EU FONDOVI

Izdavač

Revicon d.o.o. za istraživačko-razvojne usluge i poslovni konsalting BiH- 71000 Sarajevo, Envera Šehovi ća 14 Tel/faks: + 387 33 72 05 80, 72 05 81 e-mail: revicon@revicon.info; wwwJeviconjnfo

Podružnica Tuzla, 75000 Tuzla, Turalibegova 30 Tel:+ 387 35 26 50 30; Faks:+ 387 35 26 50 31 e-mail: tuzla@reviconjnfo

ID BROJ 200491380008

Za izdavača Marin IVANIŠEVIĆ

Recenzent prof. dr Zdravko GREBO

Autori Jelena MISITA Martina BELIĆ Gordana STOJANOVIĆ Oženita MUTAP Zara HALILOVIĆ Branka PEURAČA

Grafičko oblikovanje Lejla ALIĆ Adnan MAHMUTOVIĆ

štampa Štamparija FOJNICA Fojnica

Za štampariju Šehzija BULJINA

CIP- Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo

061.1 EU: 336(083.94)

EVROPSKE unije fondovi EU fondovi l [autori Jelena Misita [et

aLL. Sarajevo: Revi con, 201 O.- 182 ste: graf. prikazi; 31 cm

Rječnik: str 173-179.- Bibliografija: str. 182 i uz tekst

ISBN 978-9958-757-26-6 1 .. Misita, Jelena COBISS BH-ID 18113286

Sva prava pridržana. Nijedan dio ove knjige ne smije se fotokopirati, snimati ili na drugi način reproducirati, spremati u obliku pogodnom za umnožavanje ili prenositi u bilo kojem obliku elektroničkim ili mehaničkim putem bez prethodne dozvole Izdavača.

~li'tXJ/l Sarajevo, juni/lipanj 201 O.

l

SADRŽAJ

Uvod

1. poglavlje: O EU FONDOVIMA

- OKVIRNE INFORMACIJE O EUROPSKOJ UNIJI

- JAVNE POLITIKE ............... .

- BUDŽET EUROPSKE UNIJE

- OSNOVNA PODJELA FONDOVA l PROGRAMA.

2. poglavlje: PREDPRISTUPNI FONDOVI

- OPĆI PODACI O PREDPRISTUPNOJ

- IPA-INSTRUMENT ZA PREDPRJSTUPNU POMOĆ........................................ .. .................... ..

7

..... 9

11

12

15

17

17

19

- IPA 1- PODRŠKA TRANZICIJI J IZGRADNJA INSTITUCIJA ........................................................................................... 21

- IPA ll- PREKOGRANIČNA SURADNJA ........................................................................................................................ 22

- IPA Ill- REGIONALNI RAZVOJ ........................................................................................................................................................ 23

- IPA IV- LJUDSKI POTENCIJALI ..................................................................................................................................................... 24

- IPA V- RURALNI RAZVOJ ..................................................................................................................................................................... 24

- IPA U BOSNI J HERCEGOVINI ............................................................................................................................................................ 24

- T AlEX INSTRUMENT ZA TEHNIČKU POMOĆ l RAZMJENU INFORMACIJA .............................................................. 30

- TWINNING ................................................................................................................................................................................................. 31

3. poglavlje: PROGRAMI ZAJEDNICA ...................................................................................................................................................... 33

- SISTEM UPRAVLJANJA PROGRAMIMA ZAJEDNICA .................................................................................................................. 33

- OSNOVNE KARAKTERISTIKE PROGRAMA ZAJEDNICA ......................................................................................................... 33

4. poglavlje: Načini korištenja programa IPA u Bosni l Hercegovini.. .................................................................................... 35

- PROGRAMIRANJE IPA-e U BIH ................................................................................................................................................... 35

- PROGRAMIRANJE ZA IPA, KOMPONENTU 1: POMOĆ TRANZICIJI J INSTITUCIONALNOJ IZGRADNJI ....................... 36

- PROGRAMIRANJE ZA IPA, KOMPONENTU ll: PREKOGRANIČNA SARADNJA ................................................................... 38

- REALIZACIJA PROGRAMA IPA-e U BIH ............................................................................................................................................... 38

- RAZVOJ IPA-e l USPOSTAVA NOVIH FINANSIJSKIH INSTRUMENATA KAO ODGOVOR NA EKONOMSKU KRIZU 42

5. poglavlje: VRSTE NATJEČAJA l NATJEČAJNA DOKUMENTACIJA .......................................................................................... 47

- TENDERI ..................................................................................................................................................................................................... 48

VRSTE NATJEČAJA ZA DODJELU BESPOVRATNIH SREDSTAVA- GRANTOVA .................................................................. 48

- NATJEČAJNA DOKUMENTACIJA ....................................................................................................................................................... 49

6. poglavlje: RAZVOJ PROJEKTA- UPRAVLJANJE PROJEKTN!M CIKLUSOM ................................................. .

- PROJEKT l PROJEKTNI CIKLUS............................................................................................ . ................ ..

- PRISTUP LOGIČKOG OKVIRA

- FAZA ANALIZE .................................................................................................... .

FAZA PLANIRANJA......... • ...................... . ............................................................. .

7. poglavlje: IZRADA BUDŽETA ....................... ..

- TERMINI U BUDŽETIRANJU PROJEKTA

- PLANIRANJE BUDŽETA ......................................................... ..

USKLAĐIVAf\JJE BUDŽETA

8. poglavlje: SARADNJA l PARTNERSTVA

- SAVREMENO SHVAĆANJE PARTNERSTVA NA GLOBALNOJ RAZINI

- PARTNERSTVO PO EU STANDARDIMA .................................................................................... .

............. 53

. ... 53

56

57

60

69

69

70

72

75

75

75

- TERMINOLOGIJA PARTNERSTVA ..................................................................................................... . .. .. ... .. ........ 76

DOKUMENTI KOJI REGULIRAJU PARTNERSTVO ...................................................................................................................... 76

© Revicon 5

9. poglavlje: PRIPREMA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE ................................................................................................................ 79

- PRVA STRANICA APLIKACIJSKOG OBRASCA ................................................................................................................................ 79

- KONCEPT NOTA ............................................................................................................................................................................................ 80

- APLIKACIJSKA FORMA ............................................................................................................................................................................. 80

1 O. poglavlje: PROCEDURE ZA SELEKCIJU PROJEKATA ................................................................................................................. 89

- ADMINISTRATIVNA PROVJERA ................................................................................................................................................................. 89

- JEONOSTUPANJSKA ILl DVOSTUPANJSKA EVALUACIJA PROJEKATA. ................................................................................. 89

- FORMIRANJE LISTE PROJEKATA l PROVJERA 92

- PROVJERA DODATNE DOKUMENTACIJE ........................................................................................................................................... 92

ODBIJENICA ILl POTPISIVANJE UGOVORA .............................................................................................................................. 92

11.poglavlje: PROVEDBA PROJEKTA l KOMUNIKACIJA S UGOVORNIM TIJELOM ............................................................. 93

POTPISIVANJE UGOVORA l NJEGOV SADRŽAJ ...................................................................................................................... 93

- OPĆI UVJETI ............................................................................................................................................................................................. 94

- NAČINI ISPLATE l KAMATE ...................................................................................................................................................................... 94

PREPOZNATLJIVOST PROJEKTA ....................................................................................................................................................... 96

- IZVJEŠTAVANJE ...................................................................................................................................................................................... 96

- PROVEDBA PROJEKTA ........................................................................................................................................................................ 97

- PROMJENE UGOVORA l REALOKACIJA .......................................................................................................................................... 98

PRODUŽENJE UGOVORA, SUSPENZIJA ......................................................................................................................................... 99

PREKID UGOVORA .............................................................................................................................................................................. 1 OO

- RJEŠAVANJE NESUGLASICA ............................................................................................................................................................. l OO

12.poglavlje: Monitoring, evaluacija i revizija ................................................................................................................................ 1 03

- VANJSKI MONITORING UGOVORNOG TIJELA ........................................................................................................................... 1 03

- INTERNI SUSTAV MONITORINGA ................................................................................................................................................... 1 03

- EVALUACIJA .......................................................................................................................................................................................... 1 04

- UNUTRAŠNJA EVALUACIJA- SAMOEVALUACIJSKI SASTANCI ........................................................................................... l 04

- VANJSKA EVALUACIJA ....................................................................................................................................................................... l OS

REVIZIJA .................................................................................................................................................................................................. 1 06

VODIČ KROZ EU FONDOVE ................................................................................................................................................................................ l 07

Aplikacijska forma ............................................................................................................................................................................................... 137

Tablica- javne politike .................................................................................................................................................................................... 171

Rječnik .................................................................................................................................................................................................................. 173

Popis web stranica ........................................................................................................................................................................................... 180

Popis zemalja u skladu sa PRAG-om .......................................................................................................................................................... l81

Literatura ............................................................................................................................................................................................................... 182

6 © Revicon

Uvod

Ova knjiga nastala je kao rezultat nastojanja da uvijek odgovorimo potrebama naših klijenata, tako što smo prvi u BiH prepoznali potrebu za edukacijom i razvojem spektra konsultantskih usluga aktivno podržavajući proces evropskih integracija.

Stjecanjem neophodnih znanja i vještina u zemljama Evropske unije, formiran je Revicon-ov tim konsultanata, koji je u suradnji sa vanjskim suradnicima upriličio za Vas ovo dugo pripremana izdanje koje će, nadamo se, pomoći da iskorištenost sredstava iz fondova EU u našoj zemlji bude značajno veća i time nas približi porodici zemalja članica Evropske unije.

Svrha ovog Revicon-ovog izdanja je pomoći aplikantima iz BiH u pripremi i konačnoj izradi projektnih aplikacija te upravljanju odobrenim projektima, a u skladu sa metodologijom koju zahtijeva Evropska komisija.

U svom prvom izdanju koje obrađuje ovu tematiku, Revi con je pokušao čitaocima približiti koncept korištenja pred pri­stupnih fondova i razbiti predrasude koje u našem društvu stvaraju same administrativne procedure koje su sastavni dio istih.

Tu su na jednom mjestu obrađeni svi finansijski instrumenti Evropske unije koji su na raspolaganju aplikantima iz BiH, predstavljeni praktičnim neophodnim koracima, uz korisne savjete kako na pravi način aplicirati za bespovratna sredstva iz fondova Evropske unije.

Znatna bespovratna sredstva koja su stavljena na raspolaganje pravnim licima u BiH zahtijevaju da se, pri samoj obra­di neophodne dokumentacije i izrade projekta, poznaju sve njegove faze, od prijedloga do finalnog izvještaja, što će vam konkretno omogućiti pravilna primjena referentnih poglavlja knjige koju vam predstavljamo.

Svako od poglavlja i naslova zaslužuje dopune, a autori su spremni u idućim izdanjima popuniti praznine i dalje pisati o svim novim mogućnostima finansiranja od strane jednog od najvećih donatora u Bosni i Hercegovini.

Nadamo se da će vam ova knjiga biti svakodnevni priručnik koji će vam pomoći da pripremite kvalitetan evropski projekat

Revicon EU tim

© Revicon 7

1. poglavlje O EU FONDOVIMA

Za potpunije razumijevanje fondova Europske unije potrebno je znati zašto postoje, tko o njima odlučuje, kako se njima upravlja. Stoga je često potrebno početi od općeg konteksta u kojem su nastali. Namjena ovog poglavlja je da vam pruži osnovne informacije koje mogu znatno pomoći u snalaženju u šumi fondova i odabiru primjerenog.

OKVIRNE INFORMACIJE O EUROPSKOJ UNIJI Europska unija ima površinu veću od četiri milijuna kilometara kvadratnih, a broj stanovištva je u oktobru 2009. prešlo pola milijarde, što je čini trećom u svijetu po brojnosti (poslije Kine i Indije). Sastoji se od 27 zemalja članica. Pristupa le su Uniji u različitim razdobljima, pa još uvijek postoji neformalna podjela na 'stare' i 'nove' članice. Nove članice su ušle u Uniju poslije 2000. godine.

Šesnaest zemalja članica koje su ispunile stroge kriterije (tzv. Mastrihtske kriterije za pristup) čini Eurozonu. Eurozona je ekonomska i monetarna unija u kojoj je jedino legalno sredstvo plaćanja euro. lako bi teoretski svih 27 zemalja tre­balo biti u eurozoni, to nije tako jer dio zemalja nije ispunio kriterije (u principu 'nove' članice), a dio zemalja se ne želi pridružiti, iako su ispunile kriterije (primjerice Danska, švedska i Velika Britanija).

Tablica: Zemlje članice Europske unije

Zemlja Godina Članica Zemlja

Godina Članica pristupanja EU Eurozone pristupanja EU Eurozone

Austrija 1995. da Luksemburg 1952.* Da

Belgija 1952.* da Mađarska 2004. Ne

Bugarska 2007. ne Malta 2004. Da

Cipar 2004. da Nizozemska 1952.* Da

Češka 2004. ne Njemačka 1952.* Da

Danska 1973. ne Poljska 2004. Ne

Estonija 2004. ne Portugal 1986. Da

Finska 1995. da Rumunjska 2007. Ne

Francuska 1952.* da Slovačka 2004. Da

Grčka 1981. da Slovenija 2004. Da

Irska 1973. da Španjolska 1986. Da

Italija 1952.* da Švedska 1995. Ne

Latvija 2004. ne Velika Britanija 1973. l Ne

Litva 2004. l ne

*zemlje osnivačice

Pravnu osnovu na kojoj je izgrađena Europska unija čini niz ugovora koji su uređivali Europsku zajednicu za čelik i ugljen, Europsku ekonomsku zajednicu i Europsku zajednicu za atomsku energiju, 1 zatim i Europsku uniju. Na terne­Iju ugovora (primarna legislativa) donose se brojne uredbe, direktive i preporuke (sekundarna legislativa). Primarnu legislativu moraju uvijek ratificirati sve zemlje članice, a sekundarnu ne. Sekundarnu legislativu donose institucije Europske unije.

Europska unija irna šest velikih i važnih institucija utemeljenih na primarnoj legislativi. To su: Europski parlament, Sa­vjet Europske unije, Europski savjet, Europska komisija, Europski sud i Financijski sud. Na prikazu Institucije EU opisani su sastavi i nadležnosti.

Važni ugovori su: 1958 .. Ugovor iz Rima (osnivanje Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju); 1987. Europski jedinstveni akt (osnivanje jedinstvenog tržišta); 1993 .. Ugovor o Europskoj uniji iz Maastrichta; 1999 .. Amsterdamski ugovor; 2003. Ugovor iz Nice (veliko proširenje Europske unije); 2009. Ugovor iz Lisabona (reorganizacija Unije i njeno prilagođavanje novim okolnostima)

© Revicon 9

EU FONDOVI

Prikaz: Institucije Europske unije nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora

Europski savjet (Konzilijum)

Čine ga šefovi država ili vlada svih članica, Predsjednik Europskog savjeta i Predsjednik El<-a.

Nadležnost:

-definira opće političke pravce i prioritete; nema zaoknodavna oviaštnenja.

Odluke u principu donosi konsenzusom.

Savjet Europske Unije (Savjet)

Predstavlja zemlje članice i njihove interese.

Čine ga ministri zemalja članica.

Nadležnosti:

- donosi zakonske akte s EP-om;

-koordinira ekonomske politike zemalja članica;

zaključujemeaunarodnesporazumeu ime EtJca;

-sudjeluje u donošenju i odobravanju budžeta;

-razvija zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku;

-koordinira suradnju nacionalnih sudova i policija.

Europska komisija (EK)

Predstavlja i brani interese Europske unije kao cjeline.

Čine ju 2 7 kom e sara/ice (po jedan/na iz svake ze m Ije članice) ...

... i više od 10 000 javnih službenika/ea.

Nadležnosti:

- ima isključivo pravo predlaganja zakonodavnih akata;

-provodi javne politike EU-a;

-upravlja budžetom EU-a i kontrolira sve fondove i programe EU-a;

-predstavlja EU na međunarodnoj sceni.

Europski parlament (EP)

Predstavlja građane EU-a i njihove interese

Čine ga 736 zastupnika/ea izabranih na općim izravnim izborima u svim zemljama članicama.

Nadležnosti:

-donosi sekundarnu legislativu sa Savjetom EU-a;

-nadzire ostale institucije {prvenstveno Komisiju koju odobrava i može opozvati};

Finansijski sud

Čini ga 27 članova/ica (po jedan/na iz svake zemlje članice).

Nadležosti:

-provjerava prikupljanje sredstava za proračun EU-a;

-provjerava legalnost i razumnost trošenja sredstava iz budžeta EU-a;

-izvještava Parlament i Savjet o utrošku sredstava;

knlntrnliJ~:::~ti svaku pravnu i privatnu koja upravlja ili se koristi fondovima EU-a

Europski sud

10

Čine ga po jedan sudac iz svake zemlje članice i osam javnih odvjetnika.

Ga ran tirana mu je neovisnost od drugih institucija i država.

Jednoznačno tumači ugovore i zakonske akte Europske unije.

© Revicon

l, poglavlje: O EU FONDOVIMA

JAVNE POLITIKF Europska unija temelji svoj razvoj i djelovanje na javnim politikama (eng, policy). 3 To su dokumenti koji sadržavaju plan ili smjer djelovanja koji se donose na visokoj razini. U Europskoj uniji ih donose Savjet i/ili Parlament, na poticaj Europskog savjeta, kompliciranim sistemima odlučivanja, a uključuju opće ciljeve i prihvatljive procedure. Javne poli­tike pokrivaju široko područje i zadiru u gotovo sve sfere života građana/ki Unije. Kada se neka javna politika načelno usaglasi, slijedi njezino provođenje. Postoje dva načina na koja se osigurava da sve zemlje članice provode zajedničke javne politike.

Prvi način je donošenje različitih zakonskih akata koji su precizni, s utvrđenim ciljevima, a ponekad i načinima, te vremenski ograničeni. Drugi način je ustanovljavanje fondova ili programa, te alociranje dodatnih sredstava (ili pre­namjena postojećih) kako bi države članice mogle provesti politike. Njihov značaj vidljiv je i u činjenici da se i web stranice o grantovima i tenderi ma Europske unije pretražuju u okviru javnih politika.

Na temelju javnih politika donose se pravni akti koji imaju različitu zakonsku snagu i različit opseg, a mogu ih donositi Savjet (ponekad sam, a ponekad zajedno s Parlamentom) i Komisija. Trenutačno se procjenjuje da je oko 70% legi­slative zemalja članica derivirano iz legislative Europske unije. U procesu pridruživanja i Bosna i Hercegovina proći će usklađivanje svog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU.

Tablica: Pravni akti EU

UREDBE (eng. regulations} DIREKTIVE (eng. directives) l ODLUKE {eng. decissions)

PRIRODA - Pravno obvezujuće u svim - Pravnoobavezujući akt koji - upućene pojedinim elementima propisuje rezultate koje pravnim osobama za

- određuju krajnji cilj i načine članice moraju ostvariti u koje su u potpunosti kako ga dosegnuti određenom roku obvezujuće

- primjenjuju su u potpunosti - ostavljaju nacinonalnim institucijama da odrede način postizanja ciljeva

OBUHVAT opće, odnose se na sve primjenjuju se u svim ograničen doseg članicama

PROVEDBA izravno ih provode sve članice; različito se provode, jer je u potpunosti je provode stupaju na snagu istovremeno; važno ostvariti rezultate u entiteti kojima je upućena automatski se ugrađuju u određenom roku, a nije važan nacionalna zakonodavstva način kako se to ostvaruje

PRIMJENA svaka uredba propisuje datum jak nadzor osigurava precizne su i propisuju rok početka provođenja ostvarivanje rezultata provedbe odluke

OBJAVA ukoliko nisu objavljenje u iako se objavljuju u Službenom obavezno se objavljuju u Službenom listu' ne mogu se listu, to nije uvjet za njihovo Službenom listu, ali objava primijeniti provođenje nije uvjet za provedbu

PRIMJER EC Uredba Savjeta br oj Direktiva 2004/18/EC Odluka Komisije 1085/2006 od 17. jula 2006. Evropskog parlamenta i Vijeća C(2009)5114 od 01. 07. kojom se ustanovljuje IPA od 31. marta 2004. godine 2009. godine Uredba Komisije 718/ 2007 od o koordiniranju procedura o Dokumentu 12. juna 2007. o provedbi IPA-e dodjeljivanja ugovora za višegodišnjeg indikativnog

obavljanje javnih radova, planiranja (MIPD) 2009-ugovora o javnim nabavkama 2011. roba i ugovora o pružanju za Bosnu i Hercegovinu javnih usluga (Official Journal L 134, 30. 04. 2004. P. 0134).

Službeni list Europske unije (eng. Official Journal of European Union, skL OJ)

2 Engleski termin je policy 3 Ulazna web stranica za javne politike EU: http://ec.europa.eu/policies/index_en.htm

© Revicon 11

BUDŽET EUROPSKE UNIJE • E s ke unije služi za ostvarivanje zajedničkih javnih politika. Područja koja se financiraju iz budžeta EU jesu

Budzet urop · l · EU 2009 · · · 133 8 .,.. d. ona za koja su zemlje članice prenijele svoJe ov asti na , a . 1znos1o Je . , ml lJar 1 eura.

Budžetska sredstva se prikupljaju iz tri glavna različita izvora:

a) tradicionalni vlastiti izvori (carine, poljoprivredne takse, ostali prihodi),

b) prihodi na temelju PDV-a (oko l% od ukupno ostvarenog PDV u svakoj od država članica),

e) sredstva koja članice uplaćuju na temelju bruto nacionalnog prihoda (maksimalno l ,27%)

Struktura budžetskih prihoda se mijenjala tokom vremena, od 1998. godine glavni izvor su uplate država članica na temelju SNP-a.

Budžet Europske unije je specifičan, nema stavke koje imaju budžeti država (vojska, policija, školstvo, zdravstvo), pa osim na troškove svoje administracije koji su svega 6%, većinu prikupljenih sredstava vraća zemljama članicama za provedbu javnih politika Europske unije u okviru različitih fondova i programa.

U procesu odlučivanja o budžetu Europske unije, te njegovom utrošku i nadzoru sudjeluju četiri institucije. Svakog proljeća Komisija (u skladu sa svojom nadležnosti predlaganja) predlaže Nacrt budžeta za iduću godinu. Nakon toga Savjet i Europski parlament usaglašavaju svoje stavove i odrađuju svoj dio posla. Nakon usklađivanja stajališta Par­lamenta i Savjeta, Parlament usvaja cjelokupni budžet većinom glasova svih zastupnika i 3/5 prisutnih. Procedura usvajanja, u pravilu, se završava tokom decembra. Rezultat je balansirani budžet u kojem nisu dozvoljeni deficiti.

Svaki budžet se kreće u okviru financijske perspektive (eng. Financial Perspective) koja pokriva više godina i omogu­ćava Europskoj uniji da svoje programe efikasno planira nekoliko godina unaprijed. Financijska perspektiva se može promijeniti na zahtjev Komisije, a moraju ga odobriti Parlament i Savjet ukoliko to zahtijevaju prilike. Financijska per­spektiva u kojoj se trenutačno nalazimo je od 2007.- 2013., a pregovori o njezinoj promjeni počeli su 2008. godine.

Graf: Budžet za 2009. godinu

6% Admin i drugi troškovi

6% Globalne akcije

ll% Ruralni razvoj

31% Prirodni resursi

D l% Građani, slobode, sigurnosti i pravda

45% Održivi razvoj

lako budžet ostaje u prilično strogim granicama Financijske perspektive, moguća su prilagođavanja u skladu s potre­bama i stanjem u Europskoj uniji, uz često drugačiju organizaciju. To je vidljivo iz primjera budžeta za 2009. godinu i za 2010.4

Tablica: Izvori finansiranja EU u 2010. godini

Izvor finansiranja l Postotak u ukupnom budžetu

Uplate zemalja članica na temelju bruto nacionalnog prihoda 76%

l% PDV-a od ukupno ostvarenog u svakoj od država članica ll o/o

Carine, poljoprivredne takse itd. 12%

Ostali izvori prihoda (nepotrošena sredstva iz prethodnih godina, porez na doho-l%

dak službenika institucija EU itd.

4 Izglasan u Parlamentu u decembru 2009. Svi podaci s web stranice: http://ec.europa .. eu/budget/other_main/what_new_en.htm#20091217

12 © Revicon

l. poglavlje: O EU FONDOVIMA

Graf: Budžet za 201 O godinu

6% Admin i drugi tro kovi

6% Globalna uloga EU

42% Prirodni resursi

D 1 9o Građanstvo, sloboda, sigurnost i pravda

45% Održivi razvoj

Tablica: Struktura budžeta za 201 O. godinu

Planirani rashodi Iznos Promjena u (u milijardama €) odnosu na 2009.

ODRŽIVI RAZVOJ 64,3 +3,3

Konkurentnost 14,9 +7,9

- Obrazovanje i trening 1,1 l +4,4

- Istraživanje 7,5 l +ll ,7

- Konkurentnost i inovacije 0,5 +3,4

- Promet i energetske mreže 2,0 +10,2

- Programi socijalne politike 0,2 +22,7

- Energetski projekti (Europski plan za oporavak ekonomije) 2,0 -l ,O

Kohezija 49,4 +2,0 - Konvergencija 40,4 +3,7

- Regionalna konkurentnost i zapošljavanje 7,6 -6,2

- Teritorijalna suradnja l ,2 +3,7

PRIRODNI RESURSI 59,5 +5,4

Okoliš l ,O -3,2

Poljoprivredni troškovi i direktna pomoć 43,8 +6,4

Ruralni razvoj 14,4 +2,6

Ribarstvo 0,9 +2,6

GRAĐANSTVO, SLOBODA, SIGURNOST l PRAVDA 1,7 +10,5

Sloboda, sigurnost i pravda l ,O +16,2

Građanstvo (uključujući kulturu, medije, javno zdravstvo, zaštitu 0,7 +2,8 potrošača)

GLOBALNA ULOGA EU 8,7 +0,5

Pretpristupna pomoć 1,6 +4,5

Europsko susjedstvo l ,7 +3,4

Razvojna suradnja s trećim zemljama 2,5 +3,9

Humanitarna pomoć 0,8 +3,0

Demokracija i ljudska prava l 0,2 +4,3

Zajednička vanjska i sigurnosna politika 0,3 +15,9

Instrumenti stabilnosti 0,2 + 16,7

ADMINISTRACIJA 7,9 3,8

Europska komisija 3,6 +2,6

Ostale institucije 2,9 +4,7

UKUPNO: 141,5 +3,6

© Revicon 13

EU FONDOVI

Iz budžeta za 201 O. vidljivo je kako su pojedine stavke promijenile svoje nazive, kao i iznose alociranih sredstava u skladu s potrebama u 201 O. Budžet je usmjeren na prevladavanje trenutačne krize, a znatno veća sredstva su usmje­rena u istraživanje i razvoj, te socijalna davanja. Takve promjene prikazuju prilagodljivost budžeta ovisno o uvjetima u kojima se donosi.

Nakon što se budžet donese u decembru, za njegovo provođenje je odgovorna Europska komisija. O tome izvještava Parlament. Osim toga, Komisiju nadzire i Financijski sud koji provodi stalan nadzor i kontrolu i o torne, također, oba­vještava Parlament i Savjet Ako Financijski sud otkrije veće nepravilnosti, uključuje se i OLAF, specijalni Ured za borbu protiv korupcije i prevare.

NAČINI UPRAVLJANJA Europska komisija odgovorna je za izvršavanje budžeta, pa je stoga odgovorna i za upravljanje fondovima i programi­ma. Komisija je, osim uspostavljanja svoje strukture koja direktno nadzire neke programe i fondove, ustanovila i sustav prebacivanja sredstava pojedinim zemljama članicama koje njima upravljaju.

Grafikon: Načini upravljanja budžetskim sredstvima EU

80

70

60

so 40

30

20

10

o Europska komisija

EKi članice

1

Treće

zemlje

1

EKi intl. partneri

Za upravljanje fondovima i programima Europske unije važan pojam je provedbeno tijelo. Provedbeno tijelo raspisuje natječaje za dodjelu sredstava, određuje tko će procijeniti pristigle prijave, pregovara i ugovara s korisnicima, isplaću­je sredstva i nadgleda provedbu projekata. Postoje dva načina upravljanja: centralizirano i decentralizirano.

U centraliziranom načinu upravljanja provedbeno tijelo je pojedini di rektorat ili agencija Europske komisije. Stoga je Komisija direktno odgovorna za upravljanje programima i fondovima u svim fazama. Ukoliko se sve odvija iz direkto­rata ili agencija, to se naziva centraliziranim koncentriranim upravljanjem. Praktično, to znači da se sva komunikacija odvija s Bruxellesom i ponekad Luksemburgorn preko Bruxellesa i Luskernburga. Na taj način se upravlja programima zajednice, fondovima koji su namijenjeni subjektima iz svih zemalja članica. Za neke fondove je takvo centralizirano koncentrirano upravljanje nepraktično i previše udaljeno od mjesta na kojem se troše fondovi. U tom slučaju fondo­vima se upravlja iz Delegacije Europske unijes u zemlji kojoj su namijenjeni fondovi. To je i dalje centralizirano uprav­ljanje, ali se naziva dekoncentriranim.

Decentralizirano upravljanje znači da Europska komisija ovlašćuje neko tijelo unutar određene države koje postaje provedbeno. To su obično odjeli adekvatnih ministarstava ili agencije osnovane posebno za te svrhe. Nakon temeljite i oštre provjere, te dobivanja akreditacije provedbena tijela raspisuju natječaje, određuju evaluatore, pregovaraju i ugovaraju s korisnicima, isplaćuju sredstva, nadgledaju provedbu financiranih projekata. Europska komisija i dalje ima odgovornost za provođenje budžeta, pa stoga nadgleda provedbena tijela i njihovo djelovanje. Ukoliko se nad­gledanje zbiva prije djelovanja provedbenog tijela, to jest ukoliko provedbeno tijelo mora pripremiti pojedine doku­mente, pa ih nositi na odobrenje Komisiji, to se naziva ex ante procedurom, a ukoliko provedbeno tijelo sve odradi, a Komisija na kraju obavi nadzor procedura se naziva ex post. Ukoliko postoji decentralizirano upravljanje, to znači da se za dobivanje granta ili tendera više ne komunicira s Europskom komisijom direktno, nego s nacionalnim provedbe­nim tijelom koje je Komisija ovlastila da za nju obavlja poslove. U trenutku pisanja knjige, takav sistem upravljanja u BiH još ne postoji, ali je u pripremi (tako će se provoditi IPA koja je trenutačno centralizirana dekoncentrirana, što znači da njome upravlja Delegacija Europske unije u BiH).

5 Delegacije Europske unije se nalaze u zemljama koje nisu članice (u članicama Komisija ima svoja predstavništva). U stvari, imaju funkciju ama­basada, ali se tako ne zovu, jer EU nije država.

14 © Revicon

Prikaz upravljanja fondovima i programima

• Centralizirano koncentrirano (sve obavlja EK iz Bruxellesa}

• Centralizirano dekoncentrirano (sve obavlja EK, ali iz delegacija u pojedinoj zemlji)

• Ex ante (provedbeno tijelo raspisuje natječaje, određuje asesore, ugovara, isplaćuje, nadgleda implementaciju, vrši nadzor; ali za sve akcije mora prvo dobiti odobrenje EK)

• Ex post (provedbeno tijelo vrši svoj posao, a EK vrši nadzor na kraju)

OSNOVNA PODJELA FONDOVA l PROGRAMA

1. poglavlje: O EU FONDOVIMA

Potpore EU se dijele u pet stupova- velikih cjelina kojima upravljaju različiti glavni direktorati i agencije ili su decen­tralizirani.

Prvi stup je pretpristupna pomoć za zemlje kandidatkinje ili potencijalne kandidatkinje. U toj kategoriji se nalazi i Bo­sna i Hercegovina kao zemlja potencijalna kandidatkinja. Pomoć je namijenjena političkim, ekonomskim i socijalnim reformama i prilagodbama. U okviru programa pomoć mogu koristiti državne, regionalne i lokalne uprave, javna i privatna poduzeća, organizacije civilnog društva. Tu se nalazi IPA (eng. Instrument for Pre-accession Assistance), fond koji je trenutačno djelomično otvoren Bosni i Hercegovini. Pretpristupna pomoć je u nadležnosti Općeg direktorata za proširenje. Iznosi namijenjeni prvom stupu su u ovom sedmogodišnjem ciklusu znatno manji nego u prijašnjem prvenstveno zato što je završen veliki ciklus proširenja EU (tijekom prijašnjeg ciklusa postojalo je dvanaest zemalja kandidatkinja, a tijekom sadašnjeg samo tri zemlje kandidatkinje- Hrvatska, Makedonija i Turska, te četiri države po­tencijalne kandidatkinje- Bosna i Hercegovina, Albanija, Crna Gora, Srbija, te teritorij Kosovo6

). Tijekom ugovaranja i provedbe projekata odobrenih za sufinanciranje unutar ovog stupa primjenjuje se PRAG.7

Drugi stup je pomoć trećim zemljama.8 Za njegovo provođenje nadležan je Generalni direktorat za vanjske poslove, a sastoji se od nekoliko programa namijenjenih financiranju različitih reformi, održavanju političke i ekonomske sta­bilnosti, te financijske pomoći zemljama i regijama u krizi (sukobi, prirodne katastrofe, siromaštvo). Jedan od progra­ma u drugom stupu je i EIDHR (eng. European Instrument for Democracy and Human Rights), koji je otvoren i Bosni i Hercegovini. U tom stupu postoje svi oblici upravljanja programima, centralizirani (koncentrirani i dekoncentrirani), te decentralizirani (ex ante). EU je jedan od najvećih globalnih ulagača u razvoj i održavanje stabilnosti, te jedan od najvećih globalnih donatora u krizama, jer smatra da svoju sigurnost i dobrobit osigurava samo ako postoji globalna stabilnost i razvoj. Jedan od ciljeva pomoći trećim zemljama je i smanjenje imigracije u EU. U ovom stupu se, također, primjenjuje PRAG.

Treći stup su strukturni fondovi, odnosno regionalna pomoć, namijenjena unaprijed određenim regijama unutar EU-a (tzv. konvergentnim regijama koje su manje razvijene i čiji ukupni dohodak ne prelazi 75% prosječnog dohotka u EU) kako bi se potaknuo njihov razvoj i postigla veća socijalna kohezija. Te fondove ne koriste države nego regije (ne moraju sve regije jedne države biti kvalificirane za korištenje fondova). Regionalni fondovi potiču zapošljavanje i otvaranje novih i boljih radnih mjesta, mogu se koristiti za izgradnju infrastrukture, svi su decentralizirani, a iznos sredstava namijenjen strukturnim fondovima se u svakom ciklusu značajno povećava. Bosna i Hercegovina će se za ulaz u strukturne fondove pripremati u okviru IPA-e ill- Regionalnog razvoja koji je usmjeren na poboljšanje prometa, zaštitu okoliša i povećanje regionalne konkurentnosti.

6 Očekuje se da će uskoro i Island postati zemlja kandidatkinja, ali procedura pregovora s Islandom i njegova priprema za ulazak će biti znatno kraća i manje bolna, jer je zemlja već dio Europskog ekonomskog prostora i zakonodavstvo joj je većinom usklađeno s EU legislativom.

7 PRAG (engL kratica Practical Guide to EC External Aid Contract Procedures/Praktični vodič kroz procedure ugovaranja pomoći EZ-a trećim zemljama)- skup propisanih procedura za ugovaranje i provođenje projekata sufinanciran ih iz EU, uključujući i procedure javne nabave roba, usluga i radova

8 Treće zemlje su sve zemlje osim zemalja članica EU. U tu kategoriju pripada Bosna i Hercegovina.

© Revicon 15

EU FONDOVI

četvrti stup su fondovi za prirodne resurse koji su namijenjeni samo članicama, a tu se nalazi i najveći pojedinačni fond -Europski fond za poljoprivredu i ruralni razvitak. U okviru tog fonda je razvijena poznata metodologiju rada LEADER koji uključuje sve važne zainteresirane strane u planiranje. U tom stupu je i LIFE+- veliki fond za očuvanje okoliša, te fond za ribarstvo. Osim dijela LIFE+ svi fondovi su decentralizirani i njima upravljaju provedbena tijela u pojedinim državama članicama.

Peti stup je zanimljiv Bosni i Hercegovini. U njemu su objedinjeni programi Zajednica koji prate pojedine javne politike, a namijenjeni su članicama i državama koje potpišu memorandume o razumijevanju i plate pristupninu u fond koja se obično plaća iz IPA l komponente. Bosna i Hercegovina je punopravna aktivna članica u nekoliko programa Zajednica i sredstva iz njih će uskoro početi pristizati u zemlju ovisno o sposobnosti javnih institucija, malih i srednjih poduzeća i organa uprave da privuku sredstva, to jest da prođu na natječajima. Postoji preko dvadeset različitih programa Za­jednica. Svi fondovi su centralizirani, njima upravljaju pojedini opći di rektorati ili agencije sa sjedištem u Bruxellesu ili Luksemburgu koje je osnovala Europska komisija.

Prikaz strukture EU programa i fondova u tekućem sedmogodišnjem razdoblju

2007-2013.

Pretpristupna Pomoć trećim Regionalna pomoć/ Prirodni Programi pomoć zemljama strukturni fondovi resursi Zajednica

Zemlje kandidatkinje Za zemlje nečlanice u Sredstva za regije Isključivo za zemlje Pokrivaju široko ili potencijalne skladu s prioritetima unutar EU koje su slabije članice područje od istraživanja kandidatkinje javnih politika EU razvijene i konkurentnosti do

Poljoprivreda, medija, obrazovanja, Za političke, Financiranje različitih ribarstvo, okoliš, zdravlja, mladih, kulture

ekonomske i socijalne reformi, održavanje ruralni razvoj reforme i prilagodbe političke i ekonomske Za zemlje članice i (poljoprivreda, okoliš, stabilnosti one koje su potpisale

promet, IT, ljudska prava, memorandum o civilno društvo) Financijska pomoć razumijevanju i uplate

zemljama i regijama u pristupninu krizi

VAŽNO- ZAPAMTITE

EU ima 27 zemalja članica. Sve ostale države su TREĆE ZE M UE. Unutar te kategorije su zemlje kandidatkinje (Hrvat­ska, Turska, Makedonija i uskoro Island) i ZEMUE POTENCIJALNE KANDIDATKINJE (BiH, Srbija, Crna Gora, Albanija i teritorij Kosovo).

šest važnih institucija Europske unije su: Europski savjet (Konzilij um), Savjet Europske unije (Savjet ministara), Eu­ropski parlament, Europska komisija, Financijski sud i Europski sud.

Odluke o budžetu EU donose Savjet ministara i Parlament, provodi ga i njime upravlja Europska komisija, a kontro­liraju ga Financijski sud i OLAF u slučaju zloupotreba.

Komisija budžetom upravlja na dva načina: centralizirano i decentralizirano, ali uvijek zadržava pravo nadzora.

Fondovi i programi su raspoređeni unutar pet stupova. Za BiH su zanimljivi prvi (pretpristupna pomoć) i posljednji (programi Zajednica).

16 © Revicon

-

2. poglavlje PREDPRISTUPNI FONDOVI

OPĆI PODACI O PREDPRISTUPNOJ POMOĆI Europski savjet 1989. godine pokreće program PHARE (Poland and Hungary: Assistance for Restruction of the Econo­my), kao program pomoći zemljama Istočne i Centralne Europe. Prvobitni cilj navedenog programa je bila podrška Poljskoj i Mađarskoj u velikim reformskim procesima. Kasnije se ovaj program preorijentirao na pomoć zemljama Istočnog bloka koje su podnijele zahtjev za članstvo u EU.

Tako je stvoren koncept predpristupne pomoći koji se razvio iz navedenog programa, a za njim su došli i ostali. Predpristupna pomoć je pokrivala veliki broj zemalja Centralne i Istočne Europe te Zapadnog Balkana. Nekoliko puta je restrukturira na, većinom tako da su dodava ni različiti programi (ISPA, SAPARD, CARDS).

U posljednjoj financijskoj perspektivi od 2007. do 2013. godine, predpristupna pomoć je sistematizira na u tri velika područja:

1. IPA- Instrument za predpristupnu pomoć (eng. The Instrument for Pre-Accession Assistance)

2. TAl EX - Instrument za tehničku pomoć i razmjenu informacija (eng. the Technical Assistance and Information Exc­hange instrument)

3. Twinning- Tehnička pomoć u okviru pred pristupne pomoći (eng. Pre-Accession Assistance for Technical Assistance - Twinning 7

)

Osnovni cilj svih oblika pred pristupne pomoći je pružanje različite vrste pomoći zemljama kandidatkinjama i potenci­jalnim kandidatkinjama u procesu pridruživanja Europskoj uniji. Veliki dio se koncentrira na razvoj demokracije, ljud­ska prava, vladavinu prava, neophodne administrativne i ekonomske reforme te razvijanje suradnje među zemljama. Dio pomoći je usmjeren prilagođava nju zakonodavstva pojedinih zemalja zakonodavstvu EU-a, odnosno ugrađivanju acquis communitairea u sustav pojednih zemalja. Dio pomoći je namijenjen i privrednicima i poljoprivrednicima kako bi naučili koristiti fondove koji će biti dostupni kad zemlja postane članicom EU-a. Dakle, predpristupna pomoć je instrument namijenjen učenju i reformama.

Opći direktorat za proširenje (eng. OG Enlargement) zadužen je za cijeli proces proširenja pa i za predpristupnu pomoć. Trenutačno komesar za proširenje i susjedsku politiku2 je štefan FOie iz Češke. Direktorat Cu okviru Općeg direktorata za proširenje zadužen je za Bosnu i Hercegovinu. Predpristupnu pomoć u cijelosti mogu koristiti samo zemlje kandi­datkinje (Hrvatska, Makedonija i Turska) te djelomično zemlje potencijalne kandidatkinje (Albanija, Bosna i Hercego­vina, Crna Gora, Srbija i teritorij Kosovo).

S obzirom da se predpristupna pomoć pruža trećim zemljama (to jest zemljama koje još nisu članice EU-a), primjenju­je se PRAG (Practical Guide to Contract procedures for EU external actions). To je skup pravila koji je nastajao tijekom nekoliko godina u Općem di rektoratu za vanjske poslove, a koji obuhvaća pravila o procedura ma trošenja sredstava iz EU fondova u trećim zemljama i uglavnom se odnosi na procese javne nabave3

• Sva pravila PRAG-a se moraju striktno poštovati.

Ideja o procesu učenja koja dominira predpristupnom pomoći vodi do toga da se upravljanje sredstvima u zemljama kandidatkinjama i zemljama potencijalnim kandidatkinjama postupno prebacuju na njih, to jest teži se da upravlja­nje sredstvima bude decentralizirano (ex ante u početku). To znači da zemlje uspostavljaju svoju vlastitu strukturu za upravljanje fondovima koja je pod striktnim nadzorom Europske komisije. Da bi pojedina tijela mogla preuzeti upravljanje sredstvima (obično su to dijelovi nadležnih ministarstava ili agencije na državnoj razini) moraju biti akre­ditirana, to jest Europska komisija im daje odobrenje nakon što prođu temeljite provjere. To je obično dugotrajan i mukotrpan proces, čak i kada postoji politička volja da se to provede. Nakon uspostave decentraliziranog načina upravljanja, prvih nekoliko godina je proces raspisivanja natječaja obično usporen dok tijela ne nauče svoj posao. Naime, svaku svoju odluku, natječaj, kriterije itd. imaju obvezu dostavljati na odobrenje Komisiji (obično službeniku u Delegaciji EU-a). Kako tijelo stječe sve više stručnosti i znanja tako se proces ubrzava jer ima sve manje pogrešaka

l Twinning u okviru pred pristupne pomoći treba razlikovati od dijela programa Europa građanima bratimljenje gradova (eng .. Town Twinning, fL Jumelage) koji je otvoren svim zemljama Europske unije te zemljama koje su članice programa Europa građanima.

2 Susjedska politika (eng. Neighbourhood policy) obuhvaća mediteranske zemlje i zemlje zapadnog Balkana, a štefan Full e je prvi komesar koji je uz proširenje dobio i susjedsku politiku

3 Više o tenederskim procedurama u knjizi: Tenderske procedure Europske komisije, Grupa autora, Revi con, Sarajevo 2009

© Revicon 17

EU FONDOVI

ko·e zahti"evaju ispravljanje pa ponovno odobrenje. Kad je tijelo sposobno samo bez stalnog nadzora obavljati sve or{o za št~ je akreditirano, prelazi se na decentralizirano upravljanje ex post, što znači da na kraju godine Komisija ili njezina ovlaštena tijela samo obave nadzor. Zemlja može biti članica EU-a, a još uvijek biti u režimu ex ante (Bugarska, Rumunjska). u trenutku tiskanja knjige u BiH još uvijek nema decentraliziranog upravljanja, ali tijela državne uprave

se pripremaju.

Predpristupna pomoć je zamišljena vrlo fleksibilno kako bi zadovoljila potrebe raznih zemalja i kako bi ih potaknula na brži razvoj u skladu s njihovim specifičnim komparativnim prednostima. To znači da se utrošak sredstava namije­njenih za pomoć zemljama ne planira u Bruxellesu, nego u zemlji koja pomoć dobiva, a u planiranju glavnu riječ vodi administracija te zemlje, a ne Europska komisija. EK samo odobrava (i ukoliko je potrebno) korigira predloženi plan.

Isto tako, uloga administrativnog aparata i postojanje političke volje je od presudne važnosti za korištenje sredstava iz predpristupnih fondova. Naime, što je državna uprava spremnija i sposobnija preuzimati odgovornost, to više novaca stiže u zemlju. Dobar primjer za to je IPA koja se sastoji od pet komponenti. Prve dvije komponente su otvorene svim zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama, kao i TAIEX i Twinning. Ukoliko zemlje nisu spremne same upravljati fondovima u obliku decentraliziranog ex ante upravljanja, fondovima upravljaju Delegacije Europske unije u tim zemljama centralizirano dekoncentrirano. Međutim, da bi se zemlje kvalificirale za ostale tri komponente IPA-e potrebno je osposobiti strukturu unutar državne uprave koja će preuzeti upravljanje tim komponentama nakon akreditacije. To znači da pojedini odjeli ministarstava ili novoosnovana tijela (običo agencije) moraju biti sposobni pripremati natječaje, raspisivati ih, birati najbolje projekte i nadgledati njihovu provedbu u skladu s pravilima EK-a.

Trenutačno samo zemlje kandidatkinje imaju ustrojenu decentraliziranu strukturu upravljanja IPA-om (no niti one ne u cijelosti za sve komponente). Kada BiH ustroji cijelu decentraliziranu strukturu i kad je EK akreditira, BiH će imati pristup svim komponentama IPA-e, što će znatno proširiti mogućnosti financiranja različitih subjekata iz europskih predpristupnih fondova.

VAŽNO- ZAPAMTITI

Predpristupna pomoć je namijenjena zemljama kandidatkinjama i zemljama potencijalnim kandidatkinjama kako bi ih pripremila na ulazak u Europsku uniju.

Važno je javljati se na natječaje i za najmanje grantove, jer se tako skupljaju reference i dokazuje da je organizacija sposobna upravljati sredstvima EK na kompetentan način kad aplikanti iz BiH budu imali na raspolaganju značajno veća novčana sredstva.

Velike mogućnosti tehničke pomoći i učenja koji se nude u T AlEX-u i Twinningu su važni za povećanje kompenten­cije cijele države i za njenu pripremu za ulazak u EU pa ih treba koristiti.

Predpristupna pomoć je specifična za svaku zemlju, planiranje se odvija u svakoj zemlji posebno u procesu u koji su dobrodošle sve zainteresirane strane. Tu šansu treba iskoristiti.

18 © Revicon

-2. poglavlje: PREDPRISTUPNI FONDOVI

IPA INSTRUMENT ZA PREDPRISTUPNU POMOĆ

(The Instrument for Pre-Accession Assistance)

CILJEVI l STRUKTURA UPRAVLJANJA IPA je ustanovljena 2006. godine kako bi Europskoj komisiji omogućila efikasno pružanje predpristupne pomoći u jednostavnom, fleksibilnom okviru 4

• Program zamjenjuje dobro poznate EU programe za predpristupnu pomoć: Pha­re, ISPA, SAPARD, CARDS i Program za Tursku5• IPA je dizajnirana tako da odgovara na potrebe zemalja korisnica tije­kom pridruživanja na najbolji mogući način.

To znači da joj je glavni cilj:

podrška izgradnji institucija i vladavini prava, uključujući afirmaciju i zaštitu ljudskih prava, sloboda, poštovanje prava manjina, rodnu ravnopravnost i nediskriminaciju;

podrška upravnim i ekonomskim reformama;

podrška ekonomskom i socijalnom razvitku;

podrška pomirenju i obnovi;

razvoj civilnog društva;

unapređenje regionalne i prekogranične suradnje.

IPA se sastoji od pet komponenti:

IPA 1- podrška tranziciji i izgradnji institucija;

IPA ll- prekogranična suradnja između zemalja kandidatkinja, potencijalnih kandidatkinja ili članica EU-a te unutar okvira prekograničnih ili interregionalnih projekata.

Prve dvije komponente su namijenjene zemljama kandidatkinjama i zemljama potencijalnim kandidatkinjama, a unutar Europske komisije za njih je nadležan Opći di rektorat za proširenje.

IPA ill- podrška regionalnom razvoju; priprema zemlje za provedbu europske kohezijske politike, pogotovo za ko­rištenje sredstava iz Europskog regionalnog razvojnog fonda i Kohezijskog fonda; za provođenje ove komponente je odgovoran Opći direktorat za regionalnu politiku.

IPA IV - ljudski potencijali pripremaju zemlju za provođenje kohezijske politike u okviru Europskog socijalnog fonda; unutar EK je odgovoran Opći di rektorat za zapošljavanje, socijalna pitanja i jednake mogućnosti.

IPA V- ruralni razvoj priprema zemlje za provođenje Zajedničke poljoprivredne politike te za upotrebu sredstava iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvitak.

Posljednje tri komponente IPA su namijenjene samo zemljama kandidatkinjama koje imaju razvijenu decentralizira­nu strukturu za upravljanje europskim fondovima, a služe da pripreme zemlje kandidatkinje da u trenutku ulaska u EU budu u stanju koristiti sve dostupne fondove vezane uz kohezijsku politiku i poljoprivredne fondove u kojima se nalaze ogromna financijska sredstva.

Pomoć koja se pruža unutar IPA-e može imati, između ostalog, sljedeće oblike:

investicije, ugovori za nabavu roba, usluga ili radova, potpore;

administrativna suradnja koja uključuje eksperte iz zemalja članica;

projekte Unije koji djeluju u interesu zemalja korisnica;

mjere za podršku provedbi i upravljanju programima;

U razdoblju od 2007. do 2013. godine za IPA-u je predviđeno ukupno 7 7,5 milijardi €.

4 Važni dokumenti su: Uredba Vijeća kojom se uspostavlja IPA: Council Regulation (EC) No 1 085!2006 of17 July 2006 establishing an Instrument for Pre-Accession

Assistance (IPA) [Official Journal L 21 O of 31J 2006] Uredba Komisije koja detaljno definira procedure i pravila: Commission Regulation (EC) No 718/2007 of 12 June 2007 implementing Council Regulation (EC) No 1085/2006 establishing an instrument for pre-accession assistance (IPA) [Official Journal L 170 of 29.6.2007] Obavještenje Komisije upućeno Vijeću i Parlamentu o financijskom okviru IPA-e od 201 O. do 2012 .. : Communication from the Commission to the Council and the European Parliament -Instrument for pre-accession assistance (IPA) Multi-annual indicative financial framework for

2010-2012 [COM (2008) 705 final].

S U BiH su bili aktivni Phare, CARDS i ISPA.

© Revicon 19

EU FONDOVI

Tablica iznosa alociranih po godinama za određenu zemlju u milijunima €6

2007. 2008.1 2009. 2010. 2011. 2012. Ukupno Hrvatska l 141,2 146,0 l 151,2 154,21 157,2 160,4 910,2 Makedonija 58,5 70,2\ 81,8 92,31 98,7 105,8 507,3 Turska 497,2 538,71 566,4 653,7 781,9 899,51 3.937,4 Albanija 61,0 70,71 81,2 93,2 95,0 96,9 498,0

BiH 62,11 74,81 89,1 106,0 108,1 110,2 550,3 Crna Gora 31,4 32,61 33,3 34,0 34,7 35,4 201,4 Kosovo 68,3 184,7\ 106,1 67,3 68,7 70,0 565,1 Srbija 189,71 190,9\ 194,8 198,7 202,7 206,8 1.183,6 Višekorisnički programi l 109,0 135,71 160,0 l 157,7\ 160,8 164,21 887,4 UKUPNO 1.218,4 1.444,31 1.463,9 1557,1 1.707,8 1.849,2 9.240,7

Dio sredstava za Bosnu i Hercegovinu je potrošen, dio se troši u skladu s planovima, a dio još treba isplanirati. Važno je znati da ukoliko se sredstva alocirana za određenu godinu ne utroše tijekom te godine, prenose se u drugu. Stoga se dešava da se natječaji raspisuju i po nekoliko godina unazad?

Planiranje IPA-e Europska komisija ne želi sama planirati utrošak sredstava bez temeljite provjere što je pojedinoj zemlji stvar­no potrebno tijekom procesa europskih integracija. Stoga se utrošak sredstava za svaku zemlju posebno pla­nira u procesu koji odgovornost za planiranje postepeno prebacuje na zemlju korisnicu (prvenstveno na njezi­nu upravu koja pri planiranju treba konzultirati što širi krug zainteresiranih strana- predstavnike regionalne i lokalne uprave i samouprave, znanstvene zajednice, poslodavaca, sindikata, civilnog društva ... ).

IPA se temelji na strateškom višegodišnjem planiranju (eng. Strategic multi-annual planning) koje obavlja EK u skladu s političkim smjernicama iz Komisijinog paketa proširenja. Planira se na bazi upravnog i upravljačkog kapaciteta pojedine zemlje kao i u skladu s Kopenhaškim kriterijima8• Najvažniji rezultat tog procesa je Više­godišnji indikativni financijski okvir (eng. Mu/ti-annual Indicative Financial Framework, skr. M/FF). To je tablica koja pokazuje trogodišnje planirano alociranje sredstava za pojedine zemlje i komponente. Nakon pripremanja Ml­FF-a stvaraju se višegodišnji indikativni planski dokumenti (eng. Multi-annual indicative planning documents) za svaku zemlju posebno i opisuju glavna područja intervencija. Na temelju višegodišnjih indikativnih planskih dokumenata se stvaraju godišnji ili višegodišnji programi (za komponentu IPA l godišnji programi, za komponentu IPA ll za cijelo sedmogodišnje razdoblje). Godišnje ili višegodišnje programe pripremaju pojedine države u skladu s prethodnim dokumentima, ali postaju službeni u trenutku kad ih prihvati Europska komisija.

6 Plan za 2013. nije još pripremljen jer se alokacija na razini EK-a planira u trogodišnjim ciklusima. 7 Primjerice, natječaj za dodjelu sredstva alociranih za IPA ll za 2007. i 2008. raspisan je tijekom 2009 .. godine, a sredstva se počinju trošiti tek u

2010. 8 Kopenhaški kriteriji su kriteriji koje mora ispuniti svaka zemlja koja želi postati članica EU-a:

20

l Politički kriterij- stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, poštivanje ljudskih prava i prava manjina i prihvaća­nje političkih ciljeva EU-a

2 Gospodarski kriterij- postojanje djelotvornog tržišnog gospodarstva, te sposobnost tržišnih faktora da se nose s konkurentskim pritiscima i tržišnim zakonitostima unutar EU-a

3. Pravni kriterij- usvajanje cjelokupne pravne stečevine EU-a

© Revicon

2. poglavlje: PREDPRISTUPNI FONDOVI

Grafički prikaz: Strateško višegodišnje planiranje IPA-e

Napredak zemlje u ostvarenju Ko pen haških kriterija Upravni i upravljački kapaciteti zemlje procijenjeni na temelju ekspertnih izvještaja na temelju godišnjih izvještaja o napretku (eng. Progress Reports)

VIŠEGODIŠNJI INDIKATIVNI FINANCIJSKI OKVIR (Miff) donosi ga Europska komisija (trogodišnja razdoblja)

D VIŠEGODIŠNJI INDIKATIVNI PLANSKI DOKUMENTI (MIPD)

donosi ih Europska komisija nakon konzultacija sa nadležnim tijelima u pojedinoj zemlji te sa skupinom zainteresiranih strana

-okvirni izvor informacija koji govori o područjima i općim ciljevima

D GODIŠNJI OPERATIVNI PROGRAMI (za IPA l)

SEDMOGODIŠNJI OPERATIVNI PROGRAMI (za IPA ll i IPA V) TROGODIŠNJI OPERATIVNI PROGRAMI (za IPA lli i IPA IV)

-pripremaju ih nadležna državna tijela nakon ekstenzivnih konzultacija sa zainteresiranim stranama (lokalna i regionalna uprava i samouprava, poslodavci,

sindikati, civilno društvo, znanstvene institucije itd.) -da bi stupili na snagu mora ih prihvatiti Europska komisija

-detaljan izvor informacija o mogućnostima financiranja sa svim potrebnim kriterijima -javni dokumenti koji bi trebali biti dostupni i na lokalnim jezicima

Sufinanciranje IPA-e Kao i svi programi Europske unije i u okviru IPA-e obavezno je sufinanciranje projekta od strane aplikanata.

Na razini pojedinih natječaja za grantove, sufinanciranje iz IPA-e je različito i kreće se od 50% (u V komponenti) do 85% (ll komponenta).

Na posljednjem natječaju koji je bio objavljen za korisnike iz BiH maksimalni iznos sufinanciranja projekata od strane EU iznosio je 85% od ukupne vrijednosti projekta.

IPA l- PODRŠKA TRANZICIJI l IZGRADNJA INSTITUCIJA

IPA l je glavna komponenta cijelog programa i većina sredstava je alocirana u ovu komponentu. Ukupan iznos za sve zemlje tijekom sedam godina će iznositi do 9,11 milijardi eura.

Glavni cilj ove, komponente je omogućiti zemljama korisnicama da ojačaju upravu i osiguraju vladavinu prava, te provedu neophodne ekonomske i socijalne reforme. Naglasak je i na usklađivanju zakonodavstva sa zakonodavstvom EU-a. U zemljama potencijalnim kandidatkinjama Komponenta l može biti upotrijebljena i za veće infrastrukturne investicije ili za njihovu pripremu. Iz IPA l se plaća i pristupnina zemlje u Programe Zajednica.

IPA l se planira u jednogodišnjim ciklusima i posljedični plan ovisi o postignutim rezultatima. Prioriteti se znatno razli­kuju od zemlje do zemlje (ovisno o potrebama), a razlikuju se i po pojedinim godinama (ovisno o napretku).

© Revicon 21

EU FONDOVI

Glavni korisnici IPA-e l su:

državna uprava;

regionalna i lokalna uprava;

organizacije civilnog društva i sindikati;

poslovna zajednica.

Jedna od osnovnih karakteristika ove komponente je da je većina sredstava namijenjena državnoj upravi i njezinim institucijama koje projekte provode na razini monopola. Primjerice, reformu policije mogu provesti samo ministarstva unutarnjih poslova. Stoga se u takvim slučajevima ne raspisuju natječaji, nego se odmah prilažu tzv. Project fiche-i9

za pojedine projekte koji su već u početnoj fazi planiranja. Natječaji za dodjelu grantova raspisuju se rjeđe (većinom u dijelu koji se odnosi na civilno društvo). Zato je za korištenje velikog dijela fondova iz IPA l komponente važno su­djelovati u procesu programiranja (tj. stvaranja operativnog godišnjeg plana kako bi željeni projekt ušao u program). Iznosi dodijeljenih grantova variraju u zavisnosti od veličine projekta i mogu iznositi i nekoliko milijuna eura tijekom nekoliko godina za velike reformske ili značajne infrastrukturne zahvate.

Primjeri projekata:

podrška ekonomskoj i fiskalnoj politici (BiH)

pilot podrška programiranju seoskog razvoja (BiH)

podrška regionalnom ekonomskom razvoju i razvoj malih i srednjih preduzeća (BiH)

izgradnja kapaciteta promocije izvoza i razvoja izvozne osnove (BiH)

okoliš- obnova i izgradnja infrastrukture vodovoda i kanalizacije (BiH)

reforma zemljišnih knjiga (Hrvatska)

podrška decentralizaciji lokalne uprave te izgradnja zgrade za Savez općina (Makedonija)

mogućnost doškolovanja odraslih i prekvalifikacije (Crna Gora)

nacionalni sustav upravljanja viznim režimom u konzulatima (Makedonija)

borba protiv korupcije kroz podršku nadležnim institucijama i organizacijama civilnog društva (Hrvatska)

stabilizacija manjinskih zajednica (Kosovo)

IPA ll- PREKOGRANIČNA SURADNJA10

Prekogranična suradnja sastavni je dio regionalne politike Europske unije. Regionalna politika EU osmišljena je kako bi se unaprijedila ekonomska i socijalna kohezija i smanjile razlike u stupnju razvoja pojedinih europskih regija. U tom smislu, EU strukturnim i pretpristupnim fondovima pomaže i prekograničnu suradnju kako na svojem teritoriju, tako i među zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama. Smisao je prekogranične suradnje umanjiti ne­gativan utjecaj granica na ujednačen gospodarski i socijalni razvoj pograničnih područja. Stoga su korisnici projekata prekogranične suradnje zainteresovane strane u pograničnim područjima.

Napredak svake države kroz proces stabilizacije i pridruživanja a potom proces pristupanja utvrđuje se na osnovu pojedinačnih okolnosti i kapaciteta. U isto vrijeme, EU znatno obraća pažnju na strukturalne ekonomske probleme zajedničke za regiju kao cjelinu, koji predstavljaju kontinuiranu prijetnju krhkoj političkoj i socijalnoj stabilnosti u regiji. U interesu je EU da upotrijebi sve svoje financijske i institucionalne alate u borbi sa ovim izazovima što je prije moguće, bez obzira na napredak tih država u procesu stabilizacije i pridruživanja.

Stoga je glavni cilj IPA ll komponente pridonijeti stabilnosti unutar regije, razvoju ljudskih potencijala; poticanju po­duzetništva; poticanju malih i srednjih poduzeća i poticanju inovativnosti.

Da bi se osigurao pozitivan uticaj, EU je razvila određeni broj operativnih principa na kojima se bazira IPA ll:

Dodatna sredstva: fondovi EU se dodaju javnim investicijama finansiranim od strane lokalnih ili regionalnih vlasti, kako bi se izbjegla prenamjena; (uz obavezno sufinanciranje od strane korisnika).

Planiranje razvoja: svi projekti koje podržava EU moraju biti dio dugoročnih programa razvoja koje je izradila dr­žava/regija/kanton/općina, kako bi se povećali efekti prelijevanja. Procedure EU zahtijevaju formulaciju hijerarhije dokumentacije za planiranje, što osigurava da je svaki specifični projekt napravljen upravo prema potrebama za­jednice i šire ekonomske politike zemlje korisnice.

Partnerstvo: da bi osigurala da su najvažniji interesi zemlje korisnice izraženi u programu, EU zahtijeva blisko par­tnerstvo između Evropske komisije i svih nivoa vlasti, koje zajedno rade na dizajniranju, provedbi, nadgledanju i

9 Obrazac za dostavljanje projektnih prijedloga 1 O Eng. Cross border cooperation, stoga se često susreće uobičajena kratica CBC

22 © Revicon

-

2. poglavlje: PREDPRISTUPNI FONDOVI

procjeni operativnih programa. Ovo odražava EU princip solidarnosti i direktno je pridonijelo jačanju regionalnih vlasti u nekoliko 'novih' zemalja članica.

IPA ll komponenta je isprogramirana za cijelo razdoblje od sedam godina. Operativni programi se mogu naći na web stranicama te se s njima treba upoznati.

Natječaji za grantove se objavljuju na web stranici Delegacije Europske unije u BiH 11 i u javnom tisku. Glavni korisnici prekogranične suradnje su:

lokalna i regionalna samouprava;

agencije, komore, sindikati, organizacije poslodavaca i profesionalne organizacije;

organizacije civilnog društva;

javna poduzeća, te mala i srednja poduzeća 12;

istraživački centri.

Za sudjelovanje u IPA ll osnovni uvjet je da se moraju prijaviti najmanje dva partnera iz pograničnih područja iz su­sjednih zemalja.

IPA prekograničnom suradnjom zajedno upravljaju obje zemlje uključene u prekograničnu suradnju preko Zajednič­kog nadzornog odbora koji je zadužen za monitoring, evaluaciju i izvještavanje o programu te preko Zajedničkog teh­ničkog sekretarijata koji obavlja sve tehničke poslove vezane uz kontakt s korisnicima, objave natječaja, informiranje itd. Sredstva za prekograničnu suradnju se isplaćuju u svakoj zemlji posebno iz sredstava alociranih za IPA ll, a ukoliko se radi o zemlji članici, tada se sredstva isplaćuju iz Fonda za regionalni razvoj. To znači da svaki partner zasebno pot­pisuje ugovor sa svojim ugovornim tijelom (u slučaju BiH to je Delegacija Europske unije u BiH) te zasebno financijski izvještava svoje ugovorno tijelo. Na taj način partneri nisu međusobno odgovorni za rad prekograničnog partnera.

IPA Ill- REGIONALNI RAZVOJ IPA lli komponenta je poseban predpristupni instrument, ustanovljen kako bi osigurao potrebnu infrastrukturu za po­boljšanje poslovnog okruženja i konkurentnosti te kako bi se unaprijedila prometna infrastruktura i zaštita okoliša.

IPA Ill komponenta je namijenjena zemljama kandidatkinjama za pripremu korištenja velikih strukturnih i kohezijskih fon­dova koji osiguravaju donekle ujednačen razvoj pojedinih regija u Europskoj uniji. Stoga IPA 111 slijedi sljedeća načela:

upravljačke strukture trebaju anticipirati buduća upravna tijela u sustavu strukturnih i kohezijskog fonda;

strukture trebaju biti uspostavljene na nacionalnoj razini;

provodi se u okviru višegodišnjih operativnih programa;

značajan je zaokret prema decentraliziranorn upravljanju;

širi lepezu mogućih prihvatljivih projekata i korisnika;

približava zemlje kohezijskim instrumentima.

IPA 111 irna tri komponente:

IPA 111 a Promet,

IPA lli b Zaštita okoliša,

IPA 111 e Regionalna konkurentnost.

S obzirom na raznorodnost komponenti, svaka od njih irna vlastitu decentraliziranu upravljačku strukturu i vlastiti operativni program.

Komponenta Promet namijenjena je poboljšanju prometne infrastrukture zemlje, s naglaskom na željeznički promet te povećanje korištenja vodenih, kopnenih i morskih puteva. Većinom se iz nje sufinanciraju veći infrastrukturni projekti kao što su:

željezničke trase,

plovni putevi i luke.

Komponenta Zaštita okoliša je većinom namijenjena sanaciji 'crnih točaka' i uvođenju novih tehnologija u zaštitu okoliša (otpad, vode, zaštita bioraznolikosti itd.) te prilagodbi zakonodavstva EU standardima. U okviru ove kompo­nente se također mogu financirati veći infrastrukturni zahvati (sanacija smetljišta, kanalizacija, vodovod, vodozaštitna područuja itd.)

11 www.europa.ba 12 u Jadranskom prekograničnom programu suradnje

© Revicon 23

EU FONDOVI

Komponenta Regionalna konkurentnost je namijenjena stvaranju okružja koje će osigurati povećanje konkurentno­sti privrede pojedinih zemalja kao i omogućiti zemljama korisnicama da se pripreme za korištenje sredstava iz Europ­skog regionalnog razvojnog fonda.

Budući da svaka zemlja prema svojim potrebama i prioritetima slaže trogodišnji operativni program, teško je uopćeno opisati tipove projekata u ovoj komponenti jer se oni mogu znatno razlikovati.

IPA !V- LJUDSKI POTENCIJALI

Komponenta IV priprema zemlje za korištenje Europskog socijalnog fonda koji je usmjeren na projekte jačanja socijal­ne kohezije kako bi se stvorila nova i bolja radna mjesta (ili barem zadržala već postojeća), privukao i zadržao veći broj ljudi u statusu zaposlenih i kako bi ojačalo socijalno uključivanje i uključivanje na tržište rada socijalno isključenih.

U okviru komponente IV se zemljama kandidatkinjama pruža i pomoć za razvoj javnih socijalnih politika te se potiče rodna ravnopravnost i nediskriminacija.

Program ira se u razdobljima od tri godine, a struktura upravljanja komponentom mora biti decentralizirana.

IPA V- RURALNI RAZVOJ

Komponenta V je namijenjena zemljama kandidatkinjama kako bi se pripremile za upravljanje sredstvima iz fondova vezanih uz Zajedničku poljoprivrednu politiku.

Ciljevi komponente su:

pridonijeti održivoj modernizaciji poljoprivrednog sektora ciljanim investicijama kako bi se počele primjenjivati mjere iz acquisa koje se odnose na sigurnost hrane, te na veterinarske, fitosanitarne, okolišne i ostale standarde;

pridonijeti održivom razvoju ruralnih područja.

Komponenta V se razlikuje od ostalih zato što su unutar nje i direktni poticaji za poljoprivrednike i prerađivačku poljo­privrednu industriju koja podiže svoju sposobnost zadovoljavanja standarda Europske unije ulaganjem u infrastruk­turu.

IPA U BOSNI l HERCEGOVINI13

Kao potencijalnoj zemlji kandidatkinji bez razvijene strukture za decentralizirano upravljanje, Bosni i Hercegovini su otvorene prve dvije komponente IPA-e. Njima upravlja Delegacija Europske unije u BiH po principu dekoncentriranog centraliziranog upravljanja. Kako priprema države za decentralizaciju bude napredovala i kako se budu uspostavlja le i akreditirale strukture potrebne za decentralizirano upravljanje, tako će i BiH početi sama upravljati fondovima uz striktni nadzor EK.

Tablica: Alokacija sredstava iz IPA-e za Bosnu i Hercegovinu od 2007. do 2012. u milijunima €

Komponenta 2007 2008 2009 2010 2011 2012

Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija 58, l 69,9 83,9 100,7 102,7 104,7

Prekogranična suradnja 4,0 4,9 5,2 5,3 5,4 5,5

Ukupno 62,1 74,8 89,1 106,0 l 108,1 l 110,2

Iz tablice je vidljiva jedna od osnovnih karakteristika IPA-e u svim zemljama. Kako protiče vrijeme, alocira na sredstva rastu jer se smatra da rastu kapaciteti zemlje da apsorbira pomoć.

Centralno tijelo zaduženo za koordinaciju sredstava IPA-e u BiH je Direkcija za evropske integracije koja je central­no mjesto za informiranje, programiranje te komunikaciju s Europskom unijom i njezinom Delegacijom koja i dalje upravlja IPA-om l i IPA-om ll.

13 Detalje o uvjetima, korisnicima, kontaktima i natječajima za pojedine dijelove IPA-e potražiti u pojedinačnim prikazima fondova i programa

24 © Revicon

--2. poglavlje: PREDPRISTUPNI FONDOVI

Bosna i Hercegovina ima pripremljen i od strane Komisije prihvaćen višegodišnji indikativi planski dokument (MIPD) za razdoblje od 2009. do 2011. godine. Prema njemu će se stvarati detaljniji operativni planovi, ali se glavni ciljevi i očekivani rezultati neće znatnije mijenjati. Budući da BiH nema komponente IPA Ill do IPA V, dijelovi koji te kompo­nente pokrivaju su uključeni u IPA l. Dio koji se odnosi na regionalni razvoj (promet, okoliš, povećanje konkurentnosti), ljudske potencijale te poljoprivredu i ruralni razvitak većinom je priprema za prihvat sredstava iz IPA lli, IV i V kad BiH bude spremna za njih.

Tablica: Planirana područja te ciljevi i očekivani rezultati iz Višegodišnjeg planskog dokumenta 2009- 2011 za IPA l -Pomoć u tranziciji l izgradnja institucija

PODRUČJE CilJEVI l OČEKIVA! REZUlTATI

Reforma javne uprave . izgradnja kapaciteta javne uprave i upravljanja -nastavak reforme javnih službi;

- povećan broj dodatno educiranih javnih službenika . strukture za decentralizaciju pomoći Europske komisije -nastavlja se provođenje strategije za provedbu decentraliziranog sistema

funkcionira strukturirana i institucionalizirana državna/entitetska koordinacija s meha-n izmi ma za političku, zakonodavnu i tehničku koordinaciju EU fondova

Ustavna reforma . provođenje ustavne reforme -započinje proces ustavne reforme koji vodi promjenama Ustava koje pridonose funkci-onalnijim i održivijim institucijama i koji omogućava lakše donošenje odluka

Vladavina prava . reforma policije -osnovana i funkcionalna sva državna tijela koja predviđaju zakoni . reforma sudstva -efikasno organizirane i funkcionalne sudske institucije na svim razinama u BiH -dobra suradnja između policije, državnog odvjetništva, sudova i kaznenog sustava -prihvaćen i funkcionalan akcijski plan za provedbu strategije u sudstvu -strategija nadopunjena odredbama o Vrhovnom sudu BiH i o jedinstvenom budžetu za

sudstvo kao i o jedinstvenom kaznenom pravu . provedba antikorupcijske javne politike - nacionalna Antikorupcijska strategija i pripadajući akcijski plan su provedeni -poboljšano zakonodavstvo potrebno za borbu protiv korupcije -poštuju se sve međunarodne obaveze iz međunarodnih konvencija o korupciji -korupcija se odlučno sudi, provodi se Zakon o sukobu interesa

Socijalno uključivanje o manjine i ranjive grupe (pogotovo Romi, djeca i osobe s posebnim potrebama) i povratak - prihvaćene i javne politike koje promoviraju socijalno i ekonomsko uključivanje manji-

na i ranjivih grupa -napredak u njihovu provođenju . razminiranje - nastavlja se razminiranje kako bi se potaknuo ekonomski razvoj ruralnih područja i smanjila površina pod minama . proces povratka -javne politike koje promoviraju socijalno i ekonomsko uključivanje povratnika -jasno vidljiv napredak u primjeni tih javnih politika

Civilno društvo i o civilno društvo mediji -stalni dijalog između vlasti i civilnog društva se razvija

- OCD-i i njihove koalicije imaju poboljšanu internu komunikaciju što vodi do poboljša-n ja obavljanja uloge 'nadzora' nad Vladom i jačeg partnerstva

-lokalna uprava razvila jasne mehanizme za raspodjelu lokalnih fondova namijenjenih projektima OCD-a

-problemi i potrebe mladih i starijih jasnije kroz dijalog između vlada i OCD-a o mediji

-restrukturiranje javnog emitiranja se provodi u skladu sa zakonom što doprinosi digi-tal izaciji

Kulturno nasljeđe . zaštita kulturnog nasljeđa -obnovljena Nacionalna bibilioteka u Sarajevu

© Revicon 25

.. EU FONDOVI

Ekonomski razvoj o ekonomska i fiskalna politika -izgradnja kapaciteta Ministarstva financija i Državnog fiskalnog vijeća i ostalih relevan-

tnih institucija vodi prema koordiniranim regulatori rna ekonomske i fiskalne politike. . smanjivanje posljedica utjecaja financijske i ekonomske krize -podrška financijskom sektoru -investiranje u infrastrukturu

o trgovina -uspostava institucionalnog okvira za formuliranje, prihvaćanje i provođenje legislative

vezane uz trgovinu -poštivanje obaveza vezanih uz članstvo u IA/SAA, CEFTA, WTO . obrazovanje - prihvaćeni standardi za osnovno, srednje i visoko obrazovanje se provode -reforma financiranja osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja je pripremljena -EU zahtjevi za međusobno priznavanje diploma su zadovoljeni - institucionalni okvir za univerzitete je ojačan; uspostavljena je akademska informacij-ska mreža i novi razvijeni modularni planovi i programi su razvijeni . zapošljavanje -prihvaćena koordinirana strategija zapošljavanja -stvoreni su adekvatni akcijski planovi i njihova primjena je počela u cijeloj zemlji -provode se EU zahtjevi vezani uz slobodno kretanje radne snage, provode se minimalni

socijalni standardi zaštite -nastavlja se izgradnja kapaciteta relevantnih institucija na državnoj i entitetskoj razini;

uspostavljeno je funkcionalno Socijalno-ekonomsko vijeće . razvoj malih i srednjih poduzeća -nacionalna strategija za razvoj malih i srednjih poduzeća je usvojena i provodi se- sposobnost Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske resurse da pomaže MSP-ima je povećana

- uspostavljeno nacionalno tijelo za MS P-e -uspostavljeno je Vijeće za razvoj i poduzetništvo -nastavlja se provedba Europske povelje o malom poduzetništvu -funkcionira potpuno harmoniziran i efikasan sustav registracije poduzeća -sudjelovanje MSP-a u ekonomiji se povećava

o lokalni ekonomski razvoj -usvojene su lokalne strategije ekonomskog razvoja

Sposobost . infrastruktura za kontrolu kvalitete preuzimanja obaveza -zakonski okvir za standardizaciju, akreditaciju l certifikaciju te nadzor tržišta je u skladu članstva u EU s EU standardima i najboljim praksama

-institucionalni, tehnički i profesionalni kapaciteti institucija za kontrolu kvalitete poboljšani o carina i porezi

-približavanje EU zakonodavstvu se nastavlja -upravni kapacitet za provedbu zakona za borbu protiv korupcije, prekograničnog zločina

-transparentnost i razmjena informacija u regiji je poboljšana . jedinstveno financijsko tržište -vlasti odgovorne za financijski nadzor bankarskog i nebankarskog sektora i regulaciju

tržišta kapitala su funkcionalne i rade prema internacionalnim standardima -klima za investicije i poslovno okruženje je poboljšana zbog podrške MSP-ima i regionalnom razvoju -javne politike za industriju i istraživanje i inovacije su prihvaćene i provode se . poljoprivreda i rurlani razvoj -strategija poljopripvrede i ruralnog razvoja prihvaćena na razini države; irna jasno defi-

ni rana prioritetna područja te se dosljedno provodi - poljopirivreda aktivno doprinosi ekonomskom rastu -zakoni vezani uz poljoprivredu se približavaju EU pravnoj stečevini -upravne strukture odgovorne za provođenje poljoprivredne politike i razvoj mjera za

ruralni razvoj su osnovane i operativne - pružena podrška za poljoprivredni popis, registar poljoprivrednih gospodarstava, kata-

star, poljoprivrednu statistiku -poljoprivrednicima omogućena stručna podrška i savjeti te pristup kreditinim linijama -kvaliteta i sigurnost poljoprivrednih proizvoda poboljšana -ruralna domaćinstva i zajednice su ojačane i profitira ju od politika i mjera koje se provode

26 © Revicon

2. poglavlje: PREDPRISTUPNI FONDOVI

. regionalni razvoj i razvoj ljudskih potencijala -strategije i programi regionalnog razvoja i razvoja ljudskih potencijala u skladu s zahtje-

vima provedbe IPA-e su isplanirani . politike sigurnosti hrane, veterinarska i fitosanitarna zaštita -kvaliteta domaćih proizvoda povećana -specijalizirane agencije (Agencija za sigurnost hrane, Veterinarski ured BiH i Fitosanitar-

na agencija) su operativne i provode zakonsku regulativu -veterinarske službe sudjeluju u regionalnim naporima iskorjenjivanja bolesti stoke . okoliš -prihvaćena strategija zaštite okoliša na razini države -usklađivanje sektora s pravnom stečevinom EU se nastavlja -alati za određivanje prioriteta investicija u infrastrukturu zaštite okoliša i za određivanje

mjera za zaštitu se primjenjuju -stvaranje mehanizama sufinanciranja infrastrukture napreduje -povećanje investicija u infrastrukturu za zaštitu okoliša . energija -reforma energetskog sektora se nastavlja, prihvaćena je i primjenjuje se cjelovita ener-

getska strategija -BiH postepeno ispunjava obaveze iz okvira Ugovora Zajednice o energiji . promet -nastavlja se usuglašavanje transportnog sektora s pravnom stečevinom EU-a -poboljšana prometna infrastruktura -BiH provodi obaveze preuzete iz sporazuma o Zajedničkom evropskom zračnom pro-

storu i aktivno sudjeluje u radu SEE-FABA -vidljivi napredak u provedbi određenih segmenata EU direktiva koje se odnose na promet . informacijsko društvo -provodi se strategija i akcijski plan za razvoj informacijskog društva -nacionalno zakonodavstvo o elektronskoj komunikaciji i uslugama u skladu s EU zako-nodavnim okvirom -regulatorno tijelo za komunikacije može obavljati zadatke u skladu s EU standardima . statistika

BiH razvija kapacitet za prikupljanje i stvaranje pouzdane statistike (posebno ekonom-ske i poljoprivredne) -poboljšano prikupljanje podataka, harmonizirane metode na državnoj i entitetskoj razini - novi popis stanovništa uspješno proveden . integrirano upravljanje granicama, azil i migracije -lista zemalja kojima trebaju vize za ulazak u BiH u skladu s listom EU-a -efikasne procedure za izdavanje viza operativne -svi novoizdani pasoši su biometrički -strategija integriranog upravljanja granicama, politike za azil i migracije se provode u

skladu s pravnom stečevinom EU-a - uvjeti za ukidanje viznog režima s EU su ispunjeni . borba protiv organiziranog kriminala uključujući pranje novca, trgovanje drogom i borbu protiv terorizma i korupcije -povećani kapaciteti i sposobnosti snaga reda i poretka -porast broja obrađenih i presuđenih slučajeva . zaštita podataka -funkcionalni institucionalni okvir za provedbu zaštite osobnih podataka u skladu s EU pravnom stečevinom

Programi . program Zajednice Podrške -ostvareni upravni i institucionalni kapaciteti potrebni za sudjelovanje u određenim pro-

gramima Zajednice -BiH sudjeluje u programima . strukture za pripremu projekata -uprava sposobna pripremati kvalitetne projektne prijedloge i tendersku dokumen-

ta ciju

© Revicon 27

EU FONDOVI

Aktivnosti podrške

podizanje svijesti o EU -provedene javne kampanje, mediji i ostali multiplikatori organizirani -umrežavanje i koordinacija EU info centara, NVO-a i ostalih zainteresiranih poboljšana -povećanje korištenja EU info centara -svi programi iz IPA l bit će evaluirani -Komisija će provesti reviziju koordinacije donatora i identificirati najbolje prakse i nau-čene lekcije te evaluirati dizajn, kvalitetu i postignuća intervencija u BiH

-Komisija će provesti evaluaciju IPA komponente l, evaluaciju balansiranja socio-eko­nomskog razvoja i potreba proizašlih iz integracijskih procesa

-Komisija može poduzeti bilo koje aktivnosti koje smatra potrebnim za monitoring pro­grama

Biti dobro informiran/na o sadržaju Višegodišnjih indikativnih planskih dokumenata (MIPD-a) nije samo pitanje zna­tiželje na što se troše sredstva iz IPA-e. Naime, sadržaj upućuje sve zainteresirane na to što od svojih projekata mogu uvrstiti u idući operativni plan kako bi dobili (su)financiranje za svoj projekt. Ukoliko projekt bude dobro isplaniran te uđe u operativni plan, dokumentacija se sastoji od Project Fichea koji se ispunjava. 1 ~

Prekogranična suradnja (eng. Cross-border cooperation, CBC) se u BiH sastoji od prekogranične suradnje s IPA zemlja­rna: Crnom Gorom, Hrvatskom i Srbijom. U okviru prekogranične suradnje se nalaze i multilateralne suradnje u okviru Jadranske prekogranične suradnje (eng. Adriatic cross border cooperation) s Italijom, Slovenijom, Grčkom, Hrvatskom, Albanijom i Crnom Gorom te Srbijom 15

, kao i multinacionalni programi: Program za Jugoistočnu Europu (eng. South East Europe Program me) u koji su uključene Albanija, Austrija, BiH, Bugarska, Crna Gora, Grčka, Hrvatska, Italija, Mađar­ska, Makedonija, Moldavija, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Srbija i Ukrajina kao i Program Mediteran (eng. Mediterra­

nea) s ograničnenorn mogućnošću sudjelovanja.

Prioriteti prekogranične suradnje sa Crnom Gorom, Hrvatskom i Srbijom su:

ekonomski razvoj s naglaskom na turizmu, podršci razvoju malih i srednjih poduzeća i ruralnom razvoju;

razvoj zaštite okoliša i promocija održivog upravljanja prirodnim resursima;

socijalni razvoj koji poboljšava socijalnu koheziju i kulturnu razmjenu.

Jadranski prekogranični program suradnje postavlja prioritete u području:

ekonomske, socijalne i institucionalne suradnje;

prirodnih i kulturnih resursa;

pristupačnosti i mreža.

Transnacionalni programi Jugoistočna Europa i Meditaran teže uspostavljanju međunarodne suradnje u području:

inovacija;

okoliša;

pristupačnosti mreža

održivog urbanog razvoja.

l 2009 2010 2011 2009-2011

BiH -CRO 1 mil. 1 mil. 1 mil. 3mil.

BiH-CG O,Smil. O,Smil. O,Smil. 1,5mil.

l l

BiH- SRB 0,7mil. 0,7 mil. 0,7 mil. ! 2,1 mil.

14 Neslužbeni prijevod u prilogu. 15 Srbija izlazi iz programa Jadranske prekogranične suradnje i njezino učešće je ograničeno samo na dio koji se odnosi na institucionalnu suradnju.

28 © Revicon

2. poglavlje: PREDPRISTUPNI FONDOVI

Tablica: Planirani prioriteti i očekivani rezultati iz Višegodišnjeg planskog dokumenta 2009- 2011 za IPA ll- Prekogranična suradnja

Prekogranična suradnja Prioritet Rezultat

Bilateralna suradnja Ekonomski razvoj . novi turistički proizvodi i usluge i njihov zajednički marke-s Hrvatskom, Crnom ting Gorom i Srbijom . bolje vještine ljudi zaposlenih u turizmu, poljoprivredi i

malim i srednjim poduzećima stvorene poslovne, istraživačke i obrazovne mreže

Zaštita okoliša i . funkcionalna održiva upotreba prirodnih resursa promocija održivog . provedene kampanje o zaštiti okoliša upravljanja prirodnim . provedena potrebna istraživanja resursima . povećani kapaciteti za zaštitu prirode

Socijalni razvoj koji . mreže u području obrazovanja, zdravstvene zaštite, kulture i poboljšava socijalnu sporta uspostavljene koheziju i kulturnu . poboljšana komunikacija razmjenu

Jadranski program pre- Ekonomska, socijal- . razvijena i poboljšana zajednička istraživanja kogranične suradnje na i institucionalna . uspostavljene mreže u poduzetničkom, akademskom, obra-

suradnja zovnom i istraživačkom sektoru; . ojačani kapaciteti za inovacije i konkurentnost; . razvijeno znanje o jadranskoj regiji

Prirodni i kulturni . funkcionalno upravljanje rizicima i prevencija rizika na moru resursi i u obalnom području . poboljšana upotreba obnovljive energije . poboljšano upravljanje prirodnim i kulturnim resursima . poboljšana kvaliteta turističkih destinacija

Pristupačnosti mreže . razvijene i umrežane usluge u lukama i na aerodromima . promovirane usluge održivog transporta . razvijene dostupne komunikacijske i informacijske mreže

SEE program i MED Inovacije stvorene znanstvene i tehnološke mreže program omogućen pristup znanjima i omogućen transfer tehnolog i-

ja

Okoliš . funkcionalno upravljanje vodama, povećana energetska efikasnost, zaštita od požara, poplava i odrona . promovirana sigurnost na moru . povećana zaštita prirodnog nasljeđa

Pristupačnost . poboljšana kvaliteta i povećana dostupnost prometnih i telekomunikacijskih usluga . privučene investicije u transeuropske mreže . povećana ineroperabilnost nacionalnih i regionalnih siste-ma

Urbani razvoj l: uspostavljene i poboljšane urbano-ruralne mreže očuvano i promovirana kulturno nasljeđe

© Revicon 29

EU FONDOVI

T AlEX INSTRUMENT ZA TEHNIČKU POMOĆ

l RAZMJENU INFORMACIJA Technical Assistance

and Information Exchange instrument

TAIEX je specifičan program namijenjen zemljama kandidatkinjama, potencijalnim kandidatkinjama i ENPI zemlja­ma16 koji pomaže u njihovu razvoju i prihvaćanju EU pravne stečevine i najboljih praksi pružajući tehničku pomoć i različite oblike treninga. U TAIEX-u nema uobičajene dodjele sredstava, ali se na zahtjev zemlje korisnice odobravaju razni oblici tehničke pomoći koja joj je potrebna u definiranim područjima.

U principu to znači da T AlEX:

pruža podršku pri izgradnji institucija kako bi se pomogao proces usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s prav­nom stečevinom EU-a te kako bi se tako prilagođeni zakoni poštovali i provodili;

organizira kratkotrajnu tehničku suradnju između uprava i organizacija zemalja korisnica te eksperata iz područja javne uprave u zemljama članicama;

odgovara na zatjeve za pomoć zemalja korisnica;

odgovora na prioritete identificirane u strategijama proširenja, izvještajima o napretku zemalja i ugovorima o par­tnerstvu.

TA IX je vrlo dobar instrument za izgradnju kapaciteta koji pokušava odgovoriti na trenutačne potrebe zemalja korisni­ca u skladu sa definiranim prioritetima. Stoga djeluje na dva načina:

~ organizira različite događaje (obično studijske posjete i treninge) za učesnike iz više zemalja korisnica

~ organizira različite događaje (posjete eksperata, treninge, procjene eksperata) u zemljama korisnicama prema nji-hovim zahtjevima.

Osim toga, TAJ EX pruža pomoć pri pronalaženju relevantnih informacija preko info centra te pomaže pri prevođenju i prikupljanju relevantnih dokumenata.

Korisnici TAEIX-a moraju biti iz sljedećih zemalja:

Hrvatska, Turska, Makedonija;

Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Kosovo;

- Turska zajednica na sjevernom Cipru;

Alžir; Armenija, Azerbejdžan, Bjelorusija, Egipat, Gruzija, Izrael, Jordan, Libanon, Libija, Moldavija, Maroko, Palestin­ski teritorij, Sirija, Tunis, Ukrajina;

Rusija.

Kako je T AlEX namijenjen povećanju kapaciteta institucija za primjenu EU legislative i najboljih evropskih praksi, ciljne grupe koje ga mogu koristiti primarno su javne uprave (na svim razinama) te organizacije civilnog društva:

službenici u javnim upravama- na svim nivoima vlasti

sudstvo i snage provođenja reda;

parlamentarci i službenici u parlamentima i ostalim zakonodavnim tijelima

profesionalne i trgovinske asocijacije koje su socijalni partneri kao i predstavnici sindikata i udruženja poslodavaca;

nevladine organizacije;

prevodioci, lektori i redaktori pravnih tekstova.

TAIEX ne pruža pomoć pojedincima/kama ili pojedinačnim tvrtkama.

16 EN Pl zemlje- zemlje obuhvaćene Europskim instrumentom za susjedstvo i parnterstvo (eng. European Neighbourhood and Partnership Instru­ment): Alžir, Armenija, Azerbejdžan, Bjelorusija, Egipat, Gruzija, Izrael, Jordan, Libanon, Libija, Moldavija, Maroko, Palestinski teritorij, Sirija, Tunis i Ukrajina

30 © Revicon

-TAIEX pokriva sljedeća područja:

Poljoprivreda i sigurnost hrane

Sloboda, sigurnost i pravda

Infrastruktura: okoliš, promet i energija

Unutarnje tržište

Podrška turskoj zajednici na Cipru

TAIEX i ENP

Regionalni trening program

Prijevodi

L poglavlje: PREDPRISTUPNI FONDOVI

Programom se upravlja iz Bruxellesa iz Direktorata za proširenje iz Jedinice za izgradnju institucija (eng. Unit for Insti­tution Building, Ul B).

Važan dio TAIEX-a je i dio usmjeren na organizacije civilnog društva, a dio je P2P programa koji omogćava organiza­cijama civilnog društva da se upoznaju s procesom integracije, posjete europske institucije te organizacije civilnog društva i razviju sposobnost umrežavanja na regionalnom i međunarodnom nivou.

TWINNING TWIN N ING projekt je jedan od glavnih alata Europske komisije za pomoć zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama u prihvaćanju i primjeni acquis communitairea. Od svog ustanovljenja 1998. godine pomogao je novim zemljama članicama i sadašnjim kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama u okviru više od 1.1 OO pro­jekata.

Glavna karakteristika TWINNING-a nije poticanje općeg duha suradnje, nego orijentiranost prema rezultatima koji moraju biti specifični, a strane uključene u projekt moraju garantirati njihovo ostvarenje.

Glavni korisnici TWINNING-a su tijela državne uprave te njihove agencije koje trebaju provoditi pravnu stečevinu EU.

TWINNING funkcionira tako da za pojedina područja od interesa za zemlje kandidatkinje ili potencijalne kandidatki­nje, zemlje članice odrede osnovni tim koji će djelovati u određenoj zemlji i brinuti se da zemlja korisnica dobije sve potrebne informacije i znanja za primjenu acquisa. Svaki projekt irna barem jednog stalnog savjetnika (eng. Resident Twinning Adviser) koji radi u zemlji korisnici minimalno dvanaest mjeseci zajedno sa zaposlenicima adekvatne institu­cije. Osim stalnog savjetnika i njegovog rada koji podržavaju mnogobrojni EU eksperti, u projektu su uključeni: trenin­zi, studijske posjete, posjeti drugih eksperata, drugim riječima, sve ono što je potrebno da se osiguraju rezultati.

© Revicon 31

3. poglavlje PROGRAMI ZAJEDNICA

Programi Zajednica 1 (eng. Community Programmes, skr~ CP) čine peti stup financijske pomoći koju osigurava Europska unija. Zanimljivi su za Bosnu i Hercegovinu jer, kao zemlja potencijalna kandidatkinja, može u njima sudjelovati pod određenim uvjetima.

Programi Zajednica su serija integriranih mjera koje prihvaća Europska komisija s ciljem jačanja suradnje članica u ostvarivanju javnih politika Europske unije u određenom vremenskom periodu. Prvi program Zajednica ustanovljen je daleke 1958. godine, a odnosio se na Europsku agenciju za nuklearnu energiju - proučavanje fuzije. Do sada je ustanovljeno i većinom završeno preko 200 programa Zajednica. Neki od njih se odvijaju u kontinuitetu i stalno se nastavljaju (primjerice Okvirni program za istraživanje i razvoj), a neki su jednokratni. Trenutačno se odvijaju dvadeset i dva programa Zajednica. Mnogi programi se sastoje od nekoliko komponenti koje pokrivaju različita manja područja ili su namijenjeni određenim tipovima projekata.

Programi su, u osnovi, namijenjeni zemljama članicama Europske unije kako bi potaknuli njihovu međusobnu suradnju. Međutim, većina programa je otvorena i zemljama Europskog ekonomskog prostora (Norveška, Island, Lihtenštajn), .Švi­carskoj, zemljama kandidatkinjama (Hrvatska, Makedonija, Turska) te zemljama potencijalnim kandidatkinjama (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Albanija, te teritorij Kosovo). Da bi te zemlje koje ne doprinose budžetu Europske unije (jer nisu članice) mogle sudjelovati u programima moraju potpisati Memorandum o razumijevanju te uplatiti financijski doprinos. Za zemlje koje imaju IPA-u (pa tako i za Bosnu i Hercegovinu), pristupnina programu se obično uplaćuje iz IPA l. Svaka od tih zemalja samostalno odlučuje kojem programu će se pridružiti, a kojem ne, u skladu sa svojim prioritetima, procjeni o brojnosti i kapacitetima zainteresiranih aplikanata, te njihovoj sposobnosti da povuku sredstva.

SISTEM UPRAVLJANJA PROGRAMIMA ZAJEDNICA Programi mogu biti vezani uz gotovo svaku javnu politiku. Institucije Europske unije (Komisija, Parlament i Savjet ministara) odlučuju o tipu, proračunu i trajanju pojedinih programa. Programi se obično planiraju u okviru sedmogo­dišnjih financijskih ci l usa Europske unije. Trenutačno su isplanirani do 2013., pa se nalazimo u drugoj polovici ciklusa. U okviru planova se definiraju opći ciljevi programa i opći okvir predviđenih sredstava za sedam godina. Međutim, svake godine u budžetu se točno planiraju sredstva za narednu godinu, a na temelju toga provedbeno tijelo donosi takozvani radni plan za tekuću godinu u kojem su definirani prioriteti. Radni planovi se objavljuju najkasnije tijekom marta svake tekuće godine na web stranicama provedbenog tijela. U njima su detaljno opisani kriteriji za prijavu na natječaje za tendere i grantove.

Upravljanje programima je uvijek centralizirano koncentrirano i u nadležnosti općih uprava EK-a ili provedbenih ti­jela koje ona osniva (primjerice: Education, Audiovisual and Culture Executive Agency). Provedbena tijela iz Bruxellesa pripremaju radne programe, raspisuju natječaje, provode selekciju pristiglih prijava te potpisuju ugovore, isplaćuju sredstva i nadziru provedbu projekata.

S obzirom da programi znantno variraju po svojoj veličini, iznosu alocira ni h sredstava te kompliciranosti, veliki programi (kao što su FP 7, LLL, Cl P) u zemljama članicama programa (sve zemlje članice EU te one koje su potpisale memorandum i platile pristupninu) imaju nacionalna tijela zadužena za te programe. Ta tijela mogu biti u okviru nadležnih ministarstva (npr. Ministarstvo civilnih poslova BiH je nadležno za FP? program u BiH) ili posebno osnovane agencije. Uglavnom ima­ju ulogu koordinacije i informiranja o programima, te eventualno pružanje tehničke pomoći potencijalnim aplikantima. Mogu se nazivati koordinatorima (eng. coordinators) ili info točkama (eng. focal points). Navedena tijela mogu imati veće ovlasti (primjerice u okviru LIFE+ programa prikupljaju projektnu dokumentaciju u svojoj zemlji).

OSNOVNE KARAKTERISTIKE PROGRAMA ZAJEDNICA Programi Zajednica su nastali s ciljem poticanja suradnje među zemljama članicama u području određenih javnih politika Europske unije. Stoga, nema programa koji ne zahtijeva partnerstva2

• Partnerstva su conditio sine qua non svake prijave na natječaj. U 99% slučajeva zahtijeva se partnerstvo između pravnih osoba iz različitih zemalja članica programa, a obično bar jedan partner mora biti iz zemlje članice EU. Broj partnera ovisi o programu, komponenti,

Programi Zajednica će vjerojatno u skoro vrijeme promijeniti ime i postati Programi Europske unije ili nešto slično 2 Opširnije o partnerstvima uR poglavlju: Suradnja i partnerstva

© Revicon 33

----------

EU FONDOVI

radnom planu za tekuću godinu, a varira od dva (rjeđi slučaj) do trinaest za velike istraživačke projekte u okviru FP 7. Uvijek postoji vodeći partner (ponekad se naziva i koordinatorom) i ostali partneri.

Druga važna karakteristika Programa Zajednica je velika konkurencija projekata koji se prijavljuju s obzirom da se mogu javljati aplikanti s vrlo velikog geografskog područja. Stoga je važno ispunjavati sve kriterije prihvatljivosti, imati dobro razrađen projekt i čvrsta partnerstva. Zbog velike konkurencije pametno je početi stjecati iskustvo kao mlađi partner u projektu. To je važno zbog procesa učenja koje je na takav način bezbolnije, a i zbog referenci koje se

tako stječu.

Treća važna karakteristika proizlazi iz načina upravljanja programima. S obzirom da su svi centralizirani koncentrira­ni, sve obavijesti i informacije o natječajima nalaze se na web stranicama provedbenih tijela u Bruxellesu (bilo općih direktorata ili agencija), a sva komunikacija vezana uz prijavu na natječaj, kasnije eventualno potpisivanje ugovora i provedbu projekta također se odvija s Bruxellesom. Tijela u pojedinim zemljama u principu samo proslijeđuju infor­macije. Stoga je važno pratiti web stranice relevantnih direktorata i agencija da bi se moglo reagirati u pravom trenut­ku i početi pripremati projekt na vrijeme.

Većina programa irna pod programe ili komponente. Države koje nisu članice, ali mogu pristupiti programu, mogu iza­brati samo neke pod programe ili komponente koje im se čine zanimljivim. To praktički znači da je moguće parcijalno sudjelovanje u programu. Aplikanti trebaju dobro provjeriti na koje komponente se mogu javljati.

Načini prijave su vrlo raznoliki i ovise o provedbenom tijelu. Prijava može biti samo elektronska, preko specijaliziranih platformi koje su dostrupne s web stranica na kojima se oglašavaju natječaji (FP7, CIP, Pravda i sigurnost). Na neke natječaje se prijavljuje slanjem pošte u Bruxelles (Kultura), ili nacionalnim tijel irna (LIFE+), a neki zahtijevaju i elektron­sko i papirnato izdanje projekta (Progress).

Tablica: Programi Zajednica u razdoblju 2007.-2013.

Naziv Programa Naziv Programa -eng. Službena web stranica

Financijski instrument za Civil Protection Financial http://ec.europa.eu/environment/civil/prote/finance.htm civilnu zaštitu Instrument

Carine 2013 Customs 2013 http://ec.europa.eu/taxation_customs/customs/cooperation_programmes/ customs_2007/index_en.htrn

Cl P Cl P http://ec.europa.eu/cip/index_en.htm

Program za zaštitu potrošača l Consumer grogramme http://ec.europa.eu/consumers/strategy/programmes en.htrn

Kultura 2007.- 2013. Culture Programme (2007- http:/! eacea.ec.europa.eu/cu lt u re/index_ en.ph p 2013)

Erasmus Mundus Erasmus Mundus http://eacea.ec.europa.eu/erasrnus mundus/index en .ph p

Europa za građane Eu roge for Citizens http://ec.europa.eu/citizenship/index en.htrn

Fiscal is Fiscal is http://ec.europa.eu/taxation_customs/taxation/tax_cooperation/fiscalis_pro-gramme/index_en.htm

FP 7 FP? http://cordis.europa.eu/fp?/

Osnovna pr a va i pravda Fundamental Rights and http://ec.europa eu/justice_horne/funding/intro/funding_rights_en.htm Justice

ID ABC ID ABC http://ec.europa.eu/idabc/

Integrirani program projekata Integrated Action Prograrnrne http://eacea.ec.eu ropa .eu/lip/index_ en.php za cjeloživotno učenje in Lifelong Learning

LIFE+ LIFE+ http:// ec eu ropa.eu/environ ment/life/fun di ng/lifepl us.htrn

Marco Polo ll Marco Polo ll http://ec.europa.eu/transport/marcopolo/home/home en .. htm

Mediji 2007. Media 2007 http://eceuropa .. eu/information society/rnedia/overview/index en.htm

Progres Progress http:// ec. eu ropa.eu/socia l/main j sp ?catld=32 7

Zdravstveni program 2008- l Health Programme 2008 http://ec.europa.eu/health/ph_programme/pgm2008_2013_en htm 2013 2013

Sigurniji Internet plus S afer l nternet gl us http://eceuropa.eu/information society/activities/sip/funding/index en.htm

Sigurnost i očuvanje sloboda Security and Safeauarding http:// ec eur opa.eu/j usti ce_ home/fun di n gli ntro/fu n di n g_ security_ en .. htm Liberties

Solidarnost i upravljanje l Solidarity and Management of http:// eceuropa.eu/justice_home/fu n di n gli ntro/fu nding_solida rity _ en .. htm tijekovima migracije Migration Flows

Mladi u akciji Youth in Action http:// eacea .. eceu ropa.eu/youth/i n d ex en.ph p

34 © Revicon

jiSD

4. poglavlje NAČINI KORIŠTENJA PROGRAMA

IPA U BOSNI l HERCEGOVINI

Da bismo odgovorili na pitanje kako se program IPA koristi u BiH potrebno je, na početku, skrenuti pažnju na određe­ne pojmove:

A/ Projektni ciklus

B/ Sistemi upravljanja sredstvima IPAe

Cl Funkcija Nacionalnog koordinatora za l PAu.

A/ Program IPA, odnosno projekti unutar ovog programa prolaze kroz određene faze ili cikluse koji se jednim imenom nazivaju"projektni ciklus". Evropska komisija je usvojila jedinstvenu metodologuju za upravljanje ovim ciklusom pod imenom "Upravljanje projektni m ciklusom" (engl. Project Cycle managment- PCM) 1

• Tako ćemo korištenje IPA-e u BiH posrnatrati kroz 6 faza ovog ciklusa. U cilju pojednostavljenja ovog prikaza, ovih šest faza ćemo grupisati u tri glavne grupe i to:

1. Strateško programiranje programa IPA: obuhvata prvu fazu PCM pod nazivom programiranje.

2. Programiranje po komponentama programa IPA: obuhvata faze identifikacije, formulacije i finansiranja.

3. Realizacija: obuhvata fazu realizacije pojedinačnih projekata ili programa, monitoring i evaluaciju.

B/ Kao što srno već naveli u drugom poglavlju, postoje dva glavna sistema upravljanja sredstvima IPA-e: centralizovani i decentralizovani sistem. Primjena ovih sistema se odnosi na faze PCM unutar treće grupe tj. realizacije. što se tiče prve dvije grupe faza koje pripadaju programiranju, rnale su razlike u primjeni ovih sistema. U BiH se primjenjuje cen­tralizovani sistem upravljanja nad sredstvima IPA-e sa tendencijom da se uvede decentralizovani sistern.2

Cl Bez obzira na trenutni sistem upravljanja, Bosna i Hercegovina je bila dužna da uspostavi posebnu funkciju tzv. Nacionalnog koordinatora za program IPA (engl. National Coordinator IPA- N IPAK). N IPAK osigurava cjelokupnu koor­dinaciju pomoći l PN i irna posebnu ulogu unutar programiranja i realizacije pomoći. Funkciju N IPAK-a u BiH obavlja direktor Direkcije za evropske integracije (DEI)4

• Sektor za koordinaciju pomoći EU pri DEl-u obezbjeđuje podršku radu NIPAK-a5

, i u daljem tekstu će se spominjati kao administracija NIPAK-a.

PROGRAMIRANJE IPA-e U BIH

Strateško planiranje IPA-e Višegodišnji indikativni planski dokument (engl. Multi-Annual Indicative Planning Document- MIPD) je strateški planski dokument za program IPA. Ml PD daje opis glavnih područja intervencije sa opisom njihovih prioriteta i mjera. Postoji tzv. Nacionalni MIPD i višekorisnički MIPD. Nacionalni Ml PD se radi posebno za svaku zemlju korisnicu IPA-e i obuhva­ta sve komponente IPA-e koje su otvorene za tu zemlju. Višekorisnički MIPD je usklađen sa nacionalnim programima na način da ih dopunjuje mjerama koje su zajedničke za sve zemlje korisnice. Tako višekorisnički MIPD obuhvata zajedničke programe koji daju dodatnu vrijednost nacionalnim programima.

MIPD za BiH nastaje analiziranjern određenog seta dokumenata EU6, kao i analizom sektorskih strategija i planova

BiH 7 koji su kompatibilni sa predpristupnim ciljevi rna. Rezultati ove analize se prevode u operativne ocjene za određe-

1 Ova metodologija se upotrebljava za upravljanje fondovima EU i detaljnije je opisana u okviru šestog poglavlja 2 To znači da je Evropska komisija preko Delegacije Evropske unije u BiH nadležna za poslove ugovaranja, isplata i finansijskog i tehničkog mo·

nitoringa nad realizacijom ugovora, tj. projekata. U decentralizovanom sistemu ove nadležnosti će preći na određene funkcije i tijela BiH koje se imenuju i uspostavljaju isključivo za tu svrhu.

3 ČL 22. Uredba Komisije (EZ) br718/2007 od 12 06.2007 Nl PAK je visokopozicioniran dužnosnik u vladi ili državnoj upravi zemlje korisnice pro· grama IPA, te ga ona i imenuje

4 Vijeće ministara na svojoj 118 sjednici od 08 04.2010. usvojilo Odluku o imenovanju N IPAK-a 5 www.dei.gov.ba 6 Ovi dokumenti spadaju u tzv. Paket za proširenje EU. To su: Strateški dokument Komisije, Izvještaji o napretku BiH, Evropsko partnerstvo, S po·

razum o stabilizaciji i pridruživanju. Vidjeti "Strategija proširenja i ključni izazovi 2009.-201 0.'; http:/ /www.dei.oov.ba/Default.aspx?template id=37&pagelndex=1

7 npr. Akcioni plan za reformu javnog sektora Bosne i Hercegovine, Srednjoročna razvojna strategija, Strategija integrisanja u EU i sL

© Revicon 35

EU FONDOVI

ni trogodišnji period. Trenutno važeća verzija MIPD-a za BiH obuhvata period 2009-2011 8• Ovaj dokument obuhvata

obje komponente IPA-e koje Bosna i Hercegovina može da koristi, tj. komponentu l- podrška tranziciji i institucional­noj izgradnji; i komponenta ll- podrška prekograničnoj saradnji. U toku ove godine će uslijediti revizija MIPD-a te će se pripremiti novi, za period 2010-2012.

Evropska komisija (EK) priprema ovaj dokument uz određene konsultacije. Tako u Bosni i Hercegovini Komisija pre­ko Delegacije Evropske unije u BiH (DEU) organizuje konsultacije sa predstavnicima donatorske zajednice i civilnog društva. Konsultacije sa vlasti i institucijama BiH se odvijaju preko N IPAK-a. N IPAK unutar BiH organizuje konsultacije preko predstavnika institucija BiH koji su imenovani kao voditelji projekata (engL Senior Pogramme Officer- SP0) 9

•

Voditelji projekata su više pozicioni rani državni službenici iz resornih ministarstava i institucija BIH koji su odgovorni za programiranje određene oblasti definisane MIPD-om unutar komponente l. Cilj konsultacija je priprema i davanje komentara potrebnih za izradu MIPD-a kako bi se osigurala koherentnost između potreba i proriteta definisanih u nacionalnim strateškim dokumentima sa nalazima, prioritetima i obavezama definisanim u dokumentima EU.;o Po završetku konsultacija, N IPAK dostavlja komentare Evropskoj komisiji preko DEU.

Višekorisnički Ml PD se priprema od strane Evropske komisije, s tim što konsultacioni proces obuhvata sve zemlje kori­snice programa IPA preko ureda N IPAK-a u ovim zemljama. S obzirom da se radi o učešću više zemalja u pripremi ovog Ml P D-a konsultacioni proces je komplikovaniji i zahtijeva od Evropske komisije veće napore u njegovoj realizaciji 11

.

Programiranje za IPA, komponentu 1: pomoć tranziciji i institucionalnoj izgradnji Na osnovu usvojenog MIPD-a za BiH pristupa se procesu programiranja po svakoj od dvije IPA komponente .. što se tiče Komponente l, radi se o godišnjem programiranju. To znači da BiH godišnje priprema prijedloge projekata koje usvaja Evropska komisija. Ovaj proces godišnjeg programiranja ima svoja pravila, definisane učesnike i njihove uloge. Glavna tri učesnika u procesu programiranja su: N IPAK (zajedno sa svojom administracijom), SPO-i i EK preko delega­cije EU 12

•

Posebnu ulogu ispred BiH u procesu godišnjeg programiranja ima NIPAK. NIPAK planira proces programiranja i usa­glašava ga sa Evropskom komisijom preko Delegacije EU. Nakon usaglašavanja, N IPAK vodi proces programiranja uz održavanje redovne komunikacije sa SPO-ima. Kroz ovu komunikaciju NIPAK daje potrebne informacije, smjernice, podršku i prijedloge S PO-ima sa jedne strane, a sa druge strane, N IPAK ostvaruje nadzor nad samim procesom. Tako­đer, N IPAK redovno inform iše Vijeće ministara BiH o procesu programiranja sa određenim prijedlozima za usvajanje njegovih rezultata. NIPAK održava i redovnu komunikaciju sa predstavnicima Delegacije EU kako bi se obezbijedila podrška planiranim projektni m prijedlozima i njihovo usvajanje od strane Evropske komisije. DEl/ Sektor za koordina­ciju pomoći pruža stručnu i tehničku pomoć radu N IPAK-u kao njegova administracija.

S PO-i su zaduženi za pripremu pojedinačnih projektnih prijedloga za pojedine oblasti 13 iz svoje nadležnosti u obliku standarnih formata zvanih Idejni projekti (engl. Project Fische). Prilikom njihove pripreme, a u skladu sa potrebama, SPO organizuju konsultacioni proces unutar BiH. Tamo gdje je to relevantno, konsultuju se institucije na različitim ni­voima vlasti, predstavnici civilnog društva i donatorske zajednice u BiH. Ove konsultacije mogu imati različite ciljeve, kao što su: bolje upoznavanje situacije u određenoj oblasti, definisanje problema i rizika, definisanje prioriteta i ciljeva i sl. Tehničku pomoć radu S PO-a treba da pruže posebne jedinice za programiranje i realizaciju projekata IPA koje je potrebno izgraditi unutar korisničkih institucija 14

•

Za potrebe procesa godišnjeg programiranja osnovana su i posebna tijela kroz koja glavni učesnici procesa sarađuju. Radi se o Upravnom komitetu za programiranje i posebnim komitetima za pripremu projekata. Upravni komitet za programiranje ima ulogu da prati cjelokupni proces godišnjeg programiranja u cilju osiguranja njegove realizacije. Članovi ovog Komiteta su NIPAK i njegovi saradnici sa jedne strane, i Šef operacija iz DEU sa svojim saradnicima, sa druge strane. Znači, radi se o najodgovornijim ljudima za proces programiranja ispred BiH i ispred DEU-a. Na operativ­nom nivou se uspostavljaju komiteti za pripremu pojedinačnih projektni h prijedloga, te je njihov broj promjenjiv za

8 Vidjeti MIPD 2009-2011 na http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/miod bosnia herzegovina 2009 2011 en.pdf 9 Vijeće Ministara je 3 .. 12.2008 .. godine donijelo Odluku o uspostavljanju funkcije voditelja projekata u ministarstvima i drugim organima uprave

Bosne i Hercegovine, utvrđivanju nadležnosti i neophodnoj institucionalnoj podršci. Na osnovu ove Odluke, potrebno je imenovati Voditelje projekata po pojedinačnim oblastima. Procedura je u toku.

l O Vidjeti Ml PD 2007-2009, l .. l.Uvod http://www.dei.gov.ba/bih i eu/naivazniji dokumenti/dokumenti eu/Archive.aspx?temolate id-14&oaaelndex-l

ll Vidjeti Višekorisnički MIPD 2009-2011 http://www.dei.gov.ba/bih i eu/naivazniji dokumenti/dokumenti eu/?id-3434 12 Vidjeti "Smjernice za godišnje programiranje 2009" http:/ /www.dei.gov.ba/direkciia/unutrasnja struktura/koordinacija/?id-27#2 13 Vidjeti Ml PD za BiH 2009-2011, poglavlje 23. u kojem su navedene i opisane ove oblasti unutar glavnih područja intervencije. 14 Vidjeti Odluku o uspostavljanju funkcije voditelja projekata u ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine, utvrđivanju

nadležnosti i neophodnoj institucionalnoj podršci

36 © Revicon

...

4. poglavlje: Načini korištenja programa IPA u Bosni 1 Hercegovini

svako godišnje programiranje. Svaki komitet irna tri člana: predstavnik iz DEl/ Sektora za kordinaciju pomoći EU koji podržava i prati proces pripreme pojedinačnog projektnog prijedloga; SPO za određenu oblast koji priprema projek­tni prijedlog; i predstavnik DEU koji prati i daje potrebne smjernice za konkretni projektni prijedlog.

Proces godišnjeg programiranja: faze, način rada i razu Itati

Kao što je već objašnjeno, prva faza PCM se zove programiranje i podrazumijeva izradu strateških programskih do­kumenata, tj MIPD-a. Ova faza nije dio godišnjeg programiranja. Godišnje programiranje se sastoji od tri faze PCM: identifikacija, formulacija i finansiranje.

Godišnje programiranje počinje fazom identifikacije, tj. utvrđivanjem godišnjih prioriteta za programiranje. Rezultat ove faze je lista potencijalnih projektnih ideja. Kako se to radi?

EK iznosi svoje okvirne pozicije za godišnje programiranje koje NIPAK uključuje u godišnje smjernice za SPO-e sa go­dišnjim planom za programiranje. Na osnovu dogovora sa EK preko DEU, N IPAK pokreće proces godišnjeg programi­ranja kroz fazu identifikacije. Identifikacija predstavlja utvrđivanje godišnjih prioriteta. Da bi se to kvalitetno uradilo, potrebno je prethodno uraditi određene analize. Tako bi SPO-i trebali da organizuju izradu problemskih analiza po svojim oblastima uz podršku NIPAK-a. Na osnovu ovih analiza, a uzimajući u obzir domaće strategije i planove, kao i projekte podrške koji su u toku ili su već planirani, utvrđuju se mjere za koje je potrebno obezbijediti podršku u odre­đenom vremenskom periodu 15

• Dakle, faza identifikacije počiva na prethodnoj analizi problema, ciljeva i rezultata koje treba postići u određenom periodu u datoj oblasti. ldentifikovane ideje SPO-i opisuju na osnovu uputstava koje izrađuje N IPAK. Uputstvo sadrži standardne obrasce, tj. Logičku matricu- LFM 16 i kratki opis projekta. LFM je planski instrument za identificiranje problema, odnosno ciljeva kao pozitivnog predstavljanja problema. To je tabelarni prikaz hijerarhijskog odnosa ciljeva na različitim nivoima 17

, na osnovu kojeg je lako provjeriti koherentnost vertikalne logike ovih ciljeva. Kratak opis projekta, pored elemenata LFM, sadrži osnovne elemente opravdanosti i relevantnosti ideje, zajedno sa procijenjenim budžetom i vrstama ugovora za realizaciju projekta. Opisi projektnih ideja se dostavljaju N IPAK-u u traženom roku. Administracija NIPAK-a pregledava kvalitet dostavljenih materijala i formira dvije liste: lista sa idejama koje su više rangirane i čiji ukupni budžet odgovara raspoloživom godišnjem budžetu za Komponentu l; i lista rezervnih projektnih ideja sa ukupnim budžetom koji ne bi trebao da bude veći od 20% raspoloživih sredstava. N IPAK dostavlja liste projektni h ideja DEU na odobravanje. Nakon odobravanja listi, otpočinje sljedeća faza godišnjeg programiranja -formulacija.

Formulacija predstavlja dalju razradu projektnih ideja kroz standardni format punog projektnog prijedloga koji se za ovu komponentu zove Idejni projekat (engl. Project Fische). SPO-i pripremaju idejne projekte za oblasti iz svoje nad­ležnosti, a NIPAK administracija vrši njihovu kontrolu kvalitete i pruža podršku SPO-irna u njihovoj pripremi. Nakon pripreme svih prijedloga, N IPAK formira paket i dostavlja ga Vijeću ministara BiH na odobravanje. Nakon toga N IPAK paket šalje DEU. DEU priprema nacionalni godišnji program grupišući idejne projekte po glavnim interventnim po­dručjima zvanim ose prioriteta. Zatim DEU šalje nacionalni paket EK. EK, putem Grupe za podršku kvalitetu, provjera kvalitet, a zatim organizuje interne konsultacije unutar službi EK. EK daje svoje komentare na cjelokupni paket, kao i na pojedinačne idejne projekte, i ovi komentari se dostavljaju DEU i NIPAK-u u cilju dalje intervencije. Nakon toga se izrađuje finalni prijedlog nacionalnog paketa koji se šalje EK na odobravanje. Ovim se faza formulacije završava i počinje faza finansiranja.

U toku faze identifikacije i formulacije, SPO-i organizuju konsultacione procese sa predstavnicima različitih institucija BiH, predstavnicima donatora i civilnog društva u BiH. Također DEU redovno obavještava predstavnike donatora u BiH o procesu godišnjeg programiranja, dok NIPAK, u saradanji sa DEU, predstavlja finalne prijedloge godišnjeg progra­miranja predstavnicima civilnog društva i donatora u BiH.

U fazi finansiranja, nadležna služba EK priprema Prijedlog za finansiranje dostavljenog nacionalnog paketa i šalje ga tzv. Upravnom komitetu za IPA-u u cilju dobivanja pozitivnog mišljenja. Članovi ovog Komiteta su predstavnici svih zemalja članica EU. Na kraju, EK donosi Odluku o prihvatanju Prijedloga za finansiranje što, zapravo, znači obezbje­đenje finansijskih sredstava za podnesene prijedloge. Ova sredstva postaju dostupna zaključivanjem Sporazuma o finansiranju između EKi BiH. Datum zaključivanja Sporazuma je važan, jer od tog datuma se određuju rokovi za ugo­varanje projekata i isplatu sredstava.

što se tiče višekorisničkog MIPD-a, Evropska komisija je direktno nadležna za pripremu Idejnih projekata. Komisija priprema ove projekte kroz konsultacioni proces sa zemljama korisnicama programa IPA-e. Komisija ostvaruje komu­nikaciju sa N IPAK-om iz svake zemlje.

15 Neophodno je voditi računa o značajnoj vremenskoj distanci između perioda utvrđivanja prioriteta i perioda kada se može očekivati realizacija projekata podrške.

16 Vidjeti više u okviru šestog poglavlja 17 Hijerarhijski odnos ciljeva je predstavljen od najvišeg ka najnižem nivou i to: opći cilj, svrha projekta, rezultati, aktivnosti.

© Revicon 37

EU FONDOVI

Programiranje za IPA, komponentu ll: prekogranična saradnja Programiranje za Komponentu ll se također bazira na strateškom planskom dokumentu MIPD. U okviru MIPD 2009-2011, definisano je 6 programa prekogranične saradnje u kojima BiH učestvuje. Dok se kod Komponente l primjenjuje godišnje programiranje čiji rezultat su pojedinačni Idejni projekti koji čine nacionalni godišnji program, kod Kompo­nente ll se primjenjuje višegodišnje programiranje po svakom od programa, te se izrađuju pojedinačni operativni programi za period 2007-2013. Ovi operativni programi se revidiraju nakon tri godine. Za BiH su relevantni operativni programi za sljedeće programe prekogranične saradnje:

l. Jadranski program prekogranične saradnje (multilateralni program) 18

2. Program za jugoistočnu Evropu (transnacionalni program) 19

3. Mediteranski program (transnacionalni program)2° 4. Prekogranični program Hrvatska-BiH (bilateralni program) 21

5. Prekogranični program Srbija-BiH (bilateralni program) 22

6. Prekogranični program BiH- Crna Gora (bilateralni program) 23

Ove programe pripremaju zemlje učesnice uspostavljajući međudržavne timove, tj. radne grupe. Kod programa gdje učestvuju i zemlje članice, njihovi nadležni organi predvode proces programiranja. Učešće BiH u pripremi ovih progra­ma je predvođeno Direkcijom za evropske integracije24

• Tokom procesa pripreme operativnih programa primjenjuje se princip "partnerstva". To znači da se, pored predstavnika centralnih vlasti zemalja učesnica određenog programa, uključuju regionalne i lokalne vasti, kao i predstavnici civilnog društva. Kroz intenzivnu komunikaciju i seriju radnih sastanaka dolazi se do prijedloga operativnih programa. Ovi prijedlozi se baziraju na SWOT analizi programskog po­dručja. Predstavnici Evropske komisije prisustvuju radu navedenih međudržavnih timova u svojstvu posmatrača.

Evropska komisija ocjenjuje predložene prekogranične programe i usvaja ih svojom odlukom.25 Na osnovu usvojenih operativnih programa za svaki prekogranični program Evropska komisija usvaja Odluku o finansiranju, a nakon toga zaključuje pojedinačne sporazume o finansiranju sa BiH.26

REALIZACIJA PROGRAMA IPA-e U BIH

U drugom poglavlju ove knjige rečeno je da se u BiH primjenjuje sistem centralizovanog upravljanja sredstvima IPA-e, što se odražava na način realizacije za obje komponente IPA-e. Kako ove komponente imaju svoje specifičnosti, ne samo u programiranju nego i u njihovoj realizaciji, potrebno je posebno razmotriti aranžmane realizacije po kompo­nentama. Realizacija kreće nakon zaključivanja finansijskih sporazuma i sastoji se od dvije faze: realizacije sa manita­ringom i od evaluacije.

Realizacija Komponente 1: podrška tranziciji i institucionalnoj izgradnji Svaki od usvojenih Idejnih projekata se realizuje putem odgovarajućih ugovora po pravilima definisanim u PRAG-u 27

•

U odnosu na vrstu ugovora i njegovu vrijednost, primjenjuju se određena pravila za tendersku proceduru. Kako se u BiH primjenjuje centralizovani sistem upravljanja, tako DEU ispred BiH organizuje sljedeće: izradu tenderske do­kumentacije, tenderski proces, odabir najpovoljnije ponude i samo ugovaranje, proces finansijskog upravljanja, tj. kontrolu isporučenih faktura i njihovu isplatu. Izabrani ponuđač zaključuje ugovor sa DEU i realizuje projekat prema potpisanom ugovoru. Institucije korisnice su uključene u rad Upravnog komiteta za projekat putem kojeg učestvuju u planiranju i realizaciji projektnih aktivnosti. DEU organizuje monitoring tehničke realizacije projekata i evaluaciju programa komponente l angažovanjem nezavisnih timova.

Projekti komponente l se najčešće realizuju putem ugovora o uslugama, mada su prisutni i ugovori o nabavci i ugovori o izvršenju radova. Kao što srno već po men uli, samo mali procenat projekata se realizuje putem dodjele bespovratnih sredstava tzv. grantova. U tom slučaju, DEU objavljuje javni poziv (natječaj) za podnošenje projektnog prijedloga.

što se tiče projekata vezanih za višekorisnički MIPD, Evropska komisija direktno organizuje tender proceduru, vrši ugovaranje i isplate za projekte. Također, Komisija organ izuje monitoring i evaluaciju.

18 http://www.adriaticipacbc.org/download/PROGRAMME DOCUMENTS/IPA ADRIATIC CBC%20PROGRAMME C 2008 l 073.odf 19 http://www.southeast-europe.net/en/downloads section/programme related documents/ 20 http://www.programmemed.eu/index.pho?id= 13834&L=l 21 http://www.cbc-cro-bih.net/ 22 http://www.srb-bih.org/list.php?cat=5 23 http://www.cbcbih-mne.org/index.php ?type= l &a=pages&id= 17 24 Odsjek za prekograničnu saradnju unutar Sektora za koordinaciju pomoći EU 25 Vidjeti čL91 stav 3,4,5. i 6. Uredbe Komisije (EZ) br.718/2007, L 170/1 26 Vidjeti čL 92. Uredbe Komisije (EZ) brJ18/2007 27 Vidjeti poglavlje 2. Opći podaci o predpristupnoj pomoći

38 © Revicon

.....

4. poglavlje: Načini korištenja programa IPA u Bosni 1 Hercegovini

Realizacija Komponente ll: prekogranična saradnja Kako je pristup realizaciji pojedinih prekograničnih programa unutar ove komponente različit, tako je potrebno njiho­vu realizaciju posmatrati odvojeno.

Jadranski program prekogranične saradnje Program uključuje i zemlje članice EU i zemlje korisnice programa IPA. Program se realizuje putem "integrisanog pri­stupa", tj. prema pravilima podijeljenog upravljanja koje se primjenjuje u zemljama članicama. To znači da sve zemlje koje učestvuju u Programu imenuju jedinstven sistem upravljanja i kontrole kojeg čini:

jedinstveni organ za u pr avljanje,

jedinstven organ za odobravanje,

jedinstven organ za revizuju.

Sva tri organa su smještena u jednoj od država članica EU koja učestvuje u Programu. Ovi organi imaju isključivu nad­ležnost za provedbu cijelog Programa. Kod Jadranskog programa organi su smješteni u Italiji. Finansijska sredstva iz Evropskog fonda za regionalni razvof8 i iz sredstava IPA programa za svaku od njenih korisnica se udružuju i prikazuju kroz jedinstvenu finansijsku tabelu. Tako partneri iz BiH mogu povući manje ili više sredstava nego što je BiH kroz IPA komponentu ll uložila za ovaj Program. To zavisi od same kvalitete projekata u kojima BiH partneri učestvuju.

Program se realizuje kroz objavu jedinstvenih javnih poziva (natječaja) za podnošenje projektni h prijedloga i jedin­stvenih postupaka izbora za dodjelu sredstava bespovratne pomoći -"grantova"Ovi pozivi objavljuju se redovno dok se ne iskoriste planirana sredstva za Program29

• Organ za upravljanje30 je jedini organ koji je nadležan za javni poziv, ugovaranje i dodjelu granta za cijeli program. Da bi projektni prijedlog rnogao dobiti finansijsku podršku, potrebno je da u njemu učestvuju najmanje jedan partner iz zemlje članice i jedan partner iz zemlje korisnice IPA.

Za potrebe monitoringa osniva se Zajednički monitoring komitet koji se dužan uvjeriti u efikasnost i kvalitet realiza­cije Programa. Komitet usvaja Operativni program, potrebne procedure za rad, kriterije za odabir projekata, kao i listu projekata za dodjelu grantova. DEl/Sektor za koordinaciju pomoći EU organizuje učestvovanje predstavnika BiH u radu Komiteta. Da bi se obezbijedio sistem kontrole, Bosna i Hercegovina je dužna da formira tzv. prvi nivo kontrole, tj. kontrolu nadležnu za provjeru regularnosti troškova partnera iz BiH na projektu.

Transnacionalni programi prekogranične saradnje Ovi programi uključuju i zemlje članice EU i zemlje korisnice programa IPA. Oni se realizuju kroz"prelazni pristup". Ze­mlje članice EU- učesnice programa imenuju jedinstven sistem upravljanja nad programom i kroz ovaj sistem se reali­zuje onaj dio programa koji se odnosi na ove zemlje. To znači da je jedinstveni sistem upravljanja nadležan za sredstva koja se povlače iz Evropskog fonda za regionalni razvoj. Za zemlje korisnice IPA-e- učesnice u programu, primjenjuje se centralizovani ili decentralizovani site m upravljanja nad njihovim sredstvima iz IPA-e. Vidimo da "pre/azni pristup" zahtijeva podjelu finansijskih sredstava u dvije grupe: jedna finansijska tabela za države članice i po jedna finansijska tabela za svaku zemlju korisnicu IPA-e. To znači da partneri iz BiH na različitim projektima zajedno mogu povući finan­sijska sredstva do predviđenog iznosa iz IPA komponente ll za određeni transnacionalni program. U BiH se primjenjuje centralizovani sistem upravljanja sredstvima IPA-e. Realizacija ovih programa za BiH se odvija na sljedeći način:

jedinstveni organ za upravljanje po programu (određen od zemalja članica EU-učesnica programa) objavljuje je­dinstven poziv za podnošenje projektnih prijedloga i organizuje jedinstven postupak izbora najboljih projekata za dodjelu bespovratnih sredstava 31

•

DEU u BiH organizuje ugovaranje sa partnerima iz BiH na pojedinačnim projektima i vrši plaćanje prema njima.

Planira se da se "pre/azni pristup" kod transnacionalnih programa uskoro zamijeni sa "integrisanim pristupom". DEl or­gan izuje učestvovanje BiH predstavnika u zajedničkim monitoring komitetima za ove programe. Ovi Komiteti imaju istu ulogu kao i kod "integrisanog pristupa".

28 Preko ovog fonda se podržava učešće svih zemalja članica EU u ovim Programima. 29 Pozivi se objavljuju na web stranici Programa www.adriaticipacbc.org;Također, informacije o pozivu se objavljuju i na web stranici Direkcije

za evropke integracije. 30 To je Regione Abruzza, Direzione Affari della Presidenza, Politiche legislative e Comunitarie- Servizio Attivita lnternazionali 31 Poziv se objavljuje na web stranici www.southeast-europe.net za program za jugoistočnu Evropu i na web stranici www.programmemed.

eu za Mediteranski program. Informacija o pozivima se može naći i na web stranici Direkcije za evropske integracije_

© Revicon 39

EU FONDOVI

Bilateralni programi prekogranične saradnje U okviru drugog poglavlja ove knjige već smo predstavili bilateralne programe prekogranične saradnje u kojima mogu učestvovati potencijalni aplikanti iz BiH. Programi se realizuje kroz objavu jedinstvenih javnih poziva (natječaja) za podnošenje projektni h prijedloga u obje zemlje i jedinstvenih postupaka izbora za dodjelu sredstava bespovratne pomoći32.1spred BiH, Direkcija za evropske integracije je nadležna za objavu ovih poziva. Formiraju se dvije finansijske tabele za svaku zemlju učesnicu čime se određuju limiti finansijskih sredstava koje partneri iz jedne zemlje rnog u ukupno povući.

Potpisuju se dva ugovora po projektu, jedan za partnera iz BiH, a drugi za partnera iz susjedne zemlje u datom progra­mu. DEU u BiH je nadležna za ugovaranje i vršenje isplata partnerima iz BiH na projektu.

DEl organizuje učestvovanje BiH predstavnika u zajedničkim monitoring komitetima za ove programe. Uloga ovih komiteta je ista kao i kod drugih programa prekogranične saradnje.

Kao što se rnog lo vidjeti iz ovog poglavlja, program IPA irna jedinstven okvir za svoje strateško programiranje, tj. za izradu dokumenta MIPD. Nakon toga se proces programiranja razlikuje po njenim komponentama, kao i sam način realizacije. Kod Komponente ll modaliteti realizacije se dalje razvijaju, pa je potrebno za svaki od šest programa preko­granične sradnje u kojima BiH učestvuje posebno razmotriti način realizacije. Način korištenja programa IPA-e u BiH, uz pregled navedenih različitosti, predstavljen u šem i.

32 Poziv se objavljuje na www.cbc-cro-bih.net za bilateralni program sa Hrvatskom,; na www.srb-bih.org za program sa Srbijom;_

40

i na www.cbc.bih-mne.org za program sa Crnom Gorom,_ Također, informacije o pozivima se objavlju i na web stranici Direkcije za evropske integracije

© Revicon

-4 .. poglavlje: Načini korištenja programa IPA u Bosni l Hercegovini

Korištenje programa IPA u BiH- šematski prikaz

w -, z <( a:

a:~ 5<I: :":::a:: O l? o

a: Cl... <( N

o~ :":::z >Vl <( Wa:: 1-­<(z CC:<( l- .....J VlQ_

<(

w~

z~ <I: z a::w ~z <(o a:: Cl... \..?~ oo a:::"::: Cl... o

Cl...

<( ....., u <( N ::i <( w a:

Politički okvir za programiranje IPAe u BiH (dokumenti iz Paketa za proširenje EU za BiH)

+

Strateški dokumenti BiH relevantni za proces pridruživanja

MIPD za BiH

Komponenta l Korisnici: Institucije BiH

Godišnje programiranje BiH učesnici: N IPAK (DEl) i SPOi

1. Identifikacija: Lista projektnih ideja

2. Formulacija: Izrada projektnog prijedloga kroz standardni obrazac Idejnog projekta Kontrola kvalitetete prijedloga Usvajanje godišnjeg paketa od EK

3. Finansiranje: potpisivanje Finansijskog sporazuma za godišnji paket

Sistem upravljanja: centralizovani Delegacija EU odgovorna za realizaciju

Vrste ugovora: usluge, robe, radovi i grantovi

Tenderska procedura

Ugovaranje: između DEU i uspješnih ponuđača (privatne i javne firme)

Evaluacija komponente l

© Revicon

Komponenta ll Korisnici: lokalne i regionalne vlasti i civilno društvo

Višegodišnje programiranje BiH učesnici:

1. SWOT analiza programskog područja

2. Formulacija: Izrada Operativnog programa 2007-2013 Usvajanje Operativnih programa od EK

3. Finansiranje: Potpisivanje finansijskih sporazuma za svaki program

Sistem upravljanja: različit za svaki program (jedinstvena upravna tijela, operativne stru­

kture zemalja, zajednička tijela su dio sistema) Vrste ugovora: grantovi

Tenders ka procedura: jedinstven javni poziv

Ugovaranje: sa uspješnim aplikantom za grant

Evaluacija komponente ll

41

EU FONDOVI

Razvoj IPA-e i uspostava novih finansijskih instrumenata kao odgovor na ekonomsku krizu 1

Kao dopuna aktivnostima u okviru nacionalnih IPA programa, postoji i Višekorisnički program IPA za zemlje Zapadnog Balkana i Tursku. Višekorisnička IPA obuhvata regionalne programe, čiji je cilj da se potpomogne proces regionalne suradnje između zemalja korisnica na području Zapadnog Balkana i Turske. Ovi regionalni programi, između ostalog, pored unapređenja pomirenja i političke suradnje zemalja korisnica, imaju za cilj razvoj i obnovu infrastrukture.

S tim je usko povezano ispunjavanje Ekonomskih kriterija, kroz suradnju sa međunarodnim finansijskim institucijama (IFis), čime se doprinosi ispunjavanju preduvjeta za održivi socia-ekonomski razvoj i stabilnost, kako u zemlji korisni­ci, tako i u regionu. U okviru Višekorisničke IPA 2009-2011, a nadovezujući se na nacionalni program IPA-e, odnosno MIPD 2009-2011 za svaku pojedinačnu zemlju, Evropska komisija odgovara na uticaj ekonomske i finansijske krize kroz novi finansijski instrument- instrument Podrške infrastrukturnim projektima (Infrastructure Pro ject Facility -IPF). Komplementarno s djelovanjem lPFa, u okviru IPA nacionalnog programa BiH, za 2008. i 2009. godinu su, po prvi put, u velikoj mjeri podržani investicijski projekti.

S ciljem dugoročnijeg rješavanja finansijske i ekonomske krize, također se pristupilo aktivnostima na proširenju okvira za investicijske infrastrukturne projekte s ciljem unapređenja socia-ekonomske stabilnosti u regiji Zapadnog Balkana i Turskoj.IPF prelazi u sastav novog finansijskog instrumenta -Investicijskog okvira za Zapadni Balkan, koji kroz surad­nju sa l Fis, zemljama u regionu otvara put ka grant sredstvima, zajmovima i stručnom znanju za potrebe implemen­tacije investicijskih projekata.

1. Svrha i djelovanje instrumenta IPF u socio-ekonomskom razvoju zemalja Zapadnog Balkana

Kako je već rečeno, prvi od mehanizama za potrebe zemalja Zapadnog Balkana i Turske, s ciljem unapređenja socio­ekonomskih uvjeta je bila uspostava instrumenta IPF. Pored Turske, korisnici instrumenta IPF su bili Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kosovo (UN SCR 1244), Crna Gora, Srbija, te Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija.

Podrška infrastrukturnim projektima je imala za cilj pomoći zemljama potencijalnim kandidatima i kandidatima, da lakše dođu do finansijskih sredstava- grantova i/ili zajmova za pripremu i implementaciju infrastrukturnih projekata od regionalnog, državnog i općinskog značaja. Prednost kod korištenja IPFa imaju zemlje potencijalni kandidati, jer nisu u mogućnosti koristiti IPA komponentu lli, koja je otvorena za zemlje kandidate, a jednim dijelom se odnosi i na finansiranje infrastrukturnih projekata iz oblasti transporta i okoline. IPA komponenta lli priprema zemlje kandidate za korištenje Evropskog fonda za regionalni razvoj i Kohezionog fonda.

Investicije u okviru IPF su se odnosile na projekte iz oblasti transporta, okoline, energije, te socijalnog sektora. U obla­sti transporta, to su bili projekti za izgradnju i unapređenje puteva, željeznica, riječnog saobraćaja, luka, aerodroma. U oblasti okoline, podržani su projekti koji su se odnosili na snadbijevanje pitkom vodom, tretman otpadnih voda, kanalizacioni sistem, upravljanje čvrstim i opasnim otpadom, kontrolu emisija zraka. U okviru energetskog sektora, mogućnost je otvorena za projekte vezane za obnovljive izvore energije, proizvodnju električne energije, energetsku efikasnost, hidro-energiju, izgradnju gasovoda. Po pitanju socijalnog sektora, podrška je bila usmjerena ka projektima vezanim za izgradnju obrazovnih i zdravstvenih ustanova, socijalnih objekata, prihvatilišta.

Podrška infrastrukturnim projektima se zasnivala na suradnji zemalja korisnica pomoći sa međunarodnim finansijskim institucijama, prvenstveno sa Evropskom investicijskom bankom (El B), Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), te sa Razvojnom bankom Vijeća Evrope (CEB). U sufinansiranju projekata su mogle učestvovati i druge finansijske institucije, te međunarodni bilateralni donatori.

1.1 Obim djelovanja IPF

Instrument IPF je obuhvatao Podršku infrastrukturnim projektima -tehnička pomoć (Infrastructure Project Facility -Technical Assistance- IPF-TA), i Podršku infrastrukturnim projektima na općinskom nivou (Infrastructure Project Fa­cility- Municipal Window IPF-MW).

a) Podrška infrastrukturnim projektima- tehnička pomoć se zasnivala na dodjeli grant sredstava Evropske unije. Grant sredstva su bila predviđena za: identifikaciju projekata, izradu studije i pred-studije izvodljivosti, izradu procjene uti­caja na okolinu i društvenu zajednicu, kao i za analizu finansijske izvodljivosti, planiranje budžeta, kompletan dizajn, pomoć kod pripreme tendera i za nadzor izvedbenih radova u okviru projekta.

42

Tekst objavljen u Zborniku radova: Xl MEĐUNARODNOG SIMPOZIJA EVROPSKI PUT BIH U FUNKCIJI RAZVOJA; Halilović Z. i Čengić J.: Instrument predpristupne pomoći Evropske unije: odgovor na političke i ekonomske izazove u BiH, 517-532 str, Sarajevo, REVICON, 2010.

© Revicon

l

4. poglavlje: Načini korištenja programa IPA u Bosni l Hercegovini

b) Podrška infrastrukturnim projektima na općinskom nivou je bila usmjerena ka realizaciji infrastrukturnih projekata na općinskom nivou, a obuhvatala je istovremeno dodjelu grantova i zajmova zemljama korisnicima pomoći. u okviru IPF-MW su se kandidovali projekti koji su već imali spremnu svu tehničku dokumentaciju, radi pokretanja izvedbenih radova. Projekti su mogli obuhvatiti jednu ili više općina, koje su također učestvovale u njihovom sufi­nansiranju.

1.2 Kriteriji za odabir IPF projekata

Prilikom selekcije predloženih projekata, uzimalo se u obzir niz jasno definiranih kriterija.

a) Kriteriji za prihvatljivost projekta

U okviru kriterija prihvatljivosti, vodilo se računa o vlasništvu države korisnice nad predloženim projektima, te njihova pripadnost nacionalnim investicijskim planovima i sektorskim strategijama, te komplementarnost projekata sa IPA nacionalnim programom, budući da su jedan od izvora sufinansiranja IPF projekata mogli biti i IPA fondovi. Spre­mnost za brzu realizaciju projekta, uz jasan pregled traženih usluga u okviru projekta su također bili jedan od kriterija prihvatljivosti projekta. Vrlo bitan kriterij je bio i socijalni aspekat projekta, njegov uticaj na okolinu, te ekonomska isplativost predložene investicije.

b) Kriteriji za prioritizaciju projekta

Vrlo bitna je bila zainteresovanost evropskih partnerskih banaka da finansijski podrže projekat. Također je bio bitan pozitivan uticaj predloženog projekta na društvo, njegov pozitivan uticaj na okolinu, postojanje regionalnog, odno­sno prekograničnog utjecaja, te jasan ekonomski doprinos projekta društvu.

Prioritet su imali projekti tehničke pomoći sa snažnim regionalnim uticajem i/ili snažnom socijalnom i okolišnom dimenzijom, te projekti u okviru regionalnih mreža (SEETO Glavna regionalna transportna mreža u Jugoistočnoj Evropi, ReREP- Regionalni program za obnovu okoline, PEIP- Prioritetni okolišni investicijski projekti, ECS- Sekreta­rijat energetske zajednice).

1.3 Upravljačka tijela IPF

Glavni osnivači instrumenta IPF su Evropska komisija, te njene partnerske institucije, odnosno evropske banke- EIB, EBRD i CEB, te, s tim u vezi, njihovi predstavnici direktno su učestvovali u procesu evaluacije i selekcije kandidovanih projekata.

U okviru IPF, dva tijela su bila uključena u efikasno upravljanje i implementaciju ovog instrumenta.

IPF Sekretarijat je bio odgovoran za monitoring i koordinaciju implementacije IPF-a. Sekretarijat je podržavao rad Upravnog komiteta i nadgledao realizaciju aktivnosti u okviru tehničke pomoći.

IPF Upravni komitet je putem konsenzusa davao komentare na predložene projekte i donosio konačnu odluku o pro­jektima kandidovanim od strane zemlje korisnice pomoći.

2. Učešće Bosne i Hercegovine u korištenju instrumenta IPF

Projekte u okviru IPF-a BiH je kandidovala putem nadležnih ministarstava na državnom nivou. U okviru tri runde za dostavljanje projekata, najviše odobrenih projekata imala je u sektoru okoline i transporta. U okviru IPF-TA, odobreno je ukupno jedanaest projekata, od kojih po pet projekata u oblastima okoline i transporta. Jedan projekat je odobren iz socijalnog sektora. Kad je u pitanju IPF-MW, odobrena su ukupno tri projekta, svi iz oblasti okoline.

2.1 Podrška infrastrukturnim projektima -tehnička pomoć

BiH je u okviru tri runde kandidovala niz infrastrukturnih projekata vezanih za tehničku pomoć.

U prvoj rundi podnošenja projekata, BiH su odobrena četiri projekta. Vezano za sektor okoline, odobren je Projekat regionalnog vodosnadbijevanja Plava Voda, dok je u okviru socijalnog sektora predložen i odobren Projekat državnog zatvora. Kad je u pitanju sektor transporta odobrena su dva projekta: Projekat izgradnje glavne ceste Foča- Hum i pro­jekat Koridor Vc- druga faza.

Za njihovu realizaciju ukupno je odobreno EUR 2.3 mil. grant sredstava.

U drugoj rundi, odobrena su sredstva od EUR 0.6 miL za projekat Rekonstrukcije željezničke pruge Sarajevo- Pod/ugovi na pan-europskom koridoru V-c.

U okviru treće runde, BiH je odobreno šest projekata. četiri projekta su odobrena u oblasti okoline: projekat Vode i sa­nitacija u Republici Srpskoj, projekat Snadbijevanje vodom, kanalizacija i tretman otpadnih voda u Federaciji BiH, proje~at Izgradnja postrojenja za tretman otpadnih voda u Bijeljini, RS i projekat Regionalnog vodosnadbijevanja Plava Voda. Sto

© Revicon 43

EU FONDOVI

se tiče transportnog sektora, odobreni su sljedeći projekti: projekat Izgradnje koridora Vc i projekat Petlja Mahovljani.

Ukupna vrijednost odobrenih grant sredstava za gore navedene projekte iznosi EUR 5.35 mil.

2.2 Podrška infrastrukturnim projektima na općinskom nivou

U okviru IPF-MW, prioritet je dat investicijama, posebno iz oblasti voda i otpada (vodosnabdijevanje, tretman otpad­nih voda, proširenje kanalizacione mreže), budući da takvi projekti doprinose smanjenju nivoa zagađenosti, a time i poboljšanju zdravlja i životnih uvjeta stanovništva u regiji.

S tim u vezi, odobreni su: projekat Vodoopskrba i prikupljanje kanalizacije u Banja Luci, projekat kanalizacije u Bijeljini­faza 2, te projekat Snabdijevanje vodom, kanalizacija i tretman otpadnih voda u Federaciji BiH. Ukupna vrijednost grant sredstava iznosi EUR 9.0 mil.

Kao što se da primijetiti, svi gore navedeni odobreni projekti imaju za cilj ne samo izgradnju, odnosno unapređenje infrastrukture, već i poboljšanje socia-ekonomskih uvjeta u zemlji sa rastom nivoa zaposlenosti. Kako se radi o infra­strukturnim projektima, njihova realizacija utiče na direktno stvaranje poslovnih mogućnosti i otvaranja novih radnih mjesta.

3. IPA kao podrška socia-ekonomskom razvoju BiH

Kako je već ranije navedeno, što se tiče IPA, komponente l, Evropska komisija je Bosni i Hercegovini dodijelila ukupno 83,9 miliona EUR u okviru programa IPA za 2009. godinu. Glavna područja kojima je pomoć namijenjena su prvenstve­no bila vezana za ispunjavanje političkih kriterija i približavanju acquis-a.

Budući da je globalna recesija u različitoj mjeri pogodila privrede Zapadnog Balkana i Turske, Evropska unija je, u ko­ordinaciji sa međunarodnim finansijskim institucijama, odlučila da nastavi sa pomaganjem tim zemljama u procesu proširenja, s ciljem ublažavanja uticaja krize i otvaranja puta oporavka.

Kao odgovor na finansijsku krizu, napravljen je IPA krizni paket, koji predviđa dodjelu 200 miliona eura za regiju Za­padnog Balkana, koji sufinansiraju partnerske finansijske institucije.

S tim u vezi, IPA program za 2009. godinu je također imao za cilj da ublaži uticaj finansijske i ekonomske krize na Bo­snu i Hercegovinu. Tako je Evropska komisija, u tu svrhu, u okviru prvog paketa IPA 2009, odobrila grant sredstva za projekte u vrijednosti od 39 mil EUR. Projekti se odnose na osiguranje depozita kroz podršku Agenciji za osiguranje depozita, te na podršku malom i srednjem poduzetništvu (3 mil EUR), na sektore transporta (14 mil EUR), energije (5.5 mil EUR) i okoline (16.5 mil EUR).

Isti trend je nastavljen i u okviru programa IPA za 201 O. godinu. Bosni i Hercegovini je, u okviru IPA 201 O, za kompo­nentu l, namijenjeno ukupno l 00,7 mil EUR. Predloženo je niz projekata od strane BiH, i očekuje se konačna odluka o njihovom odobrenju.

Imajući u vidu dalji uticaj ekonomske i finansijske krize na BiH, Evropska komisija je odlučila izdvojiti veća grant sred­stva za podršku implementacije infrastrukturnih projekata. Tako su, u okviru prvog paketa projekata posvećenog bor­bi protiv ekonomske i finansijske krize, predloženi projekti za dobijanje grant sredstava u vrijednosti od 51.6 mil EUR. Projekti se odnose na podršku finansijskom jačanju Izvozno-garantnoj agenciji- l GA (6 mil EUR), na sektor transporta (5.6 mil EUR) i na sektor okoline (40 mil EUR).

Kada govorimo o infrastrukturnim projektima vezanim za oblast transporta i okoline, treba navesti da je dio projekata također bio djelimično podržan od strane lP F-a. Jedan od kriterija za njihovo kandidovanje je da su bili spremni za re­alizaciju. Najviše predloženih projekata je bilo iz sektora okoline, vezanih za vodosnadbijevanje, kanalizaciju i tretman otpadnih voda, a u okviru IPA 201 O, po prvi puta su predloženi projekti vezani i za oblast čvrstog otpada, odnosno za unapređenje regionalnih sanitarnih deponija u BiH. Može se zaključiti da većina predloženih projekata iz sektora oko­line, kroz izgradnju nove i obnovu postojeće infrastrukture, ima za cilj smanjenje zagađenosti i poboljšanje životnih uvjeta stanovništva u zemlji, uz otvaranje novih radnih mjesta.

4. Investicijski okvir za zapadni Balkan

Finansijski instrumenti IPF i IPA su, kako se može zaključiti, velikim dijelom potpomogli finansiranje infrastrukturnih projekata, kako bi doprinijeli unapređenju uvjeta života i socio-ekonomskog stanja u regiji. Međutim, budući da je nacionalni program IPA, komponenta l, prvenstveno usmjeren ka provođenju reformi i ispunjavanju uvjeta za član­stvo u EU, pojavila se potreba za dodatnom finansijskom i stručnom podrškom, da bi se osigurala socio-ekonomska stabilnost u zemaljama Zapadnog Balkana.

Kako bi se proširio obim investicijskih ulaganja, u tu svrhu su pokrenute aktivnosti za uspostavljanje novog finansij­skog mehanizma- Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (Western Balkan Investment Framework- WBIF), a instru-

44 © Revicon

-4. poglavlje: Načini korištenja programa IPA u Bosni l Hercegovini

ment IPF je postao njegovim sastavnim dijelom. U odnosu na instrument IPF, WBIF uvodi izvjesne promjene, posebno po pitanju učesnika spremnih da finansijski podrže predložene projekte, vrste grant sredstava i struktura upravljanja. Cilj WB IF-a je i dalje unaprijediti suradnju država korisnica pomoći i međunarodnih čimbenika kod ulaganja u investi­cije koje doprinose socia-ekonomskom razvoju regije.

U okviru WBIF-a, predviđeno je da finansijsku pomoć, pored Evropske komisije i evropskih partnerskih banaka EIB, EBRD i CEB, pruže i bilateralne finansijske institucije Evropske unije, te međunarodne razvojne agencije. Djelovanje WBIFa se prvenstveno zasniva na dodjeli zajmova od strane evropskih partnerskih banaka, ali i na dodjeli grantova.

Investicijski okvir za Zapadni Balkan nudi jedinstven pristup ka zadovoljavanju opsežnih i raznolikih potreba za in­vesticijama u regiji, jer je moguće pristupiti grantovima, zajmovima i stručnom znanju na jednom mjestu, kako bi se pripremili, finansirali i implementirali kvalitetni investicijski projekti od prioritetnog značaja. Tako je Evropska komisija u sklopu ovog instrumenta izdvojila sredstva u ukupnom iznosu većem od 1 OO mil EUR za dodjelu grantova, dok su evropske partnerske banke namijenile sredstva u ukupnom iznosu od EUR 30 miliona.

4.1 Vrste podrške

U okviru WBIF-a, podrška će biti usmjerena u sljedećem pravcu:

a) razvoj infrastrukture- podržati će se razvoj infrastrukturnih investicija u oblasti okoline, posebno u sektoru voda, elektrike, transporta i komunikacija, te socijalnog sektora;

b) unapređenje privatnog poduzetništva, posebno malih i srednjih preduzeća - naglasak će biti na jačanju pristupa finansijskim sredstvima i pružanju usluga preduzećima, imajući u vidu značajnu vezu između stvaranja radnih mjesta u privatnom sektoru i smanjenja siromaštva;

e) jačanje finansijskog sektora- podržati će se dalje jačanje finansijskih institucija s ciljem daljeg jačanja pristupa pri­vatnog sektora finansijskim sredstvima;

d) unapređenje okoline- u okviru ove stavke će se podržati investicije za očuvanje i unapređenje okoline, uključujući projekte energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije.

4.2 Vrste grantova i izvori finansiranja

Grant sredstva predviđena kao jedan vid podrške zemljama Zapadnog Balkana se odnose na finansiranje tehničke pomoći za odobrene investicijske projekte (npr. za: pripremu studija izvodljivosti, pripremu procjene uticaja, nadzor nad izvođenjem projekata, izgradnju kapaciteta za izvođenje projekata, podršku u implementaciji projekata). Također se, između ostalog, podržava dodjela investicijskih grantova za specifične projektne komponente, premije osiguranja za implementaciju investicijskih projekata, te drugi vidovi pomoći. Kao izvori finansiranja, vezani za grant sredstva su IPA fondovi, partnerske međunarodne finansijske institucije, bilateralne finansijske institucije iz zemalja članica EU, te međunarodne razvojne agencije.

4.3 Kriteriji prihvatljivosti projekata

Projekat za koji se traži grant treba biti u skladu sa predpristupnim strategijama Evropske unije, te sa relevantnim sek­torski m politikama i nacionalnim investicijskim planovima, ukoliko oni postoje. Istovremeno, podržavaju se investicije sa velikim regionalnim uticajem i snažnom socijalnom i okolišnom dimenzijom. Prednost će imati projekti koji bi bili u skladu sa listom projekata identificiranih i prioritiziranih u sklopu regionalnih mreža. Idealno bi bilo da predloženi projekti budu dio relevantnih nacionalnih sektorskih strategija, sa jasnom a lokacijom finansijskih sredstava iz nacio­nalnih budžeta. Između ostalog, vrlo bitan aspekat je i komplementarnost predloženih projekata sa IPA nacionalnim programima, ali se vodi računa i o ekonomskoj opravdanosti predloženog projekta i njegovoj samoodrživosti.

Posebno je potrebno naglasiti da se prilikom dodjele grantova uzima u obzir potreba za daljom implementacijom predloženih projekata. To znači da se grant sredstva dodjeljuju prvenstveno za projekte za čiju dalju implementaciju i dodjelu zajmova postoji interes od strane evropskih partnerskih finansijskih institucija i ostalih finansijera.

4.4 Struktura upravljanja Investicijskim okvirom za Zapadni Balkan

Struktura upravljanja WBIF-orn je, u osnovi, slična strukturi koja je postojala kod upravljanja instrumentom IPF. Tre­nutna struktura WBIF-a podrazumijeva postojanje dva tijela:

a) Skupina finansijera za projekte

Skupina finansijera za projekte je nadležna za prijem kandidovanih projekata.lstovremeno, ova skupina je odgovorna za screening i procjenu projekata koji traže finansijsku podršku. U toku ovog procesa, provjerava se tehnički kvalitet projekta, usklađenost sa okol inskim i socijalnim standardima, uzimajući u obzir jednakost polova, zatim se vrši provje­ra procedura javnih nabavki, finansijska i ekonomska profitabilnost, kreditni rizici i pravni aspekti. Konačni cilj ovog

© Revicon 45

EU FONDOVI

procesa je formiranje liste prioritetnih projekata, prihvatljivih za dodjelu grant sredstava" Skupina dostavlja zahtjeve za dodjelom grantova na odobravanje Upravnom komitetu i koordinira implementaciju odobrenih projekata. Članovi ove skupine su predstavnici Evropske komisije, partnerske međunarodne finansijske institucije, predstavnici bilateral­nih finansijskih institucija EU, te predstavnici međunarodnih razvojnih agencija.

b) Upravni komitet

Upravni komitet konsenzusom usmjerava strateško djelovanje Investicijskog okvira za Zapadni Balkan putem dono­šenja smjernica i preporuka. Istovremeno, Komitet donosi odluke o dodjeli grantova za kand idova ne projekte od stra­ne zemalja korisnica pomoći. U toku svog djelovanja, Upravni komitet također uzima u obzir Predpristupnu strategiju Evropske unije, kriterije prihvatljivosti za odabir projekata, te ostale dokumente bitne za njihov rad. Upravni komitet može donijeti odluku o odbijanju projekta, odnosno isti vratiti da dalju doradu Skupini finansijera za projekte.

VAŽNO

Zemlje potencijalne kandidate na njihovom putu ka članstvu u Evropskoj uniji očekuje niz obaveza, pa tako i Bosnu i Hercegovinu. Predpristupni instrument pomoći -IPA, kroz komponentu l, pomaže zemljama potencijalnim kandi­datima da, kao države u tranziciji, provedu neophodne demokratske, institucionalne i ekonomske reforme. S tim u vezi, može se primijetiti da je po pitanju indikativnih finansijskih alokacija za BiH po komponentama l i ll, za period 2007-2012, najviše sredstava upravo namijenjeno komponenti l- Pomoć u tranziciji i jačanje institucija. Istovreme­no, analizirajući oblasti intervencije u protekle tri verzije MIPD-a, da se zaključiti da su u okviru komponente l, koja se odnosi·na ispunjavanje političkih i ekonomskih kriterija, kao i na ispunjavanje obaveza za članstvo i usvajanje acquis-a, ekonomski kriteriji procentualno najmanje zastupljeni.

Sadašnji proces proširenja EU se odvija u uslovima duboke i široko prisutne recesije. Finansijska i ekonomska kriza utiče kako na EU, tako i na zemlje obuhvaćene procesom proširenja. Evropska komisija je prepoznala da je u pro­cesu pristupanja EU zemljama Zapadnog Balkana, pa tako i BiH, pored provođenja neophodnih demokratskih i in­stitucionalnih reformi, potrebna jača podrška kod ispunjavanja ekonomskih kriterija i postizanja socia-ekonomske stabilnosti. Tako je Evropska komisija, u saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama, prvenstveno sa El B, EBRD i CEB, poduzela određene korake u tom smjeru.

Imajući to u vidu, pojavila se potreba za prilagođava njem postojećih finansijskih instrumenata IPA trenutnim okol­nostima. Dakle, da se primijetiti da se u okviru nacionalnih programa IPA 2009 i IPA 201 O za BiH! za razliku od pret­hodnih nacionalnih IPA programa (2007 i 2008)1 kada je naglasak bio na projektima koji su imali za cilj provođenje neophodnih reformi u BiH, sada predloženim projektima želi, u velikoj mjeri, podržati socia-ekonomski razvoj i podići nivo zaposlenosti u BiH.

Također, pojavila se potreba za dugoročnijim riješavanjem socia-ekonomske stabilnosti na Zapadnom Balkanu i Turskoj, kroz podršku infrastrukturnim projektima! finansijskom sektoru i sektoru malog i srednjeg poduzetništva, pa se, s tim u vezi, pristupilo novim vidovima finansijskih instrumenata. U okviru IPF-a, Bosna i Hercegovina je uspjela povući značajna finansijska sredstva. Evropska komisija je pokrenula aktivnosti na uspostavi Investicijskog okvira za Zapadni Balkan. Zemljama Zapadnog Balkana! pa tako i Bosni i Hercegovini, na taj način je pružena mogućnost da kroz implementaciju investicijskih projekata, zajedno sa provođenjem neophodnih reformi, ubrza napore na svom putu ka Evropskim integracijama i konačnom učlanjenju u Evropsku uniju.

46 © Revicon

-

5. poglavlje VRSTE NATJEČAJA l NATJEČAJNA DOKUMENTACIJA

Di rektorati i agencije Europske komisije i njezina akreditirana ugovorna tijela 1 veliki dio sredstva iz fondova i programa u pravilu dodjeljuju putem javnih natječaja. iznimka od tog pravila su sredstva za projekte vezane uz sigurnost i borbu protiv terorizma, te sredstva koja se dodjeljuju izravno temeljem primarne legislative (ugovora Europske unije).

Postoje dva oblika natječaja. Prvi su javni natječaji u okviru javne nabave, takozvani tenderi, a drugi su natječaji za bespovratna sredstva (eng. Call for Proposa/s, skr. CfP). U ovom poglavlju prvi se samo ovlaš spominju 2, a drugi su vrlo detaljno obrađeni.

U tenderima ugovorno tijelo raspisuje natječaj u kojem detaljno definira kakve radove, robe ili usluge želi. Aplikanti dokazuju natječajnom dokumentacijom da su sposobni u propisanim rokovima ostvariti zadano. To je pristup od vrha prema dnu.

U natječajima za dodjelu bespovratnih sredstava (grantova) ugovorno tijelo raspisuje natječaj u kojem definira ciljeve kojima treba doprinijeti u okviru javnih politika Europske unije, propisuje okvir i kriterije, a aplikanti opisuju svoje projekte koji se uklapaju u te ciljeve i zadovoljavaju kriterije. To su otvoreniji natječaji koji obično ne propisuju kako nešto ostvariti. Kreativnost i inicijativa je na strani aplikanta. To je pristup od dna prema vrhu.

Grafički prikaz tendera

dokumentiraju svoju da u propisanom roku

razumnu cijenu isporuče radove, robe ili usluge

Pristup od vrha prema dnu­sve je u rukama Europske komisije

Grafički prikaz natječaja za bespovratna sredstva

opisuju svoje projekte ciljevima i dokazuju

da ispunjavaju kriterije

Pristup od dna prema vrhu- prijavitelji oblikuju projekte prema svojim potrebama, mogućnostima i idejama,

EK samo odabire najbolje

Nacionalne agencije ili dijelovi ministarstava koje je Europska komisija ovlastila da upravljaju pojedinim programima u njezino ime. U trenutku pisanja knjige još nema akreditiranih provedbenih tijela u BiH, ali je akreditacija u toku.

2 Tenderske procedure Europske komisije, Grupa autora, Revicon, Sarajevo 2009.

© Revicon 47

EU FONDOVI

TENDERI Europska komisija raspisuje tendere kad želi osigurati nabavu roba, usluga i radova" Natječaji su namijenjeni prven­stveno privrednim subjektima koji mogu biti dobavljači traženih roba, usluga i izvođači radova" Međunarodni natječa­ji se objavljuju na stranici http://ted.europa.eu i u Službenom listu Europske unije (engl" Official Journal EU)" Ukoliko su natječaji na razini pojedine države ili regije, objavljuju se na stranicama Delegacije Europske unije u toj zemlji (u BiH: www.delbih.ec.europa.eu u Srbiji: www.delscg"ec.europa.eu; u Crnoj Gori: www.delmne.ec.europa"eu; u Hrvatskoj: www"delhrv"ec.europa"eu) ili na stranicama ugovornog tijela (u Hrvatskoj www.safu.hr) te u javnom tisku, obično u tiražnim dnevnim listovima. Natječaji su uglavnom dvojezični: na jeziku/cima pojedine države i na engleskom.

Ako nije drugačije definirano u objavi natječaja, na tendere se mogu javiti svi privredni subjekti registrirani u zemlja­ma članicama, zemljama kandidatkinjama i zemljama potencijalnim kandidatkinjama, što znači da se mogu javljati i privredni subjekti iz Bosne i Hercegovine.

Uobičajeno je da se na tendere (pogotovo one financijski izdašnije i kompliciranije) prijavljuju takozvani konzorciji. Konzorciji su grupe privrednih subjekata i/ili osoba koje se zajedno prijavljuju na određeni natječaj te su spremne zajedno provesti projekt Vodeći član konzorcija djeluje i zastupa sve ostale članove (to znači da samo on komunicira s EK ili ugovornim tijelom), ali svaki član je individualno i zajednički odgovoran za izvršenje ugovora.

Postoji nekoliko propisanih tenderskih procedura koje se primjenjuju u okviru javne nabave radova, roba i usluga3"

U otvorenom postupku svi zainteresirani mogu dobiti tendersku dokumentaciju (koja se ponekad naplaćuje) i javiti se na natječaj. Ukoliko je tender međunarodni, objavljuje se na http://ted"europa.eu i u Službenom listu Europske unije. Ukoliko je tender lokalni, objavljuje se u nacionalnim dnevnim listovima te na webu ugovornog tijela"

U ograničenom postupku se svi mogu prijaviti za učestvovanje u postupku, ali ugovorno tijelo poziva samo određene prijavitelje na temelju njihovih kvalifikacija. Oni koji su na užoj listi, dobivaju kompletnu tendersku dokumentaciju i sudjeluju u natječaju"

Konkurentski pregovarački postupak znači da ugovorno tijelo poziva kandidate po svom izboru da dostave ponude. Bira se ekonomski najpovoljnija ponuda za usluge, a najjeftinija za nabavku roba i izvođenje radova.

Okvirni ugovori se zaključuju između ugovornog tijela i izabranih ponuđača, a sastoje se od serije specifičnih ugovora. Ugovorno tijelo obično zaključuje nekoliko okvirnih ugovora s većim brojem ponuđača. Za svaki pojedinačni zadatak pozivaju se svi nositelji okvirnih ugovora da dostave svoje ponude"

Kad god se najavljuje tender jasno piše i koja procedura će se primjenjivati, kao i kriteriji koje moraju ispunjavati oni koji se prijavljuju na natječaj. Stoga je vrlo važno dobro proučiti da li aplikant može u određenu proceduru i da li za­dovoljava kriterije. Ukoliko ne zadovoljava samo jedan kriterij, ne treba gubiti vrijeme na prijavu.

Tablica: Vrste postupaka pri tenderskoj nabavi u ovisnosti o iznosu ugovora

usluge

robe

izvođenje

radova

više od 200.000 € međunarodni ograničeni

postupak

više od 5.000.000€ 1. međunarodni otvoreni

postupak 2. međunarodni ograničeni

Postupak

1 0.000 do 200.000 € okvirni ugovor

300.000do 5.000.000€

lokalni otvoreni postupak

ili

10.000 do 300.000€ konkurentski pregovarački

postupak

manje od 1 0.000 €

jedna ponuda

VRSTE NATJEČAJA ZA DODJELU BESPOVRATNIH SREDSTAVA- GRANTOVA Postoje tri oblika dodjele bespovratnih sredstava, ovisno o fondu i programu u okviru kojeg se raspisuje natječaj. Svi natječaji su javni i transparentni s dobro razvijenim procedurama prijave i selekcije. lako one nisu potpuno indentične za različite natječaje, vrlo su slične. Kad se dobro upozna i prođe jedna prijava na natječaj, ostale su znatno lakše.

3 Više o tenderskim procedura rna u knjizi: Tenderske procedure Europske komisije, Grupa autora, Revi con, Sarajevo 2009.

48 © Revicon

l

5. poglavlje: VRSTE NATJEČAJA l NATJEČAJNA DOKUMENTACIJA

--------------------------------------------------------------------------~

Međunarodni poziv na dostavu prijedloga projekata (eng. International Call for Proposals) se objavljuje kad se na natječaj mogu javiti prijavitelji iz različitih zemalja unutar ili izvan Europske unije te kad se program u okviru kojeg se natječaj objavljuje odvija u nekoliko zemalja. CfP se objavljuje na web stranicama provedbenog i ugovornog tijela, uvijek na en­gleskom jeziku, a ponekad i na drugim jezicima4

• U pozivu su jasno definirani krajnji rokovi za prijavu te način prijave, a praćen je obimnom natječaj110m dokumentacijom. Primjer takvih natječaja su svi natječaji za Programe Zajednica.

Lokalni poziv na dostavu prijedloga projekata se objavljuje kad je natječaj raspisan na razini određene države ili regije. Objavljuje se u dnevnom tisku (uvijek je barem dvojezičan, na službenom jeziku/jezicima države ili regije i na engle­skom) i na web stranici ugovornog i provedbenog tijela. Također je praćen natječajnom dokumentacijom. Po formi se ne razlikuje od međunarodnog poziva na dostavu prijedloga projekata, jedino je geografsko područje na kojem je validan znatno manje. Primjer takvog načina dodjele sredstava je IPA.

Treći način je direktna dodjela sredstava. Događa se rijetko i samo u jasno definiranim okolnostima. Jedna mogućnost su ranije ugovorene obaveze koje mogu proizlaziti iz ugovora Europske unije (primjerice poljoprivredni poticaji u okviru poljoprivrednih fondova EU-a). Druga mogućnost su sredstva programirana za određene projekte koje mogu provesti samo monopolisti (primjerice reforme obrazovanja, zdravstva, pravosuđa mogu provoditi samo ministar­stva). Sredstva se mogu direktno dodijeliti i u kriznim situacijama kad je potrebno brzo i efikasno pomoći (prirodne katastrofe, konflikti) pa bi dugotrajna i komplicirana procedura ugrozila ljudske živote ili imovinu.

NATJEČAJNA DOKUMENTACIJA Svaki natječaj je praćen obimnom natječajnom dokumentacijom na engleskom (a ponekad i na drugim jezicima). Kad se potencijalni aplikant zainteresira za određeni natječaj, prije početka pripremanja i pisanja projekta važno je proučiti svu natječajnu dokumentaciju jer je ona vrelo važnih podataka. U sljedećoj tablici su primjeri tri objavljena natječaja tijekom 2009. godine s popisom cijele dokumentacije.

Primjeri natječajne dokumentacije u različitim natječajima

•Info dani lokal.pdf e •Presentation.pdf o •iPA CBC HR· BiH ..... •Model Grant Agreement Publication fil

.p df > :e notice.pdf o

•Calls for proposals.pdf e

'''V') •The call fiche .pdf Ll.J

X •The work <(

o program me .pdf 0:: :J •FP 7 factsheets

•Raspored info e •Calls for proposals-:e

co sesija.xls o corrigendum.pdf

u •Guidelines for u •Guide for Applicants co Applicants.pdf (JJ

u !... •Guide for applicants FAQ fil • Application form.doc ..8 •List of organization N

E > •Joint Action looking for partners Budget.xls

!... N ..8 •Q&A o o. •Logica! .....

fil •Guide for submission M Framework.xls o.

•Submission set •List of indicators.doc e

~ o •standardni ugovor .....

fil

Ll.J •The Guides for

en Applicants o relevant to the o N funding sche m es

Ll.J used in this call -l .pdf e.. o Ll.J

"Odluka EP i e..

l""-Savjeta of 18. 12.

e.. 2006.oFP7 u..

•standanrdni > o e e fil

FP7 Q) Q. o !...

:l Ll.J

e.. 4-u e.. o

4 Primjerice, u programu Kultura 2007 2013 službeni jezici su, osim engleskog, francuski i njemačkL

© Revicon 49

EU FONDOVI

Na prvi pogled, tako velika količina natječajne dokumentacije vas može obeshrabriti. Evo puta, korak po korak koji

treba slijediti:

1. korak je čitanje samog teksta natječaja koji nikad nije duži od pola stranice. U gornja tri primjera se krije pod tri različita naziva (Pubfication notice, Call for proposals i The call fiche)" U tekstu se nalaze podaci o ciljevima natječaja te krajnjem roku prijave. Ako se pojavi bilo koji od ta tri termina praćen izrazom corrigendum i taj dokument treba proči­tati. On znači da je tijelo koje je raspisivalo natječaj nešto zaboravilo pa nadopunjava ili mijenja nešto u natječaju. Te promjene nisu suštinski značajne5 , ali su važne pa ih treba poznavati.

2. korak nije nužan, ali je koristan ako postoje adekvatni dokumenti. On se sastoji od generalnog upoznavanja s pro­gramom u okviru kojeg se natječaj raspisuje. U gornjem primjeru se krije iza naziva Presentation i FP 7 fact sheets. To su obično prezentacije ili brošure koje vrlo razumljivo i skraćeno opisuju program, njegove ciljeve, komponente, iznose financijskih sredstava, kome je namijenjen itd. U natječaju raspisanom u okviru IPA-e nema takvog dokumenta. Ukoliko ga nema, na web stranicama provedbenog tijela se obično mogu naći sažeci o pojedinim fondovima i programima.

3. korak je vrlo važan. Dok su dokumenti u prva dva koraka bili kratki i vrlo čitljivi, dokument u trećem koraku je dug između trideset i četrdeset stranica, pisan službenim eurokratskim engleskim jezikom. Zove se Vodič za aplikante (eng. Guidelines for Applicants ili Guide for Applicants) i sadrži sve bitne informacije o natječaju (ciljeve, kriterije, načine prijave, načine selekcije). Na temelju tog dokumenta aplikant donosi odluku hoće li se prijaviti na natječaj ili ne, stoga ga je dobro isprintati jer zahtijeva temeljito proučavanje.

U 4. koraku se informira kako izgledaju aplikacijski obrasci koje treba ispuniti (Application form; Submission set- Forms A 7 to A4, Ci 0), kao i obrasci za budžet (Joint Action Budget, Forms 87 a, 82) te eventualno drugi dodaci (Log ica l Fra­mework, List of Indicators). U FP 7 ne postoje obrasci jer se projekt prijavljuje elektronski, preko platforme Cord is pa se u Vodiču za aplikante nalazi uputa kako se prijaviti na Cord is. Pripremanju projektne dokumentacije i ispunjavanju aplikacijskih obrazaca će biti posvećeno cijelo deveto poglavlje, a pripremanju i praćenju budžeta sedmo poglavlje.

5. korak se sastoji od pregledavanja ugovora i obrazaca za izvještavanje jer oni otkrivaju što se događa ako aplikant sklopi ugovor i treba provesti projekt (Model Grant Agreement). U ugovoru se može otkriti kako se projekt mora admi­nistrativno provesti, koga i kojom učestalošću izvještavati, kako se ugovor može raskinuti itd. U obrascima narativnih i financijskih izještaja se vidi na što treba obratiti pažnju pri planiranju projekta i koji administrativni kapaciteti su potrebni za provođenje projekta.

U 6. koraku se pronalaze dodatni putevi informiranja o raspisanom natječaju. To mogu biti info dani, raspored info sesija, Q&A/pitanja i odgovori/ ili FAQ- često postavljanja pitanja itd.

Ovih šest koraka bi trebalo pokriti sve dokumente koji se pojavljuju kao natječajna dokumentacija. Ponekad se u dokumen­taciji nalaze još i odluke Savjeta ministara, Parlamenta ili Komisije na kojima je natječaj utemeljen ili linkovi na javne politike na koje se natječaj upire. U natječajnoj dokumentaciji se mogu nalaziti i dokumenti važni za planiranje budžeta (primjerice Daily subsistance allowances in the EU -lista iznosa maksimalnih dnevnica za pojedine zemlje koje dozvoljava EK).

Postoje tri važna elementa natječaja koji su opisani u Vodiču za prijavitelje. To su:

l. ciljevi programa i prioriteti natječaja;

2. kriteriji prihvatljivosti (tko se može prijaviti, kakvi projekti su prihvatljivi, koje aktivnosti i koji troškovi);

3. procedure (prijava, proces selekcije, potpisivanje ugovora6).

CILJEVI l PRIORITETI NATJEČAJA (eng. objectives of the programme and priority issues) Svi programi Europske unije su utemeljeni na javnim politikama EU-a. S obzirom da su programi obično višegodišnji (najčešće sedmogodišnji), za pojedine godine se donose operativni ili radni planovi koji definiraju raspisivanje pojedi­nih natječaja, njihovih specifičnih ciljeva i prioriteta. To znači da se potencijalni aplikanti mogu informirati o ciljevima i prioritetima i prije raspisivanja natječaja.

U svakom slučaju, prvi dio Vodiča za aplikante je posvećen razradi ciljeva programa i operativnog/radnog programa za određenu godinu. Taj dio navodi i odluke Parlamenta, Savjeta i Komisije na kojima su utemeljeni cijeli program i pojedinačni natječaj te se poziva na javne politike EU-a i na nacionalne politike te druge strateške dokumente. Obično se u Vodiču navodi nekoliko ciljeva od kojih treba zadovoljiti barem jedan. Ciljevi projekta se moraju ukla pati u ciljeve specifičnog natječaja. Prioriteti, a ponekad i mjere unutar prioriteta su vrlo jasno definirani. Projekt koji se prijavljuje

5 Da su promjene suštinski značajne, natječaj bi bio poništen i ponovno raspisan. 6 Procedure će biti opisane u pojedinačnim poglavljima.

so © Revicon

5. poglavlje: VRSTE NATJEČAJA l NATJEČAJNA DOKUMENTACIJA

mora se ukla pati u jedan prioritet i jednu mjeru (ukoliko one postoje). Ukoliko se projekt uklapa u nekoliko prioriteta ili mjera, bira se ona koja ga najbolje definira ili ona za koju aplikant procijeni da će u njoj biti najmanja konkurencija.

KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI (eng. eligibility) Prihvatljivost aplikanata i njegovih partnera, prihvatljivost projekata i aktivnosti i prihvatljivost troškova su ključni. Ukoliko a pl i kant ili projekt ne ispunjava makar jedan jedini kriterij prihvatljivosti treba odmah odustati od prijave pro­jekta jer je čisti gubitak vremena pripremati projekt i projektnu dokumentaciju za projekt koji će biti odbačen u prvom krugu zbog neprihvatljivosti. Isto tako, budžet treba strukturirati tako da se u njega unesu samo prihvatljivi troškovi~_

Kriteriji prihvatljivosti za aplikante i njihove partnere Kriteriji za prihvatljivost aplikanata i partnera su specifični za svaki natječaj i treba ih pažljivo proučiti.

Jasno se definira pravni oblik aplikanta. U principu se mogu javljati samo pravne osobe. Pojedinci se mogu samo izni­mno javljati u okviru programa razmjene u FP 7 i LLL programima. U natječaju su pravne osobe obično definirane u odnosu na profitnost ili neprofitnost (profitne su one koje svojim vlasnicima ili dioničarima dijele dobit, a neprofitne one koje eventualnu dobit ulažu u svoje aktivnosti ili razvoj). Također se definira jesu li prihvatljive privatne ili javne pravne osobe (javne pravne osobe su samo državne institucije, jedinice regionalne i lokalne uprave te institucije i tvrtke koje su one osnovale; a privatne pravne osobe su sve ostale). Javne tvrtke mogu biti profitne (primjerice javna komunalna ili javna transportna poduzeća), a privatne pravne osobe neprofitne (nevladine organizacije, privatne ško­le ili istraživački instituti koje nisu osnovala ministarstva).

U natječajima se jasno definira i geografsko porijeklo aplikanta, to jest gdje treba biti registriran da bi rnogao sudjelo­vati na natječaju. Ponekad se to odnosi na zemlju, a ponekad i na regiju.

Aplikant s partnerima mora sam provoditi većinu aktivnosti projekta, to jest, ne smije biti samo posrednik koji 'preba­cuje' dobivena financijska sredstva ne korn trećem.

Osim kriterija prihvatljivosti, postoje i takozvani opći kriteriji isključenja koji se primjenjuju u svim natječajima. Aplikant i partneri ne smiju:

biti u bankrotu, stečaju ili pod prinudnom upravom;

biti pravomoćno osuđeni za prekršaje u profesionalnom ponašanju;

biti krivi za obi ljan prekršaj profesionalne etike koje ugovorno tijelo može dokazati;

imati neplaćena davanja za zaposlenike ili porez u zemlji osnutka ili u zemlji provođenja aktivnosti;

podlijegati sukobu interesa;

biti pravomoćno osuđeni za korupciju, prevaru, uključenost u kriminalnu organizaciju ili ilegalne aktivnosti koje škode financijskim interesima EU-a;

imati povijest ozbiljnog kršenja prijašnjih ili tekućih ugovora s EZ-orn8;

davati krive informacije prilikom prijave na natječaj ili tajiti informacije;

pokušati dobiti povjerljive informacije ili pokušati utjecati na evaluacijski odbor.

Još jednom je potrebno naglasiti da aplikanti i partneri moraju ispnjavati sve kriterije, te ne podlijegati ni jednom uvjetu isključenja. Ako je natječaj raspisan za profitne organizacije, a potencijalni aplikant je neprofitan, ne treba se javljati. Isto tako, ako je natječaj za javne pravne osobe, a potencijalni aplikant je privatna organizacija, neka niti ne pomišlja na prijavljivanje projekta na taj natječaj.

Prihvatljivost projekata Kao što aplikanti i partneri trebaju ispuniti sve kriteriji prihvatljivosti, tako mora i projekt Međutim, u slučaju zadovo­ljavanja projektni h kriterija, situacija je bolja, jer se projekt može prilagoditi zahtjevima natječaja.

Uvijek je propisano minimalno i maksimalno trajanje projekta u mjesecima koje se ne smije kršiti. Ponekad je traja­nje projekta ograničeno krajnjim datumom do kada sve projektne aktivnosti moraju završiti.

Definirana su i područja za koja je raspisan grant. Ne vrijedi previše rastezati područje u kojem se projekt odvija, jer će uvijek postojati neki drugi projekt koji je u sarnorn propisanom centru.

Da bi projekt bio prihvatljiv, aktivnosti ili barem njihova glavnina mora se odvijati na propisanoj lokaciji (ponekad je to država, ponekad regija, ali može biti i skup država ili cijeli svijet).

7 Opširno o prihvatljivosti troškova u poglavlju o budžetu 8 Europska komisija vodi liste na kojoj su prekršitelji ranijih ili postojećih ugovora, te rizične organizacije

© Revicon 51

EU FONDOVI

Nabrojeni su i prihvatljivi tipovi projekata (primjerice: edukacija, izrada projektne dokumentacije za infrastrukturu, izgradnja infrastrukture, istraživanje, umrežavanje). Ukoliko prijavljeni projekt po tipu nije na popisu to ne znači da nije prihvatljiv. Postoji mnogo tipova projekata, a ako je inovativan, nije ni mogao biti na popisu. Bitno je da se ne nalazi na drugoj listi koja navodi tipove projekata koji nisu prihvatljivi.

PRIKUPLJANJE DODATNIH INFORMACIJA O NATJEČAJU Ugovorno tijelo je dužno osigurati pristupačan sustav za dodatno informiranje potencijalnih aplikanata o natječaju. U okviru nekih programa programsko osoblje će odgovoriti i na pitanje o prihvatljivosti aplikanta, partnera i projekta (Cl P, FP 7), a u nekim programima im je to strogo zabranjeno (IPA). U svakom slučaju, sva druga pitanja bi trebala biti odgovorena. Pružanje informacija se odvija na nekoliko načina:

organiziranje info dana;

organiziranje radionica;

često postavljana pitanja na web stranici ugovornog tijela;

help disk na koji se elektronskom poštom dostavljaju pitanja i šalju odgovori.

Info dani i radionice se obično organiziraju unutar mjesec dana od raspisivanja natječaja. Pitanja se mogu upućivati na help disk do 30 dana prije zatvaranja natječaja, a često postavljana pitanja ostaju na webu tijekom cijelog natječaja i dopunjavaju se cijelo vrijeme.

Grafički prikaz dodatnog prikupljanja informacija

organizira info dane, oglašava ih na svom webu m u okviru natječajne

opće n i te informacije,

novim pitanjima l odgovorima suviše općeniti, ne mo.ra ponuditi rješenje za specifični

projekta i pisanja

ugovornog tijela odgovara na pojedinačna pitanja zainteresiranih stranaka ugovornim tijelom je obično prve dvije trećine duljine trajanja

•postaviti precizna pitanja i uputiti na dio Vodiča za prijavite !je koji je nejasan

U svakom slučaju, pametno je iskoristiti sve načine za dodatno informiranje jer to omogućava planiranje boljeg pro­jekta te pripremu projektne dokumentacije u skladu sa zahtjevima.

VAŽNO- ZAPAMTITI

Natječaji za javnu nabavu usluga, roba i radova (tenderi) se razlikuju od natječaja za dostavu prijedloga projekata (cfp). Svaki od njih ima svoje procedure.

Tenderi su namijenjeni prvenstveno privrednim subjektima.

Natječaji za dodjelu bespovratnih sredstava imaju široku lepezu korisnika.

Natječajna dokumentacija postoji zato da pomogne aplikantima pa je treba čitati.

Projekti moraju biti u okviru ciljeva i prioriteta natječaja.

Svi kriteriji prihvatljivosti aplikanata, partnera i projekata moraju biti ispunjeni.

Aplikanti i partneri ne smiju podlijegati niti jednom uvjetu općeg isključenja.

Treba koristiti sve mogućnosti za dodatno prikupljanje informacija.

52 © Revicon

6. poglavlje RAZVOJ PROJEKTA- UPRAVLJANJE PROJEKTNIM CIKLUSOM

PROJEKT l PROJEKTNI CIKLUS Danas je riječ projekt vrlo raširena, a primjenjuje su u profitno m i neprofitnom sektoru, u privatnim i javnim organiza­cijama. Projekti mogu biti znanstveno-istraživački; proizvodnja nove vrste jogurta je projekt, pa čak i djeca u osnovnoj školi imaju svoje projekte. Porezna reforma je isto tako projekt Koncept kakav danas poznajemo počeo se primjenjiva­ti pedesetih godina prošlog stoljeća u SAD-u i veoma brzo proširio se svijetom. Europska komisija svoje je financiranje utemeljila projektna u cijelom nizu programa. Jedina upečatljiva iznimka bili su poticaji za poljoprivredu i ribarstvo, ali u posljednje vrijeme i to se mijenja i počinje projektna orijentirati. EK definira projekt kao niz aktivnosti usmjerenih ostvarivanju jasno određenog cilja u definiranom vremenskom razdoblju u okviru određenog proračuna. 1

Ta utilitarna definicija naglašava važne komponente koje mora sadržavati svaki projekt:

aktivnosti- niz radnji koje se obavljaju u okviru projekta kako bi se ostvarili definirani rezultati;

cilj- djelomična ili potpuna promjena zbog koje se provodi projekt;

vremensko razdoblje- ograničeno vremensko razdoblje u kojem se projekt provodi, jasno ugovorno definirano;

budžet- sustavni prikaz očekivanih rashoda i prihoda projekta.

Projekt, također, treba jasno definirati i:

a) zainteresirane strane (sve osobe i organizacije na koje projekt utječe ili oni mogu pozitivno ili negativno utjecati na projekt), uključujući ciljne grupe (osobe i organizacije koji ostvaruju direktnu korist od projekta, obično koriste proi­zvode/us! ug e projekta) i konačne korisnike (korist od projekta imaju posredno);

b) koordinaciju, upravljanje i financijske sustave;

e) sustav monitoriranja i evaluacije;

d) primjerene financijske i ekonomske analize.

VREMENSKO RAZDOBLJE

ZAINTERESIRANE STRANE

ZAINTERESIRANE STRANE

t t

REZULTATI

UPRAVLJANJE

KOORDINACIJA

m$ <o "{::.z cO )>-l nO ~~

G)

U posljednje vrijeme EK umjesto izraza projekt upotrebljava termin akcija (eng. action), ali u ovoj knjizi će se upotrebljavati kod nas uobičajen izraz projekt.

© Revicon 53

J

EU FONDOVI

Iz grafičkog prikaza projekta vidljivo je da je upravljanje projektom u stvari upravljanje aktivnostima na osnovi posto­jećeg budžeta. Provođenje aktivnosti dovodi do rezultata koji doprinose ostvarenju ciljeva projekta. Zainteresirane strane su različite, mogu pokazivati interes za rezultate (to su ciljne grupe) ili za ostvarenje ciljeva (to su krajnji kori­snici projekta). Monitoring se odvija unutar okvira projekta, a evaluacija se može odvijati unutar ili izvan projekta (tzv. unutarnja ili vanjska evaluacija).

Cijeli projekt se odvija u određenom vremenskom razdoblju.

Tijekom godina rada na projektima uočeno je da svi projekti, bez obzira na njihove karakteristike, područja, broj uklju­čenih osoba i krajnje rezultate. imaju zajedničke osobine koje treba iskoristiti kako bi se lakše upravljalo. Jedno od tih otkrića je i postojanje projektnog ciklusa. Projektni ciklus je logični slijed aktivnosti koje se provode da bi se ostvarili ciljevi. Bez obzira na veličinu, doseg i kompleksnost, svaki projekt prolazi kroz niz faza za vrijeme svog trajanja.

Svi projekti prolaze točno određene faze koje se mogu jasno definirati.

Svaka faza se približava kraju prije nego što započne sljedeća.

Faze završavaju definiranim rezultatima koji omogućavaju pokretanje sljedeće faze.

Utrošak sredstava raste tijekom projekta dosežući maksimum tijekom faze provođenja.

Prelasci iz jedne u drugu fazu su idealno vrijeme za obavljanje monitoringa i donošenje odluka na višoj upravljač­koj razini.

Novi projektni ciklus započinje kad su poznati rezultati evaluacije prošlog, kako bi se na njihovom temelju moglo meritorno planirati.

Projekti trebaju biti strukturirani tako da koriste prirodne faze svakog projekta. Faze trebaju imati jasan vremenski raspored kao i očekivana postignuća.

Europska komisija u praksi koristi projektni ciklus od 5 faza koji je primjenjiv na svako planiranje i provođenje koje EK definira. Stoga se metoda upravljanja projektni m ciklusom od pet faza može primijeniti na razini planiranja i provo­đenja:

cijelog programa (primjerice IPA-e) u razdoblju od sedam godina za osam država;

nacionalnog planiranja i provođenja u razdoblju od jedne do sedam godina;

pojedinačnih projekata.

To, u praksi, znači da se metoda upravljanja projektnim ciklusom upotrebljavala kad se planirala cjelokupna IPA, da se redovito primjenjuje u raspoređivanju i trošenju sredstava IPA-e na nacionalnoj razini, a preporučljivo je da je koriste i aplikanti koji se javljaju na natječaje za grantove.

Faze projektnog ciklusa su:

1. Programiranje je analiza situacije- identificiranje mogućnosti, problema i prepreka u određenom sektoru. Utvr­đuju se projekti koji se već provode, područja koja nisu pokrivena. Počinje se razmišljati o listi zainteresiranih strana, razmišlja o potencijalnim prevoditeljima. Na kraju te faze se donose ključni dokumenti: strateški planovi razvoja, in­dikativni programi.

2./dentificiranje je prikupljanje projektnih ideja u skladu s prepoznatim potrebama iz prve faze. Procjenjuju se mo­gućnosti za izvedbu projekta- priprema se preliminarna studija izvodljivosti i procjena potreba. Procjenjuje se rele­vantnost. Tom fazom završava pripremni analitički period.

3. Formuliranje je detaljna razrada projektne ideje koja postaje projekt. On dobiva ciljeve projekta, ciljane skupine, aktivnosti, proračun i izvore financiranja, raspored aktivnosti, partnere i njihove odgovornosti, metode monitoringa i evaluacije. To je faza pravog planiranja u kojem se više ne govori u 'širokim potezima: Potrebna je detaljnija razrada cijelog paketa. To je i faza u kojoj neki projekti moraju prikupiti 'brdo' dokumentacije koja može uključivati i konačnu studiju isplativnosti, studiju utjecaja na okoliš (ukoliko se radi o infrastrukturnim projektima) itd. U toj fazi se na naci­onalnoj razini priprema financijski prijedlog koji odobrava Komisija, a nakon odobrenja se sklapa Ugovor o financira­nju. Na razini pojedinačnih aplikanata ta faza završava uobličeni m projektom sa svom projektnom dokumentacijom i prijavom na natječaj. Ukoliko je projekt 'prošao' sklapa se ugovor o financiranju.

54 © Revicon

6. poglavlje: RAZVOJ PROJEKTA UPRAVUANJE PROJEKTNIM CIKLUSOM

Grafički prikaz projektnog ciklusa E K-a

PROGRAMIRANJE

MPLEMENTACIJA

(izvještaji o monitoringu;

IDENTIFICIRANJE

(studije izvedivosti,

(financijski prijedlog i ugovor;

kompletna projektna dokumentacija i ugovor o

finan · ·

4. Implementacija je provedba projekta i projektnih aktivnosti koja vodi do rezultata. Osim provedbe aktivnosti, u fazi implementacije je potrebno uspostaviti jasan sustav upravljanja projektom, podjelu odgovornosti među i unutar partnerskih organizacija, sustav monitoringa, izvještavanja, praćenja proračuna te sustav komunikacije među partne­rima. Ključni dokumenti te faze su regularni izvještaji koji se šalju ugovornom tijelu, te izvještaji o monitoringu.

5. Evaluacija i revizija je procjena cijelog projekta te financijska revizija. Evaluacija i revizija trebaju biti dijelovi projek­ta jer se samo na temelju prikupljenih i obrađenih podataka o cijelom projektu te ostvarenju ciljeva može procijeniti koliko i kako je projekt proveden. Dobro odrađena posljednja faza je temelj razvitka novih projekata koji koriste dobre prakse, a zaobilaze slabe točke prethodnog projekta. Temeljni dokumenti te faze su evaluacijski i revizijski izvještaji.

Projektne faze su dobro pomagalo za orijentaciju o trenutačnom stanju i govore što bi trebalo sljedeće učiniti. Uko­liko je projekt od početka postavljen na stabilne noge, implementacija je lakša, definirana su očekivanja, a i jasno je kako se mjeri uspješnost

Dakle, još jednom:

Programiranje

Identificiranje

3. Formuliranje

4. Implementacija

5. Evaluacija i revizija

} l Analitička faza

__., l Faza planiranja

_.j Faza provedbe

--.j Faza procjene

© Revicon 55

EU FONDOVI

PRISTUP LOGIČKOG OKVIRA Pristup logičkog okvira je analitički proces i skup niza alata koji se primjenjuju za vrijeme planiranja i upravljanja pro­jektom. O logičkom okviru treba misliti u terminima pomoći pri razmišljanju. Omogućava da informacije prikupljene u programiranju budu uobličene u suvi sao projekt koji formom odgovara zahtjevima EK, istovremeno 'drži vodu' i olak­šava provedbu i praćenje projekta. Tijekom procesa postoje mnoge prilike za promišljanje o svemu bitnom postav­ljanjem pitanja i identificiran jem slabosti i snaga. Cijeli proces se odvija kako bi odluke o projektu bile utemeljene na potpunoj slici s dobro definiranim ciljevima, rezultatima, pomno odabranim aktivnostima i partnerima. Istovremeno, proces vodi do definiranja pretpostavki i rizika u projektu.

Tablica o mogućnosti upotrebe logičkog okvira u različitim fazama projekta

Faza projektnog ciklusa Pristup logičkog okvira Identifikacija • analiza postojećeg stanja

• ispitivanje relevantnosti projektne ideje

• identificiranje mogućih ciljeva i strategija

Formulacija priprema projektnog prijedloga s:

• jasnim ciljevima,

• mjerljivim rezultatima, . strategijom za nošenje s rizicima, o identificiranim razinama odgovornosti

Implementacija ključni alat za vođenje projekta pomaže pri: . operativnom planiranju aktivnosti

• monitoringu

• ugovaranju

Evaluacija i revizija osnova za oblikovanje procjene izvedbe i utjecaja projekta

Kako se koristi pristup logičkog okvira, ovisi o aplikantu, eventualnim partnerima, zainteresiranim stranama i konzul­tantima. U svakom slučaju, svaki alat vrijedi onoliko koliko se ljudi koji ga koriste angažiraju, koliko znaju, umiju i kakvo i koliko iskustva imaju.

Cijeli proces ima dvije faze: fazu analize i fazu planiranja.

Faza analize se sastoji od:

analize zainteresiranih strana (definiranje grupa, institucija, ljudi na koje će projekt utjecati ili će oni utjecati na projekt; razumijevanje njihovih problema i mogućnosti);

analiza problema (oblikovanje problema; određivanje uzročno-posljedičnih veza, izrada problemskog stabla);

analiza ciljeva (definiranje ciljeva na osnovi prepoznati h problema, grupiranje ciljeva);

analize strategija (prepoznavanje različitih strategija te biranje najpogodnije).

Nakon dobro provedene faze analize, na temelju pripremljenih rezultata i donesenih odluka slijedi faza planiranja koja se sastoji od:

56

razvijanja matrice logičkog okvira (definiranje projektne strukture, provjeravanje interne logike i rizika, određiva­nja mjerljivih indikatora uspjeha);

pripreme rasporeda aktivnosti (određivanje slijeda i međuovisnosti aktivnosti; određivanje njihova trajanja; raspo­djele odgovornosti);

analize rizika;

određivanja resursa (stvaranje proračuna i definiranje ostalih resursa).

© Revicon

6. poglavlje: RAZVOJ PROJEKTA- UPRAVLJANJE PROJEKTNIM CIKLUSOM

FAZA ANALIZE

1. korak: Analiza zainteresiranih strana

Zainteresirane strane (eng. stakeholder) su osobe ili organizacije koje mogu direktno ili indirektno, pozitivno ili nega­tivno utjecati na projekt ili projekt može utjecati na njih.

Pri pravljenju liste zainteresiranih strana treba odgovoriti na sljedeća pitanja:

s kim se mora surađivati da bi se provele aktivnosti;

ko daje dopuštenje za provođenje aktivnosti (ako je ono potrebno);

ko odlučuje o projektu;

ko ima iskustva u tom području, ko provodi dobru praksu;

ko projekt doživljava kao prijetnju?

S gotovom listom slijede idući koraci koji utvrđuju za svaku zainteresiranu stranu posebno:

šta očekuju od projekta?

Kakav će utjecaj imati na projekt: slab/jak; pozitivan/negativan?

Koliko su zainteresirani za suradnju/opstrukciju?

Kako mogu sudjelovati u projektu?

Postoji li sukob interesa između različitih zainteresiranih strana važnih za projekt ili su neki od njih u međusobnom konfliktu?

Kako smanjiti negativne utjecaje, a kako povećati pozitivne utjecaje zainteresiranih strana?

Za sve to postoji razvijena metodologija čiji opis nadilazi okvire ove knjige2•

Nakon završene analize zainteresiranih strana, još se ne nazire kraj analitici. Naime, analiza se odvijala u određenom tre­nutku u vremenu, a vremena se mijenjaju. Stoga će se, vjerojatno, tijekom daljnjeg planiranja i provođenja projekta još trebati vraćati zainteresiranim stranama. Bilo zbog toga što su se promijenili uvjeti u kojima se projekt odvija, ili zato što će se tijekom provođenja projekta otkriti da je neka bitna zainteresirana strana izostavljena. Moguće je otkriti već za vri­jeme planiranja da je potrebno dopuniti analizu. To je normalno i uobičajeno, svako planiranje je spiralni proces u kojem je jedino sigurno stalno vraćanje na prethodne korake. Stoga se dokumentacija treba čuvati, jer će sigurno trebati.

2. korak: Analiza problema

Analiza problema otkriva negativne aspekte postojećeg stanja iz perspektive ciljnih grupa i korisnika i uspostavlja uzročno-posljedičnu vezu između problema. Preporučena metodologija je 'Problemsko stablo'. Sastoji se od tri koraka.

Definicija problema i subjekta analize

Identifikacija glavnih problema s kojima se suočavaju ciljne grupe i korisnici

Vizualizacija problema u obliku dijagrama - stabla problema koje uspostavlja jasne uzročno posljedične veze i organizira ih tako da su pri dnu- u korijenu uzroci, a pri vrhu posljedice

Kako uspostaviti 'problemsko stablo'

1. Okupiti grupu zainteresiranih strana (maksimalno 25 sudionika).

2. lzlistati grupu problema koje sudionici doživljavaju prioritetnim i sve ih zapisati na posebne kartice kako bi ih se poslije moglo organizirati.

3. Od svih spomenutih problema, izabrati početni problem.

4. Potražiti probleme povezane s početnim.

5. Uspostaviti hijerarhiju uzroka i posljedica:

problemi koji uzrokuju početni problem se postavljaju ispod njega,

problemi koji su njegove posljedice postavljaju se iznad 3.

6. Pos ložiti sve druge probleme na isti način, ukoliko postoji nekoliko uzroka jednog problema staviti ih na istu razinu.

7. Povezati probleme strelicama koje pokazuju uzročno-posljedične veze.

2 Detaljne informacije o metodologiji možete naći u Aid Delivery Methods: Volume 1· Project Cycle Menagement Guidelines, 2004, EuropeAid-a. http://ec.europa.eu/develooment/icenter/repository/pcm guidelines 2004 a4.pdf

3 Ponekad je teško ustanoviti što je uzrok, a što posljedica. Primjerice: Jesu li ljudi siromašni jer su neobrazovani, ili su neobrazovani jer su siro­mašni. Odluka što je uzrok, a što posljedica ponekad ovisi o kontekstu.

© Revicon 57

EU FONDOVI

B. Pregledati dijagram i ustanoviti njegovu valjanost i potpunost, upitati grupu postoje li problemi koji nisu spome-nuti. Ako postoje, dodati ih na stablo.

9. Dijagram sačuvati u arhivi, a kopije podijeliti sudionicima.

završeno problemsko stablo predstavlja sažetak negativnog stanja. Ne smije biti preopširno jer se lako izgubiti u šumi detalja, ali ni previše skicozno jer se može propustiti uočiti važan problem. Stvaranje problemskog stabla je kritična točka svakog planiranja, jer nedovoljno precizno ili predetaljno stablo vodi prema krivim odlukama.

Primjer jednostavnog stabla problema

Loša kvaliteta života u ribarskom selu

POSU E DICE

l Nizak prihod

profesionalnih ribara

l Smanjenje dostupne

količine za izlov Prenisk a otkupna

na ribe cije

l

l Propadanje ribljih

staništa

3. korak: Analiza ciljeva

Analiza ciljeva služi kako bi se:

l Ilegalni izlov ribe

opisalo buduće stanje kad se riješe trenutačni problemi;

ustanovi hijerarhija ciljeva;

prikaže uzročno-posljedična veza ciljeva.

l Ograničen pristup

tržištu

UZROCI

Zastarjela tehnologija skladištenja izlovljene ribe

Negativno stanje iz problemskog stabla se pretvara u pozitivna dostignuća. Problem: 'ilegalni izlov ribe' pretvara se u 'nepostojanje ilegalnog izlova ribe: Te pozitivne izjave su ciljevi posloženi u okviru hijerarhije ciljeva. Ovaj dijagram prikazuje željenu budućnost.

Primjer jednostavnog stabla ciljeva

Povećana kvaliteta života u ribarskom selu

OPĆICIU

l Povećan prihod

profesionalnih ribara

SPECIFIČNI CIUEVI l

Zaustavljeno smanjivanje Povećana otkupna količine ribe cijena ribe

l l REZULTATI

l l l l Očuvana riblja Smanjen ilegalni Povećana mogućnost Unaprijeđena tehnologija

staništa izlov ribe pristupa tržištu skladištenja ribe

58 © Revicon

6. poglavlje: RAZVOJ PROJEKTA- UPRAVUANJE PROJEKTNIM CIKLUSOM

Za uspostavljanje stabla ciljeva treba:

1. Preformulirati sve negativne situacije problemskog stabla u pozitivne situacije koje su:

poželjne i

realistične.

2. Provjeriti međusobne veze kako bi se osigurala validnost i potpunost hijerarhije.

3. Ukoliko je potrebno treba:

revidirati izjave

dodati nove ciljeve ukoliko su potrebni i relevantni za postizanje cilja na idućoj višoj razini

isključiti ciljeve koji nisu prikladni ili potrebni.

4. korak: Analiza strategija

Nakon prva tri koraka postoji veliki broj važnih podataka koji sami za sebe ne znače ništa. Potrebno ih je uklopiti u cjelovitu strategiju koja će dovesti do željenih rezultata. Promišljanje o strategiji se odvija na stablu ciljeva, a uključuje odabir ciljeva projekta. O odabiru ciljeva ovisi konačni izgled i aktivnosti projekta. Kako bi se iskoristili svi dostupni podaci na najbolji način, prije odabira ciljeva potrebno je postaviti kriterije koji će pomoći pri odlučivanju. Kriteriji su različiti za različite projekte, ali većina, među ostalima, ima i pitanja slična ovima:

očekivani doprinos ključnim ciljevima javnih politika (BiH ili EU);

korisnost za ciljne i korisničke grupe (prioriteti u skladu s njihovim potrebama);

socijalna prihvatljivost projekta;

hitnost;

komplementarnost s drugim programima i projektima koje se već odvijaju ili planiraju;

kapitalna ulaganja i operativni troškovi te mogućnosti različitih nivoa vlasti da financiraju troškove održavanja;

financijska i ekonomska isplativost;

tehnička izvedivost;

učinak na okoliš.

Postoje i pitanja koja se odnose na aplikanta i njegove partnere:

ljudski kapaciteti da se provede projekt

stručni

administrativni

materijalni resursi

doprinos razvoju organizacije i unapređenje tehničkih kapaciteta

U procesu odlučivanja o ciljevima, veći dio iz stabla ciljeva će biti isključen. Osim kriterija, potrebno je oslanjati se na podatke prikupljene u prvom dijelu analize zainteresiranih strana, potreba, problema. U svakom slučaju, analiza stra­tegija je komplicirana, te zahtijeva sposobnost donošenja kritičnih odluka.

© Revicon 59

EU FONDOVI

Primjer donošenja odluke o strategiji projekta

Povećana kvaliteta života

u ribarskom selu

J U PROJEKTU

IZVAN PROJEKTA Povećan prihod profesionalnih ribara

''"""ljeco >mooji,ooje ~ količine ribe j ~

l Očuvana riblja

staništa

l l

Smanjen ilegalni

izlov ribe

l

l Povećana otkupna

cijena ribe

l Povećana mogućnost

pristupa tržištu

l 1

Unaprijeđena tehnologija skladištenja ribe

STRATEGIJA ORIJENTIRANA NA OČUVANJE STANIŠTA

STRATEGIJA ORIJENTIRANA NA TRŽIŠTE

FAZA PlANIRANJA Planiranje počinje definiranjem logike intervencije, ali je prije toga neophodno poznavati strukturu logičkog okvira.

Matrica logičkog okvira (eng. logframe4) irna slijedeće dijelove:

1. stupac -logika intervencije (eng. Intervention logic)

Logika intervencije se definira na četiri razine.

Opći cilj (eng. Overall objective) doprinosi dugoročnoj željenoj promjeni i u skladu je s lokalnom/regionalnom/držav­nom te sektorskom javnom politikom u skladu s ciljem raspisivanja natječaja.

Specifični cilj (eng. Specific objective) je dugoročna korist za ciljane i korisničke grupe.

Očekivani rezultati (eng. Expected results) nastaju na kraju provedene aktivnosti i pridonose ostvarenju specifičnih ci­ljeva.

Aktivnosti (eng. Activities) su definirane radnje koje se provode kako bi se ostvarili rezultati.

2. stupac indikatori (eng. Objectively verifiable indicators of achievement)

Indikatori su mjerljivi pokazatelji uspjeha na svakoj razini opisanoj u 1. stupcu, osim na razini aktivnosti gdje se nalaze sredstva (eng. Means). Kad god je moguće treba ih definirati kvantitativno.

3. stupac- izvori i načini verifikacije (eng. Sources and means of verification)

Izvori i načini verifikacije su izvori informacija koji pomažu mjeriti indikatore, a načini su metodologija koja se pri tom upotrebljava.

4. stupac pretpostavke (eng. Assumptions)

Pretpostavke su preduvjeti koji moraju biti ispunjeni kako bi se projekt mogao provesti. Pretpostavke su izvan kontro­le projektnog tima, a neostvariva nje pretpostavki predstavlja ozbiljan rizik za projekt.

4 U natječajnoj dokumentaciji obrazac je u . .xsl formatu.

60 © Revicon

p

6" poglavlje: RAZVOJ PROJEKTA- UPRAVLJANJE PROJEKTNIM CIKLUSOM

Primjer obrasca matrice okvira koji koristi s objašnjenjima značenja termina

Indikatori do koje

ostvaren općem

cilju. Upotrebljava se za vrijeme evaluacije.

Specifični ciljevi: Odgovaraju na

Očekivane koristi za ko-risničke grupe na kraju projekta

l Aktivnosti:

Radnje koje moraju biti provedene kako bi se ostvario planirani rezultat

'Kako znamo da smo

Izvori verifikacije Izvori informacija i metode

Izvori informacija i metode koje se upotrebljavaju za njihovo prikupljanje te izvještavanje (tko, kada i koliko često)

Sažetak proračuna

Pretpostavke

Faktori izvan un'n'"'"'""'"'

projekta koji mogu l utjecati na logičnu vezu specifičnog i općeg cilja

Faktori izvan kontrole projekta koji mogu utjecati na logičnu vezu aktivnosti i rezul­tata

Važan je i slijed popunjavanja matrice. To nije linearan proces. Svaka nova dopuna matrice potiče na provjeru onog što je već upisano, da provjerite da li ono što je već upisano drži vodu" U popunjavanju matrice slijedite brojeve. Tako ćete osigurati pravilan slijed planiranja, olakšati proces i osigurati da projekt ima čvrstu unutarnju logiku.

Postoje dva načina uporabe/logike matrice.

Okomita logika upućuje na prepoznavanje i provjeru povezanosti općih i specifičnog cilja, rezultata i aktivnosti te njihove logične povezanosti uz definiranje pretpostavki.

Vod or avna logika osigurava provjeru povezanosti l. stupca s indikatorima i načinima njihova utvrđivanja.

5. korak: Definiranje logike intervencije

Sljedeći korak u okviru planiranja je određivanje intervencijske logike pomoću prvog stupca matrice i već definiranih ciljeva iz stabla ciljeva.

Stupac se može čitati odozgo prema dolje i tada kauzalna logika glasi:

AKO želimo doprinijeti općem cilju, TADA moramo ostvariti specifične ciljeve,

AKO želimo ostvariti specifične ciljeve, TADA moramo ostvariti rezultate,

AKO želimo ostvariti rezultate, TADA moramo provesti aktivnosti i

AKO želimo provesti aktivnosti, TADA moramo osigurati resurse i popuniti proračun.

Ako stupac čitamo odozdo prema gore, tada logika glasi:

AKO osiguramo resurse i napunimo proračun, TADA možemo provesti aktivnosti;

AKO provedemo aktivnosti, TADA možemo ostvariti rezultate;

AKO ostvarimo rezultate, TADA ćemo ostvariti specifične ciljeve i

AKO ostvarimo specifične ciljeve, TADA ćemo doprinijeti ostvarivanju općeg cilja.

© Revicon 61

-. ..,

EU FONDOVI ._ --------------------------------------

Nakon prepisivanja ciljeva i rezultata iz stabla ciljeva i grubog definiranja aktivnosti stupac treba pročitati u oba smje­ra kako bi bilo sigurno da je logičan.

6. korak: Definiranje pretpostavki

Određivanje pretpostavki drži cijelu logiku intervencije na okupu. Pretpostavke su izvan kontrole projektnog tima, a nužne su kako bi se projekt rnogao nesmetano odvijati. Povezuju dvije razine prvog stupca i stvaraju se i čitaju odozdo prema gore. Pretpostavke se definiraju pozitivno (dakle, ne: izgradnja poduzetničke zone u kojoj ćemo iznajmljivati prostorije će kasniti; nego: izgradnja poduzetničke zone u kojoj ćemo iznajmljivati prostorije će biti gotova u roku).

Grafički prikaz vertikalne logike matrice koja uključuje i pretpostavke

Opći cilj

Specifični ciljevi Pretpostavke

Rezultati

Aktivnosti Pretpostavke

Blok dijagram za analizu pretpostavki

62

da/ Da li je pretpostavka važna? ~~--------------~

ne Hoće li se ostvariti?

Gotovo sigurno

Možda

Vjerojatno ne

Preoblikovati projekt dodajući

aktivnosti ili rezultate; preformulirati specifične ciljeve ako je neophodno

Odbaciti

Uključiti u matricu

Je li moguće preoblikovati projekt tako da se utječe na vanjski faktor ili da se on zaobiđe?

Projekt je neprovediv

© Revicon

6. poglavlje: RAZVOJ PROJEKTA- UPRAVLJANJE PROJEKTNIM CIKLUSOM

Ako je opisani proces završio bez potrebe za preoblikovanjem projekta, tim koji je planirao projekt ima veliku količinu znanja, iskustva ili naprosto sreće. U svakom slučaj.u, završen je ogroman dio posla i projekt sad ima vrlo čvrste konture koje se više ne bi smjele znatnije mijenjati. Ostaje još definiranje provedbenog dijela projekta: definiranje indikatora, raspoređivanje aktivnosti, određivanje resursa.

7. korak: Definiranje indikatora i izvora verifikacije

Za definiranje indikatora i izvora verifikacije upotrebljava se vodoravna logika. U svakom redu se kreće od l. stupca (intervencijska logika) prema 2. stupcu (indikatori) i zatim prema 3. (izvori i načini verifikacije). Indikatori trebaju biti utvrđeni za rezultate, specifični cilj te, ponekad, za opći cilj. Indikatori opisuju rezultate i ciljeve na objektivno mjerljiv način. Mjere kvalitet, kvantiteti vrijeme. Dobro definirani indikatori su još jedan način provjere izvedivosti projekta, a služe kao osnova za nadzor i evaluaciju projekta. Definiraju se odgovarajući na pitanja:

Kako utvrditi da se isplanirano događa ili se dogodilo?

Kako znati da je ostvaren uspjeh?

Dobro definirani indikatori imaju pet karakteristika čiji je engleski akronim poznati SMART. Dakle, indikatori trebaju biti:

Specific- specifični (mogu biti kvantitativni i kvalitativni)

Measurable- mjerljivi uz prihvatljiv trošak

Available- dostupni (mogu se prikupiti iz postojećih izvora)

Relevant- relevantni (sukladni u odnosu na ono što mjere i odnosu na razinu matrice za koju se defniraju)

Timely- prikupljeni na vrijeme na različitim razinama projekta.

Nije preporučljivo pretjerivati s brojem indikatora, njihovo prikupljanje može biti vrlo skupo. Stoga treba definirati minimum neophodan za vođenje projekta i evaluaciju.

Ovisno o definiranom indikatoru, određuje se izvor verifikacije. Njegovo definiranje pomaže odrediti je li indikator re­alističan u smislu prikupljanja neophodnih podataka i njihovoj analizi te koliko je potrebno novca, napora i vremena.

Izvor verifikacije treba odrediti:

Koji su izvori za prikupljanje informacija (administrativni izvještaji, izvještaji o implementaciji, projektna dokumen­tacija, vanjski izvori itd.)?

Kako se prikupljaju informacije (ko ih sakuplja, koliko često, na kojoj razini koje informacije)?

Kojim metodama se prikupljaju informacije (analizom projektne dokumentacije i izvještaja, intervjuima s korisni­cima, profesionalnim anketama)?

Koja i koliko sredstava i vremena je potrebno za prikupljanje informacija?

Koliko košta cijeli proces (cijena koštanja je prihvatljiv trošak za projekt)?

Kakva god odluka bila, treba obratiti pažnju na troškove prikupljanja i obrade indikatora. Stoga treba upotrebljavati već postojeće sustave kad god je to moguće, a ukoliko je to nemoguće treba isplanirati neophodne modifikacije.

::::: <t

>11'1 o 0:: 1-

Izvještaji o provedbi

Administrativni izvještaji

Specijalne ankete

Intervjuiranje korisnika

Adaptirana rutinska statistika

Rutinska statistika

KOMPLEKSNOST

Prikaz omjera troška i komplicira nosti pojedinih metoda prikupljanja indikatora

© Revicon 63

EU FONDOVI

8. korak: Definiranje aktivnosti

Ovaj korak se smatra najjednostvanijim u procesu planiranja. Obično su aktivnosti ono što je projektni tim zamislio i prije samog planiranja projekta. To je i prirodno, jer obično svi znaju što žele raditi. Glavne aktivnosti su već zacrtane u okviru definiranja logike intervencije i sada ih je potrebno razraditi. Za to se obično upotrebljava Ganttova tablica koja u prvom stupcu sadrži popis grupiranih aktivnosti, zatim stupce koji pokazuju određena vremenska razdoblja, a posljednji stupac obično definira osobu/organizaciju ili tijelo odgovorno za provedbu aktivnosti.

Tablica: Ganttova tablica koju upotrebljava Europska komisija

aktivnost l. rnj. 2. rnj. 3. rnj. 4. rnj. 5. rnj. 6. rnj. 7. rnj. 8. rnj. 9. rnj. lO. rnj. ll. rnj. 112. rnj. l partner

l l l l l 1.1. l l b. b.

1.2. a.b.

2. l 2.1 cc 2.2 l ·.· b.b. i a.b.

2.3. l c.c. i b.b.

Za ispunjavanje Ganttove tablice potrebno je:

pripremiti listu glavnih aktivnosti- uglavnom se mogu prepisati iz matrice gdje su definirane na dnu l. stupca;

svaku aktivnost podijeliti na izvodljive radne zadatke - aktivnosti se dijele u podaktivnosti, pa zatim, ukoliko je potrebno, u radne zadatke; važno je ne pretjerivati s dijeljenjem i ulaženjem u detalje; u trenutku kad su definirani resursi i vrijeme potrebno za provođenje aktivnosti dolazi kraj dijeljenja;

razjasniti redoslijed i međusobnu ovisnost pojedinih aktivnosti- utvrditi postoji li redoslijed provođenja pojedinih aktivnosti i da li početak jedne ovisi o kraju druge;

procijeniti početak, trajanje i kraj svake aktivnosti- najčešća pogreška je potcjenjivanje vremena potrebnog da se aktivnost provede;

nakon 4. koraka dobro je sumarno odrediti početak, trajanje i kraj svake glavne aktivnosti kako bi se dobio bolji pregled;

odrediti vremenske rokove/milestones do kojih se određene aktivnosti moraju provesti služe za nadzor nad projektom;

definirati stručnost i potrebna znanja za provođenje aktivnosti -još jedna prilika za provjeru izvodivosti projekta -postoje li potrebni ljudski potencijali ili će morati biti nadopunjeni;

raspodijeliti zadatke u timu -ispunjavanje posljednjeg stupca Ganttove tablice u kojima se raspodjeljuju zadaci i odgovornosti.

Ispunjavanjem Ganttove tablice riješeno je planiranje definiranja aktivnosti.

9. korak: Analiza rizika

Tijekom provođenja projekt je izložen različitim rizicima pri provedbi aktivnosti. Neostvarene pretpostavke postaju ozbiljni rizici. Interne slabosti organizacija koje provode projekt su također izvori rizika. Većina rizika se može predvi­djeti pažljivom analizom pa se treba pripremiti za njihovo saniranje ili izbjegavanje. Prvo treba pripremiti listu rizika za pojedine aktivnosti. Treba razmisliti o rizicima na političkoj, ekonomskoj i socijalnoj razini. Lista rizika se priprema tako da se odgovara na pitanje:

šta može ugroziti provedbu aktivnosti l na političkom, ekonomskom i socijalnom planu?

šta može ugroziti provedbu aktivnosti 2 na političkom, ekonomskom i socijalnom planu?

ltd. za sve glavne aktivnosti.

Podaci se upisuju u 2. stupac u tablici rizika, paralelno s aktivnostima na koje se odnose. Pojedini rizik može ugrožavati provođenje nekoliko aktivnosti pa ga treba upisivati pod svaku aktivnost.

64 © Revicon

p

6. poglavlje: RAZVOJ PROJEKTA- UPRAVLJANJE PROJEKTNIM CIKLUSOM

Tablica rizika za pojedine aktivnosti

Aktivnosti l što ih ugrožava?

L

Aktivnost l 2.

3.

l.

Aktivnost 2

l

2.

3. l.

Aktivnost 3 2.

3.

l.

Aktivnost 4 2.

3.

Kada je napravljena lista rizika, procjenjuju se:

vjerojatnost ostvarivanja rizika i

razina opasnosti za projekt.

Vjerojatnost Razina opasnosti ostvarivanja rizika za projekt

L l.

2. L

3. 3.

l. 1.

2. 2.

3. 3.

l. l.

2. 2.

3. 3.

L L

2. 2.

3. 3.

Vjerojatnost ostvarivanja rizika i razinu opasnosti za projekt procjenjuje se ocjenama od l do 5. l znači da nema vjero­jatnosti za ostvarenje ili da je razina opasnosti ništavna; 4 znači da je vjerojatnost da se rizik ostvari vrlo velika, a ako se rizik ostvari on ozbiljno ugrožava projekt. Procjena vjerojatnosti ostvarivanja rizika i razine opasnosti su minsko polje planiranja. Ovisno o sastavu tima koji projekt planira, postoji velika opasnost da se neki rizici potcijene ili precijene. Stoga je važno imati izbalansiranu grupu koja planira i cijeli projekt sagledava iz različitih kutova kako bi se uravno­težile procjene. Za rizike koji imaju najveći broj bodova, te za najopasnije rizike (pogotovo ako je vjerojatnost njihova ostvarivanja veća od 3) trebalo bi napraviti plan za saniranje štete. To se radi u tablici koja ima nekoliko stupaca.

Kako je sanacija rizika to bolja što se prije rizik prepozna, važno je definirati takozvane rane znakove pojave rizika. Primjerice za rizik: nestabilna lokalna vlast, rani znak mogu biti trvenja u vladajućoj koaliciji.

Nakon definiranja ranih znakova treba razraditi plan smanjenja štete od rizika koji će se početi provoditi čim se otkriju rani znaci.

l na kraju, treba definirati tko prati pojavu ranih znakova određenog rizika i tko pokreće plan za smanjenje štete.

Tablica planova za smanjenje štete nastale pojavom rizika

RIZIK RANI ZNACI PLAN TKO GA POKREĆE 1.

2.

l 3.

l 4.

5.

l

Ispunjavanjem gornje tablice završava analiza rizika i preostaje još samo jedan korak.

© Revicon 65

EU FONDOVI

1 o. korak: Određivanje resursa

Tijekom planiranja aktivnosti dotiče se i pitanje resursa potrebnih za provođenje projekta. Oni mogu biti materijalni, financijski i ljudski. Ljudski su definirani u posljednjoj koloni Ganttove tablice, a financijski resursi su obrađeni u po­sebnom poglavlju o budžetu i budžetiranju. U svakom slučaju, definiranje resursa je posljednja provjera provedivosti projekta i često dovodi do smanjivanja aktivnosti, redefiniranja rezultata i ciljeva jer se otkrije da su resursi za provo­đenje svih planiranih aktivnosti nedostupni.

Nakon prelaska cijelog puta opisanog u ovom poglavlju te u poglavlju o budžetu, pojavi se dobro isplaniran projekt koji je logički utemeljen i ostvariv. Čak ako projekt i ne prođe i ne dobije sufinanciranje od prve, iskustvo i proces učenja planiranja i rada u čvrstom sustavu je od neprocjenjive vrijednosti jer se slično planiranje može primijeniti i na projekte koji neće biti sufinancirani iz sredstava Europske komisije.

VAŽNO- ZAPAMTITI

lako rezultati planiranja ovise i o metodologiji, ipak su najvažniji ljudi koji planiraju: njihova znanja, iskustva i razno­likost perspektive u odnosu na projekt.

Planirati se mora korak po korak. Jedan izostavljen korak ne mora dovesti do lošeg i neprihvatljivog projekta na papiru, ali može znatno otežati implementaciju. Pogotovo nije pametno izostaviti analizu zainteresiranih strana i problema.

U planiranju je najvažnija ostvarivost projekta, to jest realitet pri planiranju. Posebno opasne tačke nerealnog pla­niranja su određivanje potrebnog vremena za provedbu aktivnosti, sklonost zainteresiranih strana da surađuju na projektu te procjena rizika.

Važno je čuvati sve papire/dokumente koje nastanu u toku planiranja. Sigurno će zatrebati barem jednom.

66 © Revicon

((j) ::0 ro :S. n o :l

0\ '-J

Opći

ciljevi

Specifični

ciljevi

Očekivani

rezultati

Aktivnosti

lntervencijska logika

Povećan prihod ribara članova

zadruga

Povišena kvaliteta života u regiji

Povećana otkupna cijena ribe

).Unaprijeđena tehnologija skladištenJa

ribe

2. Povećana mogućnost ribara članova

zadruga pnstupa tržištu

1. 1. InvestiranJe u jediniCe za hlađenJe

1.2. obrazovanje ribara za upotrebu

jedinica za hlađenje

1.3. Uspostavljanje transportnog lanca

potrebnog za korištenJe sistema hlađenJa

2.1. PovećanJe pregovaračkog kapaciteta

zadruga

2.2. Predstavljanje regionalnih zadruga

relevantnim institucijama na nacionalnoJ

raZ/111

2.3. ReklamiranJe zadruga

LOGIČI<I OI<VIR Objektivno provjerljivi

indikatori Neto prihod 75% članova zadruga

povećan 25% na kraju projekta

Povećan broj novonabavljeni/J

prometnih sredstava (auti,

motocikli) i suvremenih kompJU-

tora

Povećan broj godišnjih odmora

PovećanJe cijene ribe koju

izlove ribari članovi zadruga na

kraju projekta:

os/ići25%

srdele30%

cipli35%

Količina ribe koju tržište odbija

otkupiti zbog ne kvalitete na kraju

1. godine smanjena za 10%, a na

kraju projekta za 50%

Izlovljena riba se prodaje na svim

ribljim tržnicama u državi;

25% ribe se prodaJe na internaci-

ona/mm tržnicama

Resursi i sredstva: 5 jedinica za hlađenJe ribe

4 desetodnevne radionice za 40

sudionika

3 lanca za transport ribe

trodnevna radionica za 20

sudionika

1 O prezentacija u relevantnim

nacwnalnim institucijama

Reklame

Izvori i načini verifikacije

Anketa među članovima

ribarskih zadruga

Statistike i financijski

izvještaji zadruga

Dokumen U zadruga

Podaci tržnica

Dokumenti zadruga

Ukupno: 545.000

150,000

40,000

300,000

5,000

50,000

Pretpostavke

Troškovi ribarenja ostaJU manji od razine

inflacije

/zvon finarJC!ranJa dostupni i stabilni

(kamatne stope na današnJOJ razini)

Vlada provodi SVOJU od/ulw o potpon

razvoju ribarskog sektora

75% lokalnih ribarskih zadruga u regiji

za111teres1rano za sudjelovanJe u projektu

GodišnJa količina izlov/jene ribe ostaje

stabilna

0 u o

lO OJ < ~ ::0 )> N < e -o ::0 o '-­m A );! l e -o ::0

~ e )> z '-­m -o ::0 o '-­m ::j z s n A r­c Vl o s:

1

·.···~~

7. poglavlje IZRADA BUDŽETA

TERMINI U BUDŽETIRANJU PROJEKTA Ukratko, budžet predstavlja prijevod projekta u novčane iznose_ Ukoliko su pažljivo isplanirane sve aktivnosti i poda k­tivnosti, nije ih teško prevesti u troškove. Budžet koji dosljedno prati opisni dio projekta temelj je za upravljanje finan­cijama tijekom provedbe projekta i financijsko izvještavanje.

Rijetko je moguće cijeli projekt financirati iz vlastitih izvora, pa je vrlo važno poznavati mogućnosti dobivanja sredsta­va iz drugih izvora. Stoga je nužno poznavati pravila igre koju ti izvori postavljaju, te ih svakako uzeti u obzir, Kad je izvor financiranja Europska unija, svi ti uvjeti su obično jasno opisani u Vodiču za aplikante (eng, Guidelines ili Guide for applicants) pa ga treba pažljivo iščitati i u dijelu koji se odnosi na troškove.

Za Europsku uniju karakteristično je postojanje prihvatljivih i neprihvatljivih troškova. U projektu se mogu nalaziti i neprihvatljivi troškovi sa stanovišta Europske unije, ali ih ona sigurno neće financirati niti prihvatiti njihovo postojanje u budžetu.

Obrasci za izradu budžeta iz različitih programa i fondova Europske unije su prilično slični. Međutim svaki od njih irna nekoliko osobitosti i karakteristika svojstvenih samo sebi. Stoga se uvijek prvo treba upoznati s obrascem za budžet koji se koristi u određenom natječaju. U praznom obrascu budžeta je vidljivo koji su troškovi prihvatljivi, a koji nisu. Ta spoznaja znatno olakšava planiranje budžeta. U vodiču za aplikante postoje okvirna objašnjenja o prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima. Pri izradi budžeta navode se samo prihvatljivi troškovi. To su oni koji su:

prihvatljivi- moraju biti dostatni za provedbu projekta i nastati tijekom provedbe (nakon potpisivanja ugovora o dodjeli sredstava, a ne prije, osim u jasno navedenim iznimkama);

dokazivi -za njih postoje računi, uplate, prijem nice, uvijek se može dokazati da su učinjeni;

stvarni- trošak se mora evidentirati i proći kroz knjigovodstveni sustav- ukoliko se ne može evidentirati, ne može se staviti u budžet;

opravdani- ako su isplanirani, a ionako su nužno vezani uz projektnu aktivnost, tada se moraju i ostvariti. Ukoliko aktivnost nije provedena, sredstva se moraju vratiti,

Neprihvatljivi troškovi u 99% natječaja EU-a su:

dugovanja, gubici, zatezne kamate;

kupovina korištene opreme;

projektne aktivnosti financirane iz drugih izvora;

razlike u deviznom tečaju;

porezi (uključujući PDV) 1;

zajmovi trećim stranama;

troškovi nastali prije datuma potpisivanja ugovora (uključujući i pripremu projekta2);

podugovaranje usluga koje su uobičajena djelatnost aplikanta;

kupovina zemljišta ili zgrada (osim kad je to nužno za provedbu projekta);

plaće i honorari državnih službenika.

Osim ovih općih, gotovo uvijek postoje i neprihvatljivi troškovi vezani uz pojedini natječaj, jasno opisani u Vodiču za aplikante. Ti troškovi se obično razlikuju od natječaja do natječaja, Ako su neki troškovi neprihvatljivi u jednom natje­čaju, to ne znači nužno da će i u sljedećem biti neprihvatljivi.

Već srno skrenuli pažnju da je, u većini slučajeva, zahtijev Europske komisije i sufinanciranje projekta. To znači da Eu­ropska komisija ne pokriva prihvatljive troškove projekta u cijelosti, nego je potrebno sudjelovanje aplikanta u pokri­vanju troškova projekta. Postotak i način sufinanciranja je različit u odnosu na pojedine EU programe. U IPA programu (prve dvije komponente) minimalno sufinanciranje je 15%. Više nije moguće in kind financiranje, to jest financiranje u naturi, nego je potrebno imati troškove koji su stvarni. Najčešće prikazivan oblik sufinanciranja u IPA-i su plaće

BiH i EU su sklopile sporazum po kojem su primatelji EU grantova oslobođeni plaćanja PDV-a .. Procedura za oslobađanje je opisana na web stranici Direkcije za evropske integracije i Uprave za indirektno oporezivanje BiH

2 Postoji i iznimka od ovog pravila_ Ukoliko je nositelj programa iz zemlje članice EU-a, troškovi pripreme partnerskih projekata se mogu refun­dirati do iznosa od 5 .. 000 eura (dnevnice, putni troškovi)

© Revicon 69

EU FONDOVI

uposlenih u javnim institucijama, administrativni troškovi ili putni troškovi. Postotak od 85% sufinanciranja Europske komisije je vrlo visok u IPA-i. U Cl P-u je sufinanciranje za privredne subjekte znatno manje- do 50%. To je zato da se ne bi utjecalo na konkurentnost i tržišno natjecanje.

Iako se u obrascu budžeta ne navodi koji troškovi će biti sufinancirani, sufinanciranje će se jasno vidjeti već u prvom izvještaju, a i u svim ostalim, uključujući i završni. Izvještaji se pišu na ukupni iznos projekta, a ne na iznos koji prilaže Europska komisija. Stoga se u izvještajima vidi točan iznos sufinanciranja jer se prilažu i fotokopije računa koji su pla­ćeni iz vlastitih sredstava ili iz nekog drugog granta.

PLANIRANJE BUDŽETA U budžetu koji se planira, a kasnije čini dio projektne dokumentacije i osnova je za potpisivanje ugovora o financira­nju, upisuju se ukupni prihvatljivi troškovi projekata, a ne samo dio koji sufinancira Europska komisija. To, primjerice, znači da će za budžet od 100.000 eura, pri postotku sufinanciranja od 15%, doprinos EK-a iznositi 85.000 eura.

Budžet će biti dobro planiran ukoliko se poštuje sljedeći redoslijed:

određivanje svih aktivnosti i podaktivnosti iz logičke matrice i prijave za aplikante koje iziskuju bilo kakav trošak - obično sve planirane aktivnosti imaju i troškove (npr. aktivnost koja se odnosi na edukaciju određene ciljane skupine o određenoj temi);

provjera resursa potrebnih za provedbu navedene aktivnosti (npr. stručnjak, projekt menadžer, koordinator pro­jekta, hrana, kava, materijal za radionicu, putni trošak za neke od sudionika, najam prostora, opreme itd.);

utvrđivanje troškova koji prate potrebne resurse (npr. honorar za stručnjaka, dio plaće za projekt menadžera i koordi­natora- odnosno u poslenike projekta; trošak kava i sokova u pauzi po osobi; trošak jednog seta materijala itd.);

određivanje budžetskih linija u koje će biti smješteni pojedini definirani troškovi.

Pri određivanju budžetskih linija u koje se smještaju pojedini troškovi treba slijediti obrazac koji se uvijek nalazi u na­tječajnoj dokumentaciji (u Excel u s već upisanim formulama). Pri torne treba obratiti pažnju na mogućnost da postoji nekoliko radnih listova (eng. workseets), te ih sve treba popuniti. Primjerice, obrasci u IPA-i su jednoobrazni i uvijek se sastoje od budžeta, obrazloženja budžetskih stavki (eng. justification of the budget) i izvora financiranja (eng. sources of funding).

Unutar budžetskog obrasca, na prvom radnom listu nalaze se obavezne stavke (eng. headings) koje se dijele na:

1. Ljudske resurse,

2. Putne troškove,

3. Opremu i materijale,

4. Troškove lokalnog ureda,

5. Ostale troškove i usluge,

6. Ostalo

7. Rezervu i

8. Administrativne troškove.

Pri torne valja zadržati brojeve stavki koje su u obrascu, a podstavke dobivaju svoje brojeve unutar glavne stavke po sljedećem principu:

2. Putni troškovi (broj stavke iz obrasca zadržan)

2. 7. Lokalni prijevoz (prva podstavka unutar stavke Putni troškovi)

2.1.1. šamac- Sarajevo- Šamac (prva podstavka unutar prve podstavke)

2.1.2. Banja Luka- Mostar- Banja Luka (druga podstavka unutar prve podstavke)

2.2. Međunarodni prijevoz (druga podstavka unutar stavke Putni troškovi)

2.2.1. Osijek- Sarajevo- Osijek (prva podstavka unutar druge podstavke)

2.2.2. Banja Luka- Bruxelles Banja Luka (druga podstavka unutar druge podstavke)

Pri planiranju troškova treba obratiti pažnju da budu realni i ostvari vi. Ne treba umjetno povećavati budžet jer svaki trošak mora biti pravdan i pojašnjen, te u skladu s realnim cijenama rada, usluga, roba i radova koje trenutačno vla­daju na tržištu. U slučaju većih iznosa, tražite ponude od nekoliko dobavljača, kako bi ih bili u mogućnosti navesti realnu cijenu. Sve ponude sačuvajte, kako bi tijekom pregovora sa Delegacijom Europske unije, koji prethode potpisi­vanju ugovora mogli opravdati. Također je važno troškove upisivati na za to predviđeno mjesto, te ne mijenjati format obrasca iako se mogu dodavati redovi koji su potrebni.

70 © Revicon

l

7. poglavlje: IZRADA BUDŽETA

Kad su svi troškovi upisani, treba provjeriti jesu li ukupni prihvatljivi troškovi projekta u okviru propisanih minimalnih i maksimalnih iznosa sredstava natječaja, te preispitati od kuda stiže sufinanciranje. Ako ono nije sigurno, riskantno je upuštati se u projekt jer može završiti velikim povratom već potrošenog novaca. Troškovi najčešće nisu u okviru limita. Ukoliko su troškovi manji od predviđenog limita (vrlo rijetko), potrebno je dodati još nekoliko aktivnosti s pripada­jućim troškovima, a ukoliko su preveliki, prvo treba provjeriti da li su troškovi realni, pa ukoliko jesu, srezati pojedine aktivnosti i pripadajuće troškove. Pri tome ne treba zaboraviti da promjena aktivnosti uzrokuje promjene i u prijavi za aplikante i u logičkoj matrici.

Gdje u obrazac upisati troškove l. Uu dski resursi (eng. Human Resources)

Plaće- iskazuju se u punom iznosu; ne smiju biti veće od uobičajenih

Dnevnice za putovanja zaposlenika- to su tzv. per diem i koji uključuju troškove boravka izvan mjesta stanovanja; mogu se isplatiti samo ako je osoba na putu 24 sata; propisani su limiti za pojedine zemlje, mogu biti manje od limita, ali nikako više

2. Putovanja (eng. Travel!

U ovoj budžetskoj liniji se navode samo troškovi putovanja. Ista pravila su za međunarodna i putovanja unutar zemlje. Avionom se može letjeti samo u ekonomskoj klasi, putovanja vlakom i autobusom se dokazuju voznim kartama, a automobilom se obračunavaju 0,35 eura po kilometru.

3. Oprema l potrepštine feng. Equipment and supplies)

Pri nabavi opreme treba voditi računa o porijeklu robe (mora biti iz EU-a ili ostalih prihvatljivih zemalja, popis ze­malja u prilozima na kraju knjige).

4. Lokalni ured (eng. Local office)

Ovdje se iskazuju troškovi za vozilo (bilo da ga održavate ili iznajmljujete). Također se iskazuju i troškovi najamnine za prostor, komunalije, telefonski račun, i to samo ukoliko unajmljujete ured za provođenje projekta.

Dio ovog poglavlja je i potrošni uredski materijal.

5. Drugi troškovi i usluge (eng. Other costs and services}

Ovdje su troškovi usluga (knjigovodstveni servis, troškovi revizije i evaluacije, održavanje kompjutera, usluge čišće­nja, prijevodi, istraživanja)

Troškovi eksperata su također u ovoj budžetskoj liniji (kontrola kvalitete, edukatori, različite studije itd.)

Troškovi konferencija i seminara se također detaljno smještaju ovdje, kao i troškovi prepoznatljivost! projekta (troš­kovi objavljivanja oglasa u medijima, publiciranje izvještaja o projektu itd.)

Svi troškovi publikacija su također uvrstavaju u ovu budžetsku liniju.

6. Ostalo (eng. Other)

U ovu budžetsku liniju se smještaju troškovi koji se ne mogu smjestiti nigdje drugdje (licenciranje, certificiranje).

8. Rezerva za nepredviđene troškove (eng. Provision for contingency reserve)

Rezerva ne smije izositi više od 5% ukupnih direktnih prihvatljivi h troškova. Ona se smije koristiti za nepredviđene situacije samo po odobrenju Delegacije Europske unije. Ako se ne iskoristi, sredstva se vraćaju. Stoga ju je ponekad bolje i ne predviđati.

9. Administrativni troškovi (eng. Administrative costs)

Administrativni troškovi mogu iznositi maksimalno 7% ukupnih direktnih troškova, i koriste se za administrativne indirektne troškove projekta. Ovdje se mogu staviti, primjerice, telefoni u glavom uredu, ili dio plaće administra­torice.

Nakon popunjavanja prvog radnog lista (eng. Budget), treba popuniti drugi radni list u kojem se pojašnjava struktura predloženog budžeta te se obrazlažu pojedine budžetske linije (eng. Justification of the budget). Prvi stupac radnog lista s budžetom mora biti jednak prvom stupcu drugog radnog lista. U drugom stupcu, nazvanom Objašnjenje (eng. Clarification) se pojašnjava zašto je ta budžetska linija potrebna te se povezuje s aktivnošću. U trećem stupcu se prav­daju navedeni tro s kovi. (eng. Justification).

© Revicon 71

EU FONDOVI

Na trećem radnom listu su izvori financiranja (eng. Sources of funding). U tom dijelu navodi se izvor iz kojeg će projekt biti sufinanciran. Pri torne se ne smije zaboraviti da projekt ne može biti sufinanciran iz drugih fondova Europske unije.

Kao osnova za pripremu budžeta poslužio je standardni obrazac koji se upotrebljava u IPA-i. Neki obrasci mogu imati i dodatne listove (primjerice neke prekogranične suradnje koje imaju dva radna lista za budžete- za svakog partnera posebno). Neki budžeti su drugačije organizirani, to jest imaju drugačije budžetske linije, ali princip sastavljanja je svuda isti.

USKLAĐIVANJE BUDŽETA

Proces usklađivanja budžeta (eng. Budgetary c!earing) započinje nakon što ugovorno tijelo obavijesti aplikanta da je projekt prošao drugi krug i da je u procesu daljnjeg razmatranja. To još ne znači da je projekt odobren, ali je dobar znak da bi mogao biti. U procesu usklađivanja budžeta se razjašnjavaju evenutalne nejasnoće koje priozlaze iz nesuglasja budžeta i planiranih aktivnosti, te moguće promjene pojedinih budžetskih stavki u odnosu na provobitnu procjenu troškova. Od trenutka slanja prijave prijedloga projekta do procesa čišćenja budžeta obično prođe i do l O mjeseci. To je razmjerno dug period u kojem se cijene usluga, roba i radova mogu promijeniti, primjerice nabavna cijena tehničke opreme zna pasti i do 30% pa je, u skladu s tim, potrebno korigirati budžet. Ovaj proces je i posljednja prilika za kom­pletno usklađivanje troškova aktivnosti i podaktivnosti, jasno definiranje uloga u projektu, plaća, honorara i dnevnica. Pri tom usklađivanju treba imati na urnu da je budžet projekta s Ganttovorn tablicom i logičkom matricom najvažniji alat za provedbu i praćenje projekta.

Proces usklađivanja budžeta ili pregovaranja o budžetu zapravo je revidiranje predloženog budžeta kako bi ispunja­vao sljedeće zahtijeve:

transparentost troškova,

adekvatnost troškova,

točnosti izračuna.

Cijeli proces ne treba shvaćati kao rnalicioznu tlaku ugovornog tijela (bilo Delegacije Europske komisije, Općeg direk­torata, neke agencije ili nacionalnog ugovornog tijela). To je dobra prilika da se još jednom pogledaju sve aktivnosti i podaktivnosti, da se provjeri što se promijenilo u posljednjih desetak mjeseci od prijave projekta, te da se cijene ponovno usklade s realnim kretanjima na tržištu.

Proizvod procesa usklađivanja budžeta je završna verzija koja ulazi u ugovor koji se sklapa s Europskom komisijom i koji je obvezujući. Drugim riječima, što je u završnoj verziji budžeta, to treba striktno provesti jer je proces realokacije (prenamjene budžeta) težak i naporan3

•

Primjer komunikacije sa organizacijom koja radi usklađivanja budžeta i predstavnikom Delegacije EK.

3 Proces realokacije opisan je u 11 poglavlju: Komunikacija s ugovornim tijelom

72 © Revicon

Primjer izmjena budžeta tijekom procesa usklađivanja budžeta

Prvobitna verzija iz aplikacijske dokumentacije poslane na natječaj:

Troškovi

1.1. Project manager

3. Oprema

3.2. PC- konfiguracije

Objašnjenje/Clarification

Redovno izvještavanje Ugovornoj strani, Arhiviranje dokumenata koji se odno­se na projekt za projektni period prema uvjetima određenima u Natječaju. Sveo­buhvatno promatranje rada i financijski menadžement projekta, priprema eduka­cijskog WS

Na svakome od 4 info punkta planirano je 3 PC konfiguracije. Ove konfiguraci­je osiguravaju pravilnu upotrebu raznih programa (Internetsko povezivanje, pro­grame raznih multimedijalnih sadržaja i dr.) Sadržava: - procesor, hardware, radnu memoriju ddr2 1 gb, grafičku karticu vga 256mb, magnetski disk 160 gb, antivirusni program, skener, DVO, tipkovnicu, miša, LCD monitor 19'; web kameru, software i isto tako štampač i HUB po info punktu.

7. poglavlje: IZRADA BUDŽETA

Pravdanje/ Justification

Puna plaća iznosi 1.600,- Eura (bruto iznos). Stoga, iznos namijenjen za ovaj projekt iznosi 800,- mjesečno.

Cijena je smanjena na osnovu novih tr­žišnih ponuda. Nakon jedne godine pro­jektnog selekcijskog procesa, ponuđači

kompjuterske opreme smanjile su cijene u odnosu na prve ponude. PC konfiguraci­je uključivale su: procesor, hardware, rad­nu memoriju grafičku karticu, magnetski disk, DVO sowtvare, web kamera, LCD monitor, miš, tipkovnica, antivirus pro­gram i štampač. Ukupan iznos za cjeloku­pnu opremu iznosi: 23.999,96 (24.000,00)

Komentar Europske komisije na stavku 1.1.- Molim navedite postotak radnog vremena projektnog menadžera pro­vedenog na projektu

Komentar Europske komisije na stavku 3.2. - U originalnom budžetu nije bilo specifikacije štampača, ne možete ga uključiti u budžet bez specifikacije u dijelu Pravda nje/Justification.

Verzija nakon "pregovaranja"

Troškovi

1.1. Projekt manager

3. Oprema

3.2. PC- konfiguracije

Objašnjenje/Clarification

Redovno izvještavanje Ugovornoj strani, Arhiviranje dokumenata koji se odno­se na projekt za projektni period prema uvjetima određenima u Natječaju. Sveo­buhvatno promatranje rada i financijski menadžement projekta, priprema eduka­cijskog WS

Na svakome od 4 info punkta planirano je 3 PC konfiguracije. Ove konfiguraci­je osiguravaju pravilnu upotrebu raznih programa (Internetsko povezivanje, pro­grame raznih multimedijalnih sadržaja i dr.) Sadržava: - procesor, hardware, radnu memoriju ddr2 1 gb, grafičku karticu vga 256mb, magnetski disk 160 gb, antivirusni program, skener, DVO, tipkovnicu, miša, LCD monitor 19'; diskete, web kameru, software i isto tako štampač i HUB po info punktu.

© Revicon

Pravdanje/ Justification

Projektni menadžer sudjelovat će u pro­jektu sa 50% svog vremena. Puna plaća iznosi 1.600,- Eura (bruto iznos). Stoga, iznos namijenjen za ovaj projekt iznosi 800,- mjesečno.

Cijena je smanjena na osnovu novih tržiš­nih ponuda. Nakon jedne godine projek­tnog selekcijskog procesa, kompjuterske trgovine smanjile su cijene u odnosu na prve ponude. PC konfiguracije uključivale su: 282, 40 procesor,+ 122,19 hardware+ 129,04 radna memorija+ 142,74 grafič­

ka kartica + 91,64 magnetski disk+ 77,95 DVO+ 125,34 software+ 18,96 web kame­ra+ 9,59 diskete + 302,88 LCD monitor+ 10,84 miš+ 48, 09 tipkovnica+ 56 zvučnici + 36,50 slušalice za telefon + 110,00 Anti­virus program+ 76,30 USB stick 1.640,46 Eura. Na svakom od Info punktova u kon­figuraciji bit će potreban i štampač po ci­jeni od 680 Eura po komadu (4 komada) + 4 HUBs + (177 po komadu) + 3 skene­ra (295,48) Ukupan iznos za cijelokupnu opremu iznosi: 23.999,96 (24.000,00).

73

EU FONDOVI

KAKO NAPRAVITI RAZUMAN BUDŽET PO PRAVILIMA EUROPSKE KOMISIJE U DESET KORAKA

1. UPOZNAJTE SE S PRAVILIMA IGRE! Treba pažljivo isčitati Vodič za aplikante (dio koji se odnosi na troškove), te prazan obrazac budžeta (sve radne listove).

2. SVE PROJEKTNE AKTIVNOSTI PREVEDITE U TROŠKOVE! Treba navesti sve očekivane troškove koji će nastati tijekom provođenja SVIH aktivnosti. Sve što je u ovoj fazi zabo­ravljeno, tijekom provedbe projekta plaća aplikant, ali ne iz granta. Tokom planiranja aktivnosti zapisujte moguće troškove, kako ih ne bi naknadno zaboravili.

3. U BUDŽET STAVITE SAMO STVARNE, PRIHVATLJIVE TROŠKOVE! Pri sastavljanju budžeta navode se samo prihvatljivi troškovi. To su oni koji će nastati poslije potpisivanja ugovora o dodjeli sredstava, a ne prije. Osim toga su dokazivi, stvarni i opravdani. Treba provjeriti da slučajno trošak ne spada u kategoriju neprihvatljivih troškova koji su navedeni u Vodiču za aplikante.

4. NEMOJTE NAPUHAVATI BUDŽET! Tijekom evaluacije projekta provjerava se i budžet.

5. NE POGAĐAJTE CIJENE ROBA l USLUGA! Nabavne cijene treba provjeriti kod dobavljača. Ukoliko je veća nabava, dobro je provjeriti kod nekoliko njih i saču­vati ponude za proces usklađivanja budžeta. Treba obratiti i pažnju na porijeklo robe prema pravilima PRAG-a.

6. JOŠ JEDNOM PROVJERITE IMA Ll SVAKA AKTIVNOST SVE SVOJE TROŠKOVE! Treba provjeriti jesu li svi troškovi opisani tako da se jasno povezuju s aktivnostima. Aktivnosti trebaju nositi ista imena kao i u obrascu za prijave i u matrici logičkog okvira. Još jednom treba provjeriti ima li svaka aktivnost sve svoje troškove, i može li se svaki opisani trošak pridružiti aktivnosti.

7. TROŠKOVE UPISUJTE U ZA NJIH PREDVIĐENE RUBRIKE! Troškove s liste troškova treba rasporediti po obrascu, a ne obrazac puniti po redu. Kad su svi troškovi raspoređeni, treba analizirati pojedina poglavlja.

8. NE MIJENJAJTE OBRAZAC TABLICE! Ne treba izbacivati redove. Ako u predviđeno j rubrici nema troškova, upisuje se 'O: Ne dirati formule koje su već ugrađene u tablicu. Ako treba više prostora, dodaju se redovi.

9. PROVJERITE JE Ll BUDŽET U OKVIRU RASPONA ODREĐENOG POZIVOM l PROVJERITE ARITMETIKU! Na kraju treba provjeriti jesu li iznosi točno utipkani u adekvatne rubrike, te da li je i zbir točan. Treba provjeriti i kreće li se ukupna suma u okviru zadanog raspona za određeni grant.

1 O. PROVJERITE IZVORE SUFINANCIRANJA Trebate imati sigurne izvore sufinanciranja kako na kraju projekta ne bi došlo do povrata već potrošenog novca.

74 © Revicon

-....

F

8. poglavlje SARADNJA l PARTNERSTVA

Svaki dobar projekt utemeljen je na ispitivanju, promišljanju i planiranju na procesima koji neizostavno uključuju saradnju i dijeljenje informacija i resursa. Stoga je saradnja sa svima kojih se projekt tiče u interesu onoga ko projekt pokreće i ko njime upravlja.

DEFINICIJA PARTNERSTVA Partnerstvo je međusektorski savez u kojem su se pojedinci, skupine ili organizacije dogovorile da zajednički ispunja­vaju obavezu ili izvršavaju zadatak; da dijele rizike i koristi; da redovito prate svoj odnos i- ukoliko je potrebno- da ga mijenjaju.

SAVREMENO SHVAĆANJE PARTNERSTVA NA GLOBALNOJ RAZINI Saradnja je i na globalnoj razini odgovor na rastuće izazove koje donosi tehnološki napredak, vrtoglave brzine una­pređenja komunikacijskih sustava i sve veće sudjelovanje nedržavnih čimbenika u pokretanju i smirivanju kriza. Već dugi niz godina investicije privatnog sektora bogatog dijela svijeta u siromašni dio višestruko premašuju humanitar­nu pomoć koju u istom smjeru upućuju vlade i razvojne agencije njihovih zemalja. Sve veća moć čimbenika koji nisu dio nacionalnih, regionalnih ili lokalnih vlasti ukazuje na potrebu njihova uključivanja u rješavanje problema, kako globalnih tako i lokalnih, te na potrebu za iznalaženje mehanizma za mir, blagostanje i stabilnost koji uključuje zajed­nički rad predstavnika različitih sektora.

Kreatori javnih politika na međunarodnoj sceni već dugo uočavaju navedene trendove i formuliraju smjernice svog djelovanja u skladu s njima. Konferencija Ujedinjenih naroda u Riju 1992. i Agenda 21 prvi su krenuli u tom smjeru, a u drugoj polovici devedesetih slijede ih Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond. U govorima njihovih pred­stavnika i u programskim dokumentima sve se češće pojavljuje pojam partnerstva kao najprikladnijeg mehanizma za osiguranje mira, blagostanja i stabilnosti. Tako je, u svom govoru na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu 1997., Kofi Anan izjavio da je partnerstvo u središtu ciljeva UN-a. Jedno takvo partnerstvo predstavlja i Global Compact koji je do 2009. godine okupio šest UN-ovih agencija i preko 5 500 tvrtki, organizacija civilnog društva, sindikata i vlada iz preko 130 zemalja. Prema viđenju svih njih, odgovori na izazove današnjice i budućnosti su Saradnja i partnerstvo.

Organizacije i pojedinci iz različitih sektora imaju različite potencijale kada se radi o ljudskim i materijalnim resursima, informacijama, uspostavljenim odnosima i mrežama kojima pripadaju ... Tek uključivanjem svih kojih se neki problem tiče i udruživanjem njihovih potencijala mogu se rješavati kompleksni problemi današnjice.

PARTNERSTVO PO EU STANDARDIMA Europska unija se na mnogo načina pridružila promociji ideje partnerstva i poticanju njene konkretne primjene. U nastavku teksta fokusirat ćemo se na partnerstva u kontekstu programa sufinanciranja projekata.

Partnerstvo po EU standardima podrazumijeva nekoliko kriterija koje projektna saradnja mora zadovoljiti da bi se mogla nazvati partnerstvom. Partneri moraju biti pravne osobe, ali samo partnerstvo ne mora biti registrirano, ne mora imati status pravne osobe. Partnerstvo koordinira jedan jedini zajednički voditelj (leading partner) 1 koji je pred Europskom komisijom ili decentralizira nom implementacijskom agencijom odgovoran za projekt.

Da bi partnerstvo bilo kvalitetno, treba težiti torne da, u okvirima mogućnosti i potreba projekta, bude geografski reprezentativno i međusektorska, te da okuplja komplementarne sposobnosti i ekspertizu. Poželjno je da vodeći par­tner ima iskustva u upravljanju potporama EU te da već irna iskustva s partnerskim odnosima i razvijene procedure za upravljanje partnerstvom.

Koristi od obaveznog partnerstva u planiranju i provedbi projekata imaju svi. Oni koji projekt planiraju i provode kroz zajednički rad podižu razinu svojih sposobnosti i vještina i šire svoje mreže i utjecaj. Lekcije naučene u takvim pro­jektima koriste svima koji su u njega bili uključeni. Zajednički rad potiče inovacije od kojih koristi ima čitavo društvo. Upravljanje programima potpora za partnerske projekte je jednostavnije i ekonomičnije, jer je obuhvaćen veći broj

Osim u projektima prekogranične suradnje, gdje postoje dva ravnopravna partnera s obje strane granice koja su oba odgovorna za projekt svojim provedbenim tijelima

© Revicon 75

EU FONDOVI

uključenih u provedbu projekta, a manji je opseg administracije, jer izvještaje dostavlja i komunikaciju s ugovornim tijelom obavlja samo vodeći partner.

TERMINOLOGIJA PARTNERSTVA Već spomenuti vodeći partner u natječajnoj dokumentaciji i prijavnirn obrascima naziva se najčešće leading partner, a ponekad i coordinator, koordinator. Grant beneficiary je korisnik potpore, a contractor ugovaratelj. To je organizacija koja potpisuje sporazum o dodjeli sredstava, odgovorna prema EU za provedbu projekta, koordiniranje partnerstva i izvještavanje.

Ostali partneri označeni su kao partner 7, partner 2, partner 3 ... koliko god da ih ima. Oni su odgovorni za provedbu projektnih aktivnosti u svom području odgovornosti te za komunikaciju i izvještavanje vodećeg partnera. Partneri sredstva za aktivnosti za koje su odgovorni dobivaju iz budžeta projekta koje na njihov račun upućuje vodeći partner temeljem ugovora o sufinanciranju (ili- u slučaju projekata iz programa prekogranične saradnje- direktno ugovorno tijelo). Partneri ne mogu biti pružatelj i usluga na projektni m aktivnostima drugih partnera za koje bi partnerima izdali fakturu, na primjer, partner 2 ne može u aktivnostima za koje je odgovoran partner 3 pružati komercijalne usluge i izdati fakturu2

Associates, to jest suradnici, su pojedinci ili institucije koji obavljaju neke zadatke u projektu, ali za to ne mogu biti pla­ćeni. Na primjer, neki državni službenik koji irna izlaganje na konferenciji organiziranoj u okviru partnerskog projekta zbog ograničenja EU ne može dobiti honorar za to izlaganje, no u proračun projekta mogu biti uključeni njegovi troš­kovi za put i smještaj. Volonterska organizacija koja sudjeluje u provedbi projekta iz proračuna može dobiti sredstva za prehranu volontera dok rade na projektnim aktivnostima i također može imati status suradnika u projektu.

Subcontractors, podugovaratelji, u nekim dokumentima još se nazivaju i service providers, pružatelji usluga, za svoje usluge tijekom projekta izdaju fakture.

Contracting authority, ili ugovorno tijelo, može biti Europska komisija, neko njeno tijelo ili stranka (kao što su to mini­starstva ili agencije) koja zaključuje ugovor u ime EKi za to je akreditirana.

U nekim natječajima partnerstvo je obavezno, a u nekima samo dopušteno. Broj partnera u projektu koji financira EU razlikuje se od natječaja do natječaja i određen je u vodiču u natječajnoj dokumentaciji. Na primjer, u projektima prekogranične suradnje (IPA ll) mora biti barem dva partnera, po jedan sa svake strane granice, a u transnacional nom programu SEE (također IPA ll) partneri moraju biti iz najmanje tri zemlje, od njih barem jedan mora biti iz zemlje čla­nice EU-a. Primjer programa s velikim brojem partnera je FP? za istraživačke projekte: oni veliki (large scale integrating projects) imaju l 0-20 partnera koji troše velika sredstva (između 4-1 O milijuna € po projektu.)

DOKUMENTI KOJI REGULIRAJU PARTNERSTVO Odnose među partnerima i ugovornom jedinicom regulira Sporazum o potpori (grant agreeement) koji potpisuju vodeći partner (Leading partner) i ugovorno tijelo (Contracting Authority).

Odnose među partnerima regulira nekoliko dokumenata, a njihova obaveznost i redoslijed potpisivanja razlikuju se od natječaja do natječaja.

Memorandum o razumijevanju predstavlja prvi korak u formalizaciji odnosa između budućih partnera i izražava do­bru volju vezanu uz buduću suradnju na projektu. U njemu su navedena načela djelovanja uključenih organizacija i pravnim terminima definirana buduća saradnja (povjerljivost informacija, namjeru potpisivanja sporazuma o partner­stvu ako potpora bude odobrena). Ovaj je dokument obvezujući onoliko koliko je navedeno u njegovom sadržaju.

Pismo namjere izražava konkretnu namjeru zajedničke prijave za financijsku potporu i često je manje detaljno od memoranduma o razumijevanju. U njemu se ovlašćuje vodećeg partnera da u ime svih podnese prijavu projekta. Dokument sadrži pravne podatke o partnerskim organizacijama te originalne potpise ovlaštenih osoba iz partnerskih organizacija.

Sporazum o partnerstvu potpisuje se nakon primitka pozitivnog odgovora -odluke o financijskoj potpori. U njemu su navedene sve obaveze vodećeg partnera; sve obaveze ostalih partnera; smjernice za upravljanje partnerstvom i smjernice za posebne slučajeve (specifične za projekt, koje nisu obuhvaćene standardnim propisima o intelektual­nom vlasništvu). Vodeći partner može sa svim ostalim partnerima sklopiti istovjetne sporazume, ali ne mora- svaki sporazum u partnerstvu može biti različit i prilagođen zahtjevima projekta i odnosima među partnerima.

2 Izuzeci od tog pravila iznimno se mogu odobriti u slučajevima monopola, kada nitko drugi osim partnera 2 ne pruža potrebne usluge

76 © Revicon

8. poglavlje: SARADNJA l PARTNERSTVA

Ključni elementi sporazuma o partnerstvu:

1. Tekst ugovora definira:

implementaciju projekta;

financiranje i sufinanciranje;

postupke u slučaju disfunkcionalnosti;

intelektualno vlasništvo i način korištenja rezultata projekta.

2. Prilozi obuhvaćaju:

detaljan budžet;

plan rada, Ganttovu tablicu,

opis projekta, obrasce izvještaja,

pravila javne nabave;

3. Implementacija projekta:

obaveze vodećeg partnera i ostalih partnera

obaveze nakon projekta (glede financija i projektnih aktivnosti)

4. Financiranje i sufinanciranje:

Odvojeni proračun za svakog partnera, uz jasno iskazano sufinanciranje;

Ukupni trošak svih partnera;

Financijski doprinos partnera projektu (ako ga ima);

Kalendar uplata rata partnerima (broj dana/tjedana od primitka novca);

5. Postupci u slučaju disfunkcionalnosti

Prekid ugovora;

Klauzula o odgovornosti;

Klauzula o nadležnosti i postupku:

alternativno razrješavanje sukoba (arbitraža, medijacija);

zakon koji se primjenjuje

nadležni sud.

6. Intelektualno vlasništvo

Background= Postojeće vlasništvo partnera (prije potpisivanja sporazuma), ili copyrights ili drugo intelektu­alno vlasništvo registrirano prije pristupanja sporazumu, a koje će se koristiti u projektu ili će biti neophod­no za stvaranje budućeg intelektualnog vlasništva predviđenog projektom.

Foreground =rezultati (uključujući i informacije) stvoreni tijekom projekta, bez obzira na to mogu li se ili ne zaštititi: copyright, dizajn, patenti, biljne vrste i sl.

VAŽNO/ZAPAMTITI

Danas je međusektorska partnerstvo opće prihvaćen i preporučen način rješavanja mnogih globalnih i lokalnih problema.

Partnerstvo je međusektorski savez u kojem su se pojedinci, skupine ili organizacije dogovorile da zajednički ispu­njavaju obavezu ili izvršavaju zadatak; da dijele rizike i koristi; da redovito prate svoj odnos i da ga mijenjaju.

U partnerstvima vezanim uz EU financiranje partneri moraju biti pravne osobe. Partnerstvo treba biti geografski reprezentativno, međusektorska i okupljati komplementarne sposobnosti i ekspertizu.

Koristi partnerskih projekata su višestruke: partneri podižu svoje kapacitete i unapređuju vještine, šire mreže i utjecaj, potiču inovacije i štede vrijeme i novac za upravljanje projektom.

Broj propisanih partnera na projektu je definiran u smjernicama za aplikante u natječajnoj dokumentaciji i va­rira od 2 do 20.

Partnerstvo valja formalizirati adekvatnim dokumentima.

© Revicon 77

9. poglavlje PRIPREMA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE

U natječajnoj dokumentaciji se nalazi nekoliko različitih obrazaca koje treba popuniti da bi se kompletirala pro­jektna dokumentacija i bila spremna za slanje. Obrasci se u različitim natječajima mogu različito nazivati, mogu se slati konvencionalnom poštom ili ispunjavati na elektronskim platformama Europske komisije, mogu se razlikovati po broju stranica i biti različito organizirani, ali svi se sastoje od istih dijelova. Osnovni dijelovi svake projektne dokumentacije su:

obrazac za opis projekta,

obrazac za opis a pl i kanta i partner a,

budžet projekta 1

ostali administrativni obrasci (bankovne izjave o računu, eventualno bankovne garancije, identifikacijski obrasci aplikanta itdJ

Neki natječaji traže popunjavanje dodatnih obrazaca, primjerice matrice logičkog okvira. Ponekad su obrazac za opis projekta i obrazac za opis aplikanata i partnera spojeni u jedan formular.

Ukoliko projekt nije planiran koristeći metodologiju upravljanja projektni m ciklusom, ili je još u začecima, dosljedno popunjavanje obrasca za prijavu projekta može pomoći pri planiranju. U svakom slučaju, ukoliko natječaj zahtijeva pri laganje logičke matrice, pametno ju je prvu ispuniti jer ona daje kostur projekta koji se zatim popunjava dodatnim informacijama2

•

U ovom poglavlju se analizira standardni obrazac za prijavu koji se koristi u IPA-i3• Obrasci za pojedine Programe Za­

jednica su drugačije organizirani, ali svi sadrže ista ključna pitanja. Ovaj obrazac objedinjuje opis projekta i podatke o aplikantu. Također, obrazac je namijenjen takozvanoj dvostupanjskoj proceduri evaluacije projekta što znači da se sastoji od koncept note- sažetka projekta na četiri stranice (eng. Concept note) i pune aplikacijske forme (eng. Full application form) koja sadrži sve podatke o projektu i aplikantu. U natječajnoj dokumentaciji je propisano da li se odmah šalje i koncept nota i puna aplikacijska forma ili se prvo šalje samo koncept nota, a nakon eventualnog ulaska u drugi krug i puna aplikacijska forma. Ukoliko se prvo šalje samo koncept nota, to ne znači da projekt ne mora biti isplaniran do krajnjih detalja, jer je koncept nota samo sažetak projekta koji se u potpunosti razrađuje u punoj aplika­cijskoj formi. Ukoliko se oba dijela šalju zajedno, pametno je prvo ispuniti punu aplikacijsku formu, a zatim napraviti informativni sažetak u koncept noti.

PRVA STRANICA APUKACIJSKOG OBRASCA Kada se aplikacijski obrazac odšta m pa, očito je da je obrazac logično organiziran. Na prvoj stranici se nalaze opći po­daci o projektu koji trebaju biti pažljivo i konzistentno popunjeni.

Ime aplikanta je puno ime s registracijskih dokumenata, a ne uobičajene kratice.

Naziv projekta treba biti lako pamtljiv, te ne predug. Treba paziti da se projekt uvijek naziva istim imenom tijekom popunjavanja aplikacijske forme.

Lokacija projekta je mjesto na kojem se projekt odvija većinom svojih projektnih aktivnosti i mora biti u okviru geografski prihvatljivog područja propisanog u Vodiču za aplikante.

Ukupni prihvatljivi troškovi projekta su iznos koji je jednak ukupnom iznosu u budžetu projekta. Sljedeća rubrika je doprinos Europske komisije, a posljednja postotak doprinosa Komisije od ukupnog iznosa budžeta. Treba paziti da je iznos tražen od EK-a u okviru koji je raspisan natječajem kao i postotak sufinanciranja. Svi iznosi se uvijek izražavaju u eurima, a prelazak od jednog centa ispod ili iznad praga znači da se vaša aplikacija neće uzeti u dalje razmatranje. Za preračunavanje KM-a u eure upotrebljava se srednji kurs Centralne banke BiH.

l Opis obrasca za budžet te njegovo popunjavanje je objašnjeno u 7.. poglavlju: Izrada budžeta pa u ovom taj obrazac neće biti obrađen 2 Princip popunjavanja logičke matrice je objašnjen u 6 .. poglavlju. 3 Aplikacijski obrazac u neslužbenom prijevodu se nalazi u Prilogu na kraju knjige

© Revicon 79

EU FONDOVI

KONCEPT NOTA Dio A čini koncept nota.

Svi pojmovi koji se upotrebljavaju u koncept noti su sažeci dijelova pune aplikacijske forme pa će tamo biti opisani. Pri pisanju koncept note je važno da bude sažeta, te da sadrži sve relevantne informacije jer je u dvostupanjskoj proceduri, uz budžet i logičku matricu, jedino što se čita u prvom krugu. Treba joj posvetiti mnogo pažnje pri pi­sanju, jer zbog loše napisane Koncept note može propasti dobar projekt koji bi prošao u drugom krugu da je do njega stigao.

Lista provjere za koncept notu je alat koji obrascu pri laže EK kako bi aplikantima olakšala njeno primjereno ispu­njavanje. Stoga listu treba pažljivo pratiti.

Izjava aplikanta o sadržaju koncept note je pravno obavezujući dokument koji mora potpisati ovlaštena osoba za zastupanje aplikanta. Potpis mora biti originalan, ne smije biti fotokopiran ili skeniran.

APLIKACIJSKA FORMA Dio B je puna aplikacijska forma koja irna nekoliko dijelova.

Prvi dio 'Projekt' sastoji se od Opisa projekta, Budžeta projekta, Očekivanih izvora financiranja te Iskustva u sličnim projektima.

Drugi dio 'Aplikant' čine osnovne informacije o aplikantu potrebne za procjenu njegovih kapaciteta da provede projekt: ldnetitet, Profil, Sposobnost upravljanja i provođenja projekta te Popis članova upravnog odbora.

Treći dio je opis partnera koji sudjeluju u projektu.

četvrti dio je opis suradnika na projektu.

Peti dio je lista provjere za punu aplikacijsku formu napravljena po istom principu i s istom namjerom kao i lista provjere za koncept notu.

šesti dio je Izjava kandidata.

Sedmi dio je Tablica provjere koju upotrebljava ugovorno tijelo, dakle ne ispunjava je aplikant.

PROJEKT- PRVI DIO PUNE APLIKACIJSKE FORME Podaci koji se prvo ispunjavaju moraju biti jednaki oni rna na prvoj stranici pune aplikacijske forme.

Sažetak

Sažetak se piše na kraju, kad je cijela aplikacijska for rna popunjena. Iz odgovarajućih poglavlja se prepisuju odgovara­jući podaci. Ne upotrebljavaju se cijele rečenice, nego se taksativno navode ciljevi, ciljane grupe, korisnici itd. Podaci se rnog u prepisati i iz logičke matrice ako je to bila osnova planiranja projekta, a nurneracija aktivnosti i rezultata mora biti svuda ista.

Opći cilj

Opći cilj se oslanja na javne politike koje su u podlozi natječaja. Projekt ga ne ostvaruje, nego rnu doprinosi. Treba se pozvati na cilj( eve) natječaja i jedan prioritet (može i više ako irna smisla, ali nije nužno) koji su jasno istaknuti u Smjer­nicama. Opći cilj ne parafrazira cilj ili prioritet, ali se mora uklopiti u njih.

Ukoliko postoje javne politike, smjernice, razvojni planovi, operativni planovi itd. u državi, entitetu, kantonu, općini, koji jasno podupiru projektne ideje- citira se dio odlomka ili mjere i objašnjava kako irn projekt doprinosi.

Nije preporučljivo imati više od dva ili tri krajnja cilja, i jedan je sasvim dosta. Potpuno je prihvatljivo imati jedan dobro obrazložen krajnji cilj.

Specifični cilj/evi

Specifični cilj je vrlo konkretan i mora se ostvariti na kraju projekta. To su očekivane koristi za korisničke grupe. Europ­ska komisija preporučuje da projekt irna jedan specifični cilj, ali i dva se rnog u tolerirati. Daljnje opterećivanje ciljevima vodi do šume rezultata što uvjetuje brojne aktivosti koje su obično neprovedive u kratkom razdoblju.

U ovom dijelu se specifični cilj obično samo kratko navodi i objašnjava se kako će njegovo ostvarenje doprinijeti op­ćim ciljevima.

80 © Revicon

9. poglavlje: PRIPREMA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE

Relevantnost projekta

Ovo je dio obrasca u kojem se objašnjava zašto se projekt uopće provodi. Relevantnost projekta je vrlo bitna za eva­luaciju projekta, nosi mnogo bodova, a ako nije dostig nut minimalni broj bodova po osnovu relevantnosti, projekt se odbacuje. Relevantnost projekta govori o tome kako su projektni ciljevi kompatibilni sa stvarnim problemima, potre­bama i prioritetima korisničkih grupa.

Analiza problema

Ovdje se ukratko opisuje stanje i generalni problemi u državi/entitetu/kantonu/općini koji utječu na korisničke grupe. Ukoliko je projekt planiran po preporučeno j metodologiji EU-a4

, zadatak je relativno lagan. Samo treba opisati stablo problema u kojem su definirane uzročno-posljedične veze i hijerarhija problema iz perspektive ciljnih grupa i krajnjih korisnika. Tvrdnje se potkrepljuju čvrstim statističkim podacima. Ukoliko oni ne postoje, jasno treba naznačiti njihov nedostatak, te opisati način na koji su prikupljeni podaci (terenski rad, razgovori sa zainteresiranim stranama.-.).

Ukoliko projekt nije planiran upotrebljavajući pristup logičkog okvira ili neke druge metodologije koja jasno definira probleme, ovo je težak odjeljak. Nakon što se izlistaju svi očiti problemi iz perspektive krajnjih korisnika ili ciljanih grupa (ne iz perspektive aplikanta), treba razlučiti bitne od nebitni h problema. Bitni problemi se opisuju i međusobno povezuju uzročno-posljedičnim vezama. Sljedeći korak je popunjavanje statističkim podacima na isti način kao što je već opisano.

U oba slučaja treba ograničiti pisanje na bitne probleme koji stvarno utječu na korisnike i ciljne grupe. Primjerice, onečišćenje obližnje rijeke jest važan problem, ali vjerojatno irna samo marginalni utjecaj na korisnike koji su neza­posleni.

Ciljne grupe i krajnji korisnici

Ciljne grupe imaju direktnu korist od projekta. Partneri ili suradnici mogu ponekad biti ciljna grupa. Brojčano ih obič­no nema mnogo. Ukoliko je relevantno, opisuju se njihove demografske karakteristike (spol/rod, starost ... ), socijalni i/ili ekonomski status (zaposleni/nezaposleni, osobe s posebim potrebama, ... ). Važno je opisati sve bitne, relevantne karakteristike grupe (npr. javni službenici u nekoj instituciji, nastavnici. .. )

Krajnji korisnici imaju posrednu korist od projekta. Brojčano ih obično ima više (teoretski to može biti i cijela lokalna zajednica ili država- primjerice svi imaju korist od promjene nekih dijelova legislative). Ali, opet ne treba pretjerivati. Kao i kod ciljnih grupa, treba opisati njihove karakteristike važne za projekt (demografske itd.).

Specifični problemi, potrebe i ograničenja ciljnih grupa

Projekt, u principu, postoji da bi se riješili specifični problemi i zadovoljile potrebe ciljnih grupa i krajnjih korisnika. Sto­ga se ovdje opisuju problemi koje će projekt pokušati riješiti i/ili potrebe koje će pokušati zadovoljiti. Oni su ishodište za ciljeve, rezultate i aktivnosti. Treba ih opisati jasno i koncizno, po mogućnosti s podacima koji ih potkrepljuju.

Ako je napravljena dobra analiza zainteresiranih strana, potrebe i ograničenja ciljnih grupa su sasvim jasno definirana. Poželjno ih je taksativno navesti, a dugo i detaljno objašnjavati samo ukoliko je to neophodno, a problemi i ograniče­nja hermetični i nerazumljivi.

Relevantnost projekta

Objasnite koje će potrebe ciljane države/regije projekt ispuniti, te koja ograničenja razriješiti i na koji način. Objasnite strategiju projekta u odnosu na pojedine potrebe. Ovaj dio se odnosi na probleme izlista ne u analizi problema.

U drugom dijelu je potrebno napraviti strategije za pojedine ciljne grupe i krajnje korisnike. Naprosto slijedite popis iz drugog odlomka Specifičnih problema, potreba i ograničenja ciljnih grupa i opisujte strategije projekta za ispunjava­nje pojedinih potreba i rješavanje ograničenja/problema. Niti jedan projekt ne može zadovoljiti sve potrebe ni riješiti sve probleme ciljnih i korisničkih grupa. Poželjno je objasniti zašto su izabrani određeni problemi (zato što su u kori­jenu svih drugih, zato što se mogu najbrže riješiti, zato što najviše muče ciljne grupe, zato što aplikant ima potrebnu infrastrukturu i znanja ili zna gdje ih može steći ... ).

Relevantnost projekta u odnosu na prioritete i ciljeve natječaja

Ukoliko je u odjeljku koji opisuje opće i specifične ciljeve dobro objašnjena povezanost projekta s prioritetima i cilje­vima natječaja, treba se referirati na to. Ne treba ponavljati ono što je već opisano (osim osnovne informacije na koji

4 Metodologija opisana u 6. poglavlju.

© Revicon 81

EU FONDOVI

prioritet ili cilj se projekt oslanja). Ovdje se mogu upotrijebiti dodatni statistički podaci, kao i naglasiti uzročno-posije­dična povezanost projektnih ciljeva i prioriteta i ciljeva natječaja kao i doprinos projekta ostvarenju prioriteta i ciljeva u jasno ograničenim, specifičnim područjima.

OPIS PROJEKTA l NJEGOVA UČINKOVITOST

Općeniti cilj i smisao projekta

Ovo je pomalo redundantno pitanje i većina aplikacionih formi više nema tu rubriku. Ponavlja se opći cilj i stavlja u širi kontekst općine/kantona/entiteta/zemlje/regije. Dubinski uvidi u probleme se mogu povezati s općom politikom projekta i još jednom naglasiti što se želi promijeniti njegovim provođenjem. Ovdje se može opisati i što je bio pri­marni poticaj za planiranje projekta. Na ovo se NE MORA potrošiti cijela stranica.

Očekivani rezultati

Ovaj odjeljak se sastoji od tri dijela.

Prvi dio je očekivano poboljšanje situacije ciljnih grupa i krajnjih korisnika. Referirajući se na potrebe i ograničenja, te probleme pojedinih ciljnih grupa i krajnjih korisnika, navodi se kako će provedba aktivnosti poboljšati njihovu si­tuaciju, koje potrebe zadovoljiti, koje probleme riješiti. Ciljne grupe i korisnike treba opisivati jednu po jednu. Na taj način ne postoji opasnost da se nešto zaboravi, a evaluatorima je lakše slijediti logiku projekta. Ukoliko je primjenjivo, navodi se kako će projekt doprinijeti povećanju tehničkih i upravljačkih kapaciteta ciljnih grupa, krajnjih korisnika, lokalnih partnera. Opet ih treba navesti jednog po jednog i kratko opisati predviđene novostečene vještine i znanja. Ovaj odlomak se odnosi na utjecaj na ciljne grupe/korisnike/lokalne partnere i suradnike. Taj dio je teže mjerljiv i ne uključuje vrlo konkretne rezultate koji se opisuju u sljedećem odlomku.

U drugom dijelu se opisuju očekivani konkretni rezultati. Oni su direktni, mjerljivi i jasno definirani, te su indentični rezultatima koji su opisani u logičkoj matrici (pa trebaju imati iste nazive i brojeve). Mogu se definirati u odnosu na ci­ljeve ili kao posljedice aktivnosti. Ukoliko ih se definira u odnosu na specifične ciljeve, pod svakim ciljem treba navesti rezultate potrebne za njegovo ostvarenje. Primjerice:

Da bi se ostvario specifični cilj l trebaju se realizirati sljedeći rezultati:

a) Rezultat l -održan uspješni sastanak s dionicima na kojem su donesene sljedeće odluke:

b) Rezultat 2- tiskan priručnik za korisnike u tiražu od l 000 primjeraka

Da bi se ostvario specifični cilj 2 trebaju se realizirati sljedeći rezultati:

a) Rezultat l -nabavljena i instalirana oprema za recikliranje plastike

Očekivani rezultati se mogu definirati i u odnosu na provedene aktivnosti.

Aktivnost l - Rezultat l -održan sastanak s zainteresiranim stranama na kojem su donesene sljedeće odluke ....

Aktivnost 2- Rezultat 2- tiskan priručnik u tiražu od l 000 primjeraka

Rezultat 3- razviti web site itd.

Treći dio se opisuje pod rezultatima jer se u projektima uvijek očekuje da je jedan od rezultata i multipliciranje projek­ta, metoda, rezultata. Opisuje se kako će se iskustva stečena tijekom projekta moći prenijeti potencijalnim zainteresi­ranim stranama. Bilo tako što se projekt geografski širi (implementira ga isti aplikant ili netko drugi) ili se stečena zna­nja, metodologija i iskustva primjenjuju u nekom srodnom području. Taj dio je praktički nemjerljiv za vrijeme trajanja projekta, a i bar dvije do tri godine po završetku projekta. Svejedno, ne treba previše ambiciozno postaviti planove.

Aktivnosti

Postoje dva načina da se opišu aktivnosti. Prvi je da se svaka aktivnost opisuje za sebe, a drugi je da se prepisuju glav­ne aktivnosti iz matrice logičkog okvira pa se razbijaju u podaktivosti. Za glavne aktivnosti se utvrđuje tko je odgovo­ran za provedbu. Objašnjava se što će se raditi pri provedbi te aktivnosti. To izgleda otprilike ovako:

Aktivnost l je prva aktivnost koja se provodi. Za njezinu provedbu je odgovoran nositelj projekta.

Aktivnost l se sastoji od sljedećih podaktivnosti: Podaktivnost 1.1.

Podaktivnost 1.2.

Tijekom provedbe aktivnosti l će se događati ..... .

82 © Revicon

9. poglavlje: PRIPREMA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE

Uspješna provedba aktivnosti 1 mora prethoditi aktivnosti 2 i 3 jer .....

U provedbi aktivosti će sudjelovati. ..... zato što .....

Na isti način se opisuju sve aktivnosti navedene u logičkoj matrici. Važno je, pri tome, da imaju iste nazive i iste brojeve.

Drugi način je pakiranje aktivnosti u smislene cjeline koje su logički povezane- u radne pakete.

Radni paket: Naziv paketa

Radni paket br.: l Upisujete broj paketa

Trajanje: J Upisujete od kojeg do kojeg mjeseca provedbe projekta traje

Voditelj radnog paketa Nositelj projekta, partner, suradnik ...

Ispod paketa se opisuju aktivnosti koje ga čine i objašnjava se zašto su izabrane baš te aktivnosti, kao i u prvom sluča­ju. Radni paketi se upotrebljavaju u velikim partnerskim projektima koji imaju mnogo aktivnosti pa bi njihovo taksa­tivno navođenje bilo previše nepregledno. Osim toga, radnim paketima se lakše manipulira pri planiranju provođenja aktivnosti, dopušta odgovornima za njihovo provođenje više manevarskog prostora i lakše ih je pratiti. Uobičajeni su u Programima Zajednica.

U oba slučaja, svakako treba uvrstiti aktivnosti koje su vezane uz upravljanje i organizaciju projekta. S obzirom da je većina projekata partnerska, komunikacija i odlučivanje u projektu su legitimne aktivnosti i treba ih opisati. Obično paket broj 1 ima naziv:"Upravljanje i organizacija" i njega provodi nositelj projekta.

Metodologija

Metodologija provedbe aktivnosti

Vrlo česta pogreška u ispunjavanju aplikacijske forme javlja se u ovom dijelu. U metodologiji aktivnosti se ne ponavlja ono što je već opisano u prethodnom odjeljku. Objašnjava se kako ćete provoditi pojedine glavne aktivnosti i zašto ste izabrali baš taj način. Ne treba objašnjavati svaku primijenjenu metodu u svakoj aktivnosti. Najbolje je izabrati dvije ili tri glavne metode koje će se primjenjivati tijekom provedbe projekta i detaljno objasniti zašto se baš one pri­mjenjuju. Ovo je mjesto gdje evaluatori provjeravaju da li aplikant zna što radi. Dakle, još jednom, metodologija nije opis aktivnosti nego opis NAČINA NA KOJI SE PROVODE.

Nadogradnja projekta na prethodne rezultate i/ili sinergija s drugim programima ili projekti­ma inicijativama (pogotovo ako su to inicijative Europske komisije)

Treba objasniti na što se nadograđuje: to može biti prethodni projekt aplikanta ili partnera, projekt ili novodoneseni ili zapostavljeni dokument javne uprave, inicijativa nekog trećeg ili inicijativa Europske komisije. Aplikant se treba informirati o inicijativama Europske unije u svom području djelovanja. Treba potražiti koje su aktualne inicijative za aplikantovo područje i pogledati kako se projekt uklapa u njih. Možda je u savršenoj sinergiji s Komisijom, a da to nitko ne zna.

Monitoring i evaluacija

Opisuje se sistem monitoriranja/praćenja projekta: tko prati, kako često, tko prikuplja, a tko analizira podatke. Navodi se tko donosi odluke o prilagodbi koja je rezultat monitoringa i na kojoj razini se donose takve odluke.

Opisuje se predviđena evaluacija projekta: je li vanjska ili unutarnja. Ako je unutarnja, tko je provodi? Ako je vanjska tko raspisuje natječaj i bira evaluatora i što evaluator treba obaviti?

© Revicon 83

EU FONDOVI

Partneri i zainteresirane strane Ovo je vrlo važan dio koji se često zanemaruje. Treba opisati ulogu pojedinih partnera u projektu, zašto su izabrani, čime mogu doprinijeti projektu (ekspertiza, umreženost u zajednici ili međunarodna umreženost ... ), jesu li sudje­lovali u planiranju, te kako će sudjelovati u provedbi projekta. Navode se aktivnosti ili dijelovi aktivnosti za koje su izravno odgovorni. Kratki pregled suradnje aplikanta i partnera je također dobrodošao jer pokazuje da već postoje kapaciteti za suradnju koja se ne mora graditi iz početka. Partnere treba navoditi jednog za drugim i opisati svakog

posebno.

Zainteresiranim stranama (ukoliko nisu presudne) može se posvetiti manje pažnje. Važno je navesti one koji imaju neku ulogu u projektu i objasniti je (obično su u suradničkom odnosu s aplikantorn), te navesti one koji mogu imati negativne stavove prema projektu i mogu ga pokušati opstruirati, te strategije za njihovo neutraliziranje.

Organizacijska struktura i tim za provedbu projekta

Organizacijsku strukturu se može predočiti na dva načina. Jedan je opisivanje cijele strukture, a drugi, znatno jed­nostavniji je grafički prikaz strukture koji uključuje i komunikacijske li nje među pojednim organizacijskim timovima, odborima, pojedincima (organigram). Znatno je preglednije i lakše za shvatiti ukoliko postoji grafički prikaz, koji se zatim kratko opiše.

Projektni tim se isto tako može opisivati (od kuda član tima dolazi- nositelj, partner, novozaposleni na projektu; koje su njegove odgovornosti; u kojim aktivnostima ili RP-ovima će sudjelovati; koliko vremena provodi na projektu). Sve te informacije se mogu smjestiti i u tablicu, pa postati preglednije i jednostavnije.

Pri opisivanju organizacijske strukture i tima ne navode se imena osoba, nego se opisuju funkcijski.

Oprema i materijali

Taksativno se navodi potrebna operna i materijali za provođenje projekta. Ovaj dio je usko vezan s priprernorn budže­ta, jer kad se planiraju potrebna financijska sredstva treba planirati ljudske resurse, opremu, materijale, usluge itd. Ne smije se zaboraviti navesti sve što je i u okviru budžeta. Poželjno je uz svaki komad opreme, alat ili uslugu navesti zašto je nabavka potrebna i uz koju aktivnost se veže.

Trajanje i plan aktivnosti za provedbu projekta

U ovom odjeljku treba samo ispuniti Ganttovu tablicu. Brojevi aktivnosti (i podaktivnosti, ako je to prirnjenjivo) su isti kao i u odjeljku gdje se aktivnosti opisuju, te u matrici logičkog okvira. Ukoliko su aktivnosti opisivane u radnim paketima, tada se oni upisuju u tablicu kao cjelina.

Pri upisivanju aktivnosti u tablicu, treba voditi računa o realnom vremenu potrebnom za provođenje određene ak­tivnosti, kao i o torne koja aktivnost proizlazi iz neke druge. Primjerice, ne može tiskanje knjige biti isplanirano prije njezina prijevoda i prelorna.

Mjeseci u tablici nisu kalendarski mjeseci. To znači da mjesec l. nije januar nego prvi mjesec provođenja projekta. To je obično prvi sljedeći mjesec nakon potpisivanja ugovora s ugovornim tijelom. U višegodišnjim projektima Ganttova tablica je detaljna za prvu godinu provođenja (po mjesecima), a za daljnje godine se radi po kvartalima. Pa ipak, na kraju prve godine provođenja projekta, aplikant treba, zajedno s godišnjim izvještajem, pripremiti i novu detaljnu Ganttovu tablicu za drugu godinu provođenja projekta.

Tablica: Ganttova tablica planiranja aktivnosti kakvu primjenjuje EK

Godina l

Semestar1 Semestar 2

Aktivnost Mjesec 1 l 2 3 4 s l 6 7 8 9 10 ll 12 Provedbeno tijelo

Primjer l l Primjer

Priprema aktivnost 1 l Lokalni partner l (naslov)

Provedba aktivnost 1

l l l Lokalni partner l (naslov)

Priprema aktivnost 2 Lokalni partner 2

(naslov)

Priprema aktivnost 3 (naslov)

84 © Revicon

9. poglavlje: PRIPREMA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE

Za slijedeće godine:

Aktivnost Semestar 3 4 s 6 7 8 9 10 Provedbeno tijelo

Primjer Primjer primjer

Provedba aktivnost 1

l Lokalni partner 1 (naslov)

Provedba aktivnost 2 Lokalni partner 2

(naslov) -Priprema aktivnost 3 l Lokalni partner 1 (naslov)

ltd. l

Održivost

Analiza rizika i planovi prevladavanja

Analiza rizika se radi za glavne aktivosti (ili grupe aktivnosti), dakle za one opisane u logičkoj matrici. Najjednostavije i najpreglednije je da se analiza rizika smjesti u tablicu koja izgleda ovako:

Aktivnost Rizik Način prevladavanja

Aktivnost 1 -Naziv aktivosti Rizik 1 - kratak opis Plan 1 -dodatni fund raising ili srna-

Rizik2 njenje aktivnosti nakon pregovora s Ugovarateljem

Rizik3 Plan 2

Plan 3

Aktivost 2 Rizik4 Plan 4

Preduvjeti i pretpostavke

Iz logičke matrice treba prepisati preduvjete potrebne za provedbu aktivnosti te pretpostavke za ostvarenje rezultata i ciljeva. Svaki preduvjet ili pretpostavku objasiti s jednom ili dvije rečenice.

Financijska održivost

U ovom odjeljku se opisuje kako će biti osigurano odvijanje aktivnosti projekta nakon završetka sufinanciranja Eu­ropske komisije. Tko će ih financirati i zašto? Postoji li već sklopljen ugovor za nastavak financiranja ili postoji realna mogućnost da se aktivnosti financiraju iz nekog drugog izvora? Ukoliko se aktivnosti ne planiraju nastaviti, tko će financirati održavanje rezultata?

Ukoliko je relevantno, opisuje se i pravo vlasništva (fizičkog ili intelektualnog) te naznačava kako će eventualni prihod biti raspoređen.

Institucionalna održivost

Ovdje treba definirati koja struktura će se koristiti i dalje graditi na rezultatima projekta kad on bude gotov. To treba posebno pažljivo obaviti ukoliko je struktura različita od aplikanta ili partnera u projektu te ukoliko je novoosnovana. Treba nabrojiti njezine tehničke i organizacijske sposobnosti koje je kvalificiraju za nastavak rada.

Održivost javnih politika

Treba opisati kakav utjecaj projekt ima na relevantne javne politike (ukoliko je primjenjivo), kako doprinosti njihovu održanju i razvijanju ili kako javne politike doprinose održanju rezultata projekta.

Budžet projekta

Ovdje priložiti obrazac za budžet (također uvijek u .xls formatu). Obično ima 3 radna lista (budžet, pravdanje i očeki­vani izvori financiranja).

Očekivani izvori financiranja

Uz tablicu koja se pri laže uz budžet, ovdje se mogu opisati doprinosi aplikanta projektu.

© Revicon 85

EU FONDOVI -----------------------------------------------------------------------~

APLIKANT- DRUGI DIO PUNE APLIKACIJSKE FORME

Ovaj dio opisuje aplikanta. Pun je tablica koje treba istinito popuniti jer podaci podliježu kontroli, ukoliko projekt pro­đe u drugi krug. U tablice treba unijeti osnovne podatke o aplikantu, iskustvo rada u različitim sektorima i na različitim geografskim područjima, te iskustvo rada s različitim ciljnim grupama.

Vrlo važan segment je i finansijska stabilnost aplikanta, te njegova sposobnost da financijski prati grant Europske komisije. Treba priložiti završne financijske izvještaje za posljedne tri godine. Na kraju ovog dijela treba priložiti i popis članova upravljačkog tijela aplikanta.

PARTNERI- TREĆI DIO PUNE APLIKACIJSKE FORME

Ovaj dio se sastoji od opisa partnera i uključuje opće podatke, iskustvo na projektima relevantnim za projekt koji se planira provoditi, te uključenost partnera u planiranje i provođenje projekta. U ovom dijelu postoji i Izjava o partner­stvu, koju mora potpisati osoba ovlaštena za zastupanje partnera. Potpis mora biti originalan, ne može biti fotokopija ili sken. To znači da Izjavu treba pribaviti na vrijeme, kako prijava ne bi kasnila zbog nedostatka potpisa.

Ukoliko postoji više partnera, svaki partner posebno ispunjava tablicu opisa i potpisuje Izjavu o partnerstvu. Drugim riječima, koliko partnera toliko tablica opisa i potpisanih Izjava o partnerstvu.

SURADNICI- ČETVRTI DIO PUNE APLIKACIJSKE FORME

Za svaku suradničku organizaciju treba popuniti tablicu opisa suradnika koja je ista kao i za partnere. Za razliku od partnera, suradničke organizacije ne moraju potpisati nikakve izjave.

LISTA PROVJERE- PETI DIO PUNE APLIKACIJSKE FORME

Kao što postoji lista provjere za koncept notu, tako postoji i lista provjere za punu aplikacijsku formu. Treba je objesiti na vidljivo mjesto i slagati kompletnu dokumentaciju u skladu s pitanjima na njoj. Nije dovoljno samo pozitivno od­govoriti na sva pitanja bez prethodne provjere jer lista prvenstveno služi kao alat za a pl i kanta.

IZJAVA KANDIDATA- ŠESTI DIO PUNE APLIKACIJSKE FORME

Izjava kandidata je pravno obvezujući dokument koji mora sadržavati originalni potpis osobe ovlaštene za zastupanje aplikanta. U njoj aplikant potvrđuje da je sve što je napisano u aplikaciji istinito, te da ne podliježe niti jednom obliku općih isključenja opisanih u Vodiču za aplikante.

Kad je aplikacijska forma popunjena, treba je pažljivo pročitati i obratiti pažnju na moguće nelogičnosti, nejasnoće i nedorečenosti, te to ispraviti. Ovdje završava popunjavanje aplikacije. U Vodiču za aplikante treba provjeriti kako aplikaciju treba poslati (u koliko primjeraka, do kada, na koji način, na kojim sve medijima) te postoje li još neki obrasci koje treba popuniti i poslati. Ne treba slati ništa osim onog što se navodi u Vodiču jer svi dodatni prilozi se nece razma­trati kako ne bi utjecali na evaluatore.

l na kraju, treba prekontrolirati da li su praćene opće upute za popunjavanje aplikacijskih formi.

86 © Revicon

>

.....

9. poglavlje: PRIPREMA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE

Općenite upute za popunjavanje prijavnih obrazaca 1. Obratiti pažnju na izgled projektne dokumentacije. Ona je prvo ogledalo aplikanta. Treba osigurati da nema

grešaka u pisanju, da su papiri uredno složeni. Europska komisija preporuča printanje s obje strane kako bi se uštedjelo na papiru.

2. Kraće je bolje. Treba se držati zadanih okvira dužine teksta. Ukoliko piše da tekst ne smije biti dulji od tri stranice, nitko se neće ljutiti ako tekst bude dugačak samo jednu i po stranicu i sadrži sve potrebne informacije.

3. Upotrebljavati jasan i precizan stil pisanja koji točno i nedvosmisleno prenosi informacije. Ne upotrebljavati preduge i komplicirane rečenice pogotovo zato što je tekst na engleskom.

4. Ništa ne mijenjati u obrascu prijave. Treba pisati fontom koji je u dokumentu, ne mijenjati margine i prorede.

5. Ne ponavljati informacije i ne produžavati tekst nepotrebnim kompliciranim frazama 'koje dobro zvuče: Tako se samo otežava posao evaluatora koji čitaju i procjenuju tekst.

6. U projektnoj dokumentaciji treba često ponavljati istu informaciju (iznos ukupnog granta, iznos sufinanciranja Europske komisije, kontakt adresu, nazive aktivnosti itd.). Treba obratiti pažnju da te informacije uvijek budu iste i konzistentne, da se međusobno ne razlikuju.

7. Pri popunjavanju projektne dokumentacije dobro je stalno konzultirati evaluacijske tablice za evaluaciju Kon­cept note (ako postoji) i za evaluaciju Pune aplikacijske forme kako bi se sekcije koje donose više bodova poseb­no pažljivo ispunile.

8. Kad je prijavni obrazac popunjen, poželjno je da ga pročita osoba koja nije sudjelovala u planiranju projekta i pripremi dokumentacije. Ona će mnogo lakše uočiti nejasnoće i nelogičnosti koje treba popraviti.

9. Ukoliko se projekt ne priprema direktno na engleskom, obratiti pažnju na kvalitetu prijevoda. Treba izabrati prevoditelja/ku koji/a ima iskustva s prevođenjem specifičnog područja, a poželjno bi bilo i iskustvo s termino­logijom Europske unije.

© Revicon 87

._

1 O. poglavlje PROCEDURE ZA SELEKCIJU PROJEKATA

Dva su osnovna načina odabira, a o kojem se radi, otkriva adresa za slanje prijave u natječajnoj dokumentaciji. Ako je ona u Bruxellesu ili Luxemburgu, radi se o centraliziranom načinu, uobičajenom za projekte koji se odvijaju unutar Europskih zajednica (tzv. intra-community projekti) ili za projekte vanjske suradnje. Centraliziran je i način odabira u zemljama u kojima lokalna tijela državne uprave i agencije nisu dobila akreditaciju za upravljanje programima potpo­re Europske Unije, te se prijave stoga šalju Delegaciji Europske unije u zemlji na koju se natječaj odnosi.

Ako prijavu treba poslati na adresu nekog domaćeg tijela državne uprave ili agencije 1, odmah je jasno da se radi o decentraliziranom načinu, to jest da su to tijelo ili agencija dobili akreditaciju da u ime Europske komisije upravljaju programom potpore u svim njenim fazama, od objave natječaja, preko procesa selekcije do praćenja i primanja izvje­štaja. S napretkom procesa približavanja Europskoj uniji i s osposobljavanjem institucija za ove poslove povećat će se i broj akreditacija, a time i broj ugovornih tijela.

Sama procedura odabira razlikuje se od natječaja do natječaja, no neki koraci su neizostavni: administrativna provjera, individualno ocjenjivanje, stvaranje liste s odabranim i s"rezervnim" projektima, provjera budžetskih stavki, provjera dokumenata. U ovom poglavlju slijedi primjer jedne takve procedure.

ADMINISTRATIVNA PROVJERA Ako je prijava stigla prije propisanog roka na način propisan u natječajnoj dokumentaciji, odlazi na administrativnu provjeru. Ako je među onima koje su zakasnile samo minutu, ili su poslane na nepropisan način, odmah se ostavlja sa strane. Takve pošiljke se niti ne otvaraju, nego njihovim pošiljateljima stiže obavijest s navedenim razlogom odbijanja projekta.

Ako su u prijavi poslani i dokumenti koji nisu bili traženi, to neće biti razlog za eliminaciju, no od toga nema nikakve koristi jer ih nitko neće niti pogledati. Stoga treba u natječajnoj dokumentaciji dobro provjeriti što točno treba poslati odmah - obično su to obrazac prijave i budžet- a što treba poslati tek kada posebnim dopisom ugovorno tijelo to zatraži.

Tijekom administrativne provjere pošiljku otvaraju službenici i provjeravaju sadrži li sve što je propisano i jesu li doku­menti oblikovani u odgovarajućem formatu. Na primjer, ako nedostaje budžetska tablica, ako su umjesto na propisa­nom obrascu podaci poslani u drugom formatu, ako nema potpisa ili je skenira n se nekog drugog dokumenta- stiže obavijest s navedenim razlogom odbijanja projekta.

JEDNOSTUPANJSKA lU DVOSTUPANJSKA EVALUACIJA PROJEKATA Ako je prijedlog projekta prošao administrativnu provjeru, vrednovanje prijave prelazi u ruke stručnjaka koji rade procjenu (asesori) i vrednovanje (evaluatori). Oni mogu biti zaposlenici Europske komisije, ugovornog tijela, drugih institucija javnog sektora koje su relevantne za određeni natječaj ili su nezavisni konzultanti angažirani za ovaj posao. Prije prihvaćanja posla na procjeni prijava, stručnjaci potpisuju izjave o povjerljivosti i o sukobu interesa. Bez obzira na to kakav je njihov status, s podacima koje ovim putem saznaju svi su obavezni postupati kao s poslovnom tajnom, ne smiju ih odavati drugima ili iskoristiti u vlastitom radu. Prethodne poslovne ili privatne veze s nekim od aplikanata smatraju se sukobom interesa. U slučaju da takve veze postoje s nekim od aplikanata, stručnjak ne smije sudjelovati u procjeni njegove prijave.

U natječajima u kojima je uz prijavu i budžeta obavezno priložiti i koncept notu, to jest sažetak projekta na najviše četiri strane, prvo se vrednuje taj nacrt. Više od jedne osobe, obično dvije ili tri, svatko za sebe prema standardiziranoj tablici s kriterijima ocjenjuje pojedine elemente nacrta. Na osnovu zbroja tih ocjena, formira se popis projekata koji su ušli u uži izbor. Kako se pri vrednovanju koncept note stručnjaci ne obaziru na druge dijelove prijavne dokumentacije, moguće je da projekt bude odbačen zbog loše napisanog koncepta, bez obzira na to što je projekt kvalitetan i što bi kompletna prijava dobila bolje ocjene. Stoga valja paziti da koncept nota sadrži sve važne pojedinosti iz projekta i da budu izložene na jasan i logičan način. Aplikant čije su koncept note ocijenjene slabije, dobivaju obavijest s navede­nim razlogom odbijanja.

U trenutku pisanja knjige, u Bosni l Hercegovini još nema akreditiranih tijela, ali proces akreditacije je u toku.

© Revicon 89

EU FONDOVI ---------------------------------------------------------~

~ Primjer tablice za procjenu sažetka projekta

TABLICA ZA PROCJENU KONCEPT NOTE (SAMO ZA UPOTREBU UGOVARAJUĆEG TIJELA)

Evaluacijski kriteriji su podijeljeni na poglavlja i potpoglavlja. U svakom potpoglavlju je moguće dobiti ocjenu od 1 do 5, prema kriteriju: 1 =veoma slabo, 2 =slabo, 3 =adekvatno, 4 dobro, 5 veoma dobro.

[ OPIS Bodovi 11. Relevantnost predviđenih aktivnosti l 15 1.1. Relevantni problemi ili ograničenja zemlje/regiona su upućena u cjelini određenim ciljnim 5

grupama i korisnicima 5(x2)*

1.2. Koliko je prijedlog usuglašen sa ciljevima i smjernicama Poziva za prijedloge?

2. Efektivnost i izvod ljivost aktivnosti l l 25

2.1 Procjena identifikacije i analize problema 5 2.2 Procjena predloženih aktivnosti (praktičnost i dosljednost u odnosu na ciljeve, svrhu i 5(x2)*

očekivane rezultate). 5(x2)*

2.3 Procjena uloge i uključenosti stakeholdera i predloženih partnera.

3. Održivost aktivnosti 10

3.1 Procjena identifikacije glavnih pretpostavki i rizika, prije početka i tijekom razdoblja proved- 5 be.

3.2 Procjena identifikacije dugoročnog održivog utjecaja na ciljne skupine i krajne korisnike. 5

Ukupni bodovi l so *rezultati su zbog važnosti množe ni sa dva Kada se procijene sve koncept note, napraviće se lista sa predloženim projektima rangiranim po ocjenama. Prvo, samo koncepti koji imaju minimalno 72 poena u kategoriji "Relevatnost" kao i minimum od 30 poena kao ukupnu ocjenu, mogu biti odabrani u ovoj pred-selekciji.

Preostali projekti (ili svi, ako natječaj ne propisuje obaveznu koncept notu) odlaze na daljnju procjenu. Svaku prijavu i budžet opet procjenjuje više od jedne osobe, opet prema unaprijed određenim kriterijima i standardiziranim tabli­cama. Ukoliko se ocjene znatno razlikuju, traži se dodatno mišljenje još jednog stručnjaka, a ocjena stručnjaka koji se u mišljenju najviše razlikuje od svojih kolega se izostavlja iz ukupnog zbroja bodova. Tako se smanjuje mogućnost nenamjerne subjektivne procjene zbog različitog iskustva i znanja pojedinih stručnjaka.

90 © Revicon

l O. poglavlje: PROCEDURE ZA SELEKCIJU PROJEKATA

Primjer tablice procjene aplikacijske forme

TABLICA PROCJENE APLIKACIJSKE FORME (Ispunjava Ugovarajuće tijelo)

Evaluacijski kriteriji su podijeljeni na poglavlja i potpoglavlja. U svakom potpoglavlju je moguće dobiti ocjenu od 1 do 5, prema kriteriju: l veoma slabo, 2 =slabo, 3 =adekvatno, 4 =dobro, 5 veoma dobro.

Odjeljak Maksimum

bodova 1. Finasijske i operativne mogućnosti 20

, 1.1 Da li aplikant i njegovi partneri imaju dovoljno iskustva u upravljanju projektom? 5 1.2 Da li aplikant i njegovi partneri imaju dovoljno tehničke ekspertize? (naznačite znanja koja su

5 primjenjiva)? )

1.3 Da li aplikant i njegovi partneri imaju neophodne upravljačke kapacitete? (uključujući osoblje, 5

opremu i sposobnost da upravljaju budžetom)?

1.4 Da li aplikant ima redovne izvore finansiranja? 5 2. Relevantnost 25 2.1 Koliko je prijedlog u skladu sa ciljevima i jednim ili više prioriteta iz poziva?

Napomena: Bod 5 (veoma dobro) će biti dodijeljen ukoliko prijedlog posebno ukaže na naj-manje jedan od prioriteta. 5x2 Napomena: Bod 5 (veoma dobro) će biti dodijeljen ukoliko prijedlog promovira dodatne vred-note, kao što su promocija spolne jednakosti i jednakih mogućnosti ...

2.2 Koliko je prijedlog relevantan za određene potrebe i zahtjeve ciljnih zemalja ili regiona? 5

(uključujući izbjegavanje dupliciranja i sinergije sa drugim EC inicijativama)

2.3 Koliko su jasno definisani i strateški izabrani oni koji su uključeni (krajnji korisnici, ciljne grupe)? 5x2

Da li su njihove potrebe jasno definisane i da li im prijedlog pristupa na pravi način? 3. Metodologija l 25 3.1 Da li su predložene aktivnosti prikladne, praktične i konzistentne sa ciljevima i očekivanim re-

5 zu Itati rna?

13.2 Koliko je dosljedan sveukupni plan djelovanja? (pojedinačno, da li odražava analizu uključenog problema, uzimajući u obzir vanjske faktore i planiranu evaluaciju?)

5

3.3 Da li je uključenost partnera i učestvovanje u projektni m aktivnostima zadovoljavajuće? 5

3.4 Da li je plan aktivnosti jasan i izvod iv? 5

3.5 Da li prijedlog posjeduje objektivno izražene indikatore za rezultate akcija? 5

14. Održivost 15

4.1 Da li projektne aktivnosti imaju realan uticaj na ciljne grupe? 5

4.2 Da li prijedlog ima višestruke efekte? (uključujući uticaj na dodatne rezultate akcija i širenje 5

informacija)

4.3 Da li su očekivani rezultati prijedloga akcija održivi: -finansijski (kako će aktivnosti biti finansirane nakon završetka projekta?) -institucionalno (da li će strukture dozvoliti nastavak aktivnosti u mjestu nakon završetka

projekta. Da li će biti lokalni "vlasnici" rezultata akcija?) 5 -politički nivo (gdje je prirnjenjivo) (šta će biti strukturni uticaj akcija - npr. Da fi će to voditi

poboljšanju legislative, uredbt; metoda itd.)? -okolišna: (ako je primjenjivo) (Da li će aktivnost imati negativan ili pozitivan uticaj na okoliš?)

5. Budžet i troškovna efikasnost 15

, 5.1 Da li je odnos između procijenjenih troškova i očekivanih rezultata zadovoljavajući? 5 5.2 Da li su predloženi rashodi neophodni za implementaciju aktivnosti? 5x2

Uka1pl'l_i maksimum bodova 100

Napomene za Odjeljak 7. Financijske i operativne mogućnosti Ukoliko je ukupni prosječni rezultat manji od 12 poena za odjeljak 1, Evaluacioni odbor će odbaciti projekat.

Napomena za Odjeljak 2. Relevantnost Ukoliko je ukupni prosječni rezultat manji od 20 poena za odjeljak 2, Evaluacioni odbor će odbaciti projekat.

© Revicon 91

l

EU FONDOVI

FORMIRANJE USTE PROJEKATA l PROVJERA BUDŽETA Nakon zbrajanja ocjena, formira se lista tako da projekt s najviše bodova bude na vrhu, a onaj s najmanje na dnu. Raspoloživi iznos za sve projekte uspoređuje se sa zbrojem traženih iznosa, te se prema tome određuje mjesto na listi na kojem se povlači crta- iznad nje su pozitivno ocijenjeni projekti, a ispod nje nekoliko projekata "na rezervi" te preostali projekti koji više neće biti razmatrani. Prijavitelji iz prve skupine dobivaju obavijest da su prošli u drugi krug procjene, oni iz druge da su prošli u drugi krug i da imaju status "rezerve" ukoliko neki od projekata iznad njih bude odbijen, a iz zadnje skupine dobivaju obavijest s navedenim razlozima odbijanja.

Za preostale projekte slijedi detaljna provjera budžeta u kojoj se provjerava jesu li svi navedeni troškovi opravdani i u skladu s cijenama rada i robe na tržištu. U ovom dijelu odabira provjerit će se jesu li navedene cijene realne, kako je došlo do ukupnih iznosa i jesu li iznosi dobro izračunati, pridržava li se prijavitelj pravila EU- na primjer, o nemo­gućnosti participacije u plaćama državnih službenika kroz budžet projekta koji sufinancira EU. Pri provjeri budžeta, stručnjaci u tablicu upisuju pitanja i komentare te se ona upućuju prijaviteljima, bilo dopisom, bilo na za to organizi­ranom sastanku. Jako je važno da prijavitelji imaju spremne izračune putem kojih su došli do konačnih iznosa, ponude na kojima su zasnovali pojedine stavke u budžetu i slično, kako bi bez muke mogli objasniti kako je nastao budžet projekta i argumentirati opravdanost troškova navedenih u njemu.

Može se dogoditi da ugovorno tijelo traži umanjivanje nekih budžetskih stavki. Tada je potreban oprez, ne valja olako prihvatiti takve zahtjeve kako se prijavitelj ne bi obavezao na budžet koji nije dovoljan za provedbu svih aktivnosti na planirani način. Ukoliko aplikant smatra da se budžet ne može smanjiti bez smanjenja broja ili obuhvata aktivnosti, treba to reći jasno i glasno.

PROVJERA DODATNE DOKUMENTACIJE U ovoj fazi se aplikantima također upućuje dopis kojim se traži dodatna dokumentacija. Ta je dokumentacija navede­na u natječajnoj dokumentaciji, uz napomenu da će biti zatražena za one koji uđu u drugi krug procesa odabira, stoga ju je dobro imati pripremljen u, kako se postupak ne bi nepotrebno oduljio.

Prijavitelji projekta 'iznad crte' za koje je utvrđeno da su budžet zasnovali na realnim troškovima (ili su ga pristali smanjiti) te da su dostavili urednu dokumentaciju, dobivaju vijest o odobrenju sufinanciranja i poziv na potpisivanje ugovora. Ako je ukupni iznos traženih sredstava za projekte "iznad crte" smanjen, bilo isključivanjem nekog projekta ili odustajanjem, bilo smanjivanjem budžeta, onda će neki od projekata "ispod crte" napredovati i također biti obavje­šteni da su prošli, te će biti pozivani na potpisivanje ugovora.

ODBIJENICA ILl POTPISIVANJE UGOVORA

Ostali dobivaju obavijest s navedenim razlozima odbijanja. Ukoliko je u bilo kojoj fazi odabira stigla takva obavijest, a razlozi odbijanja nisu jasni, ne treba se ustručavati nego se treba obratiti potpisano j osobi ili uredu i tražiti pojašnjenje. Takva pojašnjenja itekako su korisna u budućnosti, pri idućem natječaju, možda baš s istim projektom, ali s poboljša­nom prijavom.

Prije potpisivanja treba provjeriti sve stavke - ponekad se dogodi da neke obaveze aplikanta navedene u ugovoru nisu izvedive, na primjer u slučaju da su propisani periodi izvještavanja u neskladu s ritmom obavljanja projektnih ak­tivnosti. Ne treba strahovati da će ukazivanje na nelogičnosti u tekstu ugovora dovesti do uskraćivanja sredstava, već u pisanoj komunikaciji treba pokušati razjasniti nejasnoće oko pojedinih dijelova ugovora i argumentirati primjedbe. Time se olakšava budući posao i aplikantima i osobama zaduženima za praćenje projekta.

Potpisom na ugovor, završen je postupak selekcije.

VAŽNO- ZAPAMTITE

Proces selekcije je nepristran i vrlo transparentan.

Sukob interesa za asesore i evaluatore je vrlo važna stvar, kao i povjerljivost podataka koji su doznali tijekom rada.

Proces selekcije traje nekoliko mjeseci (obično između tri i šest) i na svakom stupnju može stići odbijenica.

Ukoliko dođe odbijenica, važno je tražiti pojašnjenje ako razlog odbijanja nije jasan, razumljiv ili je previše općenit. Razumijevanje vlastitih grešaka dovodi do poboljšanja u budućnosti.

Pregovaranje (po mogućnosti pismeno) je sasvim legitimno u pregovorima o budžetu i sadržaju ugovora.

92 © Revicon

11. poglavlje PROVEDBA PROJEKTA l KOMUNIKACIJA

S UGOVORNIM TIJELOM

POTPISIVANJE UGOVORA l NJEGOV SADRŽAJ Nakon što je projektni prijedlog prošao administrativnu provjeru, prvi (i gdje postoji drugi) krug, usklađivanje budžeta i provjeru ostalih dokumenta, potpisuje se Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava (eng. Grant agreement) između ugovornog tijela (neki od glavnih direktorata Europske komisije, neka od njezinih agencija, delegacija Europske unije u Bosni i Hercegovini ili neka od nacionalnih struktura kad se uspostavi i akreditira) i korisnika granta (bivšeg aplikan­ta). Ugovorno tijelo je definirano već u natječajnoj dokumentaciji.

Sam tekst Ugovora je dugačak jednu i po do dvije stranice i sadrži osnovne informacije o projektu, listu dodataka Ugovoru te potpise ugovornog tijela i korisnika. Ako ugovorno tijelo nije dio strukture Europske komisije, sadrži i pot­pis predstavnika EK-a. Važan dio Ugovora su njegovi dodaci. Oni se mogu razlikovati ovisno o programu ili fondu (ra­zličiti su uvjeti u pred pristupnim fondovima i programima Zajednica), ali uvijek sadrže opis projekta i budžet, te opće uvjete za određeni tip granta. Osim toga, mogu sadržavati ostale specijalne uvjete te obrasce izvještaja ili objašnjenje različitih procedura koje korisnik mora poštovati.

Primjer ugovora sa svim dodacima za bespovratnu pomoć u okviru IPA-e:

1. Ugovor (eng. Grant contract)

2. Dodatak l -Opis projekta (eng. Description of Action)

3. Dodatak ll- Opći uvjeti primjenjivi na gran tove financirane iz vanjske pomoći EZ-a (eng. General Conditions appli­cable to EC financed grant contracts for extemal Actions)

4. Dodatak Ill - Budžet projekta (eng. Budget for Action)

5. Procedure za izbor podugovarača (eng. Contract-award procedures)

l 6. Standardni obrazac za isplatu i obrazac za financijsku identifikaciju (eng. Standard request for payment and Finan­cial identification form)

7. Obrazac za narativni i financijski izvještaj (eng. Model narrative and financial report)

Prije potpisivanja ugovora, važno je pažljivo pročitati kompletan ugovor sa svim dodacima (Ugovor i svi dodaci su uvijek na engleskom, ali ugovorno tijelo možda ima neslužbeni prijevod na lokalne jezike). To je važno jer se neke stavke Ugo­vora mogu pregovaranjem izmijeniti prije potpisa. Nakon potpisivanja, svaka promjena Ugovora zahtijeva dugu komu­nikaciju s ugovornim tijelom. Korisnik mora znati sve svoje obveze, kao i obveze EK-a (ili ovlaštenog ugovornog tijela).

Dakle, u ugovoru je definirano sljedeće:

naziv projekta, korisnik i ugovorno tijelo;

korisnik provodi projekt na vlastitu odgovornost;

Ugovor stupa na snagu danom potpisivanja posljednjeg potpisnika;

implementacija počinje dan nakon potpisivanja Ugovora - tijekom pregovora i prije potpisivanja ovaj član se može promijeniti ako to zahtijeva sezonski ritam provođenja projekta (npr. edukativni projekti koji ovise o ritmu školske godine, poljoprivredni projekt vezan uz sezonu, turistička infrastruktura itd.), pa se početak implementaci­je može odgoditi što povlači i odgađanje isplata;

ukupni troškovi projekta koje financira ugovorno tijelo do visine od xx eura- to ne znači da na kraju implementa­cije projekta mora biti u cijelosti isplaćena definirana suma, isplaćeni iznos može biti manji, ali nikad neće prelaziti maksimum definiran u ugovoru;

opis načina izvještavanja ugovornog tijela (i EK ako ona nije ugovorno tijelo) i dinamika isplata;

dinamika isplaćivanja financijskih sredstava;

sva komunikacija s ugovornim tijelom mora biti u pisanom obliku;

popis dodataka;

potpisi korisnika, ugovornog tijela i EK-a.

© Revicon 93

EU FONDOVI

Važni dodaci ugovoru su: opis projekta (dio pune aplikacijske forme koji se odnosi na opis projekta), obrazac logičke matrice i budžet iz projektne dokumentacije. Ti dodaci postaju ugovorna obaveza i, ukoliko dođe do promjena u nji­ma, one se tretiraju kao promjene Ugovora i moraju proći rigoroznu pismenu proceduru.

Opće i administrativne odredbe (ili njihov ekvivalent u projektima iz programa Zajednica) sadrže sve bitne informacije za samu implementaciju projekta i važno ih je poznavati kako bi se izbjegli nesporazumi s ugovornim tijelom. U njima se definira sljedeće:

Opći uvjeti

Uvjeti pružanja informacija i financijsko i narativno izvještavanje

Odgovornost i sukob interesa

Povjerljivost

Vidljivost

Posjedovanje rezultata projekta i opreme

Evaluacija i nadzor projekta

Mijenjanje ugovora

Prebacivanje ugovornih obaveza na treću stranu

Provedba, produživanje, privremena obustava, viša sila i završni datum

Prekid ugovora

Rješavanje sukoba i nadležni sud

Prihvatljivi troškovi

Načini isplate i kamate

Računovodstvo i tehničke i financijske provjere

Ukupni iznos financiranja

Povrat novca.

OPĆI UVJETI Opći uvjeti, između ostalog, definiraju da:

korisnik provodi projekt na vlastitu odgovornost sa svom potrebnom pažnjom i učinkovitošću, transparentnošću i marljivošću, u skladu sa najboljom praksom na tom polju, te u skladu s Ugovorom to znači da je za svu eventu­alnu štetu nastalu provođenjem projekta prema trećim stranama odgovoran korisnik i njegovi partneri, a ne EK ili ugovorno tijelo;

korisnik mobilizira sve financijske, ljudske i materijalne resurse kako bi projekt proveo onako kako je opisan što znači da projekt mora biti realno isplaniran i da se mora u cjelosti provesti;

korisnik djeluje sam ili s partnerima; pod ugovara manji dio, veći provodi sam (ili s partnerima) što znači da znatan dio posla moraju obaviti korisnik i partneri, ne može se cijeli projekt prebaciti podugovaraču;

troškovi partnera na projektu jednako su prihvatljivi kao i korisnika- partneri korisniku ili drugim partnerima ne mogu ispostavljati račune, njihovi troškovi moraju biti u budžetu;

ugovorno tijelo nema nikakvih ugovornih obveza prema podugovarateljima ili partnerima- ugovorno tijelo se još jednom osigurava da korisnik bude odgovoran za provođenje projekta.

NAČINI ISPLATE l KAMATE Postoje dva načina isplate bespovratnih sredstava. Prvi način je avansna plaćanje (eng. advance payment) ili predfi­nanciranje, kad se dio iznosa isplaćuje prije početka ili na samom početku provođenja projekta, a drugi je nadoknada isplaćenih troškova (eng. reimbursement) kad se svi stvoreni troškovi isplaćuju na kraju projekta. U oba slučaja se završna isplata (ili jedina u slučaju nadoknade isplaćenih troškova) isplaćuje nakon prihvaćanja završnog narativnog i financijskog izvještaja.

94 © Revicon

ll. poglavlje: PROVEDBA PROJEKTA l KOMUNIKACIJA S UGOVORNIM TIJELOM

Grafički prikaz avansnog plaćanja

Projekti koji traju do godine dana ili grantovi koje ne prelaze iznos od l 00.000 €

80% sredstava u roku od 45 dana od dana stupanja

Ugovora na snagu

završni finansijski i narativni izvještaj

prihvaćen

isplata ostatka sredstava u roku od 45 dana

Višegodišnji projekti ili grantovi veći od l 00.000 €

80% sredstava za prvu godinu u roku od 45 dana nakon stupanja Ugovora na snagu

f1 prihvaćanje zahtjeva za isplatu, financijskog izvještaja o utrošku za prošlu godinu i godišnjeg narativnog izvještaja

f1 isplata 80% sredstava za drugu godinu (proces je isti i za sve sljedeće godine)

f1 prihvaćanje završnog financijskog i narativnog izvještaja (uključujući i revizorski izvještaj ako je iznos godišnje potpore veći od 100.000€)

isplata preostalih sredstava u roku od 45 dana nakon prihvaćanja završnih izvještaja (ne duže ocl18 mjeseci nakon završetka implementacije)

f1

Smatra se da su izvještaji (godišnji, završni) prihvaćeni ukoliko ugovorno tijelo ne pošalje primjedbe u roku od 45 dana nakon primitka. Ukoliko ugovorno tijelo pošalje primjedbe, korisnik treba što prije ispraviti greške ili objasniti nejasnoće kako bi se komunikacija ubrzala i izvještaj bio što prije prihvaćen. Brzina isplate preostalih sredstava ovisi o kvaliteti i brzini slanja izvještaja. Ukoliko je kvalitetan izvještaj poslan u roku od 15 dana nakon kraja implementacije projekta, isplata će uslijediti nakon dva i po mjeseca od kraja implementacije. Međutim, ako je izvještaj poslan 3 mje­seca nakon kraja implementacije, pa uslijedi još osam mjeseci pregovora oko prihvaćanja izvještaja, isplata se može realizovati i nakon godinu dana od kraja implementacije.

Grafički prikaz isplate sredstava kao naknade troškova

Jedna od rijetkih obaveza ugovornog tijela je da isplate vrši u roku. Ukoliko kasni s isplatom, obračunavaju se zakon­ske kamate.

© Revicon 95

EU FONDOVI

Ukoliko grant ne prelazi 250.000 € godišnje, ugovornom tijelu se ne vr~ćaj~ karr~~te na iznos predfi.na~ciranja ne~~ ostaju korisniku projekta. Međutim, ukoliko je godišnji iznos predfinanmanJa veCI od 250.000 €, konsmk mora vratiti kamate, odnosno, sljedeća isplata se umanjuje za njihov iznos.

Revizorski izvještaj se pri laže uz godišnji ili završni izvještaj:

ako godišnji iznos predfinanciranja iznosi više od 750.000 €;

za isplatu posljednjih 20% granta većih od l 00.000 eura €;

ako grant iznosi više od l 00.000 €.

PREPOZNATLJIVOST PROJEKTA Europskoj uniji, pa i Komisiji posljednjih je nekoliko godina stalo da utrošak sredstava iz budžeta bude što transparen­tniji i uočljiviji. Stoga je Komisija pripremila Priručnik o komunikaciji i prepoznatljivosti za projekte u trećim zemljama koje financira EU 1 (eng. Communication and Visibility Manual for EU External Actions). Korisnik mora poduzeti sve mo­guće korake kako bi osigurao prepoznatljivost EK prema ciljnim grupama i krajnjim korisnicima kao i u svojim izvje­štajima i medijima. To praktički znači da korisnik treba stavljati logo EU-a gdje god je to moguće. U svim medijskim istupima treba naglasiti da je projekt sufinanciran iz fondova/programa EU-a. Ukoliko se sufinanciraju radovi, treba biti jasno istaknuta ploča koja oglašava da ih sufinancira EU, svi projektni materijali trebaju imati logo EU-a itd. Pri tome upotreba loga treba biti u skladu s pravilima propisanim u Priručniku o komunikaciji i prepoznatljivosti.

U izuzetnim situacijama, koje nisu primjenjive na Bosnu i Hercegovinu, Europska komisija može osloboditi korisnika te obaveze ukoliko bi spoznaja o financijeru projekta u javnosti životno, fizički ili financijski ugrozila korisnika (primjerice, projekti trenutačno financirani u Iranu ili Kambodži).

IZVJEŠTAVANJE

Osnovna pravila za kompetentno izvještavanje su:

Odredba Ugovora o izvještavanju određuje kojom dinamikom se ugovorno tijelo izvještava o napretku projek­ta (mjesečno ili kvartalno izvještavanje; polugodišnje i/ili godišnje, te završni izvještaj). Te rokove treba striktno poštovati.

Uvijek se izvještava na propisanim i priloženim obrascima (narativni i financijski izvještaj, privremeni i završni) te se prilažu različiti prilozi.

Izvještava se na jeziku na kojem je potpisan Ugovor (u principu na engleskom).

Izvještaji moraju sadržavati istinite podatke za koje garantira korisnik.

Narativno i financijski se izvještava o cijelom projektu (čak i ako je udio sufinanciranja EK-a samo 20% ukupnih prihvatljivih troškova projekta).

Završni izvještaj mora biti poslan u roku od tri mjeseca nakon prestanka provedbe projekta.

Bez obzira izvještava li se mjesečno, kvartalno, polugodišnje ili godišnje (što ovisi o dužini trajanja projekta što je projekt duži, veći su razmaci između izvještaja), takozvani privremeni (eng. interim report) ili izvještaji o napretku (eng. progress reports) su uvijek usmjereni na provođenje aktivnosti u skladu s planom aktivnosti iz opisa projekta, a manje na rezultate i pogotovo utjecaj (eng. impact). Opisuje se koje aktivnosti su provedene i do kojeg rezultata su dovele. Ukoliko korisnik ne uspijeva provesti određene aktivnosti prema planu, o torne treba obavijestiti ugovorno tijelo u redovitom izvještaju te navesti uzroke kašnjenja i do kada se aktivnost planira ostvariti. Aktivnosti imaju iste broje­ve i nazive kao i u opisu projekta koji je dio Ugovora. U izvještajima se upozorava na rizike, objašnjava kako su rizici smanjeni ili ukinuti, izvještava o odnosima s partnerima, suradnicima, klijentima, zainteresiranim stranama itd. Kad je to primjereno, narativnom izvještaju prilažu se materijali koji su proizvedeni u okviru projekta (publikacije na svim medijima, press clipping, audio i video clipping, fotografije s različitih događanja u okviru projekta itd.).

U završnom izvještaju se očekuje da sve aktivnosti budu provedene, a naglasak je na postignutim rezultatima, even­tualnoj procjeni utjecaja projekta, te na naučenim lekcijama koje se mogu podijeliti sa zainteresiranim stranama. Ukoliko je korisnik redovito prilagao rezultate svojih aktivnosti uz privremene izvještaje, nije ih ponovno potrebno pri lagati, treba priložiti samo ono što još nije poslano ugovornom tijelu.

Ukoliko su projekti višegodišnji, uplata za provedbu projekta u drugoj, trećoj ili četvrtoj godini neće uslijediti dok se ne prihvati privremeni izvještaj za prethodnu godinu (sastoji se od narativnog i finansijskog dijela, te zahtjeva za isplatu).

htto://ec.europa.eu/europeaid/work!visibility/index en.htm

96 © Revicon

l l ~r

l

11. poglavlje: PROVEDBA PROJEKTA l KOMUNIKACIJA S UGOVORNIM TIJELOM

Financijski izvještaj se priprema na za to propisanom obrascu koji je pametno koristiti i za svakodnevno praćenje projek­ta. Kao i narativni izvještaj, financijski obrazac ima polazište u odobrenom budžetu koji je dio Ugovora. Izvještava se po identičnim stavkama za cijeli iznos vrijednosti granta, a ne samo za Komisijin udio. Financijski izvještaj mora biti praćen financijskom dokumentacijom koja dokazuje nastanak svakog troška (računi, putni nalozi, isplate plaća i doprinosa ... ), kao i bankovnom dokumentacijom koja pokazuje transfer sredstava na podračunu otvorenom za grant Europske komi­sije. Obrasci za financijsko izvještavanje su u principu isti (bez obzira bili izvještaji privremeni ili završni).

Ukoliko završni izvještaji bez objašnjenja i dozvole ugovornog tijela kasne (dakle, ne stižu ni po proteku tri mjeseca od predviđenog kraja implementacije projekta), ugovorno tijelo može uskratiti uplatu preostalih sredstava ili, još gore, tražiti povrat uplaćenih sredstava koja nisu opravdana jednim od proteklih privremenih izvještaja ili raskinuti ugovor i tražiti povrat većeg dijela sredstava.

Osim redovitog izvještavanja, korisnik mora pružiti sve informacije o projektu kad ih zatraži ugovorno tijelo, Europska komisija, od njih ovlaštene osobe ili predstavnici Finansijskog suda Europske unije te predstavnici OLAF-a. Informacije moraju biti pružene u roku od 30 dana, bez obzira na rokove izvještavanja i do sedam godina nakon završetka projek­ta. Svima njima se dopušta provjera izvještaja, ulazak u prostorije i pristup svoj potrebnoj dokumentaciji. To znači da se projektna dokumentacija mora čuvati 7 godina nakon završetka projekta.

PROVEDBA PROJEKTA Kako bi korisnik mogao efikasno ispunjavati obaveze iz Ugovora voditelj i tim projekta bi trebali:

Podijeliti zadatke/funkcije unutar tima kako ne bi dolazilo do preklapanja poslova i kako bi se osigurala jasnoća. Ako se unutar organizacije komunicira po sistemu 'trebalo bi' i 'napravit ćemo' nitko nije konkretno odgovoran za određenu aktivnost i za vremenski period u kojem se ona treba završiti.

Procijeniti koliko je vremena pojedinim osobama potrebno da obave određene zadatke te koji su im zadaci najprimjereniji. Unutar tima ima različitih tipova suradnika: analitičara, komunikativnih osoba, stratega ... Voditelj projekta bi morao znati koja vrsta aktivnosti je kome najprihvatljivija.

Kad projekt započne, važno je da svaki član tima ima sve informacije o projektu. Ponekad svi članovi u timu ne govore engleski jezik/ pa je važno provjeriti jesu li svi jednako razumjeli opis aktivnosti i jesu li pročitali kom­pletan projekt. Manja je investicija prevesti kompletan prijedlog projekta, uključujući i radne listove budžeta i ključne članove Ugovora, nego dodijeliti zadatak članu tima koji nema detaljne informacije o svim elementima odobrenog projekta.

Ukoliko su procedure i način monitoringa i evaluacije definirani u prijavi projekta/ dobro ih je tako i provoditi. Ako je planirano da se na sastancima prajektnog tima redovno prati provedba aktivnosti i ostvarenje rezultata, onda je važno taj sastanak tako i zvati i imati pisani trag o njemu. Svakako će jednom biti zatražen na uvid (kao prilog redovnom tromjesečnom ili polugodišnjem izvještaju ili kao prilog završnom izvještaju projekta).

Redovita komunikacija s predstavnicima ugovornog tijela, sa članovima tima, sa ciljanim grupama, s ostalim zainte­resiranim stranama je neophodna tijekom provedbe projekta. Sa svakim od njih bitno je odrediti optimalni način komunikacije. S nekima će biti dovoljna pismena komunikacija, nekima je važno redovno održavanje periodičnih sastanaka, s nekima je važno zapisati sve što je dogovoreno, nekima će biti važno unaprijed pripremiti materijale.

Ključne osobe u timu ne bi trebale biti vanjski stručnjaci jer je upitna institucionalna održivost projekta. Donator će svakako pitati kako se projekt nastavlja nakon isteka granta. Teško je očekivati da će vanjski stručnjaci raditi volonterski, a ako su spremni volontirati, zašto nisu volontira li tijekom provedbe projekta.

Već tijekom pripreme projekta, naročito kada se planiraju troškovi za provedbu pojedinih aktivnosti, važno je uključiti osobu/e odgovorne za financijski dio poslovanja organizacije. Oni/One mora/ju dobro poznavati struktu­ru budžeta, ako ih ne poznaju i ne shvaćaju- imaju poteškoća s vođenjem knjigovodstva i usklađivanjem svojih uobičajenih procedura i procedura koje zahtijeva Europska komisija. l Partnerska organizacija, tj. njezini predstavnici, dio su tima i trebaju imati znatan angažman u pripremi i pro­vedbi projekta, ali i u projektnom izvještavanju. Partneri ne mogu samo formalno sudjelovati u projektu zato što se to traži u natječaju.

Korisnik (vodeći partner, odnosno, potpisnik ugovora) prebacuje sredstva partnerima i odgovoran je i za njihov rad prema jasnim planovima (mjesečnim ili kvartalnim). Da bi taj proces tekao bez zastoja, važno je unaprijed definirati međusobna pravila i odgovornosti.

Treba detaljno poznavati procedure nabave i predvidjeti u planu aktivnosti njihovo trajanje. Primjerice, ako neki proces nabave traje bar 90 dana, onda ne može se aktivnost čije provođenje zahtijeva određenu opremu planirati u drugom ili trećem mjesecu provedbe projekta. Nabava se mora odvijati prema pravilima PRAG-a.

© Revicon 97

EU FONDOVI

PROMJENE UGOVORA l REALOKACIJA Koliko god projekt bio dobro planiran, koliko god korisnici pokušali predvidjeti sve moguće rizike i promjene kontek­sta u kojem se projekt odvija, promjene Ugovora su vrlo česte pojave_ Osim toga, od trenutka podnošenja projektne dokumentacije ponekad prođe i više od godine dana do početka implementacije projekta, Stoga je već u Ugovoru detaljno objašnjena procedura promjene Ugovora te kad je ona potrebna.

Promjene ugovora evidentiraju se u dodacima pismeno (i zahtijevaju potpise ovlaštenih osoba iz ugovornog tijela i korisnika te, eventualno, Europske komisije ako ona nije ugovorno tijelo).

Zahtjev za promjenu Ugovora treba poslati bar 30 dana prije očekivanog stupanja promjene na snagu jer tako dugo može trajati proces promjene.

Promjene Ugovora su potrebne ukoliko se:

vrši realokacija sredstava( detaljno objašnjena u sljedećem odlomku);

ukoliko se produžava vrijeme trajanja projekta;

ukoliko korisnik mijenja pravni oblik (primjerice nevladina organizacija postaje privatni institut).

S obzirom na rok od 30 dana za promjenu Ugovora, u posljednjem mjesecu provedbe projekta Ugovor se ne može mijenjati pa ni tražiti produženje projekta ili realokacija sredstava. To zahtijeva da korisnik s aktivnostima potrebnim za zatvaranje granta i pripremu finalnog financijskog izvještaja započne bar dva mjeseca prije kraja implementacije projekta kako bi na vrijeme rnogao zatražiti realokaciju ili produženje trajanja projekta.

Promjene Ugovora nisu potrebne ukoliko korisnik mijenja adresu, bankovni račun ili revizora. Međutim, korisnik mora obavijestiti ugovorno tijelo o promjeni 2

•

Realokacija

Realokacija je, u najjednostavnijern prijevodu, prenamjena sredstava. To znači da se realokacijom mijenja već odo­bren budžet koji je dio Ugovora. Kako je objašnjeno u 7. poglavlju, obrazac budžeta se sastoji od obaveznih stavki (eng. Headings) koje se dijele na:

1. Ljudske resurse,

2. Putne troškove,

3. Opremu i materijale,

4. Troškove lokalnog ureda,

5. Drugi troškovi i usluge,

6. Drugo,

7. Rezervu i

8. Administrativne troškove.

Poslije svake obavezne stavke nalazi se suma svih troškova koji čine tu grupu. Osim što služe za grupiranje pojedinih troškova, svaka stavka je ujedno i zasebna cjelina, važna za moguću realokaciju. Osnovno pravilo svake realokacije je:

unutar pojedinih stavki moguća je prenamjena (bez odobrenja ugovornog tijela, samo uz obavijest) u ukupnoj vrijednosti od 15% te stavke;

na taj način nije dozvoljeno prebacivanje sredstava iz jedne stavke u drugu (npr. iz Putnih troškova u Ljudske re­surse).

U Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava od strane EK u dijelu koji se odnosi na -IZMJENE UGOVORA3 stoji rečenica:

Svaka izmjena Ugovora i njegovih dodataka, mora se provesti kroz dodatak ugovora u pisanom obliku.

Ako Korisnik traži izmjenu, mora podnijeti taj zahtjev Ugovornoj strani mjesec dana prije datuma na koji bi izmjena ugovo­ra trebala stupiti na snagu, osim ako ne postoje posebne okolnosti u potpunosti obrazložene od strane Korisnika i prihva­ćene od Ugovorne strane.~

Međutim, u slučaju kada izmjena ne utječe na temeljni cilj aktivnosti i financijski utjecaj je ograničen na prijenos unutar iste budžetske stavke, ili se prijenos vrši između budžetskih stavki a razlika se kreće do 7 5% ili manje od iznosa određene po svakoj pojedinačnoj stavci prihvatljivih troškova, Korisnik može izvršiti izmjenu te o tome pismeno obavijestiti Ugovornu stranu. Ovaj postupak ne smije se koristiti kod promjene administrativnih troškova ili (dodatka za neočekivane troškove).

2 Ugovorno tijelo može osporiti promjenu revizora ili bankovnog računa. 3 Prema neslužbenom prijevodu 4 Upravo svaka prenamjena sredstava mora biti u skladu sa propisanom procedurom

98 © Revicon

11. poglavlje: PROVEDBA PROJEKTA l KOMUNIKACIJA S UGOVORNIM TIJELOM

Prije zahtjeva za prenamjenu sredstava treba svakako osigurati da novoplanirani trošak bude:

neophopdan za izvršenje projekta,

predviđen Ugovorom,

u skladu sa načelima fin3rKijskog upravljanja, pogotovo s načelom 'vrijednosti za novac' i troškovne učinkovitosti -to znači da potpuno nova aktivost mora biti dobro obrazložena: zašto, otkud i razlog za odabir te aktivnosti. To ponekad dovodi u pitanje cijelu konstrukciju projekta: je li rizik bio dobro predviđen i je li uopće predviđen.

napravljen od strane korisnika ili njegovih partnera tijekom narednog razdoblja provedbe aktivnosti,

evidentiran u računovotsvu ili poreznom dokumentu korisnika ili njegovih partnera, te ga mora biti moguće pro­vjeriti i identificirati ga;

napravljen nakon što ugovorno tijelo odobri prenamjenu (što je vidljivo iz dokumentacijeL

Dopis koji se šalje Ugovornom tijelu bi trebao sadržavati osnovne elemente:

1. referentni broj Ugovora,

2. ime korisnika,

3. ukupne prihvatljive troškove projekta,

4. ukupne zatražene troškove projekta,

5. trajanje projekta,

6. ime voditelja projekta,

7. razlog za prenamjenu (ne više od nekoliko rečenica, u najviše pet do šest rečenica objasniti razloge zahtjeva za realokaciju)

8. tabelarni presjek /prijedlog novog budžeta

9. ponovno pravdanje (eng. Justification) svake od promijenjenih stavki

1 O. zaključak o tome kako realokacija doprinosi ostvarenju (novog) rezultata projekta, kako se dolazi do 'dodane vri­jednosti' zbog novih aktivnosti ili intenziviranjem već planiranih.

U svakom slučaju, svaka promjena Ugovora: produženje, realokacija ili potvrda promjene pravnog statusa korisnika stupa na snagu tek kad posljednji potpisnik stavi svoj potpis.

PRODUŽENJE UGOVORA, SUSPENZIJA Ukoliko se pojave uvjeti koji znatno usporavaju, ometaju ili onemogućavaju provedbu projekta, korisnik mora odmah izvijestiti ugovorno tijelo o promjeni situacije na terenu, nezavisno o rokovima regularnog izvještavanja. U tom sluča­ju, korisnik i ugovorno tijelo mogu riješiti problem na dva načina:

produženjem vremena provedbe projekta (ne može biti duže od 12 mjeseci);

suspenzijom provedbe projekta na (ne)određeno vrijeme.

Obje solucije znače mijenjanje Ugovora, što znači da se produženje i suspenzija ne mogu događati u posljednjih mje­sec dana provedbe projekta.

Produženje vremena provedbe projekta (eng. no cost project extension) znači da se produžava samo vrijeme provo­đenja projekta, ali pojedine budžetske stavke ostaju iste. To znači da se ne povećavaju financijska sredstva za projekt nego se samo preraspoređuju u vremenu u skladu s preraspodjelom plana provođenja aktivnosti. Ovo je relativno česta promjena Ugovora, i gotovo se rutinski odobrava, ukoliko nije drugačije naznačeno u Vodiču za aplikante5

•

Osim općih podataka kao i zahtjevu za realokaciju (točke 1 do 6), zahtjev za produženjem projekta sadrži i razlog za produženje vremena provedbe projekta (primjerice: usporeno provođenje aktivnosti zbog prekomjerne sporosti administracije ili zbog problema sa ciljnim grupama) te novu Ganttovu tablicu koja premješta aktivnosti u period na koji je zatraženo produženje.

Suspenzija projekta na zahtijev korisnika ili ugovornog tijela se obično događa u slučaju više sile. Viša sila znači da se dogodila prirodna katastrofa ili oružani konflikt većih razmjera. Viša sila ne nastaje zbog pogreške ili nemara kori­snika, podugovarača ili partnera, zbog defekta opreme, kašnjenja njezine isporuke, građanskih nemira, štrajkova ili financijske nevolje. To znači da izostanak osiguravanja sufinanciranja u iznosu predviđenom Ugovorom nije viša sila. Suspenzija se može ukinuti, a projekt nastaviti bez posljedica za korisnika.

5 Ponekad je u Vodiču, u dijelu koji opisuje trajanje projekta, napisano do kojeg datuma mora završiti implementacija projekta i tada nema mo­gućnosti produženja trajanja projekta zaključno sa navedenim datumom

© Revicon 99

EU FONDOVI

PREKID UGOVORA Obje strane mogu u svakom trenutku prekinuti ugovor iz bilo kojeg valjanog razloga. Međutim, Ugovor se nikad ne prekida naprasno, uvijek se dodaju dva mjeseca da se završe svi administrativni poslovi i Ugovor korektno zaključi.

Ugovorno tijelo može jednostrano prekinuti ugovor kada korisnik:

ne izvršava ugovorne obaveze bez objašnjenja u roku od 30 dana od slanja pisma upozorenja;

kada podliježe bilo kojem uvjetu iz općih isključenja za prijavu na projekt, a to je otkriveno nakon potpisivanja Ugovora ili se stanje iz općih isključenja dogodilo za vrijeme provedbe projekta;

promijeni pravni identitet bez dodatka ugovoru;

daje lažne podatke u izvještaju ili čini ozbiljne zlouporabe (kazne 5 do l O godina).

U slučaju prekida Ugovora, ugovorno tijelo može isplatiti novac samo za dio koje je izvršen, tražiti povrat već ispla­ćenih sredstava za aktivnosti koje nisu provedene ili tražiti povrat svih isplaćenih sredstava u slučaju ozbiljne zloupo­trebe.

RJEŠAVANJE NESUGLASICA Kad se pojave nesuglasice, važno je imati na umu da je u interesu korisnika i ugovornog tijela da se one što prije i što efikasnije riješe kako bi se projekt mogao nastaviti provoditi. Stoga je osnovno načelo mirno rješavanje svih sukoba i nesuglasica između potpisnika Ugovora. Postoji standardna procedura za razrješavanje sukoba, a sastoji se od neko­liko koraka.

Grafički prikaz razrješavanja sukoba i nesuglasica

100 © Revicon

11. poglavlje: PROVEDBA PROJEKTA l KOMUNIKACIJA S UGOVORNIM TIJELOM

l. korak:

pismeno razrješavanje sukoba u kojem

svaka strana obrazlaže svoje stajalište

Sukob nerazriješen

2. korak: Službeni sastanak na kojem se vodi zapisnik koji verificiraju obje strane i čiji su zaključci obavezni Procedura: jedna strana zahtijeva sastanak, odgovor druge mora stići u roku od 30 dana; nakon toga se u roku od 120 dana na jednom ili više sastanaka sukob razriješava

3. korak: Obavijest o neuspjehu- bilo koja strana može obavijestiti drugu o neuspjehu mirenja nakon

proteka roka od 120 dana

4. korak: Proces na nadležnom sudu u zemlji potpisivanja Ugovora koji pokreće jedna od strana

Sukob razriješen

Sukob razriješen

Projekt se nastavlja bez posljedica

Projekt se nastavlja, vjerojatno će biti potrebno produženje trajanja projekta zbog kašnjenja provedbe aktivnosti

Sudbina projekta u skladu s odlukom nadležnog suda

Ukoliko Europska komisija nije ugovorno tijelo, nego je to nacionalno tijelo akreditirano od EK-a, predstavnik/ea Ko­misije može posredovati u mirenju i biti prisutan/na sastanku kako bi predočio/la uobičajenu praksu Europske korni­sije u takvim slučajevima.

U svakom slučaju, ulazak u 4. korak se ne preporučuje zbog nekoliko razloga. Ukoliko je nadležan sud u BiH, sudski proces bi rnogao potrajati, a ukoliko je nadležan sud u Belgiji, troškovi postupka su visoki. Osim toga, sudski proces još više odugovlači cijelu proceduru. Sukobi se obično događaju na kraju provedbe projekta pri prihvaćanju završnog izvještaja pa se njihovim dugim razrješava njem obično odlaže isplata posljednjeg iznosa. Za sprječavanje takvog ra­zvoja događaja uvijek je najbolja prevencija. A to znači da se treba doslovno držati slova Ugovora te da se za svaku nejasnoću treba raspitati kod ugovornog tijela. što prije to bolje. Također, ugovorno tijelo postoji zato da komunicira s korisnicima i razjasni im sve nedoumice, prema torne, potrebno je pitati.

© Revicon 101

12. poglavlje MONITORING, EVALUACIJA l REVIZIJA

DEFINICIJA MONITORINGA Monitoring je praćenje provedbe projekta, uspoređivanje onoga što je navedeno u projektnom prijedlogu s onim što se ostvaruje na terenu. Ovisno o tome ko provodi praćenje, razlikujemo dva vida: ono koje provodi ugovorno tijelo te ono koje provodi sam projektni tim (najčešće voditelj projekta ili stručnjak za monitoring i evaluaciju, takozvani M&E; ekspert).

VANJSKI MONITORING UGOVORNOG TIJELA Nakon odabira projekata i potpisivanja ugovora o potpori, ugovorno tijelo sastavlja monitoring plan za pojedini pro­gram potpore, s točno određenim brojem terenskih posjeta projektu, definiranim intervalima izvještavanja i drugim načinima komunikacije.

Korisnici potpore od ugovornog tijela dobijaju obrasce za narativno i financijsko izvještavanje i kontakte osoba zadu­ženih za njihov projekt, a u ugovoru koji su potpisali navedene su njihove obaveze u komunikaciji s ugovornim tijelom i pri terenskim posjetima u svrhu praćenja. Osobe koje izvana prate provedbu projekta mogu biti zaposlenici ugovor­nog tijela ili konzultanti angažirani samo za tu svrhu. Način rada im je jednak: čitaju vaše izvještaje, komuniciraju s vama telefonom ili e-mailom i dolaze osobno razgovarati s projektnim timom i partnerima, s korisnicima projekta, te ostalim pojedincima i institucijama koji sudjeluju u provedbi projekta ili na koje on utječe. lako se njihov način rada razlikuje od osobe do osobe, velika većina njih djeluje u skladu sa svojom misijom- pomažu u uočavanju eventualnih odstupanja od plana u ranoj fazi kako bi projekt bio proveden što uspješnije. Niti oni, niti ugovorno tijelo ne žele da zbog detalja koji nisu predviđeni, zbog okolnosti koje su se promijenile ili zbog neodgovornosti jednog od partnera cijeli projekt propadne. Stoga s njima vrijedi uspostaviti iskren i otvoren odnos, koliko god se u početku čini da je ko­munikacija s njima komplicirana. l oni i provoditelji projekta žele da on bude što uspješniji.

INTERNI SUSTAV MONITORINGA Praćenje izvana nipošto ne može zamijeniti interni sustav praćenja, koji služi ne samo kao osnova za pisanje izvještaja, već i kao upozorenje na odstupanje od planiranog. Kada se provedba projekta prati redovito i na pravi način, znaci upo­zorenja biće uočeni dovoljno rano da se može pravodobno reagirati i umanjiti rizik od neostvarivanja planiranog.

Već pri samom planiranju projekta dobro je predvidjeti načine na koji će projektni tim prikupljati i obrađivati informa­cije o tijeku i uspješnosti aktivnosti. Uostalom, pri razradi indikatora i načina verifikacije mora se obratiti pozornost i na načine praćenja, te na njihovu učinkovitost i ekonomičnost pa je dobar dio osmišljavanja načina praćenja napravljen još za vrijeme planiranja projekta. Na primjer, ukoliko se u projektu usmjerenom povećanju postotka recikliranog otpada želi pratiti učinke kampanje senzibilizacije stanovništva, možda će svima anketa prva pasti na pamet. Zbog velikog utroška vremena i stručnjaka potrebnih za dizajn upitnika, obradu i interpretaciju podataka bolja metoda je praćenje količine razvrstanog otpada odloženog u za to predviđene kontejnere putem obrazaca koje pri primopredaji otpada ionako popunjavaju tvrtke koje prevoze i/ili recikliraju otpad.

Ponekad nije jednostavno izraditi obrasce koji će biti pregledni, obuhvatiti sve potrebne informacije, predočiti ih na razumljiv način, a opet ne oduzeti previše vremena onima koji ih trebaju ispunjavati i obrađivati. Stoga je dobro unu­tar tima educirati osobu u M&E vještinama ili unajmiti stručnjaka za izradu alata za praćenje.

Osim terenskih aktivnosti, treba pratiti i one koje obuhvaćaju komunikaciju unutar projektnog tima ili među par­tnerima, odnose s javnošću, edukaciju osoblja i slično. U praksi se često događa da, zbog hitnosti ostalih zadataka, praćenje ovih, manje vidljivih bude zanemareno, a informacije, umjesto na za to predviđenim obrascima, ostanu u glavi projektnog menadžera, koji to na kraju plati mukama pri sastavljanju izvještaja. Ako je predviđeno angažiranje vanjskog evaluatora, nedovoljna i zbrkana dokumentacija vezana uz praćenje uzrokovat će neekonomično korištenje njegovog vremena: umjesto da se proučava rezultate, učinke ili utjecaj projekta, plaćeno vrijeme će provesti pokuša­vajući doći do informacija o projektu i rekonstruirati tijek njegove provedbe.

Kratica za monitoring i evaluaciju, često se koristi u natječajima za posao ili opisi rna posla.

© Revicon 103

EU FONDOVI

EVALUACIJA Evaluacija bi trebala biti dio kontinuiranog ciklusa vrednovanja naučenih lekcija i njihove primjene u organizacijama.

Evaluacija pomaže uočavanju prostora za poboljšanja u projektu, stoga je treba planirati tako da dobijene informacije i preporuke budu korisne. Loša evaluacija je ona koja samo zadovoljava formalne zahtjeve donatora da bude obavlje­na u okviru projekta, bez ikakve namjere da se o njenim rezultatima razgovara unutar projektnog tima i da potakne promjene u radu.

O br a sci za prijavu projekta uključuju i pitanja o načinu evaluacije, stoga analizu potreba i izbor načina evaluacije treba napraviti još pri planiranju projekta. Tako unaprijed treba znati:

Kako će se pratiti napredak projekta? Koji alati će pri tome biti korišteni? Koji indikatori će biti ključni pri praće­nju?

Hoće li evaluacija projekta biti vanjska (od strane nezavisnog stručnjaka ili institucije) ili unutrašnja (od strane projektnog tima ili vodstva)?

Kako će se koristiti informacije i smjernice iz evaluacije i kada (tijekom projekta ili nakon njegovog završetka)? U skladu s tim, hoće li se raditi i interim (evaluacija u tijeku projekta) ili samo završna evaluacija?

Koliko će evaluacija koštati? Troškove treba unijeti u budžet projekta.

UNUTRAŠNJA

Primjena preporuka iz

evaluacije

Analiza potreba i izbor

načina

evaluacije

Evaluacija

Opis posla

Ugovaranje posla

Traženje i izbor

evaluatora

- SAMOEVALUACIJSKI SASTANCI

Projektni tim, posebno onaj u partnerskim projektima, može imati koristi od periodičnih sastanaka sa svrhom vrednova­nja obavljenog posla i definiranja smjernica za budući rad. Koliko god alati za praćenje bili dobro osmišljeni, koliko god projektni menadžer dobro prati rad projekta, uvijek postoje pojedinosti koje se ne upišu u obrazac, uvijek postoje stvari koje "nisu prioritet" u trenutku direktne komunikacije, pa ostanu nespomenute. Za kvalitetnu provedbu projekta samo­evaluacijski sastanci mogu imati veliku važnost. Na takvim sastancima od pomoći može biti vanjski stručnjak- facilitator koji će planirati i voditi proces i pomoći da predviđeno vrijeme bude iskorišteno na najučinkovitiji način, te će svojim an­gažmanom osloboditi projektnog menadžera od odgovornosti za proces kako bi se mogao posvetiti sadržaju sastanka. Naravno, facilitator, osim vještina komunikacije i vođenja grupe, mora imati i znanja iz područja monitoringa i evaluacije. Ovakvi sastanci mogu u budžetu projekta biti prikazani i kao radionice/treninzi iz M&E vještina.

104 © Revicon

L

12. poglavlje: Monitoring, evaluacija i revizija

VANJSKA EVALUACIJA Vanjska evaluacija podrazumijeva pogled izvana - pogled stručnjaka, koji ima ne samo potrebno znanje i vještine iz prikupljanja i obrade informacija u svrhu evaluacije, nego i uvid u širi kontekst u kojem se projekt odvija. Vanjski evaluator ne promatra samo puko izvršavanje aktivnosti, već i druge elemente koji utječu na uspjeh projekta, kao što su odnosi među partnerima i s lokalnom zajednicom, praćenje projektnih aktivnosti u medijima, primjenu znanja i vještina stečenih tijekom projekta i slično.

Opis posla evaluatora sastavlja se nakon obavještenja da su sredstva za projekt odobrena, a sadrži slje­deće elemente:

osnovne informacije o organizaciji/projektu;

svrhu evaluacije;

popis zadataka evaluatora u zadanom vremenskom okviru;

kriterije evaluacije (vidi tablicu na kraju poglavlja);

logističke informacije (npr_ mjesto provedbe, smještaj, podrška koju pri evaluaciji pruža naručitelj) za evaluatora;

očekivane rezultate i dokumente koje evaluator treba napisati;

potrebno obrazovanje i iskustvo evaluatora;

predviđen broj radnih dana;

način izbora evaluatora (na osnovu ponude, mogućnost intervjua).

Kako je iznos određen za evaluaciju već planiran i odobren od strane ugovornog tijela pri odobravanju financijske potpore, nema razloga da i cijena evaluacije ne bude navedena u opisu posla.

što se evaluator ranije pronađe i angažira, to će biti lakše ostvariti kontakte sa svima koji mogu pridonijeti kvalite­ti evaluacije i prikupiti potrebne informacije. Korisna preporuka je izbor evaluatora prije samog početka projektnih aktivnosti i njegovo uključivanje u izradu alata za praćenje projekta. Tako se osigurava da evaluator dobije podatke koji će mu zaista koristiti. Na primjer, tijekom projekta edukacije mladih stručnjaka iz više zemalja polaznicima su po­dijeljeni obrasci s pitanjima "jeste li zadovoljni seminarom a, b, e. .. " i od njih se tražilo da stupanj zadovoljstva iskažu brojem od 1 do 5. Budući da zbog ograničenog vremena evaluacije i nedostatka sredstava za komunikaciju nije bilo moguće naknadno provjeriti sa sudionicima s kojim očekivanjima su na seminar došli, jesu li imali predznanja u po­dručju seminara, na koji aspekt se odnosi njihovo zadovoljstvo ili nezadovoljstvo (organizaciju, stručnost predavača, odnos prema polaznicima), informacije koje su došle do evaluatora bile su nedostatne za formulaciju preporuka za budući rad. U ovom bi slučaju bilo bolje da je evaluator imao priliku prije seminara sudjelovati u izradi alata za praće­nje i tako osigurati dobivanje potpuniji h podataka za evaluaciju.

Evaluatori se mogu tražiti direktnom pogodbom (samo ako je vrijednost posla manja od 1 O 000 EUR) ili putem natje­čaja. Pri analizi ponuda treba usporediti kvalitetu ponude, obrazovanje i iskustvo evaluatora i ponuđenu cijenu (uko­liko iznos nije naveden u opisu posla). Na koji god način ga pronašli, bitno je da evaluator bude nezavisan i da nije u sukobu interesa. Na primjer, osoba koja je prije dvije godine honorarno surađivala s vašom organizacijom ili ona koja je prijateljski ili rodbinski povezana s nekim iz projektnog tima ne može se smatrati nepristranom.

Pri ugovaranju posla, bitno je dogovoriti metodologiju i obuhvat evaluacije te pojedinosti zadataka i točno vrijeme u kojem će se ona odvijati, kao i logističku podršku koju pri torne može pružiti naručitelj, te prateće troškove, na primjer put i smještaj. U ugovor se obično uključuje i klauzula o povjerljivosti, kojom se evaluator obavezuje da informacije koje dozna tijekom evaluacije neće prenositi ili objavljivati bez odobrenja naručitelja. Ugovor se potpisuje prije po­četka evaluacije, a isplata se vrši ili odjednom, nakon obavljenog posla, ili u dva dijela- prvi prije početka rada, a drugi nakon obavljenog posla.

Ako je planirana interim evaluacija, potrebno je isplanirati i način na koji će se nalazi i preporuke priopćiti projektnom timu, kao i razmatranje mogućih poboljšanja u nastavku rada.

© Revicon 105

EU FONDOVI

Evo kriterija evaluacije koje EK ističe posljednjih nekoliko godina:

l Kriterij

l Relevantnost l (relevance)

l Učinkovitost \ (effectiveness)

l Djelotvornost l (efficiency)

l

\Održivost (sustainability)

Utjecaj (impact)

Uslađenost (coherence)

Dodana vrijednost zajednice (community value added)

REVIZIJA

Objašnjenje U kojoj su mjeri ciljevi projekta u suglasju s potrebama korisnika potpore i zemlje u kojoj djeluje te s globalnim prioritetima i politikama partnera u provedbi pro­jekta i EK?

l U kojoj su mjeri postignuti ciljevi projekta ili će biti postignuti, uzimajući u obzir l 1 njihovu relevantnost? i

l U kojoj su mjeri postignuti rezultati i/ili željeni učinci u omjeru s najmanjim mogu-~ ćim korištenjem resursa (financija, stručnosti, vremena, administrativnih troškova 'td) l' .. U kojoj mjeri korist od projekta traje nakon završetka projekta ili kolika je vjero jat-nost da će ta korist biti dugotrajna i otporna na rizike.

l Pozitivan i negativan, primarni i sekundarni dugotrajni učinci koje je proizveo projekt- direktno ili indirektno, namjerno ili nenamjerno.

U kojoj mjeri poduzete aktivnosti omogućuju EK da postigne razvojne ciljeve bez unutarnjih kontradikcija ili bez kontradikcija s drugim politikarna EK. U kojoj se mjeri projektom nadopunjavaju javne politike zemlje partnera i drugih donatorskih intervencija.

U kojoj je mjeri projekt korisniji nego što bi to bila intervencija zemalja članica u istom kontekstu

Revizija je vanjska financijska evaluacija koju vrše ovlašteni stručnjaci s odgovarajućim certifikatom.

Takva je usluga prilično skupa pa za programe potpora manjih iznosa nije obavezna (do l OO 000 eura godišnje, ukoli­ko grant nije institucionalan). Obaveze vezane uz reviziju propisuje vodič za aplikante objavljene uz svaki natječaj.

Troškovi revizije planiraju se unaprijed, iznos potreban za tu svrhu unosi se u budžet projekta, a angažman revizora podliježe pravilima javne nabavke.

VAŽNO- UPAMTITE

Monitoring i evaluacija su vrlo korisni za organizaciju. Važno je da se monitoring i evaluacija ne odrade samo da se zadovolji forma i zahtjevi Komisije. Projekt i organizacija imaju višestruku korist od dobro upotrijebljenog monito­ringa, evaluacije i revizije.

Troškovi monitoringa, evaluacije i revizije su prihvatljivi troškovi projekta koje Komisija nikad ne osporava (ukoliko su razumno procijenjeni) i uvrštavaju se u budžet projekta.

Angažman revizora i evaluatora od početka projekta olakšava rad na kraju.

Izbor evaluatora i revizora je vrlo značajan za projekt.

Plan monitoringa se stvara već u okviru logičke matrice, ali ga treba dodatno razraditi.

106 © Revicon

EU FONDOVI

l predpristupn (IPA Instrument for Pre-accession Assistance)

Pomoć zemljama kandidatkinjama kako bi se poduprlo njihovo progresivno usklađivanje s EU pravilima i politikama uključujući i aquis communautaire te pripremanje zemalja kandidatkinja za korištenje strukturnih, poljoprivrednih fondova i Kohezijskog fonda.

Ukupni budžet 2007.-2013.

11.468 miliona eura

CILJ:

Korisničke organizacije: Državne uprave Lokalne i regionalne vlasti Univerziteti Organizacije civilnog društva Kompanije Mala i srednja preduzeća Agencije, komore Istraživački centri

pripremiti zemlju korisnicu za upotrebu strukturnih, poljoprivrednih fondova i Kohezijskog fonda kad pristupi EU; poboljšati infrastrukturu kako bi se povećala konkurentnost privrede pojedinih regija

OSNOVNE KARAKTERISTIKE: namijenjena prilagodbi zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja na putu ka punopravnom članstvu u EU; većina sredstava namijenjena državnim upravama te lokalnim i regionalnim upravama i samoupravama kako bi uspostavile sustave potrebne za provođenje EU legislative i upravljanje fondovima EU privredni privatni subjekti se mogu javljati na tendere (veliki broj tendera se objavljuje svake godine) prvenstveno je sredstvo učenja i prilagođavanja utrošak alociranih sredstava planiraju pojedine zemlje korisnice uz pomoć EK-a (IPA l jednogodišnji planovi; IPA ll i IPA V sedmogodišnji planovi; IPA lli i IPA IV- trogodišnji planovi)

STRUKTURA:

IPA se sastoji od pet komponenti: IPA l- podrška tranziciji i izgradnji institucija; IPA ll - prekogranična suradnja između zemalja kandidatkinja, potencijalnih kandidatkinja ili članica EU-a te unutar okvira prekograničnih ili interregionalnih projekata.

namijenjene zemljama kandidatkinjama i zemljama potencijalnim kandidatkinjama, a unutar Europske komisije za njih je nadležan Opći di rektorat za proširenje

IPA 111 - regionalni razvoj priprema zemlje za provedbu europske kohezijske politike, pogotovo za korištenje sredstava iz Europskog regionalnog razvojnog fonda i Kohezijskog fonda; za provođenje ove komponente je odgovoran Opći di rektorat za regionalnu politiku. IPA IV -ljudski potencijali pripremaju zemlju za provođenje kohezijske politike u okviru Europskog socijalnog fonda; unutar EKje odgovoran Opći di rektorat za zapošljavanje, socijalna pitanja i jednake mogućnostL IPA V- ruralni razvoj priprema zemlje za provođenje Zajedničke poljoprivredne politike te za upotrebu sredstava iz Europ­skog poljoprivrednog fonda za ruralni razvitak.

namijenjene zemljama kandidatkinjama te onima koje imaju uspostavljen sistem decentraliziranog upravljanja

OBLICI POMOĆI UNUTAR IPA-e: investicije, ugovori za nabavu roba, usluga ili radova, potpore; administrativna suradnja koja uključuje eksperte iz zemalja članica; projekte Unije koji djeluju u interesu zemalja korisnica; mjere za podršku provedbi i upravljanju programima;

BiH: Kao zemlja potencijalna kandidatkinja sudjeluje u prve dvije komponente.

Kontakt u BiH: http://www.deLgov.ba; www.delbih.ec.europa.eu

Web: http://ec.europa.eu/enlargement/how-does-it-work/financial-assistance/instrument-pre-accession_en.htrn

© Revicon 107

l

l l

EU FONDOVI

l l -

Ukupni budžet 2007.-2012.:

520.0 miliona €

tranziciji i izgradnja institucija 13 ..

Korisničke organizacije: Državna uprava Lokalna i regionalna uprava Organizacije civilnog društva i sindikati Poslovna zajednica

IPA l je glavna komponenta cijelog programa i većina sredstava je alocirana u okviru ove komponente"

Cilj jačanje demokratskih institucija i vladavine prava, kao i zaštita ljudskih prava i razvoj civilnog društva; reforma javne uprave uz pripremu i uvođenje decentralizovanog sistema upravljanja pomoći EU; ekonomske reforme i socijalna inkluzija;

Prioritetna područja: Reforma javne uprave Vladavina prava Ekonomski razvoj Zapošljavanje i obrazovanje Socijalna politika Mediji i civilno društvo Socijalna inkluzija i povratak Kulturno nasljeđe

Iz komponente l finansirat će se ,.ulazne karte" za pojedine programe Zajednice u kojima BiH planira učestvovatL

IPA l se planira u jednogodišnjim ciklusima i plan ovisi o postignutim rezultatima" Prioriteti se znatno razlikuju od zemlje do zemlje (ovisno o potrebama), a razlikuju se i po pojedinim godinama (ovisno o napretku)o

BiH: Kao zemlja potencijalna kandidatkinja učestvuje u IPA komponenti L

Web: http://www.deLgovoba; www.delbih"eceuropa.eu/;

108 © Revicon

EU FONDOVI

IPA ll- PREKOGRANIČNA SURADNJA BIH-(IPA ll- CROSS BORDER COOPERATION BIH -CROATIA)

projekti prekogranične suradnje koji umanjuju negativan utjecaj granica na ujednačen gospodarski i socijalni razvoj pograničnih područja

Korisničke organizacije: - regionalna i lokalna samouprava

Ukupni budžet 2009.-2011. - javna tijela

3 milijuna €

PRIORITETI l MJERE:

- NGO-i istraživački ce n tr i komore, klasteri poljoprivredna udruženja i zadruge

Prioritet 1.: Stvaranje zajedničkog ekonomskog područja s dvije mjere: Mjera L L Razvoj zajedničke turističke ponude i Mjera 1.2.: Promocija poduzetništva Prioritet 2.: Poboljšana kvaliteta života i socijalna kohezija s dvije mjere: Mjera 2.1.: Zaštita prirode i okoliša, Mjera 2.2.: Pobolj­šana dostupnost usluga u zajednicama u pograničnim područjima

PRIHVATLJIVI PROJEKTI: Suradnički projekt koji imaju korisnike s obje strane granice i koji surađuju na bar jedan od sljedećih načina: zajedničkim raz­vojem projekta, zajedničkom provedbom, zajedničkim projektnim osobljem koje djeluje kao tim, zajedničkim financiranjem Geografski prihvatljiva područja su: sljedeće općine u BiH: Bijeljina, Teočak, Ugljevik, Lopar e, Tuzla, Lukavac, Čelić, Brčko Distrikt BiH, Srebren ik, Petrovo, Gračanica, Doboj Istok, Gradačac, Pelagićevo, Donji Žabar, Orašje, Domaljevac-Šamac, Šamac, Modriča, Vukosavlje, Odžak, Bosanski Brod, Srebrenica, Bratunac, Milići, Han-Pijesak, Vlasenica, Kladan j, Šekovići, Kalesija Osmaci, Zvornik, Banovići, Živinice, Sapna, Prnjavor, Srbac, Laktaši, Čelinac, Kotor Varoš, Skender Vakuf/Kneževo, Dobretići, Š ipovo, Jajce, Jezero, Mrkonjić Grad, Banja Luka, Bosanska Gradiška, Bosan­ska Dubica, Prijedor, Oštra Luka, Sanski Most, Ključ, Ključ/Ribnik, Mrkonjić GradNiasinje, Glamoč, Bosansko Grahova, Drvar, Istočni Drvar, Petrovac-Drinić, Bosanski Petrovac, Bosanska Krupa, Krupa na Uni, Novi Grad, Kostajnica, Bužim, Velika Kladuša, Cazin, Bihać, Doboj, Derventa, Prozor/Rama, Konjic, Nevesinje, Gacko, Bi leća, Trebinje, Ravno, Ljubi nje, Berkovići, Mostar, Jablanica, Kupres, Ku­pres (RS), Tomislavgrad, Posušje, Široki Brijeg, Čitluk, Stolac, Neum, Čaplji na, Ljubuški, Grude, Livno, Istočni Mosta L

Sljedeće županije u Hrvatskoj: Vukovarsko-Srijemska, Brodsko-Posavska, Sisačko-Moslavačka, Karlovačka, Ličko-Senjska, Za­darska, Šibensko-Kninska, Splitsko-Dalmatinska, Dubrovačko-Neretvanska, Osječko-Baranjska, Požeško-Slavonska, Zagrebačka (bez grada Zagreba), Bjelovarsko-Bilogorska, Primorsko-Goranska

TIPOVI PRIHVATLJIVIH PROJEKATA (primjeri) mali infrastrukturni zahvati (pješačke staze itd.); trening osoblja za održavanje infrastrukture; certifikacija lokalnih proizvoda; promotivne aktivnosti; uspostavljanje i unapređivanje zajedničkog marketinga; upotreba modernih tehnologija u in­formiranju posjetitelja, marketingu i planiranju turističkih destinacija; revitalizacija i očuvanje kulturne baštine i kulturna razmjena razvoj i provedba edukacijskih aktivnosti za MS P-e; promoviranje razvoja inovacija, istraživanja i suradnje istraživačkih insti­tucija i privrede; umrežavanje MSP-a i razvoj klastera; razvoj zajedničkih podupirućih usluga; pripremna dokumentacija za vodovode i kanalizacije; zajedničko programiranje i planiranje u okolišu (vode, zrak, toplice, podizanje svijesti u industriji i općoj populaciji); prevencija prirodnih nepogoda; studije i aktivnosti primjene obnovljive energije; promocija obnovljivih izvora energije studije ljudskog utjecaja na okolinu; zaštita ili priprema dokumentacije za zaštićena područja; edukacija i transfer znanja o zaštiti okoliša; akcije čišćenja; mreže mladih; pomoć marginaliziranim grupama; lakši pristup zdravstvenim uslugama; lakši pristup obrazovanju; razvoj zajedničkih lokalnih razvojnih planova i strategija u upravljanju, socijali, obrazovanju, sportu i kulturi

IZNOSI SUFINANSIRANJA l UVJETI Sufinansiranje iznosi između SO i 85% ukupnih prihvatljivih troškova. Za mjere 1.1 i 1.2 te 2.1 iznosi grantova su između 50.000 i 300.000 € po partneru, a projekti traju između 6 i 12 mjeseci. Za mjeru 2.2. iznosi grantova su između 20.000 i 50.000 € po partneru, a projekti traju između 6 i 12 mjeseci.

PARTNERSTVA: Obavezno partnerstvo između dva pravna lica iz geografski prihvatljivih područja s obje strane granice. Partneri svaki sklapaju svoj ugovor s ugovornim tijelom pa nisu odgovorni za provođenje projekta svog partnera s druge strane granice.

Web: http:/ /www.cbc-cro-bih.net/ Kontakt: MRRŠVG, Zajedničko tehničko tajništvo/sekreterijat za IPA prekogranični program Hrvatska Bosna i Hercegovina, Hei­nzlova 69, l O 000 Zagreb, Hrvatska; telefon: +385 l 639 1974; faks: +385 l 639 1927 e-mail: head@cbc-cro-bih.net

Kontakt u BiH: Izdvojeni ured JTS, Hu snije Repca bb, 88 000 Mostar, BiH, e-mail: antenna.mostar@cbc-cro-bih.net Izdvojeni ured JTS, Đure Jakšića 13, 78 000 Banja Luka, BiH, e-mail: antenna.banjaluka@cbc-cro-bih.net

© Revicon 109

EU FONDOVI

n-(IPA ll -CROSS BORDER COOPERATION BIH -MONTENEGRO)

projekti prekogranične suradnje koji umanjuju negativan utjecaj granica na ujednačen gospodarski i socijalni razvoj pograničnih područja

Korisničke organizacije: lokalna i regionalna samouprava državna uprava

Ukupni budžet 2009.- 2011. javne i pr iva tn e institucije organizacije civilnog društva obrazovne i zdravstvene ustanove javna poduzeća

115 milijuna € agencije, komore, istraživački centri

PRIORITETI l MJERE: Prioritet: Podržati stvaranje zajedničkog socio-ekonomskog okruženja za ljude, zajednice i ekonomije prihvatljivih područja

Mjera 1.1.: Prekogranične ekonomske razvojne inicijative s naglaskom na turizmu i ruralnom razvitku Mjera 1.2.: Razvojne inicijative za zaštitu, promociju i upravljanje prirodnim resursima Mjera 1.3.: Socijalna kohezija i kulturna razmjena institucionalnim i ljudi ljudima intervencijama

PRIHVATLJIVI PROJEKTI: Suradnički projekti koji imaju korisnike s obje strane granice i koji surađuju na bar jedan od sljedećih načina: zajedničkim raz­vojem projekta, zajedničkom provedbom, zajedničkim projektnim osobljem koje djeluje kao tim, zajedničkim financiranjem Geografski prihvatljiva područja su: sljedeće općine u BiH: Jablanica, Konjic, Trnovo, Trnovo RS, Pale, Prača-Pale, Novo Goražde, Goražde, Čajniče, Foča, Usti kolina, Kalinovik, Rudo, Višegrad, Rog atica, Foča, Gacko, Nevesinje, Mostar, Hadžići, Istočna Ilidža, Ilidža, Široki Brijeg, Ljubuški, Čaplji na, Čitluk, Stolac, Berkovići, Bileća, Ljubi nje, Neum, Ravno, Istočni Mostar, Trebinje, Prozor/Rama, Kupres, Kupres (RS), Tomislavgrad, Posušje, Grude, Livno, Sokolac, Vogošća, Istočno Novo Sarajevo, Novi Grad- Sarajevo, Stari grad, llijaš, Istočni Stari Grad, Vareš, Breza, Visoko, Kiseljak, Fojnica, Kreševo, Olovo, Centar Sarajevo, Novo Sarajevo. sljedeće općine u CG: Pljevlja, Plužine, Žabljak, šavnik, Nikšić, Herceg Novi, Kotor, Tivat, Bijelo Polje, Mojkovac, Berane, Kolašin

TIPOVI PRIHVATLJIVIH PROJEKATA (primjeri) razvoj novih turističkih usluga; razvoj održivog i okolišno prihvatljivog turizma i poljoprivrede; poboljšanje javnih objekata koji su važni u turizmu; razvoj poslovnih strategija informiranja, usluga i podržavajućih aktivnosti za poduzetnike; identifikacija i razvoj alternativnih ekonomskih aktivnosti; razvoj malih infrastrukturnih objekata za prodaju i obavljanje poduzetničkih aktivnosti; umrežavanje MSP-a i razvoj prekograničnih klastera; poboljšanje regionalnih vještina radne snage, obrazovanja odraslih; razvoj zajedničkih strategija, prekograničnih prometnih planova, studija i koncepata koji su baza velikim ulaganjima istraživanja, studije, razvoj koncepata, podizanje svijesti vezano uz prirodne resurse; obrazovanje i transfer znanja o zaštiti okoliša; konzerviranje i očuvanje prirodne i kulturne baštine; poboljšanje zajedničkog upravljanja i poboljšanje opreme za upravljanje vodama i otadom; razvoj planova sprečavanja onečišćenja i razvoj efikasnih sustava nadzora zraka, vode i tla; razvoj i povećanje kapaciteta odbrane od prirodnih katastrofa; stvaranje i provođenje javih politika za obnovljive izvore energije; studije utjecaja na okoliš; aktivnosti poboljšanja okoliša; podržavanje komunikacije i protoka informacija među zajednicama; kulturne razmjene mladih, umjetnika, sportske i folk­lorne aktivnosti; obrazovne inicijative, promoviranje mobiliteta, cjeloživotnog učenja; projekti promoviranja socijalnog uključivanja; zajedničke promocije na sajmovima i izložbama

IZNOSI SUFINANSIRANJA l UVJETI Sufinansiranje iznosi između 50 i 85% ukupnih prihvatljivih troškova. Za mjere 1.1 i 1.2 iznosi grantova su između 50.000 i 300.000 € po partneru, a projekti traju između 6 i 12 mjeseci. Za mjeru 1..3. iznosi grantova su između 20.000 i 50 .. 000 € po partneru, a projekti traju između 6 i 12 mjeseci.

PARTNERSTVA: Obavezno partnerstvo između dva pravna lica iz geografski prihvatljivih područja s obje strane granice. Partneri svaki sklapaju svoj ugovor s ugovornim tijelom pa nisu odgovorni za provođenje projekta svog partnera s druge strane granice.

Web: http://www.cbc.bih-mne.org/

Kontakt u BiH: Zajednički tehnički sekreterijat Prekograničnog programa Bosna i Hercegovina- Crna Gora, Hamdije čemerlića 2/11, 71 000 Sarajevo; kontakt: +387 (0)33 703 816; Fax: +387 (0)33 703 465; E-mail: info@cbc.bih-mne.org

Kontakt u Crnoj Gori: Antena Nikšić, Zgrada Zetatransa, Danila Bojovića bb; Telefon: +382 (O) 68 840 805;

110 © Revicon

l u-(IPA ll -CROSS BORDER COOPERATION BIH -SERBIA)

projekti prekogranične suradnje koji umanjuju negativan utjecaj granica na ujednačen gospodarski i socijalni razvoj pograničnih područja

Ukupni budžet 2009.- 2011.

2,1 miliona

PRIORITETI l MJERE:

Korisničke organizacije: regionalna i lokalna samouprava javna tijela istraživački centri NGO-i komore, klasteri poljoprivredna udruženja i zadruge

EU FONDOVI

Prioritet 1 .. : Socijalna i ekonomska kohezija pomoću zajedničkih projekata kako bi se poboljšala poslovna, socijalna i institucio­nalna infrastruktura i kapaciteti

Mjera 1.1.: Poboljšanje produktivnosti i konkurentnosti ekonomskih, ruralnih i okolišnih izvora Mjera 1.2.: Prekogranične inicijative razmjene ljudi i ideja kako bi se poboljšala profesionalna i civilna društvena suradnja

PRIHVATlJIVI PROJEKTI: Suradnički projekti koji imaju korisnike s obje strane granice i koji surađuju na bar jedan od sljedećih načina: zajedničkim raz­vojem projekta, zajedničkom provedbom, zajedničkim projektni m osobljem koje djeluje kao tim, zajedničkim financiranjem Geografski prihvatljiva područja su: sljedeće općine u BiH: Brčko, Gradačac, Doboj Istok, Gračanica, Srebreni k, Čelić, Lo pare, Ugljevik, Donji Ža bar, Modriča Domaljevac-šamac, Odžak, Kalesija-Osmaci, Banovići, Bijeljina, Bosanski Brod, Bratunac, Han Pijesak, Kalesija, Kladanj, Lukavac, Milići, Orašje, Pelagićevo, Petrovo, Sapna, Srebrenica, šamac, Šekovići, Teočak, Tuzla, Vlasenica, Vukosavlje, Zvornik, Živinice, Trnovo RS, Istočna Ilidža, Istočno Novo Sarajevo, Vogošća, Vareš, Istočni Stari Grad, Visoko, Fojnica, Višegrad, Rogatica, Sokolac, Pale, Pale Prača, Novo Goražde, Rudo, Čajniče, Goražde, Foča Ustikolina, Foča, Kalinovik, Trnovo, Hadžici, Ilidža, Novi Grad Sarajevo, Stari Grad Sarajevo, llijaš, Breza, Kiseljak, Kreševo, Olovo, Sarajevo Centar, Novo Sarajevo. sljedeći okruzi i općine u Srbiji: Sremski okrug: Sremska Mitrovica, Šid, lnđija, Irig, Ruma, Stara Pazova, Pećinci; Mačvanski okrug: Šabac, Bogatić, Loznica, Vladimirci, Koceljevo, Mali Zvornik, Krupanj, Ljubovija; Zlatiborski okrug: Bajina Bašta, Kosjerić, Užice, Požega, Čajetina, Arilje, Priboj, Nova Varoš, Prijepolje, Sjenica; Ko/ubarski okrug: Valjevo, Osečina, Ub, Lajkovac, Mionica, Lj i g

TIPOVI PRIHVATLJIVIH PROJEKATA (primjeri) predstavljanje novih turističkih praksi; uspostavljanje mreža za zajednički razvoj poduzetništva; razvoj osnovne infrastrukture za zaštitu historijskog, kulturnog, umjetničkog i jezičnog nasljeđa; integrirana zaštita i upravljanje ekosistemima, pravilna upotreba površinskih voda poboljšanje kanalizacije i odlaganja otpada; priprava studija izvedivosti i ostale tehničke dokumentacije za veće infrastrukturne zahvate; borba protiv socijalne isklj učenosti rješavanjem zajedničkih socijalnih problema; zajedničkea zaštita zdravlja; uvođenje EU praksi i modela za promoviranje zdravlja u školama; promocija zajedničkog kulturnog nasljeđa, uključujući organizaciju kulturnih i sportskih priredbi festivali kulture, muzike, proslave lokalne historije i prirodnih znamenitosti; suradnja na znanstvenim i kulturnim istraživačkim projektima; izložbe i sajmovi; obrazovni programi razmjene; Edukacija/treninzi za različite potrebe; uspostavljanje mreža; zajednički projekti izgradnje institucija;

IZNOSI SUFINANSIRANJA l UVJETI Sufinansiranje iznosi između SO i 8S% ukupnih prihvatljivi h troškova. Za mjere 1.1 i 1.2 te 2.1 iznosi grantova su između SO.OOO i 300.000 € po partneru, a projekti traju između 6 i 12 mjeseci. Za mjeru 2.2. iznosi grantova su između 20.000 i SO.OOO € po partneru, a projekti traju između 6 i 12 mjeseci.

PARTNERSTVA: Obavezno partnerstvo između dva pravna lica iz geografski prihvatljivih područja s obje strane granice. Partneri svaki sklapaju svoj ugovor s ugovornim tijelom pa nisu odgovorni za provođenje projekta svog partnera s druge strane granice.

Web: http://www.srb-bih.org/

Kontakt: Zajednički tehnički sekretarijat; Nema njina S2, 31 000 Užice; telefon: 00381 (0)31 S12 394, e-mail: office@srb-bih.org

Kontakt u BiH: Antena Tuzla, Turalibegova bb, TC Pasaž, 7S 000 Tuzla; telefon: 00387 (0)3S 2S7 36S; e-mail: danijela.konjic@srb-bih.org

© Revicon 111

EU FONDOVI

l 2 - PREKOGRANIČNA SARADNJA

Ukupni budžet 2007.-2009.:

17, 9 miliona €

CILJ:

IČN 13 ..

Korisničke organizacije: istraživački centri agencije, komore lokalna i regionalna uprava organizaije civilnog društva univerziteti mala i srednja preduzeća

Jačanje kapaciteta za održivi razvoj Jadranskog regiona kroz fokusira ne strateške aktivnosti partnera na programskom području.

Prioriteti: 1. Ekonomska, socijalna i institucionalna saradnja

istraživanja i inovacije finansijska podrška inovativnim malim i srednjim preduzećima mreže: socijalne, sindikalne, zdravstvene institucionalna saradnja

2. Prirodni i kulturni resursi i prevencija rizika zaštita i poboljšanje mora i obalnog okoliša upravljanje prirodnim i kulturnim resursima, te prevencija prirodnih i tehnoloških rizika održivi turizam obnovljivi izvori energije i ušteda

3. Uvezanost infrastrukture i umrežavanje fizička infrastruktura; održivi transportni sistemi; komunikacijske mreže.

4. Tehnička pomoć

Regije iz BiH koje mogu učestvovati u programu: Hercegovina+ tri susjedne regije: Sjeverozapad, Centralna i Sarajevska regija kao pridružene regije (20% od ukupnog učešća). Ostale zemlje koje učestvuju u programu: Italija, Slovenija, Grčka, Hrvatska, Crna Gora, Albanija(+ Srbija saradnja na institucio­nalnoj osnovi jer je na izlasku iz programa). Udio sufinansiranja u ukupnim prihvatljivim troškovima je do 85%, a minimalna vrijednost projekta je 500.000 € a maksimalna 5.000.000 €. Budžet svakog partnera ne smije preći 60% ukupnog budžeta projekta. Budžet svakog partnera mora biti najmanje 100.000 €. Projekat mora biti sufinasiran javnim sredstvima. Trajanje projekta: najviše 36 mjeseci.

BiH: Punopravno sudjelovanje.

Web: http://www.adriaticipacbc.org/ IPA Adriatic Cross-border Cooperation Programme, Joint Technical Secretariat, Via Leonardo Da Vinci, n. 6 - Palazzo Silone, 1-671 OO, l:Aquila, ITALY, telefon: +39 0862 411383; fax: +39 0862 22520

Kontakt u BiH: http://www.dei.gov.ba;

112 © Revicon

EVROPSKI INSTRUMENT ZA DEMOKRATIJU l lJUDSKA

EIDHR- EUROPEAN INSTRUMENT FOR DEMOCRACY AND HUMAN RIGHTS {2007- 2013)

Ukupnibudžet2007-2013:

161 milion eura

Korisnici: NVO Univerziteti Udruženja Lokalna i regionalna uprava

EU FONDOVI

Grant za potporu lokalnih aktivnosti, uglavnom iniciranih sa strane NVO na polju ljudskih prava, demokratizacije i prevencije konflikta.

PROGRAMSKI DETALJI EIDHR - program podrške za državne projekte uspješno je proveden na mikro projektima u prijašnjem periodu. Ova shema finansira lokalne projekte NVO i grupa civilnog društva koje se zalažu za razvoj demokratije.

CILJEVI: - jačanje uloge civilnog društva u promociji ljudskih prava i demokratskih reformi - omogućavanje mirnog rješenja zajedničkih interesa - konsolidacija političkog učešća i predstavljanja

PRIORITETI: 1. Provođenje zajedničkih programa za ljudska prava i demokratskih reformi baziranih na lokalnim interesima 2. Stvaranje konsenzusa oko suprotnih i spornih tema u politici 3. Poboljšanje političkog predstavljanja i učešća 4. Iniciranje poboljšanja pluralizma civilnog društva

FINANSIRANI PROJEKTI: - Projekti koje promovišu prava žena i autohtonog stanovništva - Pravedniji izborni sistem, sindikalna prava - Poništenje smrtne kazne, prevencija od mučenja i liječenje bolesnih - Civilni dijalozi koji nastoje prevazići i pomiriti socijalne razlike - Izgradnja novih ili specifičnih civilnih organizacija oformljenih od strane grupa čiji interesi spadaju pod kategorije; manjin-

ske grupe, osobe s oštećenjima i ruralne grupe.

FINANSIRANJE PROJEKTA Iznos: Sufinansiranje lokalnih projekata, maksimum 80% od budžeta. Selekcija: Najmanje jedan poziv po zemlji svake godine.

Bosna i Hercegovina punopravno sudjeluje u ovom programu.

Web: http:/ l eceuropa.eu/eu ropeaid/what/human-rights/i ndex_en.htm

Kontakt u BiH: http://www.dei.gov.ba; www.delbih.ec.europa.eu/

© Revicon 113

EU FONDOVI

(FP 7- SEVENTH FRAMEWORK PROGRAMME FOR RESEARCH AND TECHNOLOGICAl DEVELOPMENT)

Ukupni budžet 2007.-2013.

5

Korisničke organizacije: istraživački centri univerziteti kompanije mala i srednja poduzeća agencije, komore lokalna samouprava državna uprava

OSNOVNE KARAKTERISTIKE: jedan od najvećih Programa Zajednica; nastavak FP 6; jako naglašeno povezivanje znanstvenih rezultata i istraživanja s tehnološkim razvojem i potrebama industrije; znatno manje sredstava namijenjeno bazičnim znanstvenim istraživanjima; naglašena bolja upotreba postojećih znanstvenih kapaciteta (oprema, ljudi); potrebno formiranje partnerstava (poželjno partnerstvo između znanstvenih ustanova i industrije)

CILJEVI: poticanje istraživanja za potrebe europske industrije; pomoć europskoj industriji da poveća konkurentnost; osnaživanje znanstvene i industrijske izvrsnosti; jačanje svjetskog lider stva europske industrije u pojedinim sektorima

STRUKTURA: FP 7 se sastoji od 4 velika programa 1. SURADNJA (Cooperation)

grantovi za zajedničke istraživačke višegodišnje projekte koji se izvode u međunarodnoj suradnji (stvaranje konzorcija za pojedine projekte u kojima su okupljeni istraživački centri, univerziteti, industrija); vodeći član konzorcija- koordinator mora imati iskustva i dobre reference; ukoliko organizacija prvi put konkurira i nema referenci, dobro je biti partner

2. IDEJE (Ideas) cilj je dinamizirati te potaknuti kreativnost i izvrsnost europskih istraživanja u novim područjima; grantovi za istraživanja u novim područjima u skladu s potrebama istraživača; namijenjen pojedinim istraživačkim timovima s dobrim referencama i inovativnim idejama na svim znanstvenim i tehnološkim poljima uključujući inženjerstvo i društvene znanosti; program kontrolira Europsko istraživačko vijeće (European Research Council ERC)

3. LJUDI (People) cilj je kvalitativno i kvantitativno jačanje ljudskih resursa; namijenjen istraživačima pojedincima; sredstva za treninge, razmjenu znanstvenika, razvoj karijere

4. KAPACITETI (Capacities) za projekte koji povećavaju istraživačke i inovativne kapacitete cijele Europe za razvoj istraživačkih kapaciteta kako bi se poboljšao rad europskih istraživača grantovi za regionalne istraživačke klastere (Regije znanja); grantovi za istraživanja za mala i srednja poduzeća horizontalne aktivnosti međunarodne suradnje

IZNOSI SUFINANSIRANJA l UVJETI Projekti se provode prema tipovima ugovora koji se nazivaju šemama (suradnički projekti, mreže izvrsnosti, podupiruće ak­tivnosti, individualni projekti, aktivnosti Marie Curie, mjere za mala i srednja poduzeća, zajmovi) Objavljuje se preko 50 natječaja godišnje. Iznosi sufinanciranja između 50 i 100 SO ovisno o tipu projekta. Na sljedećim stranicama detaljnije informacije o svakom programu posebno. Zemlje s pravom sudjelovanja sve članice EU-a, Albanija, BiH, Crna Gora, Srbija, Hrvatska, Island, Makedonija, Turska, Lihtenštajn, Norveška, Izrael i Švicarska

Kontakt u BiH: http://www.ncp-fp.ba/ba/sistemipodrske.html#; e-mail: info@ncp-fp.ba

114 © Revicon

EU FONDOVI

~---------------------------------------------------------------------.

(FP 7- COOPERATION)

Program pokriva velike partnerske istraživačke projekte u definiranim strateškim istraživanja i tehnološkog razvitka.

Ukupni budžet 2007.- 2013.

Korisničke organizacije: istraživački centri univerziteti kompanije 3 mil

OSNOVNE KARAKTERISTIKE: velika konkurencija;

rde€ mala i srednja poduzeća lokalna samouprava

evaluacija prijedloga projekata dvostupanjska- provode je eksperti za pojedina područja; posebno se cijeni suradnja znanstvenika iz sveučilišnog i istraživačkog miljea s industrijom

CILJ: steći vodstvo u ključnim znanstvenim i tehnološkim područjima podupirući suradnju univerziteti, istraživačkih centara, in­dustrije i javnih uprava u EU

TEME (PODRUČJA) ISTRAŽIVANJA/PROJEKATA PRIHVATU IVIH ZA FINANCIRANJE: l. Zdravlje: biotehnologija, generički alati i tehnologije za ljudsko zdravlje, integriranje bioloških podataka i procesa, prikuplja­

nje podataka u velikim razmjerima, sistem na biologija, istraživanja mozga, ljudski razvoj i starenje, transnacional na istraži­vanja infektivnih bolesti, optirniziranje zdravstvene zaštite EU građana

2. Prehrana, poljoprivreda, biotehnologija: održiva proizvodnja i upravljanje biološkim resursima tla, šuma i mora; Od polja do stola: hrana, zdravlje i dobrobit životinja

3. Informacijsko-komunikacijske tehnologije: stupovi ICT-a, nanoelektronika, fotonika, integracije tehnologije u osobnu i kuć-nu okolinu, sadržaj ICT-a

4. Nanoznanosti, nanotehnologije, novi materijali i nove tehnologije proizvodnje 5. Energija: vodikove ćelije, stvaranje obnovljive energije, obnovljiva proizvodnja goriva, hlađenje i grijanje, čiste tehnologije ugljena 6. Okoliš (uključujući klimatske promjene): očuvanje i održivo upravljanje prirodnim resursima i resursima koje je stvorio čo-

vjek; evolucija morskog ekosustava 7. Promet (uključujući aeronautiku) 8. Socio-ekonornske i društvene znanosti 9. Sigurnost l O. Istraživanje svemira

Kroz sva područja protežu se horizontalne terne: zadovoljavanje potreba koje se tek pojavljuju; međunarodna suradnja s trećim zemljama; sudjelovanje malih i srednjih poduzeća

PARTNERSTVA: Neophodna za učestvovanje u ovom programu. Broj potrebnih partnera i njihova geografska rasprostranjenost ovise o šerni koja se prijavljuje, ali obično je uvjet učestvovanje bar 3 partnera iz 2 različite zemlje. Jedan od partnera je koordinator i on komunicira s Europskom komisijom.

IZNOSI SU FINANSIRANJA l UVJETI Iznosi sufinansiranja su različiti, ovisno o temL Uvjeti sufinanciranja EK-a su također različiti ovisno o vrsti projekta .. Obično izno­se između 50 i l 00%. Natječaji se raspisuju jednom do dva puta godišnje u skladu s radnim programom svake pojedine teme. Uz raspisani natječaj se uvijek nalazi i vodič za aplikante (Guide for applicants) u kojem su objašnjeni svi uvjetL Na natječaje se prijavljuje elektronskim putem preko cord isa. BiH: Punopravno sudjelovanje.

Web: http:/ /cordis.eurpa .. eu/fp7 /home_en.html

Kontakt u BiH: http://www.ncp-fp.ba/ba/sistemipodrske.htrnl#, e-mail: info@ncp-fp.ba

ifJ Revicon 115

EU FONDOVI

FP 7 -IDEJ (FP 7 -IDEAS)

Program pokriva projekte istraživačkih timova okupljenih oko voditelja u novim pc.dručjima svih znanosti i inženjerstva

Ukupni budžet 2007.-2013.

7,510 milijarde €

OSNOVNE KARAKTERISTIKE: velika konkurencija projekata; nisu potrebna partnerstva;

Korisničke organizacije: istraživački centri univerziteti

potrebne su prepoznatljive reference u pojedinom istraživačkom području za voditelja istraživačkih timova

CILJ: • proširiti osnovno znanje na 'rubu znanosti' u novim područjima, stoga istraživanja ne moraju biti komercijalno usmjerena

TIPOVI FINANCIRANJA: 2 tipa financiranja:

ERC početnički grant (ERC Starting Grant) - prijedlog istraživačkog projekta u pionirskim područjima bilo koje znanosti ili u inžinjerstvu; - voditelj istraživačkog tima (glavni istraživač) mora imati obranjen doktorat između 2 i 1 O godina od trenutka objave

natječaja; njegovo/njezino državljanstvo nevažno; istraživačka organizacija mora biti javno ili privatno istraživačko tijelo u zemljama članicama EU ili članicama FP 7

ERC napredni grant (ERC Advanced Grant) - prijedlog istraživačkog projekta u pionirskim područjima bilo koje znanosti ili u inžinjerstvu; - voditelj istraživačkog tima (glavni istraživač) mora biti znanstveno nezavisan i u bliskoj prošlosti biti jedan od lidera u

svom području istraživanja; njegova/njezina nacionalnost nevažna - istraživačka organizacija mora biti javno ili privatno istraživačko tijelo u zemljama članicama EU ili članicama FP 7

UPRAVLJANJE PROGRAMOM: Programom upravlja specijalno osnovano Europsko istraživačko vijeće (European Research Council) koje objavljuje natječaje i bira korisnike grantova u skladu sa setom kriterija koji su razvili.

PARTNERSTVA: Nisu potrebna i obično ih nema.

IZNOSI SUFINANSIRANJA l UVJETI: Iznos granta ovisi o tipu granta. Za ERC početnički grant iznos je do 2 miL € (prosječna veličina do 1,5 miL), trajanje granta do 5 godina, natječaji se raspisuju jednom godišnje, svake godine u srpnju. Za ERC napredni grant iznos do 3,5 miL € (prosječan iznos do 2, 5 miL); trajanje granta do 5 godina; natječaji se raspisuju u jesen

Bosna i Hercegovina punopravno učestvuje u programu.

Web: www.erceuropa.eu, http:/ /cordis.eurpa.eu/fp7 /home_en.html;

Kontakt u BiH: http://www.ncp-fp.ba/ba/sisternipodrske.html#; e-mail: info@ncp-fp.ba

116 © Revicon

.....--

FP -LJUDI (FP 7 -PEOPLE)

Program podržava mobilnost istraživača i razvoj njihovih karijera

Ukupnibudžet2007. 2013.

4,75 milijardi €

CILJEVI:

Korisničke organizacije: istraživački centri univerziteti kompanije mala i srednja poduzeća

Kvantitativno i kvalitativno ojačati ljudske potencijale u istraživanju i tehnološkom razvoju u Evropi pomoću: stimuliranja ljudi da postanu istraživači; ohrabrivanja europskih istraživača da ostanu u Evropi i privlačenja istraživača iz cijelog svijeta u Evropu.

OSNOVNE KARAKTERISTIKE: • dio programa namijenjen pojedincima/kama; • nastavak Marie Curie mreža i aktivnosti iz FP 6;

EU FONDOVI

• osigurava razvoj karijera istraživača/ica tijekom cijelog istraživačkog vijeka pomažući im da izgrade i/ili unaprijede istraži­vačke vještine i kompentencije

AKTIVNOSTI PRIHVATLJIVE ZA FINANCIRANJE: treninzi za istraživače na početku karijere- Marie Curie mreže partnerstva industrije i znanstveno-istraživačke zajednice sufinanciranje regionalnih, nacionalnih i međunarodnih programa za mobilnost istraživača unutar europske stipendije internacionalne stipendije, različiti oblici međunarodne suradnje, grantovi za reintegraciju europskih znanstvenika koji se vraćaju u Evropu; Marie Curie nagrade

IZNOSI SU FINANSIRANJA l UVJETI

Veličina individualnih stipendija ovisi o troškovima u zemlji boravka. Natječaji se objavljuju jednom godišnje za različite aktivnosti. Zainteresirani trebaju prvo kontaktirati nacionalnu kontakt točku.

Stipendije se dodjeljuju prema iskustvu istraživača.

BiH: Punopravno sudjelovanje.

Web: http:/ /cordis.eurpa.eu/fp7 /home_en.html

Kontakt u BiH: http://www.ncp-fp.ba/ba/sistemipodrske.html#; e-mail: info@ncp-fp.ba

© Revicon 117

EU FONDOVI

Ukupni budžet 2007.- 2013.

1 ilija

(FP 7 - CAPACITIES)

Korisničke organizacije: istraživački centri univerziteti kompanija mala i srednja poduzeća lokalna uprava i samouprava državna uprava i samouprava

CILJEVI: osigurati najbolju upotrebu i razvoj istraživačke infrastrukture; ojačati inovativne kapacitete malih i srednjih poduzeća i njihove sposobnosti da profitiraju od istraživanja; podupirati razvoj istraživačkih klastera; pomoći približavanje znanosti i društva kako bi se znanost i tehnologija harmonično integrirale u društvo; podupiranje međunarodne suradnje

TIPOVI FINANSIRANJA l PROJEKTI POGODNI ZA FINANCIRANJE: 1. Istraživačka infrastruktura

optimiziranje upotrebe postojeće infrastrukture partnerstvima različitih istraživačkih centara i institucija; podupiranje razvoja nove istraživačke infrastrukture u fazi pripreme gradnje i same izgradnje ako je nužno potrebno podupiruće mjere za novonastale potrebe (analize, javne politike)

2. Istraživanja za mala i srednja poduzeća istraživanja koja naruče MSP-i ili njihove organizacije, a provode ih istraživački centri

3. Regije znanja analiza, razvoj i provedba planiranih istraživačkih aktivnosti mentori ranje regija s manjim istraživačkim potencijalom inicijative za poboljšanje integracije istraživača i institucija u regionalne ekonomije sudjelovanjem u klasterima

4. Istraživački potencijali razmjena znanja i iskustava međunarodnom razmjenom stručnjaka iz odabranih regionalnih centara prenos znanja i iskustava u manje razvijene regije regrutiranjem iskusnih stručnjaka nabavka opreme i razvoj materijalnih uvjeta u manje razvijenim regijama organizacija radionica, konferencija i seminara potrebnih za transfer znanja promoviranje istraživačkih centara iz manje razvijenih regija evaluacija istraživačkih centara u manje razvijenim regijama

5. Znanost u društvu poticanje dijaloga o politikama istraživanja analize položaja žena i mladih u znanosti treninzi za medijsko promoviranje znanosti uključivanje društva u dijalog vezan uz političke, socijalne i etičke posljedice primjene znanosti

6. SUFINANSIRANJA koherentnom razvoju istraživačkih javnih politika monitoriranje i analiza javnih politika za istraživanje i industrijskih strategija jačanje koordinacije istraživačkih politika

7. Horizontalne aktivnosti za podupiranje međunarodne suradnje

PARTNERSTVA Neophodna za većinu projekata.

IZNOSI SU FINANSIRANJA l UVJETI Ovisno o tipu finanSiranja natječaji se objavljuju jednom do tri puta godišnje. Udio sufinansiranja ovisi o statusu koordinatora projekta te o tipu projekta (od 50% do 1 OO%)

Više informacija dostupno na cord isu ili na web stranicama nacionalne kontaktne točke.

BiH punopravno učestvuje u ovom programu.

Web: http://cordis.eurpa.eu/fp 7/home_en html

Kontakt u BiH: http://www.ncp-fp.ba/ba/sistemipodrske.html#;, e-mail: info@ncp-fp .. ba

118 © Revicon

Ukupni budžet 2009.- 2013.

3 iliju

CILJEVI:

(CUSTOMS 2013)

Korisničke organizacije: carine i carinski službenici udruženja, komore državna uprava

EU FONDOVI

omogućiti da se carinsko poslovanje uskladi sa potrebama zajedničkog tržišta, uključujući sigurnost lanca opskrbe, olakša­vanje trgovine, kao i pružanje podrške gospodarskom rastu i stvaranju novih radnih mjesta učinkovita interakcija i izvršenje zadataka carinskih službi zemalja članica do te mjere da djeluju kao jedinstvena carinska služba, osiguravajući kontrolu s jednakim rezultatima na svakoj točki carinskog teritorija Zajednice, kao i podršku zakonitim poslovnim aktivnostima omogućiti neophodnu zaštitu financijskih interesa Zajednice jačanje zaštite i sigurnosti pripremiti zemlje kandidate za pristupanje, što uključuje razmjenu iskustava i znanja s carinskim službama zemalja članica

TIPOVI PROJEKATA: razvoj informacijsko-komunikacijskih sistema elektroničke razmjene podataka benchmarking (usporedna analiza) seminari i radionice projektne i upravljačke grupe radne posjete obuka aktivnosti nadzora bilo koje druge aktivnosti neophodne za realizaciju ciljeva programa

IZNOSI SU FINANSIRANJA l UVJETI:

Program pokriva troškove nabavke, razvoja i instalacije sustava za razmjenu informacija" Prijave se podnose nacionalnim carinskim upravama tijekom cijele godine" Edukacijske aktivnosti se odvijaju u suradnji nacionalnih carinskih uprava i EK-a"

Bosna i Hercegovina punopravno sudjeluje u ovom programu"

Web: http:/ l ec. euro pa "eu/taxation_ customs/customs/ co o per ati o n_prog ram m es/ cu stom s _200 7 /i n d ex_ en .. h tm

Kontakt u BiH: http://www.deLgov.ba; www.delbih.ec.europa.eu

© Revicon 119

EU FONDOVI

ERASMUS MUNDUS program za saradnju i mobilnost u području visokog školstva namijenjen

suradnji zemalja članica EU-a s trećim zemljama

Ukupni budžet 2009.- 2013.

930 milijuna €

Korisničke organizacije: univerziteti istraživački centri O CD-i

CILJEVI: povećanje kvalitete europskog visokog obrazovanja; promocija EU-a kao centra izvrsnosti u obrazovanju po cijelom svijetu; promocija interkulturalnog razumijevanja suradnjom s trećim zemljama kao i razvoj trećih zemalja u području visokog obra­zovanja

STRUKTURA PROGRAMA: Erasmus Mundus pruža podršku: • visokoškolskim ustanovama koje žele provesti zajedničke programe na postdiplomskom stupnju ili ostvariti

međuinstitucionalnu suradnju i partnerstvo između univerziteti iz EU-a i trećih zemalja; • studentima, istraživačima i nastavnom osoblju koji žele studirati/istaživati/podučavati u kontekstu zajedničkih pro­

grama ili partnerstva visokoškolskih ustanova • bilo kojoj organizacij aktivnoj u području visokog obrazovanja koja razvija projekte povećanja atraktivnosti, pro­

fila, vidljivosti i imidža europskog visokog školstva u svijetu

TIPOVI PROJEKATA: Projekti tipa l

grantovi za visokokvalitetne zajedničke magistarske studije (projekti l A) i doktorske studije (projekti l B) koje provode kon­zorciji visokoškolskih ustanova iz zemalja članica i trećih zemalja. stipendije za studente, magistarske i doktorske kandidate iz EU-a i trećih zemalja koji sudjeluju na zajedničkim magistarskim i doktorskim programima kratke stipendije za nastavno i istraživačko osoblje iz trećih zemalja i EU-a kako bi mogli istraživati ili podučavati u zajednič­kim magistarskim programima

Projekti tipa 2 • grantovi za uspostavljanje suradničkog partnerstva između europskih visokoškolskih ustanova i ustanova iz ciljanih trećih

zemalja kako bi se organizirala i provela strukturirana mobilnosti izemđu EU-a i partnera iz trećih zemalja stipendije različite dužine trajanja ovisno o prioritetima treće zemlje za studente, istraživače, nastavno osoblje ....

Projekti tipa 3 projekti vezani uz međunarodne dimenzije svih aspekata visokog obrazovanja kao što je promocija, dostupnost, osiguranje kvalitete, prepoznavanje programa, međusobno priznavanje kvalifikacija, razvoj programa, mobilnost

IZNOSI SU FINANSIRANJA l UVJETI: Natječaji se raspisuju jednom godišnje s dva roka prijave koji završava u proljeće. U projektima tipa l i 2 dodjeljuje se fiksni iznos novca; u projektima tipa 3 sufinanciranje do 75% ukupno prihvatljivih troškova.

PARTNERSTVA Projekti tipa l -konzorcij od bar 3 univerziteti iz EU-a, poželjno i netko iz treće zemlje Projekti tipa 2 - konzorcij od bar 5 ustanova iz 3 različite zemlje EU-a te ustanove iz trećih zemalja koje su na listi za pojedini natječaj

Projekti tipa 3- bar 3 organizacije iz EU-a i 2 iz trećih zemalja u partnerstvu Za sudjelovanje u programu visokoškolske ustanove moraju potpisati Erasmus Mundus povelju.

BiH može sudjelovatu u pojedinim natječajima.

Web: http://eacea.ec.europa.eu/erasmus mundus/programme/about erasmus mundus en.php

Kontakt u BiH: http://www.dei.gov.ba; www.delbih.ec.europa.eu

120 © Revicon

M

Ukupni budžet:

885 miliona €

CILJ:

Dl U KCUI Youth in Action

2007.-2013.

Korisničke organizacije: - Organizacije civilnog društva - Edukacijski centri

Lokalna i regionalna uprava Agencije, komore

EU FONDOVI

Osnovni cilj programa je da podstiče uzajamno razumijevanje i neformalno obrazovanje mladih iz različitih zemalja i doprinosi jačanju saradnje na evropskom nivou. Program podržava aktivnosti koje među mladima razvijaju osjećanje lične odgovornosti, inicijativnost, toleranciju, solidarnost i podstiču ih da aktivno učestvuju u procesima na lokalnom, regionalnom i evropskom nivou. Program je namijenjen mladima između 15 i 28 godina, ali su neke aktivnosti otvorene i za one između 13 i 30 godina. Aktivnosti koje podržava program MLADI U AKCIJI dijele se na pet akcija: Akcija 1 Mladi za Evropu Akcija 2- Evropska volonterska služba Akcija 3- Mladi u svijetu Akcija 4- Sistemi podrške mladih Akcija S- Podrška evropskoj saradnji u području života mladih

BiH ima pravo na učešće samo u sljedećim akcijama: Akcija 2- Evropska volonterska služba Akcija 3 Mladi u svijetu- razmjena, obuka i umrežavanje mladih.

Akcija 2- Evropska volonterska služba Evropska volonterska služba (EVS) podržava međunarodnu volontersku službu mladih. Teži ka razvoju solidarnosti i prornovi­sanju tolerancije među mladima, prvenstveno jačanju socijalne kohezije u Evropskoj uniji. Promoviše aktivno građansko učešće i jača međusobno razumijevanje mladih. Ciljevi: - podršku učešća mladih u različitim oblicima volonterski h aktivnosti, i u okviru i izvan Evropske unije; - pružanju prilike mladima da izraze svoje lično opredjeljenje kroz volonterske aktivnosti na evropskom i međunarodnom

nivou; - angažovanje mladih u akcijama kroz koje se njeguje solidarnost između građana Evropske unije; - uključivanje mladih volontera u neprofitnu neplaćenu aktivnost u interesu građana u zemlji u kojoj ne žive. - U jednoj aktivnosti može učestvovati najviše 1 OO volontera.

Akcija 3 -Mladi u svijetu Mladi u svijetu je akcija koja irna za cilj promovisanje razmjene i saradnje iz oblasti neformalnog i obrazovanja mladih sa drugim regijama u svijetu. Ova akcija pruža podršku projektima kojima su obuhvaćeni mladi i organizacije iz takozvanih "partnerskih zemalja'; termin koji identifikuje sve zemlje koje se mogu uključiti u program Mladi u akciji, ali koje nisu definisane kao "pro­gramske zemlje" Ciljevi ove akcije su: - doprinos miru i stabilnosti na granicama proširene EU i izvan nje, putem obogaćivanja međukulturalnog dijaloga, uzaja­

mnog razumijevanja i tolerancije među ljudima. - doprinos jačanju demokratije i civilnog društva putem omogućavanja integracije i aktivnog učestvovanja mladih, te ohra­

brivanjem razvoja omladinskih struktura.

Iznos sufinansiranja zavisi od tipa akcije. Natječaj se objavljuje tri puta godišnje.

Web: http://eceuropa .. eu/youth/youth-policies/doc1687 _en.htm

Kontakt u BiH: http://www.dei.gov ba; www.delbih.ec.europa.eu/

© Revicon 121

EU FONDOVI

{COMPETITIVENESS AND INNOVATION PROGRAMME- Cl P)

Ukupni budžet 2007.- 201.3.

CILJ:

! Korisničke organizacije: istraživački centri kompanije mala i srednja poduzeća agencije, komore, OCD-i lokalna samouprava državna uprava banke, investicijski fondovi

pomoći razvoju kapaciteta poduzetništva i industrije s naglaskom na rastu i inovaciji uz pojačano korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije, tehnologije za zaštitu okoliša i izvora održive i obnovljive energije

OSNOVNE KARAKTERISTIKE: usmjeren održivom razvoju malog i srednjeg poduzetništva usklađen s politikom zaštite okoliša i korištenjem obnovljivih izvora energije olakšava pristup financijskim oblicima pomoći i osigurava učenje na primjerima najbolje prakse

STRUKTURA: Cl P se sastoi od 3 stupa koji uključuju 9 programa. 1. STUP- POTICANJE PODUZETNIŠTVA l INOVACIJA {ENTREPRENEURSHIP AND INNOVATION)- El P

osiguravanje pristupa financijskoj pomoći malom i srednjem poduzetništvu (pogotovo za početnu fazu i fazu razvoja poduzeća) te pomoći tvrtkama da pronađu put na jedinstveno EU tržište

Programi unutar 1. stupa: 1 Pristup financiranju malim i srednjim tvrtkama kroz 'financijske instrumente EU-a' 2. 'Enterprise Europe Network' 3. SUFINANSIRANJA inicijativama za poticanje poduzetništva i inovacija 4. Ekoinovacije S. SU FINANSIRANJA donošenju politika

2. STUP- INFORMACIJSKE l KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE U EUROPI- l CT projekti koji omogućavaju jednak pristup informacijskom prostoru u smislu sigurnosti, većeg kapaciteta i infrastrukturne podrške

3. STUP- INTELIGENTNA ENERGIJA EUROPE {INTELLIGENT ENERGY EUROPE) -lEE projekti na području nove i obnovljive energije te projekti unapređenja energetske učinkovitosti u industriji i građevinarstvu, korištenju energetskih proizvoda, te projekte vezane uz zakonske propise koji reguliraju to područje, projekti usmjereni na promociju izvora obnovljive energije i njezinu diverzifikaciju te diverzifikaciju goriva i energetsku učinkovitost u transportu

Programi unutar 3. stupa: 1 SAVE 2. ALTN ER Ill 3. STEER 4. Integrirane aktivnosti

IZNOSI SUFINANSIRANJA l UVJETI U svim programima mora postojati partnerstvo, a partneri moraju biti iz različitih zemalja Veličina granta i iznos sufinansiranja ovisi o pojedinom programu. Tijekom godine svaki program objavljuje natječaje u skladu sa svojim godišnjim programom rada u kojem su prioriteti za tekuću godinu

BiH: Punopravno sudjelovanje u programu Cl P se očekuje

Web: http:/ l eceuropa.eu/ ci p/

Kontakt u BiH: www.een.ba

122 ©Revi con

Ukupni budžet 2007.- 2013.

il.

OSNOVNE KARAKTERISTIKE:

{C!P ECO iNNOVATION)

inovacije u malim i

Korisničke organizacije: kompanije mala i srednja poduzeća

usmjeren održivom razvoju malog i srednjeg poduzetništva sufinansiranja inicijativama, klasterima, mrežama inovatora, javno-privatnim inovativnim partnerstvima sufinansiranja prihvaćanju inovativnih, već razvijenih tehnologija i koncepata te njihovo plasiranje na tržište sufinansiranja tehnologijama koje čuvaju okoliš i eko-inovativnim aktivnostima sufinansiranja eko dizajnu usluga, proizvoda i procesa

PODRUČJA: recikliranje materijala građevinarstvo (prvenstveno materijali ili tehnologije koje se primjenjuju u izgradnji zgrada) prehrana i industrija pića zeleno poslovanje {certificiranje i označavanje proizvoda i usluga, održivi turizam ... )

PRIMJERI PROJEKATA PRIHVATLJIVIH ZA FINANCIRANJE: projekti moraju biti ekonomski profitabilni i ekološki održivi projekti moraju imati visoku mogućnost prenošenja inovativnih tehnologija koje štite okoliš projekti bi trebali premostiti jaz koji postoji između istraživanja i plasiranja usluga i proizvoda na tržište eko-inovativni pilot projekti i tržišni projekti, usluge i tehnologije koje su razvila mala i srednja poduzeća upravljanje okolišem, eko označavanje proizvoda i eko dizajn

IZNOSI SU FINANSIRANJA l UVJETI Natječaji se objavljuju jednom godišnje, obično u aprilu i traju 90 dana. Iznosi sufinansiranja nemaju ograničenja, ali uobičajeni su između 1 i 3 mil. €. Sufinansiranje 50%.

PARTNERSTVA:

EU FONDOVI

Uvjeti partnerstva mogu varirati od natječaja do natječaja. Ponekad se inzistira na partnerstvima, a ponekad na dodanoj vri­jednosti od europske važnosti. Uvjeti jasno opisani u Vodiču za aplikante. Čak i ako se u natječaju ne traže partnerstva, važno je znati da je preko 80% projekata koji su prihvaćeni napravljeno u partnerstvu partnera iz 2 do 4 zemlje.

BiH: Punopravno sudjelovanje u programu CIP se očekuje.

Web: http:/ /ec eu ropa.eu/ environment/eca-innovation,

Objava natječaja: http:/ l eu ropa.eu/agencies/ executive_agencies/eaci/index_ en. h tm

Kontakt u BiH: www.een.ba

~~ Revicon 123

EU FONDOVI

PROGRAM PODRŠKE JAVNIM POLITIKAMA INfORMACIJSKIH l KOMUNIKACIJSKIH TEHNOLOGIJA

(ICT SUPPORT POLICY PROGRAMME- ICT PSP)

poticanje upotrebe inovativnih informacijsko-komunikacijskih tehnologija

Korisničke organizacije: - istraživački centri - mala i srednja poduzeća

Ukupni budžet 2007.-2013.

- agencije, komore, OCD-i - lokalna samouprava

730 mil. € - državna uprava

CILJ: bolji pristup !CT-u za građane, vlade i poslovni sektor (pogotovo za mala i srednja poduzeća) te najbolja upotreba ICT-a i digitalnih sadržaja prevladavanje prepreka koje sprečavaju razvoj informacijskog društva

• razvitak sveevropskih rješenja za !CT i usluge pogotovo u području javnog interesa

INSTRUMENTI ZA PROVEDBU PROGRAMA (TIPOVI UGOVORA) Pilot A - uspostavljanje informacijskog interoperabilnog servisa u nekoliko zemalja poslije dostupnog svim zemljama članicama

EU-a i pridruženim članicma - tipovi servisa koje treba razviti u propisanim područjima se mijenjaju tijekom godina u skladu s godišnjim Radnim pro-

gramima koji se objavljuju svake godine u januaru - projekti traju do 36 mjeseci, a servis mora biti operabilan najmanje 12 mjeseci Pilot B - poticanje primjene inovativnih usluga od javnog interesa utemeljenih na ICT-u koje se mogu koristiti na nacionalnoj i

regionalnoj razini - otvaranje novih pogodnosti za gospodarstvo i izravnih mogućnosti za mala i srednja poduzeća - područja i tipovi usluga propisani godišnjim Radnim programom koji se objavljuje svake godine u januaru Tematske mreže (eng. Thematic Network) TN - povezivanje relevantnih sudionka i stručnjaka koji podržavaju razvoj informacijskog društva korištenjem ICT-a - radne grupe, radionice, razmjena dobrih iskustava i praksi - rezultati trebaju biti jasno definirani i dostupni javnosti

• Mreža za razmjenu najboljih praksi (eng.Best Practice Network) BPN 2 - promoviranje i prihvaćanje standarda i specifikacija za veću dostupnost i upotrebljivost Europskih digitalnih knjižnica; - specifičan grant za isplanirani projekt

PODRUČJA l TIPOVI PROJEKATA PRIHVATLJIVI H ZA FINANCIRANJE: Pilot projekti i umrežavanje u sljedećim područjima:

l CT za zdravstvo, starenje i uključivanje socijalno isključenih; l CT za niskokarbonsku ekonomiju i pametnu mobilnosti; digitalne knjižnice l CT za bolje javne usluge; multilingvalizam;

• informacije u javnom sektoru

IZNOSI SUFINANSIRANJA l UVJETI Natječaji se raspisuju jednom godišnje (u januaru) i traju do kraja maja u skladu s godišnjim pro gr amo m rada u kojem su prio­riteti za tekuću godinu .. Pilot A projekti: 50 o/o sufinansiranja, 5- l O milijuna €; Pilot B projekti: 50% sufinansiranja, 2- 2,5 milijuna €; Tematske mreže: l OO% sufinansiranja; 300.000 do 500.000 €.

PARTNERSTVA: Pilot A projekti: barem 6 različitih zemalja; ako se za pojedinu zemlju prijavljuje tvrtka mora imati potvrdu nadležnog državnog tijela da podržava projekt Pilot B projekti: u konzorciju barem 4 zemlje Tematske mreže: najmanje 7 zemalja u mreži

Kontakt u EK: l CT PSP Secretariat, European Commission- Directorate-General information Society and Media, e-mail: infso-ict-psp@ec.europa.eu, tel: +32 2 29 68596, fax: +32 2 29 68388

Kontakt u BiH: www.een.ba

124 © Revicon

EU FONDOVI

CIP - INTELIGENTNA ERGUA EVROPE (Cl P -INTELLIGENT ENERGY EUROPE)

projekti za novu i obnovljivu energiju te unapređenje energetske učinkovitosti

Ukupni budžet 2007.-2013. Korisničke organizacije:

730 milijuna € - bilo koja privatna ili javna pravna osoba iz prihvatljivi h zemalja

CILJEVI: povećanje energetske učinkovitosti te racionalno korištenje izvora energije promoviranje novih i obnovljivih izvora energije i poticanje diverzifikacije energetskih izvora promoviranje energetske učinkovitosti i korištenje novih i obnovljivih izvora energije u transportu

STRUKTURA: 1.SAVE

unapređenje energetske učinkovitosti i promoviranje racionalnog korištenja energije u građevinarstvu i industriji prioriteti: energetski učinkovite zgrade, industrijska izvrsnost u energiji ne financiraju se energetski učinkoviti proizvodi

2. ALTN ER promoviranje korištenja novih i obnovljivih izvora energije za proizvodnju električne i toplinske energije prioriteti: struja iz obnovljivih izvora energije, grijanje/hlađenje iz obnovljivih izvora, kućanske i ostale aplikacije užih raz­mjera, biogoriva

3.STEER promoviranje učinkovitijeg korištenja energije te primjena novih i obnovljivih goriva u prometu prioriteti: alternativna goriva i čista vozila energetski učinkovit promet

4. INTEGRIRANE AKTIVOSTI osnivanje lokalnih i regionalnih energetskih agencija (dovoljno jedno tijelo lokalne ili regionalne uprave) europsko umrežavanje za lokalne projekte inicijativa bio-biznis (bioenergija) inicijativa energetskih usluga edukacija na području inteligentne energije inicijative vezane uz standardizaciju proizvoda

• inicijativa kombiniranja toplinske i električne energije

PROJEKTI POGODNI ZA FINANCIRANJE: izgradnja kapaciteta izgradnja i širenje znanja, vještina i metoda

• razmjena iskustava razvoj i analiza tržišta utjecaj na javne politike podizanje svijesti i pružanje informacija obrazovanje i trening

Ne finansiraju se investicije u opremu, demonstracijski projekti, tehnička istraživanja i razvojni projekti o energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije.

IZNOSI SUFINANSIRANJA l UVJETI: Svake godine se objavljuje natječaj u proljeće i traje do juna tekuće godine. Natječaj se raspisuje u skladu s prioritetima iz Rad­nog plana. Sufinansiranje do 75%, a veličina granta je između 0,5 i 2,5 milijuna €. Trajanje projekta je maksimalno 36 mjeseci. Prijava je elektronska.

BiH: Punopravno sudjelovanje u programu Cl P se očekuje.

Web: http:/ /ec.europa.eu/energy/i ntelligent/

Kontakt u BiH: www.een.ba

© Revicon 125

EU FONDOVI

Ukupni budžet 2007.-2013.

CULTURE (2007- 2013)

transnacionalne kulturne

Korisničke organizacije: Centri za edukaciju Udruženja Lokalna i regionalna samouprava Državne uprave Mala i srednja preduzeća Istraživački centri

CILJ: Unapređenje transnacionalne mobilnosti djelatnika u sektoru kulture Podsticanje transnacional nog kretanja kulturnih i umjetničkih djela Podsticanje interkulturalnog dijaloga

PRIHVATLJIVI TIPOVI PROJEKATA ZA FINANSIRANJE U 3 PROGRAMA: l. Podrška projektima iz kulture

višegodišnji projekti saradnje najmanje šest partnera iz šest različitih zemalja (maksimalna dužina trajanja projekta 5 godina) podrška sektorskoj i međusektorskoj kulturnoj saradnji najmanje tri kulturne institucije u tri različite zemlje Posebni projekti (sufinasiranje EU maksimalno 60%)

2. Podrška evrpskim organizacijama u oblasti kulture podrška aktivnim tijelima na evropskom nivou u oblasti kulture pokrivanjem njihovih operativnih troškova u cilju pro­mocije ciljeva programa

3. Podrška analizi, prikupljanju i širenju informacija Standardni cilj je prikupljanje podataka o evoluciji kulturne saradnje i razvoju web alata za razmjenu dobrih praksi.

IZNOSI SUFINANSIRANJA l USLOVI: Javni pozivi se raspisuju jednom godišnje, tokom ljetnog perioda. Sufinansiranje za projekte je do 50%.

BiH: planira se punopravno sudjelovanje od 2011

Web: http:/ l eceuropa.eu/ cu lt u re/index_ en.htm

126 © Revicon

(CULTURE 1 SUPPORT FOR EUROPEAN CULTURAL ACTIONS)

Ukupni budžet 2007.-2013.

280

Korisničke organizacije: Centri za edukaciju Udruženja Lokalna i regionalna samouprava Državne uprave Mala i srednja preduzeća Istraživački centri

EU FONDOVI

Projekti se mogu usredotočiti na jedan kulturni sektor ili mogu biti međusektorski, to jest ujedi njavati razlićite sektore (naprimjer: nasljeđe, fotografiju, muziku, folklor, itd)

PRIHVATlJIVI TIPOVI PROJEKATA ZA FINANSIRANJE: 4. višegodišnji projekti saradnje (veliki projekti; traju 3 do 5 godina)

ovi projekti pokrivaju održivu i struktuiranu kulturnu saradnju koja donosi novi kvalitet i ekspertizu rukovoditeljima u sektoru kulture u cijeloj Evropi, bilo da se tek pokreću ili geografski šire s ciljem uspostavljanja održive strukture i dose­zanja finansijske autonomije. prioritet imaju projekti koji pokrivaju sve ciljeve programa projekt mora provoditi bar šest partnera iz šest različitih zemalja, svi moraju potpisati ugovor o saradnji

5. podrška sektorskoj i međusektorskoj kulturnoj saradnji (manji projekti; trajanje od jedne do dvije godine) pokrivaju podršku sektorskim ili međusektorskim projektima manjeg obima prioritet imaju inovativni i kreativni projekti projekti koji istražuju mogućnosti saradnje s ciljem daljeg dugoročnog razvijanja bit će posebno podsticani

6. Posebni projekti Veliki projekti koji imaju veliki značaj za narode Evrope i pomažu im da razviju osjećaj pripadnosti istoj zajednici, podsti­ču svijest o kulturnoj različitosti i doprinose razvoju interkulturalnog i međunarodnog dijaloga (npL Metropola Evrope, uručenje nagrada) program je otvoren za sudjelovanje neaudiovizuelnih kulturnih industrija, pogotovu malenih kulturnih preduzeća kada ne stiču profit projektom.

IZNOSI SU FINANSIRANJA l USLOVI: Javni pozivi se raspisuju jednom godišnje s nekoliko različitih rokova zavisno o tipu aktivnosti. Sufinansiranje za projekte je do 50%. Maksimalan iznos za višegodišnje projekte saradnje je 500.000 € godišnje za sve aktivno­sti; između 50.000 i 200.000 € za mjere za podsticanje saradnje.

BiH: planira se punopravno sudjelovanje od 2011.

Web: http:/ /ec.eu ropa.eu/ culture/our-program mes-and-actions/doc42 7 _en .. htm

Kontakt u BiH: http://www.dei.gov.ba; www.delbih.ec.europa.eu/

© Revicon 127

l

l ll

EU FONDOVI

KULTURA2 PODRŠKA EVROPSKIM ORGANIZACIJAMA

IZ OBLASTI KULTU (CULTURE 2 SUPPORT FOR EUROPEAN CULTURAL ORGANISATIONS)

Korisničke organizacije: - Organizacije civilnog društva

Ukupni budžet 2007.-2013.

- Agencije Komore

40 miliona €

Projekti se mogu usredotočiti na jedan kulturni sektor ili mogu biti međusektorski, to jest ujedi njavati različite sektore (naprim­jer: nasljeđe, fotografiju, muziku, folklor, itd.)

CILJEVI: Unapređenje transnacionalne pokretljivosti sudionika u oblasti kulture Podsticanje transnacionalne pokretljivosti kulturnih i umjetničkih djela Podsticanje interkulturalnog dijaloga

PRIHVATLJIVI TIPOVI PROJEKATA ZA FINANSIRANJE: Sufinansiraju se tijela koja rade u području kulturne saradnje, na jedan ili više sljedećih načina:

Osiguravaju predstavljanje na nivou Zajednice Prikupljaju ili šire informacije koje olakšavaju transevropsku kulturnu saradnju Sudjeluju u projektima kulturne saradnje ili djeluju kao ambasadori evropske kulture

Neophodno je da sva tijela imaju evropsku dimenziju, tj. da djeluju na nivou EU sama ili u različitim udruženjima, i to tako da njihova članska struktura i aktivnosti imaju potencijal na nivou cijele EU ili u bar sedam evropskih zemalja.

IZNOSI SUFINANSIRANJA l USLOVI: Javni pozivi se raspisuju jednom godišnje tokom ljeta. Sufinansiranje za projekte je do 80% prihvatljivih troškova. Više detalja u dokumentaciji Javnog poziva.

BiH: planira se punopravno sudjelovanje od 2011.

Web: http:/ l eceuropa.eu/cultu re/ou r-p rog rammes-and-actions/doc423_en.htrn

Kontakt u BiH: http://www.dei.gov.ba; www.delbih.eceuropa.eu/

128 © Revicon

EU FONDOVI

KULTU 3 PODRŠKA ANALIZI, PRI KU LJANJU l

(CULTURE 3 SUPPORT FOR ANALYSES, COLLECTION AND DISSEMINATION)

Ukupni budžet 2007.-2013.

20 miliona€

Korisničke organizacije: Edukacijske organizacije Udruženja Lokalne i regionalne vlasti Državne uprave Mala i srednja preduzeća Istraživački centri

Ovim programom Kulture finansiraju se aktivnosti potrebne za provođenje programa, posebno analiza, prikupljanje i širenje infor­macija kao i poboljšanje rezultata projekata u oblasti kulturne saradnje.

PRIHVATLJIVI TIPOVI PROJEKATA ZA FINANSIRANJE: 1. Podrška kontakt punktovima (tačkama) programa Kulture kako bi:

promovisale program olakšale pristup informacijama o programu i podsticale sudjelovanje u aktivnostima što većeg broja profesionalaca i tijela aktivnih u oblasti kulture osiguravale uspješnu vezu između nacionalno tinansiranih programa i programa tinansiranih iz sredstava EU te pružale informacije o ostalim programima Zajednice iz kojih se mogu tinansirati projekti iz oblasti kulture

2. Podrška analizi kulturne saradnje implementacija studija i analiza u području evropske kulturne saradnje i razvoja javnih politika iz oblasti kulture studije i analize koje doprinose povećanju znanja o transevropskoj saradnji projekti koji za cilj imaju prikupljati statističke podatke i analizirati ih

3.. Podrška prikupljanju i širenju informacija u cilju maksimiziranja uticaja projekata iz oblasti kulturne saradnje- mreža razvoj internet alata namijenjenih profesionalcima iz oblasti kulture

Svaka mreža mora uključivati bar tri različite institucije iz tri različite zemlje.

IZNOSI SUFINANSIRANJA l USLOVI: Tokom godine objavi se nekoliko javnih poziva i tendera za usluge. Rokovi su između septembra i novembra. Sutinansiranje za period od 12 do 24 mjeseca, ne može pokrivati više od 50% ukupnih troškova projekta.

BiH: planira se punopravno sudjelovanje od 2011.

Web: http:/ /ec.europa.eu/cu lt ure/our-program mes-a nd-actions/docSOS _ en.htm

Kontakt u BiH: http://www.dei.gov.ba; www.delbih.ec.europa.eu/

© Revicon 129

(EUROPE FOR CITIZENS}

2007-2013

Korisnici:

Budžet:

215 miliona eura

DETALJI PROGRAMA

Lokalna i regionalna samouprava NVO sektor Univerziteti Asocijacije Agencije, komore l str aživački centri

Posebna pažnja je data stvaranju bližih veza između građana zemalja članica EU koje su nedavno pristupile EU.

Program poklanja posebnu pažnju projektima čiji je cilj razvoj bližih veza između građana iz zemalja članica koje su nedavno pristupile EU.

CILJEVI: stvoriti evropski identitet zasnovan na prepoznatljivim zajedničkim vrijednostima, istoriji i kulturi Razviti osjećaj pripadnosti EU Povećati međusobno razumijevanje između građana EU poštujući i kulturne različitosti i pridonijeti interkulturnom dijalogu Ohrabriti integraciju građana i organizacija civilnog društva iz svih zemalja članica

FINANSIRANJE PROJEKATA odvija se kroz 4. glavne Akcije: 1. -Aktivni građani za Evropu (45% programskog budžeta)

Bratimljenje gradova Projekti građana i mjere podrške

2. -Aktivno civilno društvo (1 0% programskog budžeta) Strukturalna podrška organizacijama koje istražuju evropske javne politike (think thank) Strukturalna podrška organizacijama civilnog društva na evropskoj razini Podrška projektima inicirani m od organizacija civilnog društva

3. -Zajedno za Evropu (1 0% programskog budžeta) Veoma važni događaji Studije Alati za širenje informacija

4. -Aktivno evropsko sjećanje (4% programskog budžeta) čuvanje glavnih lokacija i arhiva povezanih s deportacijom i komemoracijom žrtava

Zemlje kandidati, pridružene zemlje (EEA) i zemlje Zapadnog Balkana mogu sudjelovati na osnovu Ugovora koji određuje nji­hovu participaciju u ovom programu.

Podrška projektima (maximum 60% proračuna). Strukturna podrška za evropske organizacije (dodatni troškovi) max. 80%. Pozivi/Natječaji se objavljuju jednom godišnje i mogu biti pokrenuti odvojeno, za svaku aktivnost posebno. BiH: planira punopravno učestvovanje u programu u narednom periodu.

Web: eacea.ec.europa.eu/citizenship/index_en.htrn

Kontakt u BiH: http://www.deLgov.ba; www.delbih.eceuropa.eu/

130 © Revicon

i građani za Evropu - Brati ljenje EUROPE FOR CITIZENS- Akcija 1.

2007.-2013.

Grant za potporu aktivnosti bratimljenja gradova koja stimulišu aktivno evropsko građanstvo

Godišnji budžet:

12 miliona eura

DETALJI PROGRAMA

Korisnici: Lokalna i regionalna uprava Škole Agencije, komore Asocijacije

EU FONDOVI

Ova Akcija zajedno s "Građanskim projektima" predstavlja prvi dio "EUROPE FOR CITIZENS" programa nazvanog "Aktivni građani za Evropu l"

CILJEVI: Okupljanje građana lokalnih zajednica širom Everope kako bi razmijenili iskustva, mišljenja, vrijednosti, te učili iz prošlosti i gradili budućnost Jačanje novih i postojećih veza između lokalnih vlasti u Evropi Povećanje važnosti doprinosa saradnje i razmjene iskustava između lokalnih vlasti u evropskoj integraciji

FINANSIRANJE PROJEKATA: Jednokratne ili pilot, ili dugoročne aktivnosti koje uključuju ili promoviraju direktnu razmjenu između evropskih građana kroz njihovu participaciju u bratimljenju gradova: sastanci građana, specifične konferencije ili seminari s temom koja je od opšteg interesa sa odgovarajućim publikacijama.

Sastanci građana: organizacija sastanaka između već pobratim ljenih gradova ili onih gradova koji će to tek biti uključivanje opština iz najmanje dvije zemlje od kojih je najmanje jedna članica EU uključuju najmanje 1 O učesnika iz gostujuće opštine u bileteralnirn sastancima i najmanje 5 učesnika iz svake od gostujućih opština u multilateralnim sastancima

Tematsko povezivanje pobratirnljenih gradova tematske konferencije i radionice koje uključuju najmanje tri grada, napravljene unutar okvira pobratirnljenih gradova. Trebaju imati definisan u ciljnu grupu s kojom je odabrana tema povezana (npL lokalna uprava, obrazovni sektor, osobe odgovorne za povezivanje gradova ili internacionalnu saradnju ... ) i uključuje članove društva aktivne u području terne koja se obrađuje (eksperti, lokalne asocijacije, građani i grupe građana koji su direktno povezani s temom, itdJ Trebali bi imenovati prioritete programa. U tom cilju, trebali bi angažovati učesnike u dijalogu na terne koje uključuju, na primjer, implementaciju evropske politike na lokalnom nivou.

Evropska komisija dodjeljuje svake godine Zlatnu zvijezdu pobratim/jenih gradova onima koji su na najbolji način iskoristili grant dobiven prethodne godine za doprinos evropske integracije.

FINANSIRANJE PROJEKTA Iznos: za aktivnost A maksimum 20.000 eura, aktivnost B maksimum 50.000 eura i maksimalno 50% od ukupnog budžeta kada je zahtjev viši od 20.000 eura. Organizacijski i putni troškovi su pokriven L Selekcija: Dva različita poziva objavljuju se tokom ljeta: jedan poziv za seminare s dva roka; jedan poziv za podršku građanskih sastanaka s 5 rokova: novembar, januar, februar, april i jun. Koraci: U nastojanju da se dopre do manjih općina u Evropi, Komisija koristi pojednostavljen sistem za dodjelu grantova za projekte razmjene između građana koji ne prelaze sumu od 20.000 eura.

BiH: planira punopravno učestvovanje u programu u narednom periodu.

Web: eacea.ec.eu ropa .eu/citizens h ip/index_en.htm

Kontakt u BiH: http://www.dei.gov.ba; www.delbih.ec.europa.eu

~~ Revicon 131

EU FONDOVI

PROJEKTI GRAĐANA l MJERE PODRŠKE

Godišnji budžet:

1,5 miliona eura

DETALJI PROGRAMA

EUROPE FOR CITIZENS

- Aktivnost 1. -2007-2013

Korisnici: Istraživački centri Trening centri Lokalna i regionalna uprava Agencije, komore NVO Univerziteti Udruženja

Ova mjera, kao nova u okviru ovog Programa, testira na je kroz pozive za ponude za pilot projekte rađene u aprilu 2006. Zaključci dobiveni iz ovih pilot projekata postavili su bazu za dalje smjernice građanskih projekata u budućnosti.

FINANSIJSKI PRIHVATLJIVE AKTIVNOSTI: • Građanski projekti

Različiti projekti transnacional nog i međusektorskog značaja, koji direktno uključuju građane, mogu biti podržani ovom mje­rom. Ti projekti trebaju okupljati građane s različitim stanovištima koji će zajedno raditi ili debati rati o uobičajenim evropskim temama na loklanom i evropskom nivou. Inovativne metode trebaju omogućiti veću građansku aktivnost.

Mjere podrške Mjere podrške su alati namijenjeni razvoju projekata provedenih pod ovom aktivnošću koji trebaju poboljšati njenu kvalitetu, na primjer; kroz razmjenu najboljih praksi, udruživanja iskustava zainteresovanih i razvijanja novih vještina putem edukacije.

Prema tome, ove mjere trebaju biti provedene bilo kao projekat bratimljena gradova ili građanskih projekata. Trebaju biti pro­vedene od strane stručnjaka, profesionalaca za određenu oblast, posrednih tijela, itd., koji trebaju koristiti djelotvorne alate za poboljšanje kvaliteta projekta.

Evropska komisija će osnovati partnerstvo s relavantnim organizacijama koje će se odabrati kroz otvorene i transparentne pro­cedure. U okviru tih partnerstava trebaju ostati dvije godine i organizacija će primiti nadoknadu od Evropske komisije za davanje podrške.

Zemlje kandidati, pridružene zemlje (EEA) i zemlje Zapadnog Balkana mogu sudjelovati na osnovu Ugovora koji određuje njihovu participaciju u ovom programu.

FINANSIRANJE PROJEKTA Iznos: maksimum 80% od proračuna. Selekcija: Jednom godišnje.

BiH: planira punopravno učestvovanje u programu u narednom periodu.

Web: eacea.ec.europa.eu/citizenship/index_en.htm

Kontakt u BiH: http://www.dei.gov.ba; www.delbih.ec.europa.eu

132 © Revicon

- DIREKTNA PODRŠKA ORGANIZACIJAMA -

Godišnji budžet:

2 miliona eura

DETALJI PROGRAMA

EUROPE FOR CITIZENS

-Akcija 2.-2007-2 013

Korisnici: Lokalna i regionalna uprava Agencije, komore Udruženja

EU FONDOVI

U ovom programu o organizacijama koje će dobiti podršku ne odlučuje se putem klasičnim natječaja, već o organizacijama koje će dobiti podršku odlučuje Evropski parlament.

CILJEVI: Podsticati aktivnosti, debate i razmišljanja o evropskom građanstvu i demokratiji, jednakim vrijednostima, zajedničkoj isto­riji i kulturi u suradnji s organizacijama civilnog društva na evropskom nivou. Jačati instucionalne kapacitete reprezentativnih organizacija koje podržavaju stvarne evropske vrijednosti i daju važne, višestruke efekte Jačanje transevropskih mreža i evropskih asoscijacija

FINANSIRANE: Dodatni troškovi

Ovaj program pokriva tekuće godišnje troškove i aktivnosti za dva tipa organizacija. - organizacije koje se bave istraživanjem evropskih politika (think-tanks) - strukturna podrška za organizacije civilnih društava na evropskom nivou

Odabrane organizacije za EU finansiranje: - The" Groupement d'etudess et recherches Notre Europe"/Grupa za studije i istraživanje Naša Europa - The" Institut fur Europa ische Pol iti k"/ Institut za evropsku politiku - The Platform of European social NGOs/ Platvorma evropskih socijalnih udruženja - The European Movement/ Evropski pokret - The European Council on Refugees and Exiles/ Europsko vijeće za izbjeglice i prognane

PARTNERSTVO: Organizacije trebaju imati ogranke u više zemalja članica ili u svojim redovne aktivnostima blisko surađivati sa organizacijama drugih zemalja članica.

FINANSIRANJE PROJEKTA Iznos: maksimum EU grant 80%, najmanje 20% budžeta potrebno je osigurati iz drugih izvora .. Selekcija: Nepromjenjljiva.

Koraci: Grant bez poziva; zainteresirane organizacije trebaju biti poznate Evopskorn parlamentu, odnosno promovisati se unu­tar ove institucije.

Web: eacea.ec.europa.eu/citizenship/index_en.htrn

Kontakt u BiH: http://www.dei.gov.ba; www.delbih.ec.europa.eu

© Revicon 133

EU FONDOVI

Godišnji budžet:

2,7 mil. eura

EUROPE FOR CITIZENS- Akcija 2.

2007.- 2013.

Korisnici: Lokalna i regionalna uprava NVO Udruženja Istraživački centri

DETALJI PROGRAMA Ovaj program je dio Akcije 20 - EUROPE FOR CITIZENS programa koji nosi naziv "Aktivno civilno društvo u Evropi" On prati različite dijelove "PROGRAMA AKTIVNOG GRAĐANSTVA" koji podupire stalan programski rad tijela u cilju evropskih interesa na polju građanstva"

CILJEVI: Podsticati aktivnosti, debate i razmišljanja o evropskom građanstvu i demokratiji, jednakim vrijednostima, zajedničkoj isto­riji i kulturi kroz saradnju s organizacijama civilnog društva na evropskom nivou. Jačanje institucionalnih kapaciteta reprezentativnih organizacija koje podržavaju stvarne evropske vrijednosti i daju važne višestruke efekte" Jačanje transevropskih mreža i evropskih asocijacija"

PRIORITETNA POLJA: Budućnost EU i njenih osnovnih vrijednosti Aktivno evropsko građanstvo, učestvovanje i demokratija u Evropi lnterkulturalni dijalog Uticaj evropskih politika na društvo Dobrobit ljudi u Evropi, zaposlenost, socijalna kohezija i održivi razvoj

FINANSIRANJE PROJEKATA (mjere 1 i 2 akcije 2) Operativne podrške troškova potrebnih za redovne i trajne aktivnosti dva tipa organizacija:

l. Istraživačke organizacije evropskih javnih politika koje doprinose: omogućavanju protoka novih ideja i razmišljanja o evropskim temama omogućavanju nezavisne strategije međusektorske preporuke EU institucijama poticanju debata, posebno među građanima EU o evropskim vrijednostima i kulturama

2. Strukturna podrška organizacijama civilnog društva na evropskom nivou da bi mogli provoditi: civilne, obrazovne, kulturne i političke aktivnosti koje podstiču učestvovanje u društvu.

Samo organizacije koje djeluju na međunarodnom nivou, bilo kroz strukturu organizacije (umrežavanje ili u organizacijama s podružnicama u različitim zemljama) i kroz dostupan program rada.

FINANSIRANJE PROJEKTA Iznos: od 60.000 eura max" (za budžet manji od 100"000 eura) do 250"000 eura max" (za budžet od 1,2 mil.eura)" Max" 80% od proračuna.

Selekcija: Jednom godišnje" Koraci: Troškovi pokriveni grantom su: troškovi sastanaka, publikacija, informisanja i ostalih troškova direktno vezanih za pro­gram rada organizacije.

Web: eacea"ec.europa.eu/citizenship/index_en.htm

Kontakt u BiH: http://www.dei.gov.ba; www.delbih.ec.europa"eu/

134 © Revicon

-

-PODRŠKA EKTEI OD IZACIJA

EUROPE FOR CITIZENS -Akcija 2. 2007.-2013.

Grantovi za projekte koji promovišu ideju Evrope

Godišnji budžet:

3,8 mil. eura

Korisnici: Lokalna i regionalna uprava Univerziteti Asocijacije Istraživački centri

DETALJI PROGRAMA EUROPE FOR CITIZENS program daje podršku projektima od evropskog interesa"

CILJEVI:

EU FONDOVI

Povećati direktnu saradnju između organizacija civilnog društva iz različitih zamalja članica kako bi se osiguralo razumijevanje različitih kultura i gledišta, te pronašle zajedničke vrijednosti i aktualizirali zajednički problemi.

ohrabriti organizacije civilnog društva na lokalnom, regionalnom i evropskom nivou da uključe građane da zaštite svoje interese. podsticati aktivnosti, debate i razmišljanja o evropskom građanstvu i demokratiji, jednakim vrijednostima, zajedničkoj isto­riji i kulturi kroz saradnju sa organizacijama civilnog društva na evropskom nivou.

FINANSIRANJE PROJEKATA Aktivnosti:

planiranje, implementacija ukupnih rezultata aktivnosti seminara, radionica, publikacija, informativnih kampanja, umjetnič­kih radionica, aktivnosti povezanih s amaterskim sportovima, javne rasprave, izložbe, treninzi, "grass root" projekti. ..

Debate: stimulisanje i organizacija debata koje uključuju različite sudionike; članove organizacija drugih civilnih društava, institucija, donosioca odluka, evropskih građana"

Razmišljanja: organizacija i struktuiranje razmišljanja o evropskim vrijednostima, građanstvu, demokratiji, uključujući razne vrste organi­zacija civilnog društva. Posebnu pažnju potrebno je dati razmišljanjima o kulturnim i duhovnim različitostima Evrope"

Umrežavanje: uspostavljanje osnove ili razvijanje dugoročnog umrežavanja između različitih organizacija"

PARTNERSTVO: Svaki projekat mora uključivati najmanje dvije organizacije iz dvije različite zemlje. Najmanje jedna od tih zemalja mora biti članica EU.

FINANSIRANJE PROJEKTA Iznos: Projekti organizacije događaja baziraju se na osnovu broja učesnika i broja događanja koje se organizuju" Projekti produkcije i realizacije između 1 0"000 i 55.000 eura, max. 60%. Selekcija: Jednom godišnje, rok 15. februar. Koraci: Aplikacije moraju jasno naglasiti datum početka i završetka projekta. Projekat mora početi između 1.jula i 1" decembra godine za koju aplikanti podnose prijavu i završiti, ne kasnije od 30.juna sljedeće godine.

Web: eacea.eceuropa.eu/citizenship/index_en.htm

Kontakt u BiH: http://www.dei.gov.ba; www.delbih.ec.europa.eu

©Revi con 135

EU FONDOVI

Fl SCALI S program za poboljšanje funkcioniranja poreznih sustava na unutarnjem tržištu

i povećanje suradnje među poreznim upravama zemalja članica

Ukupni budžet 2009. 2013.

158 milijuna € Korisničke organizacije:

porezne uprave

CILJEVI: osigurati učinkovitu razmjenu informacija i saradnju između nacionalnih poreznih uprava putem transeuropskoga pore­znog informatičkog sustava (to se posebno odnosi na sustav VIES) kako bi se smanjila porezna utaja; osigurati obrazovanje i usavršavanje poreznih službenika do razine temeljitog poznavanja zakona Unije i država članica; smanjiti administrativni teret za poreznu upravu i porezne obveznike.

TIPOVI PROJEKATA: razvoj sustava komunikacije i razmjene informacija, posebno razvojem informatičkih sustava; razvoj sustava multilateralne kontrole poreznih obveznika koju bi provodile dvije ili više zemalja; organizacija seminara i projektni h grupa za porezne službenike; radne posjete poreznih službenika drugim državama članicama; programi izobrazbe i usavršavanja poreznih službenika.

IZNOSI SUFINANSIRANJA l UVJETI: Program pokriva troškove nabavke, razvoja i instalacije sustava za razmjenu informacija. Prijave se podnose nadležnim nacionalnim poreznim tijelima cijele godine.

Web: http:/ l ec.europa.eu/taxation_customs/customs/cooperation_progr am mes/customs_2007 /i ndex_en.htm

Kontakt u BiH: http://www.dei.gov.ba; www.delbih.eceuropa.eu

136 © Revicon

i;r· i:f ·{1, i::f t?

'f:? '{:: 'R ~ Q~i:f

Ugovarajuće tijelo:

<Naziv programa>

Aplikaciona forma

Broj poziva:

Rok za podnošenje <sažetka projekta i pune aplikacije> <aplikacijska forma>

N aziv aplikanta

Naziv projekta

Lokacija( e) projekta naznačile dr~avu(e), regiju( e), područje(a), ili grad(m·e). koji ć·e imati koristi od aktivnosti

Ukupni prihvatljivi /Iznos tražen od Ugovarajućeg % od ukupno prihvatljivih troškovi projekta (A) tijela (B) troškova projekta B/AxlOO)

/EUR/ /EUR/ 1%

Ukupno vrijeme <mjeseci> trajanja projekta:

l Dosije broj l

(samo za zvan ičnu upotrebu)

137

Detalji za kontakt ovog projekta:

Poštanska adresa

Broj telefona:

Poz. br. zemlje+

poz. br. grada + broj

Broj faxa: Poz. br. zemlje+

poz. br. grada + broj

Kontakt osoba za ovaj projekt:

E-mail adresa kontakt osobe:

Svaka promjena adrese, telefonskog broja, broja faksa, a posebno promjena e-mail adrese mora se dostaviti u pisanom obliku Ugovarajućem tijelu. Ugovarajuće tijelo neće se smatrati odgovornim u slučaju nemogućnosti kontaktiranja aplikanta.

Sadržaj

DIO A. SAŽETAK PROJEKTA .......................................................................................................................... S l. SMJERNICE ZA IZRADU SAŽETKA PROJEKTA. ............................................................................................. "S

/. Relevantnost projekta {Značaj projekta u odnosu na traženi učinak od strane ugovarajućeg tijela) .......................................................................................................... " ............................................ 5 ll. Opis projekta i njegova učinkovitost ........................................................................................................... 5 I I l. Održivost projekta ........................................................................................................................................... 5

Il. LISTA PROVJERE ZA SAŽETAK PROJEKTA .................................................................................................... S III.IZJAVAAPLIKANTA O SADRŽAJU SAŽETKA PROJEKTA .......................................................................... 7 IV. TABLICA ZA PROCJENU SAŽETKA PROJEKTA ............................................................................................ S

DIO B. PUNA APLIKACIJSKA FORMA .......................................................................................................... 9 l. PROJEKT ........................................................................................................................................................................... 9

1. OPIS ............................................................................................................................................................................. 9 1.1 Naslov .................................................................................................................................................................................................. 9 12 1.3. Ukupni troškovi projekta i iznos zatražen od U govarajućeg tijela ......................................................................... 9 1.4 Sažetak (maksimum l stranica) ............................................................................................................................................... 9 1.5 Ciljevi (maksimum l stranica) .............................................................................. ,. .......... ,. ...................................... ,. ........... 10 1.6 Relevantnost projekta (maksimum 3 stranice) ............................................................................................................ ,. lO 1.7 Opis projekta i njegova učinkovitost (maksimum 14 stranica) ............................................................................. 10 1.8 Metodologija (maksimum 4 stranice) .................................................................................................................................... 11 1.9 Trajanje i naznačeni plan aktivnosti (raspored) za provedbu projekta ................................................................ ll 1.10 Održivost (maksimalno 3 stranice) .................................. " ..................... """"'""""""""""""" ...................................... 12 l. ll Logička matrica .............................................................. " ........................... " ................................. " ....................................... 13

2. PRORAČUN PRO]EKTA ...................................................................................................................................... 13 3. OČEKIVANI IZVORI FINANCIRANJA ........................................................................................................... 13 4. ISKUSTVO U SLIČNIM PRO]EKTIMA .......................................................................................................... 14

II. APLIKANT ................................................................................................................................................................ 14 1. IDENTITET ............................................................................................................................................................. 14 2. PROFIL ..................................................................................................................................................................... 15

2 .. 1 Kategorija................................................................................................................................................................................... 15 2.2 Sektor(i) ................................................................................................................................................................................................... 17 2.3 Ciljna grupa............................. ......................... ................................................................. ... .......... ...... ....... 19

3. SPOSOBNOST UPRA VLJANJA l PROVOĐENJA PRO]EKA TA .............................................................. 20 3.1 Iskustvo prema Sektoru (za svaki sektor odabran u 2.2) ........................... " ......................................................... 20 3.2 Iskustvo prema geografskom području (država ili regija) ........................................................................................ 21 3.3 Izvori .......................................................................................................................................................................................................... 22

4. Popis članova upravnog odbora .................................................................................................................. 24 III. PARTNERI APLIKANTA KOJI SUDJELUJU U PROJEKTU ....................................................................... 25

1. OPIS PARTNERA .................................................................................................................................................. 25 2. !ZjAVA O PARTNERSTVU ................................................................................................................................. 27

IV. SARADNICI APLIKANTA KOJI SUDJELUJU U AKTIVNOSTI ................................................................. 28 V. CHECKLIST A PROVJERE ..................................................................................................................................... 29 VI. IZJAVA APLIKANT A ............................................................................................................................................. 31 VII. TABLICA PROCJENE ........................................................................................................................................... 32

DIO A. SAŽETAK PROJEKTA

I. SMJERNICE ZA IZRADU SAŽETKA PROJEKTA Ne postoji specifičan obrazac za sažetak projekta, no, aplikant treba osigurati da tekst njegova sažetka projekta:

• ne prelazi više od 4 pune stranice (veličine A4) slova Aria! l O sa 2 cm do ruba stranice:

• odgovori. u istom redoslijedu prema rubrikama navedenim u obrascu. Očekuje se da će

veličina svakog dijela odgovarati značaju svake rubrike (odnosi se na maksimalan broj bodova prilikom evaluacije i u smjernicama). Aplikant može pružiti dodatne informacije koje može smatrati korisnima za evaluaciju, a koje nisu bile specifično zatražene (npr. dodana vrijednost i/ili sinergija s drugim sličnim podhvatima - prošlim, sadašnjim ili planiranim, prošle aktivnosti sa višestrukim ili proširenim posljedicama, zbog čega je aplikant najbolje pozicioniran za provedbu ovog projekta i slično.) Evaluacija će biti provedena u skladu s tablicom za ocjenjivanje i biti će temeljena isključivo na informacijama pruženim od strane aplikanta u sažetku projekta.

• Opisan je što je jasnije moguće kako bi olakšalo njegovo ocjenjivanje.

l. RELEVANTNOST PROJEKTA (ZNAČAJ PROJEKT A U ODNOSU NA

TRAŽENI UČINAK OD STRANE UGOV ARAJUĆEG TIJELA)

Osigurati opće izlaganje i analize problema i njihove međuodnose na svim razinama.

Jasno ustanoviti specifične probleme koji će se rješavati putem projekta

Uključite kratak opis ciljnih grupa i krajnjih korisnika.

Predočiti relevantost (značaj) predloženog projekta u odnosu na potrebe i ograničenja općenito u odnosu na ciljanu zemlju(e) ili regiju(e), u odnosu na ciljne grupe/naročito na grupe krajnjih korisnika.

Predočite relevantnost (značaj) predloženog projekta u odnosu na prioritete i zahtjeve izložene u smjernicama.

H. OPIS PROJEKT A I NJEGOV A UČINKOVITOST

Osigurajte opis predloženog projekta, uključujući, kad god je to značajno, temeljne informacije koja/e je/su dovela/e do tog prijedloga. Tu valja uključiti:

opis opoćeg cilja projekta, realizacija i očekivanih rezultata:

opis predloženih aktivnosti projekta i njihova učinkovitost

sudjelovanje partnera, njihova uloga i odnos spram aplikanta, ako je primjenjivo, aplikantov odnos spram njih;

druge moguće zainteresirane grupe (nacionalne, lokalna vlast, privatni sektor itd.), njihova očekivana uloga i/ili mogući stav prema projektu.

Ill. ODRŽIVOST PROJEKT A

Dostaviti početnu analizu rizika i planove za rješavanje nepredvidivih situacija. Tu treba uključiti najmanje popis rizika koji se odnose na svaku predloženu aktivnost popraćenu sa odgovarajućim mjerama za ublažavanje. Dobra analiza rizika uključit će čitav raspon vrsta rizika, uključujući fizički, ekološki politički, ekonomski i socijalni rizik.

Pružite glavne pretpostavke i teze za vrijeme i nakon provedbene faze.

Objasnite kako će održivost biti osigurana po završetku projekta. To može uključiti aspekte neophodnih aktivnosti praćenja. strategije, vlasništvo itd., ukoliko ih ima.

ll. LISTA PROVJERE ZA SAŽETAK PROJEKTA

POSLOVNI PODACI Ispunjava aplikant

Naziv aplikanta

European aid identifikacijski bro.i

Nacionalnost 4 /Država 5 i datum registracije

Broj spisa pravnog sub,jckta 6

Pravni status 7

Partner l/Partner 1 Ime l EuropeAid identifikacijski broj

Nacionalnost l Država registracije

Pravni status

Partner 2/Partner 2 Ime l EuropeAid identifikacijski broj

Nacionalnost l Država registracije

NB: Dodajte onoliko redova, koliko ima Pravni status partnera

·' Za osobe ' Za orga111zacije '' Ukoliko Je kandidat već potpisao ugovor s !-:u ropskom komisijom 7

" • Nevladina organizacija. državno tijelo. medunarodna organizacija

.. ~

PRI.JE NEGO l'OŠAL.JETE SAŽETAK J>RO.JEKTA, MOLIMO, l' ROV JEIUTE DA JE SVAKI OD IDUĆIH ELEMENATA POTI' UN l DA Popunjava aplikant

l'OŠTU.JE SLJEDEĆI KRITERI.J:

Naslov pri,jcdloga l> a Ne

l. Instrul,cijc za sažetak projekta, objavl,jcnc za ovaj natječaj, bile su praćene

----2. Prijedlog je otipkan na tružcnom jczilm< engleskom>

3 .• Jedan original i< X kopija> sn uključeni

4. Elcl,tronska verzija sažetim pro,jckta (CD-Rom) .ic priložcn

5. Aktivnost će biti provedena u t>rihvatljivo.i zemlji( ama)

6. Trajanje aldivnosti jednako je ili manje od <X mjeseci> (dozvoljeni maksimum)

7. Trajanje aktivnosti .icdnako je ili veće od <Xmjcscci> (dozvoljeni minimum)

8. Zatraženi doprinos jednak .ic ili veći od< X EURO> (dozvoljeni minimum)

9. Zatraženi doprinos jednak .ic ili manji od <X EURO> (dozvoljeni maksimum)

l O. Zatraženi doprinos jednak je ili veći od<X%,>od ulmpno prihvatl,jivih troškova (minimalni zatražen postotak)

ll. Zatraženi doprinos jednak je ili niži od <X%,> od ukupno prihvatljivih tro kova (maksimalno dozvoljen postotak)

12. Izjava aplilmnta je popunjena i pot(>isana

13. Ova chccldista i izjava aplikanta popunjcnc su i poslane za.icdno sa sažctkom J>rojckta

!~7=--=------- ----

IH.IZJA V A APLIKANTA O SADRŽAJU SAŽETKA PROJEKT A

Aplikant, zastupan od dolje potpisanog, koji je ovlašteni potpisnik aplikanta kao i svakog partnera, ovdje izjavljuje da

aplikant posjeduje izvore finansiranja i profesionalnu stručnost i kvalifikacije naznačene u dijelu 2 vodiča za aplikante:

aplikant se obavezuje udovoljiti očekivanim obavezama u Izjavi o partnerstvu u zahtjevu za dodjelu sredstava i u skladu s principima dobrih partnerskih običaja.

aplikant je direktno odgovoran za pripremu, upravljanje i provedbu projekta sa svojim partnerima i ne postupa kao posrednik:

aplikant i njegovi partneri nisu niti u jednoj situaciji koja bi ih isključivala u sudjelovanju u ugovorima koji su navedeni u dijelu 2.3.3. Praktičnog vodiča za procedure ugovaranja za vanjske aktivnosti Europske Komisije (dostupne na sljedećoj internet adresi: http//:ec. europa.eu/europeaid/worklprocedure/index en.htm.) Osim toga, prepoznato je i prihvaćeno da ukoliko sudjelujemo uprkos bilo kojoj od ovih situacija, možemo biti isključeni iz drugih procedura u skladu sa dijelom 2.3.5 Praktičnog vodiča.

~ ukoliko je izabran, aplikant je u mogućnosti da odmah isporuči, prema zahtjevu, prateće dokumente predviđene u dijelu 2.4 u Smjernicama za aplikanta;

::::: aplikant i svaki partner (ako ih ima), prihvatljivi su prema kriterijima iznesenim u dijelu 2.1.1 i 2.1.2. u Voduču za aplikanta;

::::: ukoliko je predložen za dodjelu sredstava, aplikant prihvaća ugovome uvjete koji su izloženi u Standardnom Ugovoru priloženom uz Vodič za aplikante

~ aplikant i njegovi partneri svjesni su da, zbog zaštite finansijskih interesa EU, njihovi osobni podaci mogu biti predani unutamjoj reviziji, Evropskom sudu revizora, Vijeću

finansijskih neregularnosti, ili Europskom uredu protiv prijevare.

Potpisano u ime aplikanta

Ime

Potpis

r--------------r----------------------------------------------Položaj

Datum

IV. TABLICA ZA PROCJENU SAŽETKA PROJEKTA

(SAMO ZA UPOTREBU UGOVARAJUĆEG TIJELA)

DA NE

l. Rok za predaju bio je ispoštovan

2. Sažetak projekta zadovoljava sve kriterije spomenute u Checklisti (Dio II Sažetka projekta)

Administrativna provjera provedena je od: Datum: ODLUKA 1: Komisija je odlučila preporučiti sažetak projekta za evaluaciju, nakon što je prošao administrativnu provjeru.

ODLUKA2: Komisija je odobrila sažetak projekta i zatražila od aplilumta da podnese puni prijedlog projekta po prijemu obavi,jesti da .ie sažetak prošao u naredni krug.

Evaluacija sažetka projekta provedena je od: Datum:

---

DIO B. PUNA APLIKACIJSKA FORMA

I. Projekt

1. OPIS

1.1 Naslov

1.2 Lokacija(e)

Država(e). regija(e). grad(ovi)

1.3. Ukupni troškovi projekta i iznos zatražen od Ugovarajućeg tijela

Ukupni prihvatljivi troškovi projekta (A)

[.El]R{ Nacionah1a val11ta]

Iznos zatražen od U govarajućeg tijela

l

% Ukupnih prihvatljivih troškova projekta (B/AxlOO)

%

[Tamo gdje je jinansiranje aktivnosti za a:plikantau cijelosti odobreno, pravdajt~svoizahtjev, :::.c-::c.c:~:c ... c· p()t:pU_l10S~i,p()l\:azuj11qidčlje ut:up.11UI.t1ltJ __ njJrt~rmPcr•

1.4 Sažetak (maksimum l stranica)

Ukupno trajanje projekta < ... J\;{jeseci>

Ciljevi projekta < Opći cilj(evi)

<Spec{fzčan ci[i

Partneri

Ciljna grupa(e)5

Krajnji korisnici 6

Procijenjeni rezultat

Glavne aktivnosti

Tamo gdje je pnrnJenjivo. jasno naznačite sektor 7

. temu ili geografsko područje. naznačeno u prijedlogu projekta, na koji bi se odnosila predložena aktivnost:

.. Ciljna grupa .. je grupa koja će direktno imati pozitivan uticaj od projekta pogledaj odjeljak 2.3 u dijelu ll ove liste . .. Krajnji korisnici'" su oni koji će imati koristi od projekta na duži period na nivou rasprostranjenosti uticaja projekta Vidi odjeljak 2.2

1.5 Ciljevi (maksimum 1 stranica)

Opišite opći cilj( eve) kojemu projekt teži doprinijeti i specifičan cilj koji projekt teži postići.

1.6 Relevantnost projekta (maksimum 3 stranice)

Molimo osigurajte sljedeću infonnaciju: Osigurajte okvirno i detaljno izlaganje i analizu problema kao i njihovu međupovezanost na s\·im razmama

Osigurajte detaljan opis ciljnih grupa i krajnjih korisnika i njihov procijenjeni broj

Utvrdite jasno specifične probleme koji se odnose na projekt i zapažene potrebe i ograničenja koja se odnose na ciljane grupe.

Predočite relevantnost projekta u odnosu na potrebe i ograničenja općenito u odnosu na ciljanu državu(e) ili regiju(e) i u odnosu na ciljne grupe/krajnje korisnike osobito, i kako će projekt osigurati željena rješenja. osobito za ciljne korisnike i stanovništvo.

Predočite relevantnost projekta u odnosu na prioritete i zahtjeve iznesene u Smjernicama.

1.7 Opis projekta i njegova učinkovitost (maksimum 14 stranica)

Osigurajte opis predloženog projekta, uključujući, kad god je značajno, osnovnu informaciju koja je vodila do utvrđivanja projekta. Tu valja uključiti:

Opći cilj i smisao projekta (maksimum l stranica). Osigurajte i opišite opći cilj(eve) prema kojima projekt teži, kao i smisao koji projekt namjerava postići.

Realizacija i očekivani rezultati (maksimum 4 stranice). Naznačite kako će projekt poboljšati situaciju ciljnih grupa/korisnika, kao i tehničke i upravljačke kapacitete ciljnih grupa i l ili lokalnih partnera, gdje je primjenjivo. Budite konkretni i definirajte realizacije, koliko god je to moguće. Ukažite osobito na očekivane rezultate. Opišite mogućnosti za povećanje ishoda projekta (efekte multipliciranja)

Predložene aktivnosti i njihova djelotvornost (maksimum 9 stranica). Naznačite i opišite u detaUe svaku aktivnost koju će trebati poduzeti kako bi proizveli rezultate, opravdavajući izbor aktivnosti i utvrđujući, gdje god je prirnjenjivo, ulogu svakog partnera (suradnika ili podugovarača) u djelovanju. U tom smislu, detaljan opis aktivnosti ne smije ponoviti plan aktivnosti.

Naznačite jasno redoslijed, kao i povezanost između svih različitih aktivnosti u odgovarajućem obliku za opis projekta, koristeći metodu kritičnog puta za provedbu aktivnosti (početak do kraja, kraj do kraja, početak do početka i tako dalje)

1.8 Metodologija (maksimum 4 stranice)

Opišite detaljnije:

Načine provedbe i razloge za predloženu metodologiju:

kada je projekt nastavak prethodne aktivnosti ili projekta. kako će se projekt nadograditi na rezultat prethodne aktivnosti ili projekta:

tamo gdje je projekt dio šireg programa. objasnite kako se uklapa ili je usklađen sa širim programom ili drugim planiranim projektom. Molimo navedite rnoguće višestruko djelovanje u odnosu na druge inicijative. posebno one od strane Europske komisije.

postupci za praćenje i unutrašnja/vanjska evaluacija/vrednovanje

uloga i sudjelovanje u djelovanju različitih zainteresiranih strana (lokalni partner. ciljne grupe. lokalne vlast itd.) i razlozi zbog kojih su te uloge dodijeljene njima

organizacijska struktura i predloženi tim za provedbu projekta (prema funkciji: nema potrebe navoditi imena pojedinaca);

glavna predložena sredstva za provedbu projekta (npr. oprema, ... ) i za izvođenje predloženih aktivnosti;

učešće partnera za provedbu, njihova uloga i odnos prema aplikantu, ukoliko se može primijeniti, i aplikantov odnos prema njima;

stavovi svih zainteresiranih strana prema projektu općenito i prema aktivnostim posebno;

pretpostavljena višestruka djelovanja sa, ili moguća ograničenja u odnosu na druge tekuće ili planirane projekte ili djelatnosti koje su u blizini lokacije projekta.

1.9 Trajanje i naznačeni plan aktivnosti (raspored) za provedbu projekta

Trajanje projekta biti će <X> mjeseci

Naznačeni plan aktivnosti ne treba unaprijed zaključiti određeni datum početka provedbe. Ne treba se odnositi na određene datume ili mjesece, stoga jednostavno navedite "mjesec l", "mjesec 2". itd.

Preporučuje se aplikantima da baziraju procjenu trajanja za svaku aktivnost i za ukupan period prema najvjerojatnijem trajanju a ne prema najkraćem mogućem trajanju, uzimajući u obzir sve značajne faktore koji bi mogli imati utjecja na plan aktivnosti (tj. na njihov vremenski raspored).

Aktivnosti navedene u planu aktivnosti trebaju odgovarati u detalje aktivnostima opisanim u ovom dijelu. Provedbeno tijelo biti će ili aplikant. ili bilo koji od partnera, saradnika ili podugovarača. Svi mjeseci, ili međuvrijeme bez aktivnosti moraju biti uključeni u plan i ubrojeni u kalkulaciji ukupno procijenjenog trajanja projekta.

Plan aktivnosti za prvih 12 mjeseci provedbe treba biti dovoljno detaljan kako bi dao pregled priprema i provedbe za svaku aktivnost. Plan aktivnosti za svaku sljedeću godinu, može biti više općenit. i treba samo navesti glavne aktivnosti predviđene za te godine. Zbog toga, biti će podijeljen na šestomjesečne periode (napomena: Detaljniji plan aktivnosti za svaku sljedeću godinu bit će potrebno priložiti prije primanja nove uplate sredstava od strane ugovarajućeg tijela. u skladu s Članom 2.1 Općih uvjeta ugovora o dodjeli sredstava.)

Plan aktivnosti biti će dosljedan i baziran na utvrđivanju svih karika odnosa među različitim aktivnostima opisanim u dijelu l. 7.

Plan aktivnosti biti će iscrtan, prema slijedećem obliku:

Godina l Polugodište l Poluaodište 1

Aktivnost l'vljesec 2 3 4 5 6 7 8 9 lO ll 12 Provedbeno tijelo l

Primjer l Primjer Priprema Lokalni partner l aktivnost l (naslov) Provedba Lokalni partner l aktivnost 2 (naslov) Priprema Lokalni partner 2 aktivnost 3 (naslov)

'

·.

Itd.

Za slijedeće godine:

AktiV:J10S~ Polugodiš 4 5 6 7 18 9 10 l :t>IQ:V~-1~ "'~==Jlj~lQ te 3

Primjer Primjer l primjer Provedba . Lokalni partner l aktivnost l ..

(naslov) .•. "" ___ .

Provedba Lokalni partner 2 aktivnost 1 ..

(naslov) > ·.·

. ' ... .· . l

Priprema Lokalni partner l aktivnost 3 (naslov) Itd.

1.10 Održivost (maksimalno 3 stranice)

Osigurajte detaljnu analizu rizika i planove za eventualne nepredviđene situacije. Minimum koji ovdje valja uključiti je lista rizika povezana sa svakom predloženom aktivnošću, praćena

odgovarajućim mjerama za ublažavanje. Dobra analiza rizika uključit će raspon rizika od fizičkih, ekoloških, političkih, ekonomskih i društvenih rizika.

Opišite glavne preduvjete i pretpostavke za vrijeme i nakon provedbene faze

Objasnite kako će održivost biti osigurana po završetku projekta. To može uključiti aspekte neophodnih aktivnosti praćenja, strategije, vlasništva i slično.

Čineći to, molimo. napravite razliku između sljedeće 3 dimenzije održivosti:

Finansijska održivost (finansiranje će slijediti aktivnosti. izvori prihoda za pokriće svih budućih troškova rada i održavanja. itd.):

Institucionalna razina (koja struktura će omogućiti i kako da se rezultati aktivnosti nastave nakon završetka projekta? Navedite sporna pitanja u svezi lokalnog "vlasništva'· u odnosu na ishode projekta.

Politička razina 8

• gdje je primjenjiva (Kakav konstrukcijski učinak će aktivnost imati -tj. hoće li voditi prema poboljšanju legislative, načina ponašanja. metoda i sL)

1.11 matrica

Molimo ispunite Aneks C~ u Vodiču za aplikanta

2. PRORAČUN PROJEKTA

Ispunite Aneks B (radna tabela L) Vodiča za aplikante za cijelo vrijeme trajanja projekta kao i za prvih l:! mjeseci. Za daljnje informacije pogledajte Vodič za dodjelu sredstava za aplikanta (Dio 2.1.4.)

3. OČEKIVANI IZVORI F'INANCIRANJA

Ispunite Aneks B (radna tabela 2.) Vodiča za aplikante kako bi osigurali informacije u sven očekivanih izvora financiranja za projekt.

Molimo, uočite da se radi o dvije različite stranice za popuniti.

Molimo navedite ovdje niže, ostale doprinose projektu koji imaju vrijednost a koje dobrovoljno doprinosite (molimo opišite) ukoliko takvih ima (maksimurn l stranica).

8 U skladu s javnim politikama EU.

9 Objašnjenja se mogu naći na sljedećoj adresi: http://ec.europa.eu/europeaid/reports//index en.pdf

4. ISKUSTVO U SLIČNIM PROJEKTIMA

Maksimum jedna stranica po projektu. Molimo osigurajte detaljan opis aktivnosti vodenih od strane vaše organizacije u poslijednje tri godine. Ta informacija biti će upotrijebljena za procjenu, posjedujete li dovoljno iskustvo u upravljanju projektima u istom sektoru, i usporedivog opsega u odnosu na ovaj za kojeg tražite bespovratna sredstva.

Pozivni bro.i : Naslov projekta Sektor (pogleda.i dio 2.2. dijela H): Naziv m·ganizaacije Lokacija Trošlwvi Glavni direktor ili l Donatori Iznos doninm (od /Datumi (od l

p1·ojekta projekta(EUR) partner 1 projekta(ime) 10 strane donatora) dana/m,jeseca/godine do

dana/mjesecaa/godin e)

... . . . .. ... . .. . .. . .. Cilj i rezultati pro,jekta

• ...

111 Ako je donator Europska komisija ili članica EU, molimo navedite proračunsku liniju Europske komisije, Europski razvojni fond ili članicu Europske Unije.

·~·~········..,

II. APLIKANT

EuropeAid identifikacijski broj 1

Naziv oganizacije:

Aplikanti koji su se registrirali u PADOR-u ne trebaju popunjavati preostali dio

l. IDENTITET

Broj predmeta pravnog subjekta 2

Skraćenica:

Registracijski broj (ili odgovarajuće)

Datum registracije

Službena adresa registracije

Država registracije 11/

Nacionalnost 12

E-mail adresa organizacije

Telefonski broj: Poz. br. zemlje+ poz. br. grada+ broj

Broj faxa: Poz. br. zemlje+ poz. br. grada + broj

Web stranica organizacije

11 Za organizacije .. Ukoliko nije među državama navedenim u popisu u dijelu 2 .. 1 l Vodiča, molimo. pravdajte lokaciju.

12 Za osobe. Ukoliko nije u jednoj od nm eden ih država. navedenih u popisu. u dijelu 2. Ll Vodiča, molimo. pravdajte lokaciju.

2. PROFIL

Pravni status

o da

Ostvaruje dobit o ne

NGO lo da

Nevladina organizacija 13 lo ne

Temeljni sadrža/ o Politički

o Religijski

o Humanistički

o Neutralan r---Da li je vaša organizacija vezana s o Da, središnjica

drugim subjektom? (molimo navedite EuropeAid identifikacijski broj ............ )

o Da. kontrolirani subjekt(i)

o Ne. neovisan

2.1

Kategorija t.J Javno Privatno

o Javna administracija Provedbena Agencija

o Decentralizirani predstavnici suverenih Univerzitet/Obrazovanje država

Istraživački institut o Međunarodna organizacija

Intelektualne usluge o Institucije sudstva

Zaklada o Lokalna uprava

Udruga o Provedbena Agencija

Mediji o Univerzitet/Obrazovanje

Mreža/Savez o Istraživački Institut

Profesionalna i/ili industrijska

1' Molimo izaberite samo jedan skup vrijednosti

1-' Molimo naznači te l) Sektor kojem pripada \ aša organizacija. kako je definirano statutom. (ili odgo\ arajući m

dokumentom)· Ja\ na (osnovana i/ili utemeljena od strane ja\ nog tijela. J ili privatna (osnovana i/ili utemeljena od strane

privatnog subjekta). 2) u odgovarajuću kolonu. u kategoriju kojoj vaša organizacija pripada (izaberite samo jednu od

ponuđenih kategorija).

Dlntelektualne usluge organizacija

D Zaklada Sindikati

D Udruga .. Kultuma organizacija

D Mediji Komercijalna organizacija

D Mreža/Savez Drugi ne državni sudionik

D Profesionalna i lili industrijska organizacija

D Sindikati

D Kulturna organizacija

D Komercijalna organizacija

2.2 Sektor( i) 15

o 112 Osnovno obrazovanje

o 113 Srednjoškolsko obrazovanje

oll4 Poslije srednjoškolsko obrazovanje

o 121 Zdravlje, općenito

o 122 40 Osnovna prehrana

o 12250 Kontrola zaraznih bolesti

o 12261 Zdravstveno obrazovanje

o12281 Razvitak zdravstvenog osoblja

o 13020 Reproduktivna zdravstvena skrb

o 13040 Seksualno prenosive bolesti uključujući HIV l AIDS

o14 Opskrba vodom i sanitacija

o15130 Pravni i sudski razvoj

o 15140 Državna administracija

o 15150 Jačanje civilnog društva

o 15161 Izbori

o 15162 Ljudska prava

o 1521 O Upravljanje sigurnosnim sistemom i reforma

o 15220 Civilno očuvanje mira, sprečavanje sukoba i rješenje

o 15230 Očuvanje mira nakon sukoba

o 15240 Reintegracija i kontrola naoružanja

o 15250 Razminiranje

o 15261 Djeca vojnici (sprečavanje i demobilizacija)

o 16064 Društveno ublažavanje HIV l AIDS

15 Molimo naznači te kvadratić za svaki sektor u kojem je vaša organizacija bila aktivna. Preporučeni sektori dolaze sa DAC

liste uvedene od OECD-a

o21 PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE

o220 Komunikacije

o22030 Radio/Televizija/Štampa

o22040 Informacijska i komunikacijska tehnologija

:J23 ENERGIJA

:J24 BANKARSTVO I FINANCIJSKE USLUGE

:J25 POSLOVANJE I DRUGE USLUGE

:J311 Poljoprivreda

o312 Šumarstvo

o3 13 Ribarstvo

o321 Industrija

o322 Mineralni izvori i rudarstvo

o323 Izgradnja

o331 Trgovinska politika i propisi

o332 Turizam

o41 OPĆA ZAŠTITA OKOLIŠA

o420 l O Žene u razvoju

o52 RAZVOJNA POMOĆ U HRANI l SIGURNOST HRANE

o600 DJELOVANJE U ODNOSU NA DUG

o7 HUMANITARNA POMOĆ

o72030 Pomoć izbjeglicama (u zemlji prirnateljici)

o730 Pomoć za izgradnju

o740 Sprečavanje nesreće i pripravnost

o920 l O Potpora nacionalnim ne\ lad inim organizacijama

o92020 Potpora međunarodnim nevladinim organizacijama

o92030 Potpora lokalnim i regionalnim nevladinim organizacijama

o99820 Promoviranje svijesti o razvoju

1

2.3 Ciljna grupa(e)

r::J Sve

r::J Djeca vojnici

o Djeca (ispod 18 godina)

r::J Društvene organizacije

r::J Potrošači

o Nemoćni

lo Konzumenti droge

o Obrazovne organizacije (škola, univerziteti)

o Starije stanovništvo

o Bolešću zahvaćeno stanovništvo (Malarija, Tuberkuloza, HIV/AIDS)

o Autohtono stanovništvo

o Lokalna vlast

o Migranti

o Nevladine organizacije

o Zatvorenici

o Kategorija stručnjaka

o Prognanici i izbjeglice

o Istraživačke organizacije l Istraživači

o Malo i srednje poduzetništvo /proizvodnja

o Studenti

o Beskućnici

o Žrtve nasilja l katastrofa

o Zene

o Mladi ljudi

o Drugo (molimo specificirajte) ..

3. SPOSOBNOST UPRA VLJANJA l PROVOĐENJA PROJEKAT A

3.1 Iskustvo prema Sektoru (za svaki sektor odabran u 2.2)

Ir p

Sektor Godina( e) Iskustvo u zadnje 3 Broj projekata Procijenjen iznos fi

iskustva godine (u hiljadama eura)

o Manje od l o Manje od godine o l do 5 o Manje od l

o l do 3 godine o l godina o 6 do l O o l do 5

o 4 do 5 godina o 2 godine o ll do 20 o 5 do 20

o 6 do l O godina o 3 godine o 2ldo 50 o 20 do 50

o ll do 20 godina o 51 do 200 o 50 do 100

o 20 godina + o 200 do 500 o 100 do 300

[J 500+ o 300 do 1.000

[J l oo o o Nepoznato

o Manje od l o Manje od godine o l do 5 o Manje od l

o l do 3 godine o l godina o 6 do l O o l do 5

o 4 do 5 godina o 2 godine o ll do 20 o 5 do 20

o 6 do l O godina o 3 godine o21 do 50 o 20 do 50

o ll do 20 godina o 51 do 200 o 50 do 100

o 20 godina + o 200 do 500 o 100 do 300

[J 500+ o 300 do 1.000

[J l oo o o Nepoznato

o Manje od l o Manje od godine o l do 5 o Manje od l

o l do 3 godine o l godina o 6 do l O o l do 5

o 4 do 5 godina o 2 godine o ll do 20 o 5 do 20

o 6 do l O godina o 3 godine o 21 do 50 o 21 do 50

o ll do 20 godina o 51 do 200 o 50 do l OO

o 20 godinaa+ o 200 do 500 o 100 do 300

[J 500+ o 300 do 1.000

[J l oo o o Nepoznato

3.2 Iskustvo prema geografskom području (država ili regija)

'rema geografskom Godina( e) iskustva Broj projekata Procijenjen iznos (u Lista regiona odručju (država ili tisućama eura) Europa EU egija) Europa NE-EU

o Manje od l o l do 5 o Manje od l Istočna Europa

o l do 3 godine o 6 do JO o l do 5 Centralna Amerika

o 4 do 5 godina o ll do 20 o 5 do 20 Južna Amerika

o 6 do lO godina o2Ido50 o 20 do 50 Jugoistočna Azija

o ll do 20 godina o 51 do 200 o 50 do !OO Sjevernoistočna Azija

o 20 godina+ o 200 do 500 o !OO do 300 Južna Azija

o 500+ o 300 do LOOO Centralna Azija

o 1000 Mediteran

o Nepoznato Zemlje Zaljeva

o Manje od l o l do 5 o Manje od l Istočna Afrika

o l do 3 godine o 6 do lO o l do 5 Centralna Afrika

o 4 do 5 godina o ll do 20 o 5 do 20 Zapadna Afrika

o 6 do lO godina o2ldo50 o 20 do 50 Južna Afrika

o ll do 20 godina o 51 do 200 o 50 do 100 Indijski okean

o 20 godina+ o 200 do 500 o 100 do 300 Karibi

o 500+ o 300 do 1.000 Pacifik

o 1000 o Nepoznato

o Manje od l o l do 5 o Manje od l o l do 3 godine o 6 do lO o l do 5 o 4 do 5 godina o ll do 20 o 5 do 20 o 6 do lO godina o 21 do 50 o 20 do 50 o ll do 20 godina o 51 do 200 o 50 do 100 o 20 godina+ o 200 do 500 o 100 do 300

o 500+ o 300 do 1.000 o 1000 o Nepoznato

Upućivanje na podatke o iskustvu prema sektoru i geografskom području:

Sektor(i) (kao što je odabrano u 22) Geografsko područje( a) (država ili regija, kao što je

navedeno prije)

3.3.1 Financijski podaci. Molimo navedite sljedeće informacije, ako je prikladno, na bazi bilansa stanja i uspjeha vaše organizacije

Godina Promet ili Neto zarada ili Bilans stanja Udio dioničara ili Srednjoročna i Kratkoročna

odgovarajuće odgovarajuće odgovarajuće dugoročna dugovanja

dugovanja (< l god)

N

N-l

N-2

3.3.2. Financijski izvor(i) (molimo naznačite izvor(e) pl"ihoda vaše organizacije i specificirajte dodatne tražene informacije

- -Postotak ( ukupan za navedenu Broj članova koji

Godina Izvor godinu mora iznositi l OO %) plaćaju naknadu

(samo za čl. koji

plaćaju naknadu)

N o Europska komisija N/A

N o Javna tijela država članica N/A

N o Javna tijela trećih država N/A

N D Ujedinjene Nacije N/A

N o Druga međunarodna organizacija(e) N/A

N CJ Privatni sektor N/A

N D Naknade članova

N D Drugo (molimo na\·edite):. . . . . . . . . . . . N/A

N Ukupno 100% N/A

Godina Izvor Postotak ( ukupan za Broj članova koji plaćaju

datu godinu mora naknadu ( samo za izvor=

iznositi 100 %) Članovi koji plaćaju

naknadu

N l e Europska komisija N/A Nije odgovarajuće

N-1 e Jan1a tijela drža\ a članica N/A

N l lc:: Javna tijela trećih drža\ a N/A «<

N -l e:: Ujedinjeni Narodi N/A

N l e:: Druga međunarodna organizacija( e) N/A

N -l o Privatni sektor N/A

N l o Naknade članon

N l e Dmgo (molimo opišite) N/A

N-l Ukupno 100% N/A

N 2 o Europska kornisija N/A

N-' e:: Javna tijela drža\ a članica N/A

N 2 o Javna tijela trećih država N/A

N-2 o Ujedinjeni Narodi N/A

N -2 o Druga međunarodna organizacija( e) N/A

N -2 o Privatni sektor N/A

N -2 o Naknade članova

N 2 o Drugo (mo_limo opišite) N/A

N-2 Ukupno 100% N/A

[Nadalje. kada tražena potpora prelazi 500 000 eura (l OO 000 eura potpora za djelatnost). molimo osigurajte

izvješća ovlaštenog revizora za prethodnu financijsku godinu. Ova obveza ne odnosi se na međunarodne

organizacije niti na javna tijela .. Također se ne odnosi na srednjoškolske i visokoškolske ustanove kao 1 na

korisnike koji su prilnatili određena zajednička terećenja u slučaju dogo\ ora s nekoliko korisnika.]

-· ..

Godina Ime ovlaštenog revizora Period pravovaljanosti

N Od dan/mjesec/godina do dan/mjesec/godina

N l Od dan/mjesec/godina do dan/mjesec/godina

N 2 Od dan!Injesec~ godina do danimjescc1 godina

3.3.3. Broj uposlenika (za puno radno vrijeme) (molimo da naznačite jednu opciju za svaki oblik

zaposlenih):

Zaposlenici uprave: zaposleni i smješteni u D< 10 D< 10 upravama (locirani u razvijenoj zemlji)

D> 10 i< 50 D> 10 i< 50

o>50i< 100 D> 50 i< 100

D> 100 D> 100

D N/A D N/A

Strani zaposlenici: zaposleni u upravama D< 10 D< 10 (locirani u razvijenoj zemlji) smješteni u

D> 10 i< 50 D> lO i< 50 zemlji u razvoju

D> 50 i< 100 o>50i<100

D> 100 D> 100

D N/A D N/A

Lokalno osoblje zaposleno i smješteno u D< 10 D< 10 zemlji u razvoju

D> 10 i< 50 D> 10 i< 50

o>50i<100 o>50i<100

D> 100 D> 100

oN/A oN/A

4. POPIS ČLANO V A UPRA VNOG ODBORA

Ime Struka Funkcija Država U upravi od

Gospodin

Gospođa

III. PARTNERI APLIKANTA KOJI SUDJELUJU U PROJEKTU

l. OPIS PARTNERA

Ovaj odlomak treba ispuniti svaka organizacija koja je partner sukladno značenju dijela 2" 1.2. vodiča za aplikante" Ostale suradnike ne treba spominjati. kao što je navedeno u istom dijelu" Trebate napraviti onoliko kopija ove tabele koliko vam je potrebno. za svakog partnera po jednu.

Partner l

EuropeAid .d ffik .. kib . 16/ 1 en 1 1 aClJS roJ:

Puni pravni naziv

Partner koji je registriran u PADOR-u nije dužan ispuniti ovaj dio koji je označen sivom bojom.

Datum registracije

Pravni status 17

Službena adresa registracije 18

Zemlja registracije 19 l N . ln 20 ac10na ost

Osoba za kontakt

Broj telefona: Poz. br. zemlje+ poz. br. grada + broj Broj faksa: Poz. br. zemlje+ poz. br. grada+ broj

Elektronska adresa (e-mail)

Broj uposlenika

Drugi značajni izvori

Iskustvo sličnih aktivnosti, u odnosu na

16 Ovaj broj na raspolaganju je organizaciji koja je registrirala svoje podatke u PADOR-u. Za više informacija i registraciju posjeti te http://ec .. europa .. eu/europeaid/onlineser;ices/pador 17 Tj. neprofitne, državno tijelo, međunarodna organizacija 18 Ukoliko nije jedna od zemalja navedena u dijelu 2 .. 1 J smjernica. molimo, navedite lokaciju 19 Za organizacije 20 Za osobe

ulogu u provođenju predložene aktivnosti

Prošla saradnja s aplikantom

Uloga i sudjelovanje u pripremi predložene aktivnosti

Uloga i sudjelovanje u provođenju predložene aktivnosti

Značajno: Uz ovaj zahtjev mora biti priložena izjava patnera, uz potpis i datum, od svakog partnera, sukladno predloženom modelu.

2. IZJA V A O PARTNERSTVU

Partnerstvo je suštinski odnos između dvije ili više organizacija koje dijele zajedničku odgovornost u poduzimanju aktivnosti financirane od strane U govarajućeg tijela. Kako bi osigurali da aktivnost teče glatko, Ugovarajuće tijelo traži od svih partnera da to prihvate. slažući se s principima dobre partnerske prakse. niže navedene.

l. Svi partneri trebaju pročitati aplikaciju i razumjeti u čemu će biti njihova uloga tokom aktivnosti. prije nego je zahtjev predan U govarajućem tijelu.

' Svi partneri moraju pročitati standardni ugovor za dodjelu sredstava i razumjeti koje će njihove pojedinačne obaveze biti. u slučaju ako su sredstva dodijeljena. Oni ovlašćuju glavnog aplikanta da potpiše ugovor s Ugovarajućim tijelom i da ih predstavlja u svim odnosima s Ugovarajućim tijelom u kontekstu provođenja projekta.

3. Aplikant se rnora redovno dogovarati s partnerima i detaljno ih izvještavati o napretku projekta.

4. Svi partneri moraju primiti kopije izvješća - narativnih i finansijskih - pripremljenih za Ugovarajuće tijelo.

5. Prijedlozi za značajne promjene u projektu (tj. aktivnosti, partneri i sL) moraju se usuglasiti između partnera prije nego su predane Ugovarajućem tijelu. Ukoliko se takav dogovor ne može postići, aplikant to mora naznačiti prilikom prijedloga za odobrenje promjena U govarajućem tijelu.

6. Kada korisnik nema sjedište u zemlji u kojoj se provodi projekt, partneri se moraju složiti prije njegovog završetka, o pravednoj podjeli opreme, vozila i robe za projekt koja je nabavljena EU sredstvima, između lokalnih partnera ili krajnjih korisnika projekta.

Pročitao sam i saglasan sam sa sadržajem prijedloga projekta podnesenog Ugovarajućem tijelu. Obvezujem se udovoljiti principima dobre partnerske prakse.

Ime

Organizacija

Položaj

Potpis

Datum i mjesto

IV. SARADNICI APLIKANTA KOJI SUDJELUJU U AKTIVNOSTI

Ovaj dio mora biti popunjen za svaku saradničku organizaciju unutar značenja dijela 2. 1.2. vodiča za aplikante. Morate napraviti onoliko kopija ove tabele koliko imate saradnika. i ispuniti po jednu za svakoga.

Saradnik l

Puni pravni naziv

EuropeAid ID identifikacijski broj :21

Država registracije

Pravni status22

Službena adresa

Osoba za kontakt

Telefonski broj: Poz. br. zemlje+ poz. br. grada+ broj

Broj faksa: Poz. br. Zemlje+ poz. br. grada+ broj

E-mail adresa

Broj uposlenika

Drugi značajni resursi

Iskustvo sličnih poduzimanja, u odnosu na ulogu u provođenju predloženog projekta,

Prijašnja iskustva suradnje s aplikantom

Uloga i sudjelovanje u pripremi predloženog projekta

Uloga i sudjelovanje u provođenju predloženog projekta

::?1 Ovaj broj na raspolaganju je: organizaciji koja je: registrirala svoje podatke u PADOR-u Za više informacija i registraciju

pos j et i te http:/ l eceuropa.eu/europeaid/ onlineservices/pador 22

Tj. neprofitne, državno tijelo, međunarodna organizacija

V. CHECKLISTA PROVJERE

ADMINISTRATIVNI J>ODACI Treba popuniti aplikant

Naziv aplikanta

EnropeAid identifikacijski broj

Nacionalnost 23 /Država 24 i datum

registracije

B . . b 25 roJ spisa pravne oso e

Pravni status 26

Partner l Ime/EuropeAid identifikacijski broj

Nacionalnost/Država registracije

Pravni status

Partner 2 Ime/EuropeAid identifikacijski broj

Nacionalnost/ Država registracije

Napomena: Dodajte redova koliko je Pravni status partnera

-------- - -

23 Za osobe 74 z " .. - a orgamzaCIJe 25 Ukoliko je kandidat već potpisao ugovor s EK 26 Tj. neprofitno tijelo, državno tijelo, međunarodna organizacija

PRUE NI<~GO POSAL.JETE V AS PRO.JEKTNI PRIJEDLOG, MOLIMO, PROV.JERITE POTPlJNOST SVAKOG OD Treba ispuniti SL.JEDEĆIH ELEMENATA KAO B POŠTO V AN.JE NAVEDI~NIH KIUTERI.JA aplikant

Naziv projekta Da Ne

l. Ispravan formular/oblik zahtjeva za dod.iclu sredstava, ob,javljcn za ovu ponudu je upotri,jcbl,jcn

2. Prijedlog projekta je otipkan na engleskom jczilm

3. Jedan original i< X !<opija> .ic uključeno

4. Elektronska verziJa projekta (CH-Rom ) je priložen

5. Svaki partner .ic popunio i potpisao izjavu o partnerstvu i izjave su priložene

6. Proračun je prikazan u traženom obliku, izražen< u eurima> i priložcn je

7. Logička matrica je popun,jcna i priložena

8. Tra.ian,jc projekta jednako je ili manje od <Xm,jcscci> (dozvoljeni maksimum)

9. Trajanje pro,jckta jednako .ic ili više od <X mjeseci> (dozvoljeni minimum)

l O. Traženi doprinos jednak je ili viši od <X EURO/druga valuta> (dozvoljeni minimum)

-ll. Traženi doprinos jcdnal< je ili niži od <X ElJRO/druga valuta> (dozvoljeni maksimum)

12. Traženi doprinos ,jednak je ili viši od <X%,>ulmpno prihvatljivih troškova (minimum traženog postotlul)

13. Traženi doprinos jednak .ic ili manji od <X'Y..> ukupno prihvatljivih troškova (maksimum dozvoljenog postotka)

14. Izjava aplilmnta popunjena .ic i JlOtpis!ma --'------

~

VL IZJA V A APLIKANTA

Aplikant, predstavljen dolje potpisanim, koji je ovlašteni potpisnik aplikanta, ovime izjavljuje da

_ Aplikant posjeduje izvore finansiranja i stručne sposobnosti i kvalifikacije navedene u dijelu 2 smjernica za aplikanta;

__ Aplikant se obvezuje pridržavati obveza predviđenih u izjavi o partnerstvu u zahtjevu za dodjelu sredstava. kao i sa principima dobre partnerske prakse:

Aplikant je direktno odgovoran za pripremu. upravljanje i provođenje projekta sa svojim partnerima i ne postupa kao posrednik;

Aplikant i njegovi partneri, ne nalaze se niti u jednoj situaciji koja ih isključuje od sudjelovanja u ugovorima koji su navedeni u dijelu 2.3.3. Praktičnog vodiča za ugovaranje procedura za EC vanjskih djelatnosti (dostupnih na slijedćoj internet adresi: http://ec.europa.eu/europeaid/work/procedures!index en.htm Osim toga, potvrđuje se i prihvaća da ukoliko sudjelujemo nalazeći se u bilo kojoj od ovih situacija, možemo biti isključeni iz drugih procedura, u skladu sa dijelom 2.3.5 Praktičnog vodiča .

. ~ Ukoliko je izabran, aplikant je u poziciji, trenutačno isporučiti, prema zahtjevu, podržavajuće ili dodatne dokumente navedene u dijelu 2.4 u vodiča za aplikante;

_ Aplikant, kao i svaki partner (ako postoje), prihvatljivi su, u skladu s kriterijem izloženim u dijelu 2.1.1 i 2.1.2 vodiča za aplikante;

ukoliko je predložen za dodjelu sredstava, aplikant prihvaća ugovorne uvjete kao što je izneseno u standardnom ugovoru dodanom u vodiču za aplikante (dodatak F);

. aplikant, kao i njegovi partneri, svjesni su da zbog zaštite i sigurnosti financijskih interesa članica, njihovi osobni podaci mogu biti proslijeđeni unutarnjim revizorskim kućama,

Europskom Sudu Revizora, Vijeću financijskih nepravilnosti, ili Europskom uredu protiv pnjevare.

Sljedeći zahtjevi za dodjelu sredstava predani su (ili su u pripremi da budu predani) Evropskim institucijama, Europskom fondu za razvoj, kao i državama članicama Europske Unije u tekućoj godini:

• < navedite samo djelatnosti u istom području s ovim prijedlogom>

Aplikant je u potpunosti svjestan obaveze informirati bez odlaganja Ugovarajuće tijelo kojemu je ovaj zahtjev predan, ukoliko je isti zahtjev za financiranjem proslijedjen drugim odjelima Europske komisije, ili su druge državne institucije odobrile ovaj isti zahtjev za dodjelu sredstava.

Potpisano u ime aplikanta

Ime

Potpis

Položaj

Datum

E E r i.lpunjm·u Cgommjui·e rije/o J

.\dministrati\ na pn1\jera prm edena je ,xl

projekta za daljnje ocjenji\ anje nakon što Je prošao

Komisija je odobrila Sažetak projekta i odlučila nast<hiti s ocjenji\anjem cjelokupnog prijedloga projekta. nakon što je unaprijed odabrala najbolje sažetke projekta. Ocjenjivanje sažetka projekta provedeno je od strane:

Komisija je preporučila prijedlog projekta za provjeru prihvatljivosti. nakon što je ušao u krug najbolje rangiranih prijedloga unutar raspoloživih finansijskih

preporučila prijedlog na rezervnu listu.

Prmjera prijedloga pro\ edena od strane· Dawm:

za prO\jeru nakon što je

u skladu sa Vodičem (odlomak 2.4) sudjeluju)

udruga svih partnera

izvješće revizije o aplikantu (ako je primjenjivo)

treba umetnuti kada je Ugcnarajućc tijelo Evropska komisija> d. Spis pravnog tijela (vidi dodatak D u Vodiču za aplikante) \aljano je popunjen i potpisan od strane aplikanta. kao što je i popraćen traženom pravdaj ućom dokumentacijom.

e. Obrazac financijske identifikacije (vidi dodatak E u vodiču).

f. Kopija aplikm1to\ a zadnjeg stanja na računima

strane"

projektni prijedlog za finansiranje nakon provedene provJere ima ut\Tđenim u Vodiču.

rt" Xl ({)

::::. n o :::;

Politike za polle<rnj(' podrm•llri~;tv<l Milla i src•dnjil pocluzec'a

Unutarnje (interno) tt7ište Jirvne sluzlw Uslužnr sc·ktori ~;lohoclil krcl<li1Jil rohil Sloboda kret<mJ<l usluqil Konl<llre!ll!tost

TUr!Zillll Trdnseurupsk(l lltr(:Ze

Transport EU vozai:k;r dozvo L 1

Pravi! putnik,\

SiCjliii10Sti>Utnikil lrilnsportm• politikt•

lludiovizua/na sredstva i mediji /\ucliovizu;Jine i medijske politike Medijska kooridnacija

MEDI/\ llrOCJrillll

l ZDRAVLJE

Potrošači

Zaštita i prava potrošača

1\emikalije

0/io/iš Meclijsk;r pisnK'IlOSt

Globalno klimatsko z;rtopljenje ~~ ~ ~ ~~~~~~~-~~--~-- -1 Pnrod;r 1 bioraznolikost

Obrazovanje i trening IJolitika qcloživotnog ućenJil Obrazovnr proqr.Jilll i procJrami za trening

Europskr porti1lmi.Jclih l'roCjr.Jm Ml<1cli u ilkciji

Otpaci Vode

Civilna zašlltil u slučaJU prirodnih katastrofa Buka

Zdravlje Bolesti Duh;m

LijekOVI Medicinski pripravci

Jedimtveno tržište /rapita/a Slobodno krelilllJ<' k<lpltal<l Fin,mcijslce usluqr'

B tu/žei Budzct Europ•,kC' unije HC'fmmd bucl:'et.1 Tržišno natjewnje /\ntitr<Jst politik;1 Sp;lj<mja Kc1rteli Dr~<Jvnc1 pornoć

Medunarodnu trZbno ndlJL1Gl11J0

lnfonnacij(~ 1.:1 polroSdč:e

Porez!

C:arrmlw lill if<' OL/\1' Europ•.kr rrll'rl ,ea borbu protiv prr'ViHcc

-!~~=~:_:_::::-:-- -. ~ ~i 1\EGIONALNIILOI<ALNI RAZVOJ

1\oclnil filVnoprilVnOSt 1\azličilostr nediskr11nrn;rcijil Osobe• s posebnrm potreb;una Socij<Jini 1 clerllOCJrafskr tremlovr Socijalno uključivar1je

Sociji1lna Zil';liti1 Mirov111e 1\ilclno prilvo Zdravlje i sicJurnost na rilclu Europski fond Zil prildCJOcldVilllJL' CJIOI>dliz;rciji Europskr socij<llni lonci

Zajednička vanjska sigurnosna fJDiitika l'revencij<t sukoba UprclvljeimJe crvilnnn krizama Operocije oclržavonJa n ma

1\azvoj i zemlje u razvoJU

ProširenJe EU u svijetu IJrocJramr suradnJe s trećim zemljama Vanjska politikil Humanitarni! porno(:

Ljudska prava u svijetu Medunarodna liTJOVina i trgovinski sporc1zumi !'olit ika prema susjednim zemljama

lic•qron<Jinr r<J?VOJ hrrop•,lcc unije

11c•qije u EuropskoJ uniji

Informacijsko društvo i2010

!CT istraziv.mw 1\omurlik.Jcijc• lnt<•rrwt

Istraživanje lstr.rživ,rnJC' ul:uropskoJ L111iji FP7 (Okv11111 prOCJidlll Zd rstr,JzivanJe i razvoj)

l_l)ll_f\.,~~~ ~ ~~~o~till ?d rnohilnostlstra~iiJačil ____ ~l

E tilu u ZlldiHJ:.ll flioznanmti i hiot<'lllloloqijc Svcmir Europski imlitul z" iiJ()\'dcijr· i telmoloqiju f\fdnot<•hrmloqijd

m e ..."

o z o o ::;

~,g>iil ,_/: ,'~~

RJEČNIK

Aa

Akreditacija (eng. Accreditction) U procesu decentra­lizacije postupak u kojem revizori Europske komisije provjeravaju zadovoljava li provedbeni sustav nekog programa EU tražene standarde. Na temelju njihovih nalaza, dužnosnik za ovjeravanje u Europskoj komisiji autorizira prijenos ovlasti za upravljanje na tijela zemlje korisnice.

Aktivnosti (eng. Activity) Mjere i radnje koje se provode tijekom projekta kako bi se ostvarili rezultati. Po aktivno­stima se priprema budžet.

Alokacija (eng. Allocation) Proračunska linija ili iznos sredstava koji je neka vlada, organizacija ili institucija do­nator odredila za određeno vremensko razdoblje u korist zemlje ili organizacije korisnika za provedbu određenog projekta ili programa pomoći.

Analiza ciljeva (eng. Analysis of Objectives) Utvrđivanje i provjera budućih željenih ciljeva kojima korisnici daju prioritet. Rezultat analize ciljeva je stablo ciljeva/hijerar­hija ciljeva.

Analiza problema (eng. Analysis of Problems) Strukturi­rano ispitivanje negativnih aspekata neke situacije, radi utvrđivanja uzroka i njihovih učinaka.

Analiza strategija (eng. Analysis of Strategies) Kri­tička ocjena različitih načina postizanja ciljeva, te odabir i uključivanje jednog ili više njih u predloženi projekt.

Analiza troškova i koristi (eng. Cost- benefit Anal­ysis) Standardna analiza javnih projekata koji se financiraju iz fondova EU. Uključuje procjenu troš­kova i koristi kroz duže vrijeme, kako bi se odredila profitabilnost ulaganja. Uspoređuje se situacija "s" i "bez" projekta, kako bi se odredila neto korist od projekta.

Analiza zainteresiranih strana (eng. Analysis ofStakeho­ledrs) Identifikacija svih grupa na koje bi projekt mogao utjecati; identifikacija i analiza njihovih interesa, proble­ma, mogućnosti, itd. Zaključci ove analize se integriraju pri izradi projekta.

Aplikaciona forma (eng. Grant Application) Prijedlog projekta prema standardnom obrascu za prijavu koji se podnosi na poziv na dostavu prijedloga projekata.

Apsorpcijski kapacitet (eng. Absorption Capaci­ty) Sposobnost državne uprave zemlje korisnice da planira i provede vanjsku pomoć ili sposobnost potencijalnih korisnika da pripreme kvalitetne projekte, koji će maksimalno apsorbirati alocirana sredstava.

Avansna plaćanje (eng. Advanced Payment) Plaćanje koje se obavlja u unaprijed određenom roku nakon pot­pisivanja ugovora.

EU FONDOVI

Bb Bespovratna sredstva (eng. Grant) vidi grant

Budžet (eng. Budget) Specifikacija troškova provođenja projekta u propisanom obrascu.

Cc

Call for Proposals Natječaj za dostavu prijedloga proje­kata za dodjelu grantova. Javni poziv od strane ugova­ratelja točno određenim tipovima institucija na podno­šenje prijedloga projekata, koji će se financirati u okviru nekog programa EU (primjenjuje se u procedurama za dodjelu bespovratnih sredstava).

Carine 2013. (eng. Customs 2073) Program Zajednice na­mijenjen suradnji između carinskih uprava država članica radi poboljšanja njihove učinkovitosti i interakcije.

Centralizirano upravljanje (eng. Centra/ized Implemen­tation System) Sustav provedbe programa EU u kojem odgovornosti za upravljanje zadržava središnjica Europ­ske komisije (Bruxelles).

Cilj (eng. Objective) Opis svrhe ili svrha projekta ili pro­grama.

Ciljna grupa (eng. Target Group) Skupina/jedinica na koju će pozitivno djelovati projekt na razini svrhe projekta.

CORDIS Službena web stanica na kojoj se objavljuju na­tječaji za FP7 i dio CIP-a.

Dd

Decentralizirano upravljanje (eng. Decentralized Im­plementation System) Djelomični prijenos odgovornosti za upravljanje programima pomoći s EK na tijela zemlje korisnika. EK zadržava kontrolnu funkciju, koja može biti u obliku prethodne (ex-ante) ili naknadne (ex-post) kon­trole. Pravna osnova za decentralizaciju su Financijska uredba i njezina Provedbena pravila.

Dokumenti (eng. Documents) U okviru programa EU postoji striktno definirana hijerarhija dokumenata. Oni uključuju opću stratešku osnovu, pravnu osnovu, strateš­ke dokumente, operativne i provedbene dokumente.

Delegacija Europske unije (eng. European Union Dele­gation) Hijerarhijski su dio struktura Europske komisije (OG RELEX); delegacije služe interesima Europske uni­je u cijelom svijetu i u međunarodnim organizacijama. Kao diplomatsko predstavništvo, one u trećim zemljama obavljaju poslove delegira ne od središnjice EK. Delegaci­ja EK u Republici Hrvatskoj nalazi se u Zagrebu.

Di rektorat Europske komisije (eng. Directorate) Admini­strativni odjel Europske komisije zadužen za provođenje pojedinih politika EU.

Dobavljač roba (eng. Supplier) Poduzeće, pojedinac ili konzorcij kojemu je dodijeljen ugovor o nabavi robe.

© Revicon 173

. ..,.

EU FONDOVI ----------------------------------------------------------------------------------------------.~

Dodatak ugovoru (eng. Addendum) Dokument kojim se mijenjaju uvjeti ugovora.

E e

Ekonomska i socijalna (eng. Economic and Social Cohesion) Izraz solidarnosti između država članica i regija Europske unije. Cilj je uravnotežen razvoj u cije­loj Uniji, smanjivanje strukturnih razlika između regija i pmmicanje jednakih mogućnosti za sve. Praktično se to postiže kroz niz financijskih operacija, prvenstveno kroz strukturne fondove i Kohezijski fond. Svake tri godine Eu­ropska komisija izdaje izvješće o napt·etku u postizanju ekonomske i socijalne kohezije te načinu na koji su mu politike Zajednice doprinijele.

Europska banka za obnovu i razvoj (eng. European Bank for Reconstuction and Development) Financijska in­stitucija Europske unije sa zadaćom da doprinese eko­nomskom i socijalnom oporavku i razvoju trećih zemalja. Instrumentala u provedbi dijelova IPA-e. Financiranje se vrši iz vlastitih izvora, ali i iz sredstava programa EU.

Europska investicijska banka (eng. Europaen lnveste­ment Bank) Financijska institucija Europske unije sa za­daćom da doprinese ekonomskoj, socijalnoj i teritorijal­noj koheziji kroz uravnotežen razvoj teritorija Europske unije. Aktivna je u provedbi instrumenata kohezijske politike EU te programa Zajednice namijenjenim malom i srednjem poduzetništvu (MAP, CIP). U Financijskoj per­spektivi 2007.-2013. bit će instrumentalna u provedbi ini­cijativa Jaspers, Jeremie i Jessica. EIB-ovo financiranje vrši se prvenstveno iz vlastitih izvora Banke, ali i iz sredstava programa EU.

(eng. European Commission) Izvršno tijelo Europske unije s ovlastima inicijative, provedbe, upravljanja i kontrole. Kao takvo nadležna je i za proved­bu programa EU. Komisija osigurava provedbu osnivač­kih ugovora i utjelovljuje interese Unije. Sastavljena je od dvadesetsedam nezavisnih članova (povjerenika) iz svake zemlje članice po jedan, uključujući predsjednika i zamjenike predsjednika, imenovanih na pet godina, te visoke povjerenice za vanjske poslove. Članovima Komi­sije pomaže administracija sastavljena od glavnih dit·ek­torata i specijaliziranih odjela, čije je osoblje smješteno uglavnom u Bruxellesu i Luksemburgu.

(eng. European Parliament) Pred­stavničko tijelo stanovnika Europske unije. Zastupnici se biraju izravnirn glasovanjem na mandat oci 5 godina, a broj zastupnika koji se biraju u pojedinoj državi članici razmjeran je udjelu stanovnika te države u ukupnom bmju stanovnika EU-a. Broj zastupnika u EU 27 je 785.

(eng. Europaen econo­rnic area) Čine ga i\lorveška, Lihtenštajn i Island (do tre­nutka ulaska u fvlonogim ugovorima te se zemlje na legislativnoj razini približavaju EU-u, ali nisu u punoprav­nom članstvu po vlastitiom izboru ..

(eng. Eurozone) Eurozona je ekonomska i mo­netarna unija, a trenutačno je čine Austrija, Belgija, Cipar,

Finska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Mal­ta, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Slovačka, Slovenija i Španjolska. Jedino legalno sredstvo plaćanja u u tom po­dručju je euro. Da bi članice EU-a ušle u Eurozonu moraju ispuniti striktne pristupne Mastrihtske kriterije.

(eng. Evaluation) Periodička ocjenjivanje eko­nomičnosti, učinkovitosti, utjecaja, održivosti i relevan­tnosti pmgrama/projekta u kontekstu utvrđenih ciljeva. Obično se provodi kao neovisna analiza okružja, ciljeva, rezultata, aktivnosti i uloženih sredstava, radi donošenja zaključaka koji bi se mogli koristiti kao temelj za buduće odluke. Može se izvršiti kao pt·ethodna (ex-ante) evalu­acija prije provedbe, evaluacija tijekom provedbe ili na­knadna (ex-post) evaluacija nakon provedbe programa/ pm jekta.

Ex ante (eng. Ex ante procedure) Sustav kon­trole za projekte financirane od strane Europske unije u kojem je odobrenje Europske komisije nužno prije po­četka projekta.

Ex post procedura (eng. Ex post procedure) Sustav kon­trole projekata financirane od strane Europske unije, u kojem nije potrebno odobrenje Europske komisije prije početka projekata. Europska komisija naknadno kontro­lira slučajan uzorak projekata.

(eng. Financial Perspective) Okvir za rashode Europske unije tijekom višegodišnjeg razdoblja. Rezultat je međuinstitucionalnog sporazuma između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, a nazna­čuje rnaksimalne iznose i strukturu predviclljivih rashoda Unije. Komisija je na godišnjoj razini dorađuje uzimajući u obzir cijene i razvoj BNP-a u Zajednici. Međutim, treba naglasiti da financijska perspektiva ne predstavlja više­godišnji proračun, budući ela je godišnja proračunska procedura ključna u određivanju stvarne visine t·ashoda i strukture različitih poglavlja proračuna. Do danas su zaključena četiri međuinstitucionalna sporazuma ovog tipa: Financijska perspektiva 1988.-1992. (paket Delors 1), Financijska perspektiva 1993 .. -1999. (paket Delors ll), Financijska perspektiva 2000.-2006. (Agenda 2000); i Fi­nancijska perspektiva 2007.-2013.

Fiscalis 2013 Program Zajednice namijenjen suradnji između poreznih uprava država ćlanica radi postizanja bolje učinkovitosti i interakcije.

(eng. European Union Funds) Generički pojam za sve programe koje EU financira bilo u zemljama članicama (programi Zajednice, te instrumenti kohezijske, poljoprivredne i ribarske politike bivši struk­tum i fondovi) ili izvan njih (programi za treće zemlje, preclpristupni programi).

Treća faza pmjekttlog ciklusa. Podrazumijeva priprernu detaljne projektne cio­kumentacije uključujući detalje o sustavu upravljanja i komdinacije, financijski plan, analizu troškova i koristi, te detalje o sustavu upravljanja rizicima, nadzora, evaluacije

174 Revi con

i revizije. Osim toga, u ovoj se fazi odobrava financiranje identificiranog paketa projekata ili pojedinačnog projek­ta pa se stoga pripremaju: pr ijed log za financiranje, od­luka o financiranju, sporazum/memorandum o financira­nju. Po završetku ovog procesa odobravanja, pristupa se natječajnoj proceduri.

Ganttova tablica (eng. Ga n tt chart) Administrativni odjel Europske komisije zadužen za provođenje pojedinih po­litika EU.

Grant Izravno plaćanje nekornercijalne naravi točno određenom korisniku kako bi se provele mjere ili aktiv­nosti u svrhu promicanja određene politike EU.

li

(eng. Identification) Druga faza projektnog ciklusa. Uključuje identifikaciju projektni h ideja koje su u skladu s prioritetima definiranim tijekom faze programi­ranja. Također uključuje i procjenu njihove relevantnosti i izvedivosti, te početnu razradu cilja, rezultata i aktivnosti. Rezultat ove faze obično je dokument pod nazivom saže­tak projekta.

(eng. Implementation) četvrta faza projektnog ciklusa tijekom koje se projekt provodi, te se prati njegov napredak u odnosu na ostvarivanje ciljeva, o čemu se podnose izvještaji. Dijeli se na razdoblje utvr­đivanja zatečenog stanja, razdoblje provedbe i razdoblje završavanja projekta. Tijekom ove faze vrše se i revizije provedbe projekata.

instrumenti (eng. Cohesion Policy In­struments) Generički termin za ERDF, ESF i Kohezijski fond u Financijskoj perspektivi 2007.-2013. Ukupna financijska alokacija za instrumente je 308 milijardi eura. Zajednička pravna osnova im je Uredba Vijeća 1083/2006. Njihovi su ciljevi: (1) konvergencija, (2) regionalna konkurentnost i zapošljavanje te (3) teritorijalna suradnja.

Instrument (eng. Instrument for Pre-Accession Assistance)- IPA. Jedinstveni predpristupni fond za razdoblje od 2007. do 2013. godine. Uspostavljen je Uredbom Vijeća br. l 085/2006. Vrijednost mu je 11,468 milijardi eura. Zamjenjuje program CARDS i predpristu­pne programe PHARE, ISPA i SAPARD. Cilj mu je pomo­ći državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kandidatkinjama u njihovoj postupnoj harmonizaciji s pravnom stečevinom EU, radi pristupanja. Sastoji se od pet komponenti: (l) pomoć u tranziciji i izgradnja insti­tucija (IPA TAIB), (2) prekogranična suradnja (IPA CBC), (3) regionalni razvoj, (4) razvoj ljudskih potencijala (IPA HRD), (5) ruralni razvoj (!PARO). Hrvatskoj je program otvoren od 2007. godine do njezinog pristupanja EU.

Integrirani program cjeloživotnog obrazovanja (eng. Integrated Life Long Learning Program me) Program Zajed­nice u Financijskoj perspektivi 2007.-2013. koji financira europski sektor obrazovanja. Uspostavljen je Odlukom 1720/2006/EZ. Vrijednost programa iznosi 6,97 milijardi

EU FONDOVI

eura. Program zamjenjuje programe Socrates, Leonardo da Vinci, e-learning te druge povezane programe koji su istekli krajem 2006. godine. Sastoji se od četiri potpro­grama: Comenius (školsko obrazovanje); Erasmus (viso­koškolsko obrazovanje); Leonardo da Vinci (strukovno obrazovanje i osposobljavanje); Grundtvig (obrazovanje odraslih) Uključuje također i "tt·ansverzalni" program sa četiri ključne aktivnosti (razvoj politike, učenje jezika, inovativni pristupi i diseminacija projektnih rezultata) te program Jean Monnet, koji financit·a aktivnosti na po­dručju europskih integracija, institucija i udruga.

lzvedivost (eng. Feasibility) Procjena o torne jesu li ciljevi projekta zaista ostvat·ivi.

Izvođač radova (eng. Con tractor) Javna ili privatna mga n­izacija, konzorcij ili pojedinac s kojim ugovaratelj sklapa ugovor o izvođenju radova. Trgovačko društvo, osoba ili konzorcij kojemu je dodijeljen ugovor.

Izvori i načini (eng. Sources of Verification) Reference u logičkoj matrici koje pokazuju gdje se i u kojem obliku može naći informacija o ostvarenju općih ciljeva, svrhe projekta i rezultata.

Izvršne (eng. Executive Agencies) Decentrali­zirana tijela Europske unije uspostavljena na određeno vrijeme radi upravljanja s jednim ili s više programa Za­jednice. Pravna osnova za njihovo osnivanje je Uredba Vijeća br. 58/2003/EZ. Smještena su u sjedištu Europske komisije (u Bruxellesu ili Luksemburgu). Primjeri agencija su: Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualni sektor i kulturu, Izvršna agencija za Program javnog zdravlja i Izvršna agencija za inteligentnu energiju.

Jj

Javne (eng. Policy) Strateški smjer koji je dogo­vorila ili izabt·ala neka politička stranka, poduzeće, insti­tucija, itd.

Kandidat (eng. Candidate) Svaka fizička ili pravna osoba ili grupa njih koja se prijavljuje za sudjelovanje u ograni­čenoj natječajnoj proceduri ili pozivu na dostavu prijed­loga projekata.

fond (eng. Cohesion Fund) Financijski meha­nizam uspostavljen 1993. za financiranje velikih infra­strukturnih projekata u EU na području prometa i zaštite okoliša. U Financijskoj perspektivi 2007.-2013. vrijednost mu je oko 55 milijardi eura. Korisnici su zemlje članice čiji je BDP po stanovniku manji od 90% prosjeka EU. Fond uz ERDF financira višegodišnje investicijske prograrne.

Grupacija prihvatljivih fizičkih i pravnih oso­ba koja daje ponudu ili prijavu u natječajnoj proceduri ili pozivu na dostavu prijedloga. Može se raditi o stalnoj, pravno uspostavljenoj grupaciji ili grupaciji koja se nefor­malno konstituirala za određenu natječajnu proceduru ili poziv na dostavu prijedloga. Svi članovi konzorcija (tj. vo­ditelj i ostali partneri) zajednički su i solidarno odgovorni prema ugovaratelju.

© Revicon 175

EU FONDOVI

Kopenhaški kriteriji (eng. Kopenhagen Criteria) Niz kri­terija koje zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidat­kinje trebaju ispuniti kako bi mogle pristupiti u članstvo EU-a.

Korisnik (eng. Beneficiary) Ima dva značenja. Korisnik (1) je privatni, javni ili polu javni entitet koji potpisuje ugovor za upotrebu sredstava EU-a i koji je odgovoran za provo­đenje projekta. Korisnik (2) svi oni koji na bilo koji način imaju koristi od provođenja projekta. Mogu biti direktni (korist na razini ostvaren h rezultata) i indirektni (korist na razini ciljeva).

Kriteriji prihvatljivosti (eng. Eligibility criteria) N iz uvjeta koje kandidat mora zadovoljiti da mu se može odobriti sudjelovanje na natječaju/pozivu na dostavu prijedlo­ga projekata i dodijeliti ugovor koji financira EK. Kriteriji državljanstva i podrijetla su najvažniji. Osim kriterija pri­hvatljivosti za kandidate i partnere postoje i kriteriji pri­hvatljivosti za projekte i troškove.

Kultura 2007 (eng. Culture 2007) Program Zajednice 2007.-2013. koji osigurava bespovratna sredstva za pro­jekte kulturne suradnje u svim područjima umjetnosti i kulture (scenska umjetnost, likovna i vizualna umjetnost, književnosti, kulturne baštine, kulturne povijesti, itd.). Njegov proračun iznosi 400 milijuna eura. Program pro­vodi Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualni sek­tor i kulturu.

Ll LEADER Skraćeno od "Links between actions for the de­velopment of the rural economy". Inicijativa Zajednice u Financijskoj perspektivi 2000.-2006. za mobiliziranje i provedbu ruralnog razvoja u ruralnim zajednicama kroz lokalna javno-privatna partnerstva ("Lokalne akcijske grupe"). Namjera muje pomoći ljudima, grupama, podu­zećima, itd. u ruralnim područjima da razmotre potencijal svojeg područja te potaknuti provedbu integriranih, kva­litetnih i originalnih strategija održivog razvoja. U Finan­cijskoj perspektivi 2007.-2013. Leader pristup uklopljen je u EAFRD kao jedna od prioritetnih osi. Leader pristup je također uklopljen i u mjere IPARD-a.

Mm Marco Polo ll Program Zajednice na području prometa. Njegov cilj je smanjiti zagušenje na cestama i poboljšati ekološki učinak sustava teretnog prometa u Uniji te pro­micati intermodalnost (korištenje alternativnih promet­nih modaliteta umjesto cestovnog prometa). Proračun u tekućoj Financijskoj perspektivi iznosi 400 milijuna eura.

Mastrihtski kriteriji (eng. Maastricht criteria) Niz kriterija koje zemlje članice EU-a moraju ispuniti kako bi pristupi­le Eurozoni.

Media 2007 Program Zajednice u Financijskoj perspek­tivi 2007.-2013. koji financira europski audiovizualni sek­tor. Proračun mu je cca. 755 milijun eura. Ciljevi su mu: (1) očuvanje i promicanje europske kulturne i lingvističke raznolikosti te kinematografskog i audiovizualnog naslje-

đa; (2) povećanje naklade i gledanosti europskih audio­vizualnih radova u i izvan EU; (3) jačanje konkurentnosti europskog audiovizualnog sektora.

Memorandum o razumijevanju (eng. Memorandum of Understanding) Međunarodni pravni akt u kojem EK i Vlada zemlje korisnice definiraju svoj odnos s obzirom na detalje provedbe za neki program EU. Postoji Memo­randum o suglasnosti o uspostavi Središnje jedinice za financiranje i ugovaranje u kontekstu programa CARDS (NN MU 11 /2003) i Memorandum o suglasnosti o uspo­stavi Nacionalnog fonda (NN MU 1 0/2005), koji definira provedbu predpristupnih programa. Također postoje i memorandum i o razumijevanju o sudjelovanju Hrvatske u pojedinim programima Zajednice.

Mladi u akciji (eng. Youth in Action) Program Zajednice u Financijskoj perspektivi 2007.-2013., s budžetom od 885 milijuna eura. Cilj mu je pružiti mladim ljudima priliku za razmjenu i volonterski rad kao i financirati niz aktivnosti i ojačati suradnju na području javnih politika za mlade.

Monitoring Trajna analiza napretka projekta prema po­stizanju planiranih rezultata u svrhu poboljšanja uprav­ljanja i donošenja odluka.

N n

Natječajna dokumentacija (eng. Tender Dossier) Do­kumentacija koju sastavlja ugovaratelj, a koja sadrži sve dokumente potrebne za pripremu i dostavljanje ponude. Uključuje barem opise posla za ugovore o pružanju usluga, tehničke specifikacije za ugovore o nabavi roba, troškovnike za ugovore o izvođenju rado­va i upute za prijavitelje za sheme dodjele bespovrat­nih sredstava.

Oo

Očekivani rezultati (eng. Expected Results) Rezultati su izravne posljedice neposrednih rezultata. Kombinacija rezultata doprinosi ostavarenju ciljeva projekta.

Odluka o izdvajanju sredstava (eng. Commitment) Formalna odluka Komisije koju usvaja radi izdvajanja određenih financijskih sredstava u određenu svrhu. Nije dozvoljeno stvaranje obveza - rashoda koji premašuju sredstva odobrena ovakvom odlukom.

Održivost (eng. Sustainability) Vjerojatnost da će se ko­rist koju je neki projekt stvorio nastaviti nakon što pomoć EU završi. Ključni faktori koji imaju utjecaja na održivost su: (i) vlasništvo korisnika nad projektom; (ii) podrška/ konzistentnost politike; (iii) odgovarajuća tehnologija; (iv) okoliš; (v) socio-kulturološka pitanja; (vi) ravnoprav­nost spolova; (vii) upravljačka sposobnost institucija; i (viii) ekonomska i financijska održivost.

Okvirni program za konkurentnost i inovacije (eng. Competitiveness and Innovation Programme) Program Zajednice u Financijskoj perspektivi 2007-2013. koji fi­nancira ciljeve obnovljene Lisabonske strategije. Uspo­stavljen je Odlukom 1639/2006/EZ. Proračun programa je 3,621 milijarde eura. Okvirni se program sastoji od tri

176 © Revicon

programa: (l) Program za poduzetništvo i inovacije (EIP); (2) Program podrške politici informacijskih i komunikacij­skih tehnologija (ICT) te (3) Inteligentna energija u Euro­pi (lEE) koja nastavlja istoimeni prethodni program.

Okvirni sporazum (eng. Frarnevvork cornmitrnent) Opća pravila i uvjeti pod kojima se odvija suradnja između EK i zemlje korisnika. Okvirni je sporazum ujedno i pr·avni okvir za provedbu svih operacija vezanih uz programe pomoći EU u toj zer·nlji BiH je s EU potpisala Ok,Jirni ugo­vor za !PA-u i neke Programe Zajednice

Overall Objecrives; Objaš u zasw je projekt važan za društvo, u smislu dugoročne kori­sti za krajnje korisnike te šire koristi za druge skupine f\!jima se također prikazuje na koji se naein program uklapa u regionalnehesorne politike dotične vlade; organizacije i Europske zajednice te u općenite cilje­ve politika suradnje EZ-a. Opći ciljevi se ne ostvaruju samo dotičnim projektom, ali će on doprinijeti njiho­vom ostvarivanju.

ln~'~"'-""'r" program (eng. Operational Programme) U kontekstu programa IPA, dokument koji izrađuje zemlja korisnica i odobrava Europska komisija za provedbu Okvira za usklađenost strategija. Dokument sadrži niz prioriteta (prioritetnih osi) i višegodišnjih mjera.

posla (eng. Terms of Reference) U slućaju ugovora o pružanju usluga, dokument koji utvrđuje zadatke, koje se traži od izvođača projekta te navodi pozadinu i ciljeve projekta, predviđene aktivnosti, očekivane unose i nepo­sredne rezultate, proračun, vremenski raspored te opis posla.

Paket za (eng. Enlargement Package) Niz do­kumenata koje Europska komisija definira na godišnjoj osnovi, a koji sadržavaju općeniti politički okvir za pri­stupanje EU. Ukljucuje Pristupna partnerstva, izvješća o napretku i Strateški dokument EK za pr-oširenje. Ovi do­kumenti daju opće smjernice za predpristupnu pomoć. Paket također uključuje i strateške dokumente za pro­gram IPA.

PRAG Vodič Europske komisije kmz pr-ocedure i pravila za nabavu i ugovaranje, koji se primjenjuju na ugovore u sklopu pomoći EZ trećim zemljama. Primjenjuje se i na projekte financirane iz predpristupnih fondova, umjesto pravila o javnoj nabavi zemlje korisnice.

o (eng. Rule of origin) Pr·avilo po kojem sva roba i oprema, koja se financira iz nekog programa pomoći EU, mora potjecati iz EU ili neke od prihvatljivih zemalja definiranih uredbama EU ili međunarodnim spo­razumima.

Cross - border Coope­ration) Suradnja između susjednih uz unutarnje i vanjske granice EU, radi promicanja održivog gospodar­skog i socijalnog razvoja, rješavanja zajedničkih izazova na područjima kao što su zaštita okoliša, prirodna i kul­turna baština, javno zdravlje te suzbijanje i borba protiv

EU FOf\JDOVI

organiziranog kriminala, kao i osiguravanja učinkovitih i sigurnih granica. Prograrni prekogranične suradnje fi­nancir-aju se u okviru IPA-e za zen11je kandidatkinje i po­tencijalne kandidatkinje, te u okviru Regionalnog fonda za zemlje članice.

Vanjski faktori koji bi utjecati na napredak ili uspjeh projek~:a, nacl koji­

rna vocliteij projekta nema neposredan utjecaj ni nadzor. One 4. stupac logicke matrice i formulira ih

smislu, npr. "Reforma kaznenih

(eng. Eligible Trosl:ovi su prihvatljivi u budžetu projekta u okviru određenog na­tječaja za bespovr-atna sredstva f\!eprihvatljivi troškove ne smiju biti clio budžeta.

(eng. Annex to Contract) Dokumenti loženi ugovoru koji čine njegov sastavni clio.

iOOtic~:oa okvira (eng. Logical Framework Appro­ach) Metodologija planiranja, vođenja i evaluacije pro­grama i projekata, uključujući analizu dionika, analizu problema, ciljeva i strategija, pripremu logičke matrice te t·aspored aktivnosti i raspodjele sredstava.

(eng. Programming) Prva faza projektnog ciklusa, koja uključuje pripremu višegodišnjih program­skih dokumenata na temelju općeg strateškog okvira (strateške osnove).

(eng. Community Programmes) Aktivnosti koje Europska zajednica usvaja za neko više­godišnje razdoblje radi promicanja suradnje između dr­žava članica u različitim područjima politika Zajednica. Programi Zajednice namijenjeni su isključivo državama članicama, a u nekima od njih, pod određenim uvjetima, mogu sudjelovati i treće zemlje. Npr. potiče se sudjelova­nje država kandidatkinja za članstvo u EU kako bi se one upoznale s radnim metodama u EU. Preduvjet njihovog sudjelovanja je uspostava pravne podloge za svaki poje­dini program (potpisivanje memoranduma o suglasno­sti) i plaćanje nacionalnog doprinosa.

(eng. Action) f\liz aktivnosti kojima je cilj ostvare­nje jasno utvrđenih ciljeva u određenom vrernenskom roku i uz određeni proračun.

ciklus (eng. Projectcycle) Projektni ciklus slijedi tijek projekta od početne ideje sve do njezine provedbe. On daje okvir koji osigurava konzultacije sa svim dionici­ma te definira ključne odluke, zahtjeve za informacijama i odgovornosti u svakoj od faza, kako bi tijekom trajanja projekta bilo rnog uće donijeti odgovarajuće odluke. Pro­jektni se ciklus sastoji oci pet faza koje logički proizlaze jedna iz druge programiranje, identificiranje, formulira­nje, provedba i evaluacija.

body) Provedbeno tijelo, obično unutar ili pod izravnim nadzorom državne uprave, nadležno za provođenje natječaja, zaključivanje ugovora, plaćanje i tehničku provedbu preclpristupnih projekata.

Rev icon 177

EU FONDOVI

Rr Raspored aktivnosti (eng. Activity schedule) Raspored (grafikon ili opis aktivnosti) kojim se utvrđuje vrijeme, slijed i trajanje projektnih aktivnosti te određuju ključ­ne točke za praćenje napretka i odgovornost za njihovo ostvarivanje.

Relevantnost (eng. Relevance) Prikladnost ciljeva pro­jekta u odnosu na stvarne probleme, potrebe i prioritete ciljnih skupina i korisnika kojima se projekt treba baviti, te u odnosu na fizičko i političko okruženje u okviru ko­jeg djeluje.

Revizija (eng. Audit) Objektivna savjetodavna aktivnost čiji je cilj poboljšanje poslovanja neke organizacije. Revi­zori daju preporuke za poboljšanja na temelju svojih na­laza dobivenih tijekom pregledavanja sustava upravlja­nja i kontrole. Reviziju obavlja sama organizacija (interna revizija) ili vanjsko tijelo (vanjska revizija).

Rizik (eng. Risk) Vjerojatnost da bi neki događaj ili aktiv­nost mogli negativno utjecati na realizaciju projektnog cilja ili aktivnosti. Rizici se sastoje od faktora koji su nje­gov sastavni dio ili su izvan projekta, premda se općenito naglasak stavlja na one faktore koji su izvan izravne kon­trole menadžmenta.

Ss

Sedmi okvirni program za istraživanje i razvoj (eng. Seventh Framework Programme for Research and Develo­pment) FP 7 je Program Zajednice u Financijskoj perspek­tivi 2007.-2013. koji financira europsku politiku istraži­vanja i nastavlja se na FP6. Proračun programa je 50,521 milijardi eura te dodatnih 2,7 milijardi eura za Euroatom. Program se sastoji od sljedećih programa: (l) Suradnja u područjima istraživanja (1) zdravlje, (2) hrana, poljopri­vreda i biotehnologija, (3) informacijske i komunikacijske tehnologije, (4) nano-znanost, nanotehnologije, materi­jali i nove proizvodne tehnologije, (5) energija, (6) zašti­ta okoliša (uključujući klimatske promjene), (7) promet (uključujući aeronautiku), (8) socio-ekonomske i huma­nističke znanosti, (9) svemir, (1 O) sigurnost; (ll) Ideje, koje uključuju uspostavu Europskog vijeća za istraživanje, (Ill) Ljudi (ljudski potencijali) i (IV) Kapaciteti, koji uklju~ čuju sljedeća područja (1) istraživačku infrastrukturu, (2) istraživanje u korist malih i srednjih poduzeća, (3) regije znanja, (4) istraživački potencijal, (5) znanost u društvu, (6) koherentan razvoj istraživačkih politika, (7) međuna­rodnu suradnju, (8) ne-nuklearne aktivnosti Zajedničkog istraživačkog centra (Z IC -a). Osim toga, postoji i kompo­nenta Euratoma koja pokriva (1) istraživanje fuzije i fizije te zaštitu od zračenja, (2) aktivnosti ZIC-a na području nuklearne energije.

Sredstva (eng. Means) Sredstva su fizički i nefizički re­sursi (koje se često naziva "in putima") nužni za izvođenje predviđenih aktivnosti i vođenje projekta.

Studija izvodivosti (eng. Feasibility Study) Studijom o izvodivosti, koja se izrađuje tijekom faze formuliranja, utvrđuje se je li predloženi projekt pravilno utemeljen,

te može li zadovoljiti potrebe svojih ciljnih skupina /ko­risnika. Studijom se izrađuje projekt sa svim operativnim pojedinostima, uzimajući u obzir sve političke, tehničke, gospodarske, financijske, institucionalne, sociokulturne aspekte te one vezane uz upravljanje projektom, zaštitu okoliša i pitanja o ravnopravnosti spolova. Na temelju Studije, Europska komisija i vlada zemlje partnera dobit će dovoljno informacija kojima se opravdava prihvaća­nje, izmjena ili odbijanje budućeg financiranja predlože­nog projekta.

Sufinanciranje (eng. Co-financing) Odnosi se na situaciju u kojoj se dio sredstava instrumenta/projekta/programa osigurava iz nekog financijskog izvora EU. Ostatak sred­stava osigurava se iz nacionalnih javnih izvora i/ili privat­nih izvora, ovisno o prirodi i zahtjevima određenog in­strumenta/projekta/programa.

Sukob interesa (eng. Conflict of lnerests) Svaki slučaj koji utječe na sposobnost kandidata, ponuđača ili konzultan­ta/dobavljača/izvođača da dade objektivno i nepristrano profesionalno mišljenje ili koji ga u bilo kojem trenutku sprječava da dade prioritet interesima ugovaratelja. Sva~ ki razlog povezan s mogućim ugovorima u budućnosti ili konflikt s drugim prošlim ili sadašnjim obvezama konzul­tanta/dobavljača/izvođača. Ova ograničenja odnose se također i na podizvođača i zaposlene kod konzultanta/ dobavljača/izvođača, kao i zaposlene ugovaratelja.

Tt

TAIEX Skraćeno od Technical Assistance Information Exchange instrument za izgradnju institucija koji nudi kratkoročnu pomoć pri prihvaćanju, primjeni i provedbi pravne stečevine Zajednice (acquis-a). Koristi detaširane stručnjake administracija država članica za savjetodavne posjete, studije ili procjene, seminare, radionice ili ospo­sobljavanje. Pomaže, također, u prijevodu zakonodav­stva, te osigurava stručne baze podataka i informacije o usklađenosti zakonodavstva. Pomoć iz T AlEX-a dostupna je državama kandidatkinjama, državama potencijalnim kandidatkinjama te državama obuhvaćenim politikom susjedstva.

TED Baza podataka o svim javnim nabavama za koje postoji obveza da se objave u Službenom listu Europ­ske unije. Dostupna je na sljedećoj internetskoj stranici: http://ted.europa.eu/.

Tenderska procedura (eng. Tender procedure) Cjeloku­pni proces objavljivanja natječaja za ugovor, počevši od objavljivanja obavijesti o nabavi do dodjele ugovora za koji je objavljen natječaj. Postoje različite vrste natječaj­ne procedure: otvorena, ograničena, lokalna, međuna­rodna, izravna pogodba, pojednostavljena procedura.

Treće zemlje (eng. Third countries) Treće zemlje su sve zemlje koje nisu članice EU-a (uključujući i BiH). Kad se pomoć pruža u trećim zemljama primjenjuju se specijal­na pravila definirana u PRAG-u.

Troškovi (eng. Costs) Troškovi su svi utvrđeni resursi ("sredstva") izraženi financijski.

178 © Revicon

--·r-~·

Twinning Instrument koji je razvila Europska ko­misija putem kojeg državne uprave zemalja članica razvijaju partnerstvo s državnim upravama u zemlja­ma kandidatkinjama ili partnerima. Unutar twinning projekta, državni službenici zemalja članica šalju se kao savjetnici u državnu upravu zemlje partnera. Dr­žavna uprava zemlje članice s kojom se uspostavlja twinning projekt odabire se u selekcijskom postupku u kojem sudjeluju državne uprave nekoliko zemalja članica.

Uu

Učinkovitost (eng. Effectiveness) Način na koji su rezultati doprinijeli ostvarenju svrhe projekta.

Ugovorno tijelo (eng. Contracting Authority) Stranka koja zaključuje ugovor. U kontekstu predpristupnih fon­dova, ovisno o sustavu provedbe, to može biti Europska komisija (centralizirano dekoncentrirano upravljanje) ili tijelo državne uprave zemlje korisnika (decentralizirano upravljanje).

Upravljanje projektni m ciklusom (eng. Pro ject cycle ma­nagement) Metodologija pripreme, provedbe i evaluacije projekata i programa, koja se temelji na integriranom pri­stupu te pristupu logičke matrice.

Zz

Zainteresirane strane (eng. stakeholders) Sve osobe, skupine ljudi, ustanove ili trgovačka društva, koje bi mogle biti u vezi s projektom/programom, definira­ne su kao zainteresirane strane. Oni mogu, posredno ili neposredno, pozitivno ili negativno utjecati ili biti pod utjecajem procesa i rezultata projekata ili pro­grama.

Zemlje članice EU-a (eng. Members of EU) Z em Ije članice EU-a uključujući i osnivačice: Belgija, Francuska, Italija, Njemačka, Luksemburg i Nizozemska. Nakon toga slijedi šest krugova pridruživanja: Danska, Irska i Velika Britani­ja 1973; Grčka 1981; Španjolska i Portugal 1986; Austrija, Finska i švedska 1995; Cipar, Malta, Slovenija, Slovačka, Poljska, Češka, Estonija, Litvanija i Latvija 2004; Bugarska i Rumunjska 2007.

Zemlja kandidatkinja (eng. Candidate country) Država čija je prijava za članstvo u EU-u službeno prihvaćena. Da bi postala članicom mora zadovoljiti Kopenhaške kriteri­je. Trenutačno postoji četri zemlje kandidatkinje: Hrvat­ska, Makedonija, Island i Turska.

Zemlja korisnik (eng. Beneficiary Country) Zemlja iz­van Europske unije s kojom je EU dogovorila program suradnje.

Zemlje potencijalne kandidatkinje (eng. Potential candidate countries) Zemlje potencijalne kandidat­kinje su zemlje Zapadnog Balkana koje se priprema­ju za status zemalja kandidatkinja. To su: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, te teritorij Kosovo.

© Revicon

EU FONDOVI

179

EU FONDOVI

s [\ja ovom popisu se ne nalaze stranice vezane uz pojedine fondove EU_ Te web stranice se nalaze na informativnim obrascima pojedinih fondova_

EU-a

http europa,eu- početna stranica službenog portala Europske unije

http://eceuropa,eu/index_en.htm početna stranica službenog por·tala Eumpske komisije

-početna stranica službenog portala Europskog parlamenta

http://wvvw.european-council..europa.eu/home-page.aspx?lang=en- početna str·anica Vijeća Europske unije

http//www.consilium_eumpa.eu/ početna stranica Vijeća ministara

http://www.delbih.ec europa.eu Delegacija u BiH

http:/ /wwwdelscg.ec.europa,eu Delegacija u Srbiji

http://www.delhrv.eceuropa.eu- Delegacija u Hrvatskoj

http://www.delmne.eceuropa.eu- Delegacija u Crnoj Gori

Ostale korisne stranice EU-a

http:/ l eceuropa.eu/development/icenter /repository /pcm_g uidelines_2004_a4.pdf Integralna verzija priručnika za upravljanje projektnim ciklusom

http://ted.europa.eu web stranica na kojoj se objavljuju svi tenderi

http://eceuropa.eu/policies/index_en.htm- web stranica s linkovima na različite politike EU-a

http:/ l eceuropa.eu/europeaid/work/procedu res/implementation/practical_g u ide/i ndex_en.htm - web stranica s in­tegralnom verzijom PRAG-a na engleskom i sve daljnje nadopune

http://ec.europa.eu/grants/index_en.htm- stranica s linkovima na otvorene natječaje za grantove

http://ec.europa.eu/europeaid/evaluation/methodology/- web stranica o evaluaciji projekata u EU

180 © Revicon

Albanija, Alžir, Armenija, Austrija, Azerbejdžan,

Belgija, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Bugarska,

Cipar, Cma Gora,

Češka,

Danska,

Egipat, Estonija,

Finska, Fr·ancuska,

Grčka, Gruzija,

H r·vatska,

Irska, Island, Italija, lzr·ael,

Jordan,

Teritorij Kosovo,

Latvija, Libanon, Libija, Lihtenštajn, Litva, Luksemburg,

Mađarska, Makedonija, Malta, Maroko, Moldavija,

Nizozemska, Norveška, Njemačka,

Palestinska samouprava Zapadne obale i pojasa Gaze, Poljska, Portugal,

Rumunjska, Rusija,

Slovačka, Sirija, Slovenija, Srbija,

Tunis, Turska,

Španjolska, švedska,

Ukrajina,

Velika Britanija

© Revicon

EU FOI\JDOVI

181

EU FONDOVI

Literatura

l, Mis ita, Nevenko, Evropska unija -Institucije. Sarajevo: Revi con, 2009,

L Chivinge, Jessica. Volume l: Funding within the EU Brussels: ECAS, 2008.

3. Chivinge, Jessica .. Volume 2: Funding outside the EU Brussels: ECAS, 2008.

4. De Bouchony, Lorraine et alL Eurofunding, Comprehensive guide. Paris: Welcomeurope SARL, 201 O.

5.. Mi sita, Nevenko. Osnovi prava Evropske unije, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2007.

6. Baldwin, Richard/Wyplosz, Charles. The Economics of European Integration. McGraw-Hill, Higher Education, 2009.

7. Gribić, Vladimir. Ekonomija Evropske unije. Beograd: Megatrend, 2005.

8. EuropeAid, Aid Delivery Methods, Volume l, Project Cycle Menagement Guidlines, 2004. http://ec.europa.eu/de­velopment/icenter/repository/pcm guidelines 2004 a4.pdf

9. Mi sita, Jelena et alL Tenderske procedure Europske komisije. Sarajevo: Revicon, 2009.

1 O. Kron ja, Jasminka. Programi Evropske zajednice. Beograd: Fond za otvoreno d ruštvo: Evropski pokret u Srbiji, Lozni-ea: Mladost grup, 2009.

11.1nstrument za pretpristupnu pomoć (IPA): Višegodišnji indikativni plan (Ml P D) Bosna i Hercegovin 2009-2011

12. Evropska komisija: Strategija proširenja i ključni izazovi 2009. -201 O.

13. Dalić, Martina et. all. Pojmovnik fondova Europske unije. Zagreb, Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU, 2007.

182 © Revicon

-