ili krumpira u Irskoj). Prve masovnije migracije

u SAD predvode tako Nijemci, Skandinavci, Talijani, Slaveni od kojih su najbrojniji Hrvati.

Nakon 1945. godine, tj II. svjetskog rata, slijede sljedeći masovni valovi naseljavanja

Amerike, kao i 70-tih 80-tih 20. stoljeća. (URL2) Danas je migracija također zastupljena

prema ovome dijelu svijeta, ali uglavnom rjeđe u odnosu na prijašnje godine i to je uglavnom

zastupljen „uvoz“ radne intelektualne snage popularnije i kao „odljev mozgova“.

Hrvati kao nacija su uvelike odigrali svoju ulogu u naseljavanju ovoga kontinenta kao i

stvaranju povijesti ove relativno mlade države.

2.2. Prirodni prirast multikulturalne države SAD je država koja u ukupnom broju svog stanovništva ima najraznovrsniji etnički

sastav na planeti uz vjerovatno najmonolitniju nacionalnu strukturu. Stanovnici SAD, točnije

njeni državljani su Amerikanci bez obzira na saveznu državu u kojoj žive. Razlike se

ogledaju samo u porijeklu i rasi, počev od XV. stoljeća do danas gdje doseljenici čine

ogromnu većinu tako da je ova zemlja zapravo - zemlja doseljenika.

U Ameriki je oduvijek bio prisutan visok natalitet i pozitivan prirodni prirast. Ali u

posljednje vrijeme ( zadnjih 50-tak godina) prirodni prirast je zamijenila pozitivna

emgiracijska bilanca (1820.- 1990., 57 mil. doseljenika).(URL2) Unatoč restriktivnim

mjerama i uvođenju tzv. „kvote usljevanja“ (pogotovo nakon svjetske krize 1929) imigracija

je i dalje u porastu.

5

Slika 2. Tablica doseljenika u SAD u razdoblju od 90 godina

Izvor: (http://www.google.hr/imgres?hl=hr&biw=1366&bih=606&tbm)

Pravih Amerikanaca, tj. starosjedilaca SAD ima jako malo, manje od 2,5%. Čine ih

američki Indijanci, starosjedioci Aljaske, Havaja i drugih otoka u Pacifiku. Najveći udio ima

bijelo stanovništvo oko 69 % od čega najviše njemačkog, irskog, engleskog, španjolskog i

Latino-američkog podrijetla. Crno stanovništvo ili Afro-amerikanci čine oko 12,5%, slijede

Azijati s 4,5 posto, i ostali stanovnici miješanog ili različitog porijekla. (URL2)

3. „Etničke grupe“Glavne etničke grupe su bijelci, afrički Amerikanci, hispanci, azijski Amerikanci, i

američki starosjedioci.

Tako na strukturu stanovništva SAD-a u posljednjih nekoliko desetljeća je utjecala i

„invazija“ Latinoamerikanaca, poglavito velik broj Kubanaca i Portorikanaca. Meksikanci se

uglavnom okupljaju uz granicu sa s svojom zemljom uz tendenciju širenja na sjever i

sjeveroistok. Naseljavanju najviše savezne države Teksas, NewMexico (40 %), Kaliforniju

(4,3 mil), New York State (7 %,2 mil). (URL2) Portorikanci su u New Yorku i njegovoj široj

okolici odakle se šire prema Chicagu, a gotovo sva kubaska imigracija vezana je za području

Floride. Prema popisu 2010. godine ustanovljeno je oko 26 milijuna stanovnika kojima je

materinji jezik španjolski (usporedbe radi, kao cijela sjeverna Europa). Oni zbog djelomično

ilegalnog useljavanja, slabije stručne spreme, obrazovanja drugog načina i kulture života

predstavljaju izvjesni problem, ali i olakšanje jer prihvaćaju najteže i najprljavije i slabo

plaćene poslove.

6

Slika 3. Karta raspostranjenosti stanovnika hispanskog podrijetla u SAD-u

Izvor: http://debitage.net

Uz već navedene Latino Amerikance, multikulturalni sastav SAD-a čini i crnačko

stanovništvo. Države s najvećim udjelom crnačkog stanovništva su : teritorij gl. grada (65 %),

Mississipi (35 %), Louisana (30 %), Južna Karolina (29 %), Geogrija (27 %), Maryland (25

%),... Najveći njihov broj živi na jugu SAD (oko države Floride, Georgia) koji se popularno

naziva i crnački jug. To objašnjava i činjenica koja u povijesti ovoga kontinenta predstavlja

razdoblje kada su na jug Sjeverne Amerike stizali crnački robovi iz Afrike koji su obično

radili na plantažama pamuka, kave, šećerne trske i ostalih prirodnih izvora koji su zastupljeni

na tome području za najamnike koji su dakako bili Europljani. (URL1)

Slika 4. Karta rasprostranjenosti crnačkog stanovništva

Izvor: (http://www.google.hr/imgres?hl=hr&biw=1366&bih)

7

Od ostalih etničkig grupa ističu se stanovnici azijskog porijekla čiji se broj u zadnje

vrijeme drastično povećava (npr. 1980-1990 broj Azijata je porastao 3,8 na 7,3 mil). Najviše

ih ima na području Havaja (61 %), Kalifornija (9%), D. C. (5 %), New York (4 %) kao i

veliki gradovi poput Los Angelos, San Francisco., New York, Seattle,... Najveći priljev

Azijata se dogodio nakon II. svjetskog rata, Korejskog i Viejtnamskog rata (70.te 20. st).

(URL2)

Slika 5. Prikaz rasprostranjenosti Azijata

Izvor: (http://www.google.hr/imgres?hl=hr&biw=1366&bih=606&tbm)

Starosjedioci čine 0,8 % ukupnog stanovništva SAD-a. Od 50 država, samo 16 država

naseljavaju od toga prosjeka. Od toga je država sa najvećim udjelom Indijanaca Aljaska (15,6

%), New Mexico, Arizona, Utah, Nevada, Montana, Wyoming, Idaho, S i J, Dakota,

Oklahoma sa prosjekom od oko 4-12 %.

Slika 6. Karta rasprostranjenosti domorodačkog stanovništva

8

4. ZaključakSjedinjene Američke Države, sa populacijom od otprilike 315.000.000 stanovnika, je

jedna od najmoćnijih država na svijetu i ekonomski i politički. Kao takva je vrlo zanimljiva i

primamljiva za imigrante bila kroz povijest i ostala do danas. Razlozi su bili različiti, od

političkih, gospodarskih, ekonomskih do vjerskih. Pod takvim uslovima se pretvorila danas u

jednu vrlo kozmopolitsku državu, spoj različitih nacija, rasa, vjera i opredjeljenja.

U seminaru se tako obradio samo jedan od brojnih karateristika stanovništva SAD-a,

kao što su val migracija, porijeklo po državama, jeziku i rasnoj pripradnosti.

Bez obzira što je SAD kao država relativno mlada ( oko 200 godina njene

samostalnosti od Britanije), tamošnji se stanovnici bez obzira na pripadnost i porijeklo ipak

izjašnjavaju i osjećaju kao Amerikancima.

9

5. Izvori URL1: http://en.wikipedia.org/wiki/ (12. 03. 2013)

URL2: http://www.census.gov/ (14.03.2013)

URL3: http://quickfacts.census.gov (15.03.2013)

URL4: http://geografija.net/ (11.03.2013)

6. LiteraturaPepeonik, Z. Najizrazitije suvremene geografske promjene u stanovništvu i

naseljenosti SAD // Geografski horizont, God.39 (1993), 1, str. 61-73

10