Embed Size (px)
Citation preview
EUR 200 milijuna obveznica Republike Hrvatske
Kamatna stopa 5,375%. Dospijeće 2019.
Cijena izdanja: 99,655%
_________________________
Izdanje obveznica Republike Hrvatske (“RH”) s kamatnom stopom od 5,375% i dospijećem 29. studenoga 2019. ("Datum dospijeća") iznosi EUR 200 milijuna (“Obveznice”).
Obveznice su izdane 29. studenoga 2004. (“Datum izdanja”) u nematerijaliziranom obliku, na ime i u denominaciji od EUR 1. Kamata se obračunava po fiksnoj godišnjoj stopi od 5,375% od i uključujući
Datum izdanja. Kamata se isplaćuje polugodišnje u jednakim iznosima, u kunskoj protuvrijednosti iznosa u euru obračunatoj primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke (“HNB”) na dan
dospijeća.
Obveznice su uvrštene u Usluge Depozitorija i Usluge Prijeboja i Namire Središnje depozitarne agencije sa sjedištem u Zagrebu, Ksaver 200 (“SDA”).
ISIN oznaka Obveznica je HRRHMFO19BA2.
Obveznice će 30. studenoga 2004. biti uvrštene u prvu kotaciju (Službeno tržište) Zagrebačke burze d.d. i Prvu kotaciju Varaždinske burze d.d. pod oznakom RHMF-O-19BA.
____________________________
Agenti, Pokrovitelji izdanja i Vodeći aranžeri
Erste & Steiermärkische Bank d.d., Privredna banka Zagreb d.d., Raiffeisenbank Austria d.d. i Zagrebačka banka d.d.
Aranžeri
Hrvatska Poštanska Banka d.d. i Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.
Datum ovog prospekta je 29. studenoga 2004.
Ministarstvo financija Republike Hrvatske (“Ministarstvo financija”) prihvaća odgovornost za sadržaj ovog prospekta. Prema uvjerenju, svim saznanjima i podacima kojima Ministarstvo financija raspolaže, podaci iz ovog prospekta čine cjelovit i istinit prikaz imovine i obveza, gubitaka i dobitaka i financijskog položaja Republike Hrvatske i prava sadržanih u Obveznicama, te niti jedna činjenica koja bi mogla utjecati na potpunost i istinitost ovog prospekta nije izostavljena.
Ovaj prospekt dostavljen je Zagrebačkoj burzi i Varaždinskoj burzi 29. studenoga 2004. u svrhu informiranja investitora.
Nitko nije ovlašten davati podatke i izjave u vezi s ponudom i prodajom Obveznica, a koji nisu sadržani u ovom prospektu. Ako bi se takvi podaci ili izjave dali, na njih se ne smije osloniti kao na podatke i izjave čije je objavljivanje odobrilo Ministarstvo financija ili Erste & Steiermärkische Bank d.d., Privredna banka Zagreb d.d., Raiffeisenbank Austria d.d. i Zagrebačka banka d.d. kao Agenti, Pokrovitelji izdanja i Vodeći Aranžeri. Nikakva jamstva, izričita ili implicitna, nisu dana od strane Erste & Steiermärkische Bank d.d., Privredne banke Zagreb d.d., Raiffeisenbank Austria d.d. i Zagrebačke banke d.d. za istinitost i potpunost takvih podataka. Također, ništa iz ovog prospekta ne smije se smatrati jamstvom Erste & Steiermärkische Bank d.d., Privredne banke Zagreb d.d., Raiffeisenbank Austria d.d. i Zagrebačke banke d.d.. Izdavanje ovog prospekta niti prodaja ili kupnja Obveznica ne impliciraju da se okolnosti vezane uz Republiku Hrvatsku nisu izmijenile od datuma izdavanja ovog prospekta.
Ovaj prospekt ne smije se smatrati preporukom za kupnju ili ponudom za prodaju od strane ili za račun
Ministarstva financija, Erste & Steiermärkische Bank d.d., Privredne banke Zagreb d.d., Raiffeisenbank Austria d.d. i Zagrebačke banke d.d. ili od strane ili za račun druge osobe koja je s njima povezana, njihovih afilijacija ili predstavnika, Obveznica u bilo kojoj državi u kojoj je davanje takvih ponuda ili poziva od strane takvih osoba protuzakonito. Distribucija ovog prospekta, ponuda i prodaja Obveznica zakonom je ograničena u pojedinim državama.
Svaki ulagatelj koji razmatra kupnju Obveznica upućuje se na vlastitu ocjenu i prosudbu financijskog
položaja Republike Hrvatske, te uvjeta Obveznica, uključivo inherentne rizike među kojima i one opisane u poglavlju I. “Čimbenici rizika”.
Ako drugačije nije navedeno, sve godišnje informacije, uključujući informacije o Državnom proračunu,
temelje se na kalendarskim godinama. Brojevi u prospektu su zaokruživani; prema tome, brojevi prikazani za istu vrstu informacije mogu varirati i zbrojevi možda nisu aritmetički agregati. Upućivanje u ovom dokumentu na "EUR" označava euro, “USD” američki dolar, “JPY" japanski jen, a “HRK" hrvatske kune.
3
SADRŽAJ
I ČIMBENICI RIZIKA _______________________________________________________ 5
1.1. Hrvatsko tržište dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira __________________________________5 1.2. Hrvatski pravni sustav_______________________________________________________________6 1.3. Tečajni rizik ______________________________________________________________________6
II UVJETI OBVEZNICA ______________________________________________________ 7 2.1. Pravni status Obveznica _____________________________________________________________7 2.2. Izdavanje i upis ____________________________________________________________________7 2.3. Obračun kamate ___________________________________________________________________7 2.4. Isplata kamate _____________________________________________________________________8 2.5. Kašnjenje s isplatom kamate__________________________________________________________8 2.6. Isplata glavnice o dospijeću __________________________________________________________9 2.7. Prijevremena isplata glavnice _________________________________________________________9 2.8. Kašnjenje s isplatom glavnice_________________________________________________________9 2.9. Isplate iz Obveznica bez odbitaka_____________________________________________________10 2.10. Izjave i jamstva Republike Hrvatske___________________________________________________10 2.11. Prijevremeno dospijeće Obveznica ____________________________________________________10 2.12. Upis u Depozitorij SDA ____________________________________________________________12 2.13. Trgovanje na sekundarnom tržištu ____________________________________________________12 2.14. Platni agent ______________________________________________________________________14 2.15. Administrativni agent ______________________________________________________________14 2.16. Obavijesti _______________________________________________________________________14 2.17. Zastara__________________________________________________________________________15 2.18. Mjerodavno pravo i nadležnost_______________________________________________________15 2.19. Namjena stečenog prihoda __________________________________________________________15
III REPUBLIKA HRVATSKA__________________________________________________ 16 3.1. Teritorij i stanovništvo _____________________________________________________________16 3.2. Društveno uređenje, zakonodavna i izvršna vlast _________________________________________16 3.3. Međunarodni odnosi _______________________________________________________________17 3.4. Gospodarstvo ____________________________________________________________________17 3.5. Državni proračun__________________________________________________________________21 3.6. Ostvarenje Državnog proračuna u 2003. godini __________________________________________22 3.7. Porezni sustav ____________________________________________________________________22 3.8. Devizna kontrola __________________________________________________________________23 3.9. Međunarodne i devizne pričuve ______________________________________________________24 3.10. Tečaj hrvatske kune________________________________________________________________24 3.11. Javni dug ________________________________________________________________________26
IV OPOREZIVANJE _________________________________________________________ 32 4.1. Oporezivanje kamata_______________________________________________________________32 4.2. Oporezivanje glavnice______________________________________________________________32 4.3. Oporezivanje kapitalne dobiti ________________________________________________________32
4
V OPĆE INFORMACIJE _____________________________________________________ 33 5.1. Odobrenja _______________________________________________________________________33 5.2. Uvrštenje Obveznica na burzu _______________________________________________________33 5.3. Depozitorij, prijeboj i namira ________________________________________________________33 5.4. Dokumenti_______________________________________________________________________33
VI POTPISNICI PROSPEKTA _________________________________________________ 34 VII SUDIONICI U PLASMANU OBVEZNICA ____________________________________ 35
5
I ČIMBENICI RIZIKA 1.1. Hrvatsko tržište dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira Usprkos činjenici da je hrvatsko tržište vrijednosnih papira relativno nerazvijeno, u usporedbi s tržištima razvijenih zapadnoeuropskih država, ono se ubrzano razvija kako na tržištu vlasničkih tako i na tržištu dužničkih vrijednosnica rezultirajući povećanjem broja i strukture vrijednosnih papira te konzistentnim povećanjem volumena i količine trgovanja. Međutim i dalje na mali broj izdavatelja otpada nesrazmjerno velik postotak tržišne kapitalizacije i prometa, što rezultira povećanjem volatilnosti cijena na tržištu. U prvih devet mjeseci je, na hrvatskom tržištu kapitala, zabilježen ukupan promet od 15,8 milijardi kuna, što je za 62,6% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a 21,8% više u odnosu na ostvareni promet u cijeloj 2003. godini. Ukupan godišnji promet u 2003. na Zagrebačkoj burzi i Varaždinskoj burzi iznosio je 13,0 milijardi kuna, što je za 80,0% više u odnosu na prethodnu godinu. Promet i volumen trgovanja obveznica u konstantnom su rastu i čine veliku većinu trgovanja na Zagrebačkoj burzi. U 2003. promet je obveznicama na Zagrebačkoj burzi iznosio 10,766 milijardi kuna, ili 87,2% ukupnog prometa, što je predstavljalo rast od 130,4% u odnosu na 2002. U 2004. nastavljen je pozitivan trend rasta prometa obveznicama i u prvih deset mjeseci iznosio je 15,1 milijardi kuna, ili 73,0% više u odnosu na isto razdoblje 2003. Isto tako, na Zagrebačkoj burzi u prvih deset mjeseci 2004. zabilježeno je 99,7% ukupnog prometa obveznicama, te 94,5% ukupno ostvarenog prometa na hrvatskom tržištu kapitala. U zadnja tri mjeseca, na Zagrebačkoj burzi, zabilježeni su mjesečni prometi iznad 2 milijarde kuna (što se najviše može pripisati trgovanju državnim obveznicama) kao i najviše razine CROBEX1-a od njegovog uvođenja. Na Zagrebačkoj burzi uvršteno je ukupno 17 izdanja obveznica, i to u prvoj kotaciji (“Službeno tržište”) kotira 16 izdanja obveznica, od čega je 8 izdanja obveznica Republike Hrvatske i s državom povezanih institucija (DAB2, HBOR3 – obveznice za isplatu kojih u cijelosti jamči Republika Hrvatska) te 6 korporacijskih izdanja (Agrokor, Atlantic Grupa, Bina-Istra, Hypo Alpe-Adria-Bank, Podravka, Pliva) te 2 izdanja municipalnih obveznica (Grad Koprivnica i Grad Zadar) dok se na usporednom tržištu nalazi još jedno korporacijsko izdanje obveznica (Belišće). Pored toga se u Redovitom tržištu nalaze i jedno izdanje komercijalnih zapisa (Medika). Na Varaždinskoj burzi je 2003. bilo uvršteno 388 vrijednosna papira, od čega se u 2003. trgovalo sa njih 156, ostvarujući ukupni redovni promet od HRK 704,2 milijuna, ili 48,4% manje u odnosu na 2002. U prvih devet mjeseci 2004. se od 391 uvrštenog vrijednosnog papira trgovalo s njih 149, a ostvaren je ukupni promet od HRK 859,6 milijuna ili 68,7% više u odnosu na isto razdoblje 2003. godine. Na Varaždinskoj burzi uvršteno je ukupno 4 izdanja obveznica, od čega 2 izdanja obveznica Republike Hrvatske, jedno municipalno izdanje obveznica (Grad Koprivnica) i jedno korporacijsko izdanje obveznica (Belišće). U rujnu 2004. ukupni promet obveznicama iznosio je 3,7 milijuna kuna. Posljednjih godina sve je izraženiji trend financiranja društava i njihove orijentacije na tržištu kapitala u odnosu na tradicionalni oblik financiranja putem bankarskog sustava, što upućuje na daljnji nastavak razvoja domaćeg tržišta kapitala, naročito tržišta dužničkih vrijednosnih papira.
1 Službeni indeks Zagrebačke burze d.d. 2 Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka 3 Hrvatska banka za obnovu i razvitak
6
1.2. Hrvatski pravni sustav
Budući da je Hrvatska još uvijek u fazi tranzicije, ne može se govoriti o postojanju u cijelosti zaokruženog pravnog sustava koji bi, kao cjelina, bio usporediv s pravnim sustavima zapadnoeuropskih država. S druge strane, u okviru procesa usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s "acquis communautaire"-om Europske Unije u tijeku je intenzivna zakonodavna aktivnost koja bi u narednih nekoliko godina trebala rezultirati upravo takvim sustavom. Stoga su zakoni i provedbeni propisi koji uređuju pitanja trgovačkih društava, ugovornih odnosa, vlasništva, tržišne utakmice, stečaja, vrijednosnih papira, poreza i drugih područja bitnih za gospodarsku aktivnost u državi doneseni tek nedavno, pa u tim područjima još uvijek ne postoji u dovoljnoj mjeri stabilna, poznata i relevantna sudska i administrativna praksa, odnosno primjena i tumačenje tih propisa.
Također, poznata je činjenica da je u hrvatskom pravosuđu prisutan veliki broj neriješenih sporova, što uvelike utječe na efikasnost pružanja pravne zaštite poslovnim subjektima. 1.3. Tečajni rizik
S obzirom na to da su Obveznice denominirane u EUR-u, te da su sve isplate kamate i glavnice u kunskoj protuvrijednosti iznosa kamate i glavnice u EUR-u obračunate primjenom srednjeg tečaja HNB-a na dan dospijeća, investitori u Obveznice potencijalno su izloženi riziku razlike između srednjeg tečaja HNB-a i tečaja komercijalnih banaka za EUR.
7
II UVJETI OBVEZNICA Sažetak Uvjeta Obveznica:
EUR 200 milijuna obveznica Republike Hrvatske u nematerijaliziranom obliku, na ime, u denominaciji od EUR 1, uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 5,375%, s dospijećem 29. studenoga 2019., izdano je 29. studenoga 2004. ovisno i na temelju Ugovora o upisu obveznica Republike Hrvatske dospijeća 2019. u iznosu od EUR 200 milijuna, sklopljenog 29. studenoga 2004. između Ministarstva financija, u ime Republike Hrvatske kao Izdavatelja, te Erste & Steiermärkische Bank d.d., Privredne banke Zagreb d.d., Raiffeisenbank Austria d.d. i Zagrebačke banke d.d. kao Agenata izdanja i Vodećih aranžera, te Hrvatske Poštanske Banke d.d. i Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. kao Aranžera. Ministarstvo financija izdalo je ukupno EUR 200 milijuna obveznica uz mogućnost povećanja iznosa izdanja koje može nastupiti bilo koji dan nakon datuma izdanja.
2.1. Pravni status Obveznica
Obveznice predstavljaju izravnu, bezuvjetnu i prioritetnu obvezu Republike Hrvatske,
međusobno su ravnopravne i, najmanje, pari passu sa svim drugim, sadašnjim i budućim, neosiguranim obvezama Republike Hrvatske, osim obveza koje mogu imati prvenstvo temeljem kogentnih propisa. 2.2. Izdavanje i upis
Erste & Steiermärkische Bank d.d., Privredna banka Zagreb d.d., Raiffeisenbank Austria d.d. i Zagrebačka banka d.d. kao Agenti, Pokrovitelji izdanja i Vodeći aranžeri, te Hrvatska Poštanska Banka d.d. i Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. kao Aranžeri, s jedne strane, te Ministarstvo financija, u ime Republike Hrvatske kao Izdavatelja, s druge strane, sklopili su 29. studenoga 2004. Ugovor o upisu obveznica Republike Hrvatske u iznosu od EUR 200 milijuna dospijeća 2019. (“Ugovor o upisu”), kojim se Ministarstvo financija obvezalo izdati, a Erste & Steiermärkische Bank d.d., Privredna banka Zagreb d.d., Raiffeisenbank Austria d.d., Zagrebačka banka d.d., Hrvatska Poštanska Banka d.d. i Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. obvezale upisati i uplatiti iznos od EUR 200 milijuna Obveznica sukladno Ugovoru o upisu.
Sredstva na ime upisa Obveznica od investitora na primarnom tržištu uplaćena su Ministarstvu financija 29. studenoga 2004., koje je isti dan otvorilo Registar obveznica sukladno nominalnim iznosima upisa Obveznica. Agenti izdanja dostavili su Registar Obveznica Središnjoj depozitarnoj agenciji (“SDA”). Nakon primitka Registra Obveznica, SDA je otvorila vlasničke račune Agenata izdanja i investitora na primarnom tržištu, na koje je upisala njihove pozicije Obveznica sukladno Registru Obveznica, te vlasnicima Obveznica dostavila obavijest o stanju na njihovim računima. 2.3. Obračun kamate
Obveznice nose kamatu na glavnicu po stopi od 5,375% godišnje. Kamatna stopa računa se
kao godišnja kamatna stopa Obveznica na glavnicu podijeljena s učestalošću isplate kamate iz Obveznica na godišnjoj razini. S obzirom na to, kamatna stopa kupona Obveznica iznosi 2,6875%, što po EUR 1 Obveznica iznosi EUR 0,026875.
8
2.4. Isplata kamate
Prva isplata kamate bit će 30. svibnja 2005. za razdoblje od i uključujući 29. studenoga 2004. do, ali ne uključujući 29. svibnja 2005. Sljedeće kamate isplaćivat će se polugodišnje prema sljedećem planu: 29. studenoga 2005.; 29. svibnja 2006.; 29. studenoga 2006.; 29. svibnja 2007.; 29. studenoga 2007.; 29. svibnja 2008.; 1. prosinca 2008.; 29. svibnja 2009.; 30. studenoga 2009.; 31. svibnja 2010.; 29. studenoga 2010.; 30. svibnja 2011.; 29. studenoga 2011.; 29. svibnja 2012.; 29. studenoga 2012.; 29. svibnja 2013.; 29. studenoga 2013.; 29. svibnja 2014.; 1. prosinca 2014.; 29. svibnja 2015.; 30. studenoga 2015.; 30 svibnja 2016.; 29. studenoga 2016.; 29. svibnja 2017.; 29. studenoga 2017.; 29. svibnja 2018.; 29. studenoga 2018.; 29. svibnja 2019.; 29. studenoga 2019.
Kamate će se isplaćivati u kunskoj protuvrijednosti iznosa u EUR-u obračunatoj primjenom
srednjeg tečaja HNB-a na dan dospijeća.
2.5. Kašnjenje s isplatom kamate
U slučaju kašnjenja s plaćanjem kamate iz Obveznica, Ministarstvo financija platit će
zakonsku zateznu kamatu od dana dospijeća kamate do dana isplate. Zakonska zatezna kamata obračunat će se na iznos kunske protuvrijednosti iznosa kamate u EUR-u obračunate primjenom srednjeg tečaja HNB-a na dan dospijeća. Zakonska zatezna kamata, koju izdavatelj plaća investitorima posredstvom SDA, obračunava se primjenom sljedeće formule:
C x p x n K= —————— 100 K = zatezna kamata C = iznos dospjele, a neisplaćene kamate p = stopa zatezne kamate n = broj godina Pri obračunu zatezne kamate za obračunsko razdoblje kraće od jedne godine primjenjuje se
kalendarski broj dana za tu godinu i koristi se sljedeća formula: C x p x d K= —————— 36.500 odnosno za prijestupnu godinu: C x p x d K= ————— 36.600 K = zatezna kamata C = iznos dospjele, a neisplaćene kamate p = stopa zatezne kamate d = broj dana.
9
2.6. Isplata glavnice o dospijeću
Glavnica Obveznica u nominalnom iznosu od EUR 200 milijuna isplatit će se odjednom, na
datum konačnog dospijeća 29. studenoga 2019., u kunskoj protuvrijednosti iznosa u EUR-u obračunatoj primjenom srednjeg tečaja HNB-a na dan dospijeća. 2.7. Prijevremena isplata glavnice
Republika Hrvatska može, u bilo koje vrijeme, otkupiti Obveznice po bilo kojoj cijeni na tržištu ili na drugi način, pod uvjetom da, u slučaju kupnje javnom ponudom, takva ponuda bude jednako dostupna svim vlasnicima Obveznica. 2.8. Kašnjenje s isplatom glavnice
U slučaju kašnjenja s plaćanjem glavnice Obveznica, Ministarstvo financija platit će zakonsku zateznu kamatu od dana dospijeća do dana isplate. Zakonska zatezna kamata obračunat će se na iznos kunske protuvrijednosti iznosa glavnice u EUR-u obračunate primjenom srednjeg tečaja HNB-a na dan dospijeća. Zakonska zatezna kamata, koju izdavatelj plaća investitorima posredstvom SDA, obračunava se primjenom sljedeće formule:
C x p x n K= —————— 100 K = zatezna kamata C = iznos dospjele, a neisplaćene glavnice p = stopa zatezne kamate n = broj godina Pri obračunu zatezne kamate za obračunsko razdoblje kraće od jedne godine primjenjuje se
kalendarski broj dana za tu godinu i koristi se sljedeća formula: C x p x d K= —————— 36.500 odnosno za prijestupnu godinu: C x p x d K= ————— 36.600 K = zatezna kamata C = iznos dospjele, a neisplaćene glavnice p = stopa zatezne kamate d = broj dana.
10
2.9. Isplate iz Obveznica bez odbitaka Sve isplate glavnice i kamata iz Obveznica bit će učinjene bez ustege ili odbitaka svih
sadašnjih ili budućih poreza, carina, akontacije poreza ili pristojbi svake prirode, osim ako takva ustega ili odbitak nije zakonska obveza.
Ako je takva ustega ili odbitak zakonska obveza, Ministarstvo financija platit će dodatne iznose koji su potrebni da vlasnici Obveznica prime iznose koje bi primili da takvih traženih ustega ili odbitaka nije bilo. 2.10. Izjave i jamstva Republike Hrvatske
Ministarstvo financija, u ime Republike Hrvatske, jamči: (i) da Obveznice predstavljaju izravnu, bezuvjetnu i prioritetnu obvezu Republike Hrvatske,
međusobno su ravnopravne i, najmanje, pari passu sa svim drugim, sadašnjim i budućim, neosiguranim obvezama Republike Hrvatske, osim obveza koje mogu imati prvenstvo temeljem kogentnih propisa;
(ii) da izdanje Obveznica predstavlja pravno valjanu obvezu Republike Hrvatske, te da je Ministarstvo financija za izdavanje Obveznica ishodilo sva potrebna odobrenja i suglasnosti;
(iii) da izdanje Obveznica nije suprotno zakonima i drugim propisima Republike Hrvatske, te ugovorima u kojima su Republika Hrvatska ili Ministarstvo financija jedna od ugovornih strana;
(iv) da nikakvi parnični, upravni, arbitražni, ili slični postupci protiv i u vezi s Republikom Hrvatskom ili Ministarstvom financija nisu pokrenuti niti postoji vjerojatnost da će biti pokrenuti, čiji bi pravomoćni ishod mogao ugroziti sposobnost Republike Hrvatske ili Ministarstva financija da uredno izvršava obveze koje proizlaze iz Obveznica;
(v) da će, sve dok je i jedna Obveznica neisplaćena, poduzimati ili će se pobrinuti da se poduzme sve potrebno kako bi se osigurao kontinuitet svih odobrenja, dozvola, ovlaštenja, registracija, evidencija ili sličnog potrebnog za izdanje, prodaju ili izvršenje obveza koje proizlaze iz Obveznica ili njihove valjanosti i naplativosti;
(vi) da će ispunjavati sve obveze prema SDA i Zagrebačkoj i Varaždinskoj burzi vezane za održanje članstva u SDA i za održanje Obveznica u uslugama depozitorija, prijeboja i namire, te za održanje Obveznica u prvoj kotaciji (Službenom tržištu) Zagrebačke burze i Prvoj kotaciji Varaždinske burze;
(vii) da će notificirati Agentima izdanja svaku promjenu činjenica koja bi mogla utjecati na gore navedena jamstva.
2.11. Prijevremeno dospijeće Obveznica
Vlasnici Obveznica, koji samostalno ili skupno predstavljaju najmanje 2/3 ukupnog nominalnog iznosa izdanja Obveznica, imaju pravo proglasiti ukupno izdanje Obveznica dospjelim i plativim prije njegovog dospijeća i to u slučaju:
(i) objave općeg moratorija Republike Hrvatske na plaćanje inozemnog duga;
(ii) neisplate o dospijeću kamate ili bilo kojeg drugog iznosa koji proizlazi iz Obveznica;
11
(iii) povreda izjava i jamstava, odnosno neispunjavanje obveza iz izjava i jamstava koje traje duže od 60 dana od pismene obavijesti o povredi, odnosno o neispunjavanju Erste & Steiermärkische Bank d.d. (“Administrativni agent”), na zahtjev vlasnika Obveznice, dostavi Ministarstvu financija;
(iv) neisplate, u iznosu većem od EUR 20 milijuna, od strane Izdavatelja obveza po inozemnom kreditu ili drugim poslovima s inozemstvom o originalnom dospijeću ili u slučajevima kada Izdavatelj bude pozvan od strane vjerovnika na plaćanje prije originalnog dospijeća;
(v) nastup bilo kojeg drugog slučaja zbog kojeg vlasnici Obveznica koji imaju najmanje 2/3 izdanih, a do tada neotplaćenih Obveznica mogu zaključiti da je ugrožena sposobnost Izdavatelja da uredno izvršava svoje obveze iz Obveznica.
Odluku o prijevremenom dospijeću Obveznica donosi Skupština koju čine svi registrirani
vlasnici Obveznica. Svaka Obveznica (EUR 1) nosi jedan glas na Skupštini. Pravo sazivanja Skupštine imaju vlasnici Obveznica koji raspolažu s najmanje 1/3 glasova. Odluke se donose kvalificiranom većinom, koju čine vlasnici Obveznica s više od 2/3 glasova.
Pored ovlasti iz prethodnog stavka, Skupština ima ovlasti donijeti odluku o izmjeni uvjeta Obveznica iz Ugovora o upisu Obveznica, uz suglasnost Ministarstva financija.
Sazivanje Skupštine vlasnika Obveznica mora se zatražiti pisanim putem, preporučenom poštom od Administrativnog agenta. Po primitku zahtjeva za sazivanjem Skupštine vlasnika Obveznica Administrativni agent o tome će odmah obavijestiti SDA, Izdavatelja, ostale Agente izdanja i Zagrebačku i Varaždinsku burzu, te će u roku od sedam dana sazvati Skupštinu vlasnika Obveznica javnim oglasom objavljenim u najmanje dvije dnevne novine znatnije tiraže koje se prodaju na teritoriju Republike Hrvatske. Oglas kojim se saziva Skupština vlasnika Obveznica mora sadržavati jasnu naznaku predmeta o kojem se zahtijeva glasovanje i poziv na glasovanje izjašnjavanjem sa običnim “protiv” ili “za”.
Zaključno s danom primitka obavijesti o zahtjevu za sazivanje Skupštine vlasnika Obveznica, SDA će utvrditi popis vlasnika Obveznica s naznakom broja Obveznica na računu, te će u najkraćem roku dostaviti Administrativnom agentu popis vlasnika Obveznica s naznakom broja Obveznica na računu, prema stanju zaključno s danom primitka obavijesti o zahtjevu za sazivanje Skupštine vlasnika Obveznica. Administrativni agent će isti dan popis vlasnika Obveznica s naznakom broja Obveznica na računu dostaviti Ministarstvu financija i Agentima izdanja.
Skupština vlasnika Obveznica održava se pisanim putem, na način da vlasnici Obveznica koji su upisani u depozitorij SDA na dan objave javnog oglasa mogu u roku od pet kalendarskih dana od dana objave oglasa glasovati pisanim putem preporučenom poštom dostavljenom Administrativnom agentu o prijedlogu o kojem se zahtijeva glasovanje. Prvog sljedećeg radnog dana nakon isteka roka za glasovanje, Administrativni agent i Agenti izdanja zajednički će utvrditi ishod glasovanja. Tako utvrđen ishod glasovanja Administrativni agent objavit će sljedeći radni dan na istovjetan način kao i zahtjev za sazivanjem Skupštine u formi odluke Skupštine vlasnika Obveznica.
U slučaju odluke Skupštine o prijevremenom dospijeću Obveznica, Administrativni agent će za račun vlasnika Obveznica pozvati Izdavatelja na prijevremenu otplatu Obveznica u roku od 15 kalendarskih dana od dana odluke Skupštine. Zatezna kamata počinje teći prvi radni dan po isteku spomenutog roka.
Zahtjev za sazivanje Skupštine vlasnika Obveznica i dokument o glasovanju moraju biti javnobilježnički ovjereni, s time da u slučaju vlasnika Obveznice koji je pravna osoba, u javnobilježničkoj ovjeri mora biti sadržana naznaka o tome da je dokument potpisala ovlaštena osoba.
12
Odluke Skupštine obvezujuće su za sve vlasnike Obveznica, a provodi ih Administrativni agent za račun svih vlasnika.
Troškove održavanja Skupštine snose pro rata vlasnici Obveznica, a regresiraju se od Ministarstva financija. Administrativni agent ne provodi prisilnu naplatu.
U svrhu održavanja Skupštine vlasnika Obveznica Ministarstvo financija je suglasno i ovlašćuje Administrativnog agenta da u bilo koje doba zatraži i obavi uvid u Depozitorij vlasnika Obveznica kod SDA. 2.12. Upis u Depozitorij SDA
Obveznice su upisane i vode se u Depozitoriju nematerijaliziranih vrijednosnih papira SDA (“Depozitorij”) pod ISIN oznakom HRRHMFO19BA2, te su uvrštene u Usluge Prijeboja i Namire SDA. 2.13. Trgovanje na sekundarnom tržištu
Obveznice su uvrštene u Prvu kotaciju (Službeno tržište) Zagrebačke burze te u Prvu kotaciju
Varaždinske burze pod simbolom RHMF-O-19BA. Uvrštenje obveznica u prvu kotaciju (Službeno tržište) Zagrebačke burze i Prvu kotaciju Varaždinske burze provest će Agenti izdanja.
Cijena uvrštenih Obveznica temeljit će se na tzv. “čistoj cijeni”, što znači da ne obuhvaća stečenu kamatu. Plaćanje po obavljenoj kupnji Obveznica obavlja se prema cijeni po kojoj se trgovalo uvećanoj za stečenu kamatu za razdoblje od zadnje isplate kamate pa sve do pretpostavljenog dana namire, ne uključujući pretpostavljeni dan namire.
Za obračun stečene kamate iz Obveznica uzima se stvarni broj dana u razdoblju za koje se obračunavaju kamate tj. za razdoblje od, i uključujući, dan dospijeća prethodnog kupona do, ali ne uključujući, dan dospijeća slijedećeg kupona.
Primjer izračuna ukupne cijene Obveznica u trgovanju na sekundarnom tržištu: 1. Vrijednosni papir: Državna obveznica s dospijećem 29. studenoga 2019.2. Kamatna stopa: 5,3750%3. Datum trgovanja: 10-ožu-064. Datum namire: 16-ožu-06 (datum namire na burzi- dan trgovanja+ četiri radna dana)5. Datum zadnjeg dospijeća kupona: 29-stu-056. Cijena Obveznica na Zagrebačkoj burzi (“čista cijena”): 101,75% (% nominalne vrijednosti Obveznica)7. Broj obveznica: 1.500.0008. Ukupna čista cijena (EUR): 1.526.250,00 (8.=7. x 6. x EUR 1)9. Broj dana od zadnjeg dospijeća kupona do dana namire: 107 (9.=4.-5.)10. Stečena kamata po danu po Obveznici (EUR): 0,00014848066 (iz tabele “Stečena kamata”)11. Stečena kamata (%) : 0,0158874306212. Stečena kamata (EUR): 23.831,15 (12.=10. x 9. x 7.)13. Ukupna cijena (čista cijena + stečena kamata): 103,339% (13.=12. + 6.)14. Ukupno (čista cijena + stečena kamata): 1.550.081,15
13
Stečena kamata Stečena kamata po po danu danu po Obveznici
(%) (EUR)
1. 30-svi-05 29-stu-04 28-svi-05 181 0,014848066 0,000148480662. 29-stu-05 29-svi-05 28-stu-05 184 0,014605978 0,000146059783. 29-svi-06 29-stu-05 28-svi-06 181 0,014848066 0,000148480664. 29-stu-06 29-svi-06 28-stu-06 184 0,014605978 0,000146059785. 29-svi-07 29-stu-06 28-svi-07 181 0,014848066 0,000148480666. 29-stu-07 29-svi-07 28-stu-07 184 0,014605978 0,000146059787. 29-svi-08 29-stu-07 28-svi-08 182 0,014766484 0,000147664848. 1-pro-08 29-svi-08 28-stu-08 184 0,014605978 0,000146059789. 29-svi-09 29-stu-08 28-svi-09 181 0,014848066 0,0001484806610. 30-stu-09 29-svi-09 28-stu-09 184 0,014605978 0,0001460597811. 31-svi-10 29-stu-09 28-svi-10 181 0,014848066 0,0001484806612. 29-stu-10 29-svi-10 28-stu-10 184 0,014605978 0,0001460597813. 30-svi-11 29-stu-10 28-svi-11 181 0,014848066 0,0001484806614. 29-stu-11 29-svi-11 28-stu-11 184 0,014605978 0,0001460597815. 29-svi-12 29-stu-11 28-svi-12 182 0,014766484 0,0001476648416. 29-stu-12 29-svi-12 28-stu-12 184 0,014605978 0,0001460597817. 29-svi-13 29-stu-12 28-svi-13 181 0,014848066 0,0001484806618. 29-stu-13 29-svi-13 28-stu-13 184 0,014605978 0,0001460597819. 29-svi-14 29-stu-13 28-svi-14 181 0,014848066 0,0001484806620. 1-pro-14 29-svi-14 28-stu-14 184 0,014605978 0,0001460597821. 29-svi-15 29-stu-14 28-svi-15 181 0,014848066 0,0001484806622. 30-stu-15 29-svi-15 28-stu-15 184 0,014605978 0,0001460597823. 30-svi-16 29-stu-15 28-svi-16 182 0,014766484 0,0001476648424. 29-stu-16 29-svi-16 28-stu-16 184 0,014605978 0,0001460597825. 29-svi-17 29-stu-16 28-svi-17 181 0,014848066 0,0001484806626. 29-stu-17 29-svi-17 28-stu-17 184 0,014605978 0,0001460597827. 29-svi-18 29-stu-17 28-svi-18 181 0,014848066 0,0001484806628. 29-stu-18 29-svi-18 28-stu-18 184 0,014605978 0,0001460597829. 29-svi-19 29-stu-18 28-svi-19 181 0,014848066 0,0001484806630. 29-stu-19 29-svi-19 28-stu-19 184 0,014605978 0,00014605978
Kupon Početak razdoblja obračuna
Kraj razdoblja obračuna
Broj danaIsplata kamate
Godišnja kamatna stopa Stečena kamata po danu (%)1 =
2 x Broj dana u razdoblju 1Stečenu kamatu po danu izraženu kao % nominalne vrijednosti Obveznice dobivamo dijeljenjem godišnje kamatne stope (5,500%) s godišnjom frekvencijom isplate kupona iz Obveznica (2 puta godišnje) i brojem dana u razdoblju između dvije isplate kupona. Stečena kamata (EUR)2 = Stečena kamata po danu (%) x Broj Obveznica x Broj dana od zadnjeg dospijeća kupona do, ali ne uključujući, dana namire x nominalna vrijednost Obveznica (EUR 1) 2Apsolutni iznos stečene kamate dobiva se množenjem stečene kamate po danu po Obveznici, izražene kao % nominalne vrijednosti Obveznice, s brojem Obveznica, te brojem dana proteklim od zadnje isplate kupona do, ali ne uključujući, dana namire i nominalnom vrijednošću Obveznica (EUR 1).
14
2.14. Platni agent
Platni agent je Središnja depozitarna agencija sa sjedištem u Zagrebu, Ksaver 200. Sredstva primljena od Ministarstva financija na ime kamate i glavnice Obveznica, SDA će, na
datum dospijeća kamate, odnosno glavnice uplatiti putem platnog sustava vlasniku Obveznica, bez odbitaka na ime naknade ili drugih troškova. Na postupak uplate sredstava od strane Ministarstva financija u korist SDA primjenjivat će se Pravila SDA i Ugovor o Platnom agentu sklopljen između Ministarstva financija i SDA.
Ukoliko je dan dospijeća glavnice, kamata ili drugih iznosa koji proizlaze iz Obveznica
neradni dan, isplata će dospjeti prvog sljedećeg radnog dana. Radni dan je dan koji je utvrđen kao radni dan SDA, te poslovnih banaka i deviznog tržišta koji obavljaju isplatu u Republici Hrvatskoj.
2.15. Administrativni agent Administrativni agent je Erste & Steiermärkische Bank d.d., Jadranski trg 3A, Rijeka. Administrativni agent će 28 dana prije dospijeća kamate i/ili glavnice iz Obveznica dostaviti
Ministarstvu financija obavijest o datumu dospijeća i dospjelom iznosu, a na dan dospijeća kamate i/ili glavnice Obveznica dostaviti Ministarstvu financija i SDA o tečaju za konverziju i pripadajući iznos kamate po Obveznici.
2.16. Obavijesti Do konačne isplate svih iznosa koji proizlaze iz Obveznica, obavijesti vlasnika Obveznica
Ministarstvu financija moraju biti dostavljene putem Administrativnog agenta Erste & Steiermärkische Bank d.d., Sektor riznice, telefaksom, uz naknadnu potvrdu poštom na sljedeću adresu:
Erste & Steiermärkische Bank d.d. Sektor riznice Varšavska 3-5 10000 Zagreb Faks: 062 371 931
U slučaju promjene osobe Administrativnog agenta, investitori će o tome biti obaviješteni dopunom Prospekta.
Obavijesti Agenata izdanja Ministarstvu financija moraju biti dostavljene telefaksom, uz naknadnu potvrdu poštom na sljedeću adresu:
Ministarstvo financija RH Katančićeva 5 10000 Zagreb Faks: (01) 459 1248
15
2.17. Zastara
Potraživanja prema Republici Hrvatskoj iz kamata Obveznica zastarijevaju u roku od 3 godine od datuma dospijeća pojedinog iznosa kamata, dok potraživanja iz glavnice Obveznica zastarijevaju u roku od 5 godina od datuma dospijeća glavnice. 2.18. Mjerodavno pravo i nadležnost
Mjerodavno pravo za Obveznice je pravo Republike Hrvatske.
Svi sporovi koji proizlaze iz Obveznica, uključujući i sporove koji se odnose na pitanja
njihovog valjanog nastanka, povrede ili prestanka, kao i na pravne učinke koji iz toga proistječu, konačno će se riješiti arbitražom u skladu s važećim Pravilnikom o Stalno izabranom sudištu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. 2.19. Namjena stečenog prihoda
Neto prihod od izdavanja Obveznica procijenjen je na iznos od, oko, HRK 1,50 milijardi i bit će upotrijebljen za financiranje proračunskih rashoda.
16
III REPUBLIKA HRVATSKA 3.1. Teritorij i stanovništvo Republika Hrvatska zauzima ukupnu površinu od 87.609 km2 (od čega na more otpada 31.067 km2). Ukupna gospodarska površina Republike Hrvatske iznosi 113.680 km2. Glavni grad Republike Hrvatske je Zagreb, koji je ujedno i najveći grad, sa 779.145 stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001., dok je ukupan broj stanovnika Republike Hrvatske bio 4.437.460. 3.2. Društveno uređenje, zakonodavna i izvršna vlast Sukladno Ustavu Republike Hrvatske iz 1990., Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država. Ustav je revidiran u studenome 1997., studenome 2000. i ožujku 2001. Odlukom Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora o proglašenju promjena Ustava Republike Hrvatske od 9. studenoga 2000. Hrvatska je prešla iz polupredsjedničkog sustava u parlamentarni.
U Republici Hrvatskoj, državna vlast ustrojena je na načelu diobe vlasti, na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. Hrvatski sabor (“Sabor”), je jednodomno predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj. Između ostaloga, Sabor nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom. Zastupnici se biraju na vrijeme od četiri godine i nemaju obvezujući mandat. Posljednji izbori za Zastupnički dom Sabora održani su 23. studenog 2003. Ukupno je izabrano 152 saborska zastupnika. Na konstituirajućoj sjednici Hrvatskog Sabora održanoj 22. prosinca 2003. za predsjednika Sabora izabran je Vladimir Šeks. U sljedećoj tablici prikazani su rezultati parlamentarnih izbora održanih u studenom 2003.: Stranka Br. zastupničkih mjesta Postotak Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) 66 43,4% Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) 34 22,4% Hrvatska narodna stranka (HNS) 10 6,6% Hrvatska seljačka stranka (HSS) 10 6,6% Hrvatska stranka prava (HSP) 8 5,3% Istarska demokratska stranka (IDS) 4 2,6% LIBRA 3 2,0% Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) 3 2,0% Hrvatska socijalno liberalna stranka (HSLS) 2 1,3% Liberalna stranka (LS) 2 1,3% Demokratski centar (DC) 1 0,7% Hrvatska demokratska seljačka stranka (HDSS) 1 0,7% Primorsko goranski savez (PGS) 1 0,7% Samostalna demokratska srpska stranka 3 2,0% Zastupnici nacionalnih manjina 4 2,6% Ukupno 152 100,0%
Izvor: Izvješće Državnog izbornog povjerenstva Predsjednik Republike bira se neposrednim izborima na rok od 5 godina. Posljednji izbori održani su 3. veljače 2000. kada je za Predsjednika Republike izabran Stjepan Mesić.
17
Vlada Republike Hrvatske sastoji se od predsjednika, kojeg predlaže predsjednik Republike, te članova, koje predlaže predsjednik Vlade, a kojima Sabor iskazuje povjerenje većinom glasova zastupnika. Povjerenje predsjedniku i članovima Vlade Republike Hrvatske Sabor je iskazao 23. prosinca 2003. Predsjednik Vlade je dr. Ivo Sanader, a ministar financija Ivan Šuker. 3.3. Međunarodni odnosi
Europska unija i SAD priznale su Republiku Hrvatsku 1992. kao suverenu državu. Iste godine Hrvatska postaje članicom Ujedinjenih naroda i punopravnom državom-sudionicom OESS-a, a 1993. članicom Međunarodnog monetarnog fonda (“MMF”). Nakon toga slijedi članstvo u Svjetskoj banci, te nizu drugih međunarodnih financijskih (IDA, IFC, EBRD, BIS) i drugih institucija (ILO, CEI). Republika Hrvatska postaje članicom Vijeća Europe 1996. Od 1999. Hrvatska je sudionica Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu. Na putu prema članstvu u NATO-u, Hrvatska je u svibnju 2000. primljena u članstvo Partnerstva za mir, a u svibnju 2002. godine pozvana je u Akcijski plan za članstvo (MAP). Članicom Svjetske trgovinske organizacije (WTO) Hrvatska postaje 30. listopada 2000., a 5. prosinca 2002. potpisan je ugovor o pristupanju CEFTA-i.
Jedan od glavnih strateških ciljeva Republike Hrvatske je punopravno članstvo u Europskoj uniji. U listopadu 2000. Hrvatska je, prihvaćanjem Smjernica za vođenje pregovora i sklapanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica (“SSP”), s Europskom unijom započela pregovore o pridruživanju. SSP parafiran je 14. svibnja 2001., a potpisan je na marginama sastanka Vijeća ministara u Luksemburgu 29. listopada 2001., te će stupiti na snagu ratifikacijom u parlamentima svih 15 država članica, te Saboru i Europskom parlamentu. Tim sporazumom Republika Hrvatska treba postati pridružena članica Europske unije, što će biti najvažniji korak prema punopravnom članstvu u Europskoj uniji. Privremeni sporazum primjenjuje se od 1. siječnja 2002., a na snagu je stupio 1. siječnja 2002. SSP je ratificiran u Saboru 5. prosinca 2001., u Europskom parlamentu 12. prosinca 2001., te u još 14 od 15 država članica EU do kraja travnja 2004. Republika Hrvatska je 21. veljače 2003. u Ateni predala zahtjev za članstvo u Europskoj uniji. Europska komisija predala je 10. srpnja 2003. Hrvatskoj upitnik s 4.560 pitanja na koje je Republika Hrvatska uručila odgovore 9. listopada 2003. Republika Hrvatska je završila prvi krug pregovora s Europskom komisijom o dodatnom Protokolu 7 Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju kojim se regulira trgovina s proširenom Unijom 26. veljače 2004., a isti je parafiran 16. travnja 2004. Europska komisija donijela je pozitivno mišljenje (avis) o zahtjevu RH za punopravno članstvo u EU 20. travnja 2004.
Europsko vijeće odlučilo je 18. lipnja 2004. promaknuti Hrvatsku u Službenog kandidata za članstvo u EU. Pristupni pregovori počet će bilateralnom međuvladinom konferencijom između Hrvatske i EU, koja je zakazana za početak 2005. godine. 3.4. Gospodarstvo
Hrvatsko gospodarstvo temelji se na tržišnim načelima i privatnom vlasništvu.
Hrvatska ima relativno moderno diverzificirano gospodarstvo u kojem usluge čine više od 62% bruto dodane vrijednosti. Poljoprivreda čini 9%, a industrija preostalih 29%. Iako su prihodi od turizma iznimno značajni za priobalni dio i otoke, Hrvatska nije ovisna niti o jednoj gospodarskoj aktivnosti.
18
Sljedeća tabela prikazuje kretanje BDP-a u razdoblju od 2000. do drugog tromjesečja 2004.:
2000. 2001. 2002. 2003. I-VI 2004.
Nominalni BDP (mil. HRK) 152.519 165.640 179.390 193.067 98.276
Nominalni BDP (mil. USD) 18.427 19.863 22.812 28.810 16.034
Realni rast BDP-a, % 2,9 3,8 5,2 4,3 3,8
BDP po stanovniku (USD) 4.152,7 4.476,7 5.140,9 6.492,5 3.613,7
Tečaj HRK/USD (prosjek razdoblja) 8,28 8,34 7,86 6,70 6,13 Izvor: DZS Godišnji bruto domaći proizvod za 2003. realno je veći za 4,3% u odnosu na 2002. U drugom tromjesečju 2004. bruto domaći proizvod je zabilježio stopu rasta od 3,8% u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. Podaci ukazuju na blago usporavanje stope gospodarskog rasta s obzirom da je isti u prvom tromjesečju iznosio 4,2%, dok je u drugom tromjesečju prethodne godine iznosio 5,0%. Usporavanje je zabilježeno u svim kategorijama potrošnje osim kod državne potrošnje koja je porasla za 0,7%. Osobna potrošnja je zabilježila porast od 3,8%, investicije u kapital – stopu rasta od 7,7%, uvoz – stopu rasta od 5,4%. Stopa rasta uvoza još uvijek premašuje stopu rasta izvoza koji je u drugom tromjesečju zabilježio najnižu stopu rasta od kraja 2002., u iznosu od 3,9%.
Bruto domaći proizvod*
0,0
1,0
2,0
3,0
4,0
5,0
6,0
7,0
2000/I III
2001/I III
2002/I III
2003/I III
2004/I
%
* godišnje stope rasta Izvor: DZS
Industrijska proizvodnja u rujnu 2004. veća je za 0,4% od industrijske proizvodnje ostvarene u kolovozu 2004., a u usporedbi s rujnom 2003. veća je za 3,2%. U rujnu 2004., u usporedbi s kolovozom rudarstvo i vađenje bilježi rast za 0,3%, prerađivačka industrija za 0,4% i opskrba električnom energijom, plinom i vodom za 0.3%.
19
Indeksi fizičkog obujma industrijske proizvodnje
90,0
95,0
100,0
105,0
110,0
115,0
120,0
125,0
130,0
2001
/I IV VII X
2002
/I IV VII X
2003
/I IV VII X
2004
/I IV VII
Izvorni indeks, 2000=100Desezonirani indeksTrend-indeks
Izvor: DZS Sljedeća tabela prikazuje kretanje inflacije i nezaposlenosti u razdoblju od 2000. do 2003., te u prvih devet mjeseci 2004.:
2000. 2001. 2002. 2003. I-IX 2004. Inflacija (%) Potrošačke cijene prosjek razdoblja 6,2 4,9 1,7 1,8 2,0 kraj razdoblja, yoy 7,4 2,6 2,3 1,8 1,6 Proizvođačke cijene prosjek razdoblja 9,7 3,6 (0,4) 1,9 2,8 kraj razdoblja, yoy 11,2 (3,1) 2,3 1,1 5,7 Temeljna inflacija1) prosjek razdoblja 4,0 3,6 1,1 0,7 1,8 kraj razdoblja, yoy 4,6 1,7 1,2 1,2 2,4 Nezaposlenost (%)
prosjek razdoblja 21,3 22,0 22,3 19,5 18,1 Registrirana kraj razdoblja, yoy 22,6 22,8 21,3 19,1 17,6 Anketa o radnoj snazi prosjek razdoblja 16,1 15,9 14,9 14,3 13,8* (definicija ILO-a) 2. pol. godine 17,0 16,4 14,5 14,4 -
1) Mjera temeljne inflacije se dobiva tako da se iz košarice za izračunavanje indeksa cijena na malo isključe cijene poljoprivrednih proizvoda i administrativno regulirane cijene, metodom nultog pondera. * Razdoblja I-VI Izvor: HNB, DZS, ILO Državni zavod za statistiku je u veljači 2004. počeo objavljivati indeks potrošačkih cijena (umjesto indeksa cijena na malo čija metodologija izračuna nije bila usklađena s međunarodno prihvaćenim standardima). Indeks potrošačkih cijena izrađen je u skladu s metodološkim načelima koje su postavili Međunarodna organizacija rada (ILO) i Statistički ured Europske unije (Eurostat). Temeljni indeks potrošačkih cijena izračunava se tako da se iz košarice proizvoda za izračun indeksa potrošačkih cijena isključe poljoprivredni proizvodi te proizvodi čije se cijene administrativno reguliraju. Prosječna godišnja stopa inflacije u 2003. mjerena indeksom potrošačkih cijena bila je relativno niska i iznosila je 1,8%, što predstavlja povećanje od 5,9% u odnosu na 2002. Cijene dobara i usluga, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u rujnu 2004. u odnosu na kolovoz 2004. niže su za 0,2%, dok su u odnosu na rujan prošle godine više za 1,6%, a u odnosu na prosinac 2003. više su za 1,1%.
20
Promatrano po glavnim skupinama proizvoda prema namjeni potrošnje, u rujnu 2004. u odnosu na kolovoz 2004. najviše su porasle cijene odjeće i obuće (za 2,6%), obrazovanja (za 0,9%) te zdravstva (za 0,5%). Cijene ostalih dobara i usluga porasle su za 0,2%, a cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva za 0,1%. Cijene prometa (zbog nižih cijena automobila, goriva i maziva i prijevoza putnika brodom) i cijene ugostiteljskih usluga u rujnu 2004. u odnosu na kolovoz 2004. u prosjeku su niže za 2,4%, a cijene rekreacije i kulture niže su za 1,4%. Istodobno su cijene prehrane i bezalkoholnih pića, alkoholnih pića i duhana, pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje te komunikacija u prosjeku ostale na razini cijena iz kolovoza 2004. Najveći doprinos smanjenju indeksa potrošačkih cijena u rujnu 2004., u odnosu na kolovoz 2004., imale su cijene prometa (-0,3%), rekreacije i kulture te ugostiteljskih usluga (-0,1%), dok su cijene odjeće i obuće doprinijele povećanju sa 0,2%.
Kretanje indeksa potrošačkih cijena, proizvođačkih cijena i temeljne inflacije*
97,098,099,0
100,0101,0102,0103,0104,0105,0
2002
/I IV VII X
2003
/I IV VII X
2004
/I IV VII
Potrošačke cijeneProizvođačke cijeneTemeljna inflacija
* usporedba na isti mjesec prethodne godine Izvor: DZS U rujnu 2004. zabilježen je porast proizvođačkih cijena od 0,2% u odnosu na prethodni mjesec, odnosno povećanje od 5,7% u odnosu na rujan 2003. Promatrano prema glavnim industrijskim grupacijama, u rujnu su porasle cijene energije (8,4%), intermedijarnih proizvoda (3,0%) i netrajnih proizvoda za široku potrošnju (2,2%). Najveći porast cijena, 14,2% u odnosu na rujan prošle godine, zabilježen je u djelatnost opskrbe električnom energijom, plinom i vodom. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u prosincu 2003. registrirana je nezaposlenost ponovno porasla, četvrti uzastopni mjesec nakon što se tijekom prethodnih 18 mjeseci kontinuirano smanjivala. Njezin je porast u prosincu 2003. iznosio 1.732 osobe (0,5%), te je krajem mjeseca dosegla razinu od 318.684 osobe, što je za 68.300 osoba (14,9%) manje nego krajem prosinca 2002. Stopa registrirane nezaposlenosti u prosincu 2003. iznosila je 19,1%, dok je godišnji prosjek nezaposlenosti smanjen s 22,3% 2002. na 19,5% u 2003. Broj registriranih zaposlenih osoba u rujnu 2004. iznosio je 299.469, te je zabilježeno povećanje za 1,9% u odnosu na prethodni mjesec. U rujnu 2004. u evidenciju nezaposlenih prijavilo se 26.203 osoba ili 47,8% više nego u kolovozu. Najviše je novoprijavljenih nezaposlenih osoba došlo izravno iz radnog odnosa (54,0%) i to najčešće zbog isteka rada na određeno vrijeme. Nadalje, 27,5% novoprijavljenih je evidentirano iz neaktivnosti, dok je 17,6% došlo iz redovnog školovanja. Iz evidentirane nezaposlenosti brisano je ukupno 20.576 osoba ili 19,9% više nego prethodnoga mjeseca i 13,9% manje nego u rujnu 2003. Zbog zapošljavanja evidenciju su napustile 12.303 osobe (59,8%), a 8.273 osobe (40,2%) brisane su iz ostalih razloga.
21
3.5. Državni proračun Zakonom o proračunu od 29. svibnja 2003. utvrđen je postupak pripreme, odobrenja i provođenja Državnog proračuna. Jedan od uvjeta propisanih tim zakonom je da omjer nepodmirenog iznosa državnoga duga na kraju godine u odnosu na projekciju BDP-a može biti veći od prošlogodišnjeg omjera, s tim da navedeni omjer ne bude veći od 60% BDP-a. Sabor donosi Zakon o izvršavanju Državnog proračuna za svaku fiskalnu godinu. Sljedeća tabela prikazuje strukturu ostvarenih prihoda i rashoda proračuna konsolidirane opće države u razdoblju od 2000. do rujna 2004., u tisućama kuna:
2000. 2001. 2002. 2003. I. -VI. 2004.Ukupni prihodi 74.620.569 77.449.844 82.830.906 89.958.874 44.823.128 Središnja država 44.635.673 52.687.243 66.653.410 74.705.376 37.183.905Izvanproračunski fondovi i agencije 21.832.521 17.930.028 7.848.260 6.245.197 2.934.442Lokalna samouprava 8.152.375 6.832.573 8.329.236 9.008.301 4.704.781 Ukupni rashodi 82.308.203 81.384.702 87.553.518 95.649.112 51.648.724 Središnja država 36.340.461 44.275.195 66.564.681 73.381.965 39.784.649Izvanproračunski fondovi i agencije 37.701.442 30.024.625 12.614.876 12.296.911 2.341.840Lokalna samouprava 8.266.300 7.084.882 8.373.961 9.970.236 3.942.998 Manjak/višak -7.687.634 -3.934.858 -4.722.612 -5.690.238 -6.825.596% BDP-a -5,04 -2,42 -2,63 -2,95 -3,33 Ukupni prihodi bez kapitalnih prihoda 70.883.030 71.607.876 79.680.101 85.744.951 44.265.457Ukupni rashodi 82.308.203 81.384.702 87.553.518 95.649.112 51.648.724 Manjak/višak -11.425.173 -9.776.825 -7.873.417 -9.904.161 -7.383.267 (% BDP-a) -7,49 -6,00 -4,39 -5,13 -3,6 Kapitalni prihodi 3.737.539 5.841.967 3.150.805 4.213.923 557.672 Financiranje manjka/viška (% BDP-a) 7,49 6,00 4,39 5,13 3,6 Kapitalni prihodi 2,45 3,59 1,76 2,18 0,26Neto strana zaduživanja 4,52 1,44 2,73 3,07 1,15Neto domaća zaduživanja 0,52 0,98 -0,1 -0,12 2,19
Napomena: na gotovinskom načelu Izvor: Ministarstvo financija
22
3.6. Ostvarenje Državnog proračuna u 2003. godini
Ostvareni manjak proračuna konsolidirane opće države u 2003. godini iznosio je HRK 9,9 milijardi ili 5,1% BDP-a, ne uključujući kapitalne prihode. Manjak je najvećim dijelom financiran iz inozemnih izvora, i to uglavnom emisijom obveznica, a samo manjim dijelom kreditima. Dio manjka bio je također financiran sredstvima od privatizacije, posebice prodajom dijela INE. Prema podacima Ministarstva financija, na razini konsolidirane opće države ukupno je prikupljeno HRK 90,0 milijardi prihoda (uključujući prihode od privatizacije), što predstavlja povećanje od 8,6% u odnosu na 2002. godinu. Na razini konsolidirane središnje države u 2003. godini prikupljeno je HRK 81,0 milijardu što je za 8,7% više nego 2002. godine, ali i HRK 0,4 milijarde manje nego što je bilo planirano. Uzrok tome valja tražiti u podbačaju neporeznih prihoda i nešto slabijim poreznim prihodima (s izuzetkom prihoda od PDV-a). Prema podacima Ministarstva financija na razini konsolidirane opće države u 2003. rashodi su iznosili HRK 95,6 milijardi, što predstavlja povećanje od 9,2% u odnosu na 2002. godinu. Time je prekoračen plan rashoda za 2003. za otprilike HRK 1,2 milijarde, što je uglavnom posljedica probijanja plana rashoda lokalne države. Na razini konsolidirane središnje države u 2003. godini rashodi su iznosili HRK 85,7 milijardi, što predstavlja povećanje od 7,6% u odnosu na 2002. godinu. Isplaćene plaće te porast isplaćenih subvencija i transfera dali su najveći doprinos porastu ukupnih proračunskih rashoda. U prvih devet mjeseci 2004. ostvareni manjak proračuna konsolidirane opće države iznosio je HRK 9,5 milijardi ili 4,63% BDP-a. U istom razdoblju na razini konsolidirane opće države ukupno je prikupljeno HRK 70,0 milijardi, dok su ukupni rashodi iznosili HRK 78,6 milijardi. 3.7. Porezni sustav Porezni sustav u Hrvatskoj uključuje direktno oporezivanje kroz porez na dohodak i porez na dobit, te indirektno oporezivanje kroz porez na dodanu vrijednost.
Fiskalna godina jednaka je kalendarskoj, a ukupan broj pravnih i fizičkih osoba – poreznih obveznika iznosi oko 2,2 milijuna. Značajan korak u prilagodbi poreznog sustava s onim u Europskoj uniji učinjen je u siječnju 1998. uvođenjem poreza na dodanu vrijednost (“PDV”). Porez na dodanu vrijednost obračunava se po stopama od 0% i 22%, pri čemu se porez na dodanu vrijednost po stopi od 0% plaća na sve vrste kruha, sve vrste mlijeka, knjige, određene lijekove, proizvode koji se kirurškim putem ugrađuju u ljudsko tijelo – implantate, kao i ostale medicinske proizvode za nadomještanje tjelesnog oštećenja ili nedostatka, znanstvene časopise, usluge javnog prikazivanja filmova te na usluge organiziranog boravka koje se plaćaju doznakama iz inozemstva. Osim stope 0 % u Republici Hrvatskoj postoje i brojna oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost. Porez na dodanu vrijednost na isporuke svih ostalih dobara i usluga plaća se po stopi od 22% na poreznu osnovicu.
Od 1. siječnja 2003. dohodak se oporezuje po četiri stope, 15%, 25%, 35% i 45%. Osobni odbitak poreznog obveznika iznosi HRK 1.500. Poreznim obveznicima oporezuju se sljedeći oblici dohotka: dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od osiguranja i dohodak od kapitala. Porezni obveznici, rezidenti Republike Hrvatske, oporezuju se i prirezom porezu na dohodak, kao vrstom lokalnog poreza, i to po stopama koje utvrde nadležna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno gradovi i općine. Prirez porezu na dohodak plaća se prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta obveznika prireza. Dohotkom se ne smatraju primici od kamata na kunsku i deviznu štednju, na oročene depozite i depozite po viđenju, na žiro, tekuće i devizne račune, a koje fizičke osobe ostvaruju od banaka, štedionica i štedno-kreditnih zadruga. Dohotkom se ne smatraju niti kamate po vrijednosnim papirima koji su izdani u skladu s posebnim zakonom, kao ni dohoci od otuđenja financijske imovine ako to nije djelatnost poreznog obveznika.
23
Porez na dobit plaća se po stopi od 20% na utvrđenu poreznu osnovicu. U Republici Hrvatskoj primjenjuju se ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja što ih je Republika Hrvatska sklopila s drugim državama. Sukladno tim ugovorima izbjegava se dvostruko oporezivanje određenih oblika dohodaka odnosno prihoda i imovine utvrđenih ugovorom na način da se porez plaća samo u jednoj od država ugovornica ili se plaća po stopi manjoj od stope propisane domicilnim poreznim propisima.
Trošarine se naplaćuju za sljedeće skupine proizvoda: duhanske proizvode, naftne derivate, kavu, pivo, automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove, alkoholna i bezalkoholna pića i luksuzne proizvode. U Republici Hrvatskoj, osim prireza porezu na dohodak, kao lokalnog poreza, plaćaju se i druge vrste poreza koje služe kao izvori sredstava za financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. To su: porez na nasljedstva i darove, porez na cestovna motorna vozila, porez na plovila, porez na automate za zabavne igre, porez na potrošnju, porez na kuće za odmor, porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište, porez na nekorištene poduzetničke nekretnine, porez na neizgrađeno građevno zemljište, porez na tvrtku ili naziv i porez na korištenje javnih površina. U Republici Hrvatskoj plaća se porez na promet nekretnina po stopi od 5%.
3.8. Devizna kontrola Sve transakcije putem tekućih računa u Republici Hrvatskoj obavljaju se bez ograničenja, bilo da se radi o rezidentima ili nerezidentima. Uvoz i izvoz strane valute od strane vlasnika nerezidentnih računa i stranih investitora obavlja se bez ograničenja i strani investitori nemaju obvezu o tome izvještavati HNB ili drugo nadležno tijelo. Stanovita ograničenja postoje kod kratkoročnih ulaganja. Stranim investitorima nije dopušteno stjecanje blagajničkih zapisa HNB-a i trezorskih zapisa Ministarstva financija. Zakonom o deviznom poslovanju nerezidenti ne smiju ulagati u domaće kratkoročne vrijednosne papire s preostalim rokom dospijeća od šest mjeseci, te nerezidenti ne smiju domaće vrijednosne papire prodati rezidentu, dati u zalog rezidentu odnosno fiducijarno prenijeti rezidentu, u roku od jedne godine od upisa prava vlasništva nad domaćim vrijednosnim papirom odnosno do dospijeća vrijednosnog papira ukoliko je rok dospijeća vrijednosnog papira kraći od jedne godine. No ova ograničenja se možda ne primjenjuju ukoliko je sklopljen ugovor između Vlade Republike Hrvatske i vlada drugih zemalja o poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja (ovisno od slučaja do slučaja), stoga se potencijalnim investitorima savjetuje da samostalno utvrde da li se i u kojem opsegu na njih primjenjuje spomenuto ograničenje iz Zakona o deviznom poslovanju. Domaće osobe mogu se bez ograničenja zaduživati u inozemstvu, s tim što pravne osobe moraju kreditne poslove s inozemstvom registrirati kod HNB-a. Hrvatskim državljanima je dopušten transfer kapitala u inozemstvo u određenim slučajevima sukladno zakonskim odredbama.
24
3.9. Međunarodne i devizne pričuve Na kraju prosinca 2003. međunarodne pričuve HNB-a iznosile su USD 8,2 milijardi, što predstavlja povećanje od 39,2% u odnosu na kraj prosinca 2002., dok su devizne pričuve banaka iznosile USD 4,9 milijardi, što predstavlja povećanje od 80% u odnosu na kraj prosinca 2002. Kako je gotovo 75% međunarodnih pričuva HNB-u u eurima, dio ostvarenog povećanja svakako je posljedica jačanja eura prema američkom dolaru. U 2003. otkup deviza od banaka bio je znatno manji nego u prethodnim godinama pa su pričuve po toj osnovi povećane za USD 180 milijuna. Ukupne međunarodne pričuve povećane su po osnovi upisa deviznih blagajničkih zapisa, deviznog depozita države kod HNB-a i repo poslova zbog upravljanja obveznim pričuvama, a smanjene su na osnovi izdvojene devizne obvezne pričuve. Krajem rujna 2004. devizne pričuve iznosile su USD 7,95 milijardi, što je za 3,0% niže nego na kraju prosinca 2003., dok su devizne pričuve poslovnih banaka iznosile USD 5,02 milijardi i bile su za 2,3% više. Sljedeća tabela prikazuje Međunarodne pričuve HNB-a i devizne pričuve banaka:
kraj razdoblja, mil. USD 2000. 2001. 2002. 2003. IX* 2004. Međunarodne pričuve HNB-a 3.524,8 4.704,2 5.885,8 8.191,3 7.949,3 Devizne pričuve poslovnih banaka 2.152,9 3.577,4 2.688,7 4.908,1 5.018,8 * Preliminarni podaci Izvor: HNB
Međunarodne pričuve HNB-a
0,0
2 000,0
4 000,0
6 000,0
8 000,0
10 000,0
2000
/I V IX
2001
/I V IX
2002
/I V IX
2003
/I V IX
2004
/I V IX
mil.
US D
Izvor: HNB 3.10. Tečaj hrvatske kune U okviru stabilizacijskog programa iz 1993. Hrvatska je uvođenjem tržišnih mehanizama i liberalizacijom deviznog sustava, do tada visoku stopu inflacije svela na nultu razinu i stabilizirala tečaj domaće valute. Tada je de facto uvedena konvertibilnost domaće valute u dijelu tekućeg računa platne bilance (tj. ispunjeni su uvjeti članka VIII. Statuta MMF-a). Hrvatska kuna je od svog uvođenja, 30. svibnja 1994., fluktuirajuća valuta, te HNB, u skladu s tim, povremenim intervencijama na deviznom tržištu kontrolira aprecijaciju i deprecijaciju kune. Tečaj kune prema euru zabilježen krajem prosinca 2003. iznosio je 7,647 HRK/EUR, te je u usporedbi s istim mjesecom 2002. vrijednost kune prema euru nominalno manja za 2,75%, a pri usporedbi tečaja na kraju 2003. i 2001. godine, vrijednost kune prema euru nominalno je manja za 3,76%.
25
U 2003. nastavio se trend aprecijacije tečaja kune prema američkom dolaru iz 2002. godine. Ostvarena značajna nominalna aprecijacija tečaja kune prema američkom dolaru bila je posljedica slabljenja dolara prema euru na svjetskim deviznim burzama. Tečaj kune prema američkom dolaru zabilježen krajem prosinca 2003. iznosio je 6,119 HRK/USD te je u usporedbi s krajem prosinca 2002. (7,146 HRK/USD) vrijednost kune prema američkom dolaru nominalno veća za 14,4%. Pri usporedbi tečaja na kraju 2003. i 2001. godine (8,356 HRK/USD), vrijednost kune prema američkom dolaru nominalno je veća za 26,8%. Središnja banka je tijekom siječnja 2004. intervenirala samo jednom prodavši poslovnim bankama na deviznoj aukciji održanoj 8. siječnja ukupno EUR 33 milijuna. U veljači je HNB neto prodao devize Ministarstvu financija u vrijednosti od EUR 26,7 milijuna. Tijekom ožujka središnja banka je, s ciljem ublažavanja intenziteta jačanja kune prema euru od banaka otkupila EUR 162,7 milijuna kreiravši tako HRK 1.215,1 milijuna. Porast potražnje za domaćom valutom zabilježen tijekom prvog tromjesečja 2004. značajnim je dijelom potaknut upisom državnih obveznica (obveznice Vlade RH dospijeća 2014., prva tranša u veljači u protuvrijednosti od EUR 200,0 milijuna i druga tranša u ožujku u protuvrijednosti od EUR 150,0 milijuna). HNB je 16. travnja 2004. otkupio od Ministarstva financija dio deviznog priljeva od plasmana euroobveznica u iznosu od EUR 145,0 milijuna, kreiravši tako HRK 1.081,7 milijuna. Kako je tijekom drugog tromjesečja 2004. kretanje tečaja kune prema euru bilo stabilno HNB u tom razdoblju nije održao ni jednu deviznu aukciju. S obzirom da je u ljetnim mjesecima uobičajena aprecijacija tečaja kune, uslijed porasta deviznog priljeva od turizma, a na dodatno jačanje potražnje za kunom potkraj lipnja 2004. utjecalo je i novo izdanje državnih obveznica dospijeća 2007. godine početkom srpnja, HNB je početkom srpnja održao dvije devizne aukcije na kojima je od banaka ukupno otkupljeno EUR 46 milijuna, te dvije aukcije u kolovozu na kojima je od banaka ukupno otkupljeno EUR 70 milijuna. U razdoblju od siječnja do rujna ove godine tečaj kune prema euru aprecirao je za 1,3% (s 7,647 HRK/EUR krajem prosinca prethodne godine na 7,548 HRK/EUR krajem rujna ove godine), dok je tečaj kune prema dolaru ostao relativno nepromijenjen (s 6,119 HRK/USD krajem prosinca prethodne godine na 6,126 HRK/USD krajem rujna ove godine). Sljedeća tabela prikazuje srednji tečaj hrvatske kune u odnosu na euro na kraju mjeseca za razdoblje od siječnja 2000. do rujna 2004.:
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. Siječanj 7,720 7,676 7,568 7,556 7,670 Veljača 7,731 7,703 7,438 7,621 7,607 Ožujak 7,727 7,681 7,403 7,692 7,395 Travanj 7,710 7,527 7,396 7,567 7,534 Svibanj 7,684 7,279 7,378 7,546 7,370 Lipanj 7,639 7,321 7,321 7,509 7,366 Srpanj 7,601 7,186 7,395 7,542 7,407 Kolovoz 7,560 7,611 7,377 7,458 7,392 Rujan 7,511 7,542 7,341 7,571 7,548 Listopad 7,535 7,444 7,498 7,594 - Studeni 7,568 7,432 7,431 7,655 - Prosinac 7,598 7,370 7,442 7,647 -
Izvor: HNB
26
Srednji devizni tečaj HNB-a*
6,0
6,5
7,0
7,5
8,0
8,5
9,0
2002
/I IV VII X20
03/I IV VII X
2004
/I IV VII
HRK/EUR HRK/USD
* na kraju razdoblja Izvor: HNB
3.11. Javni dug Prema podacima Ministarstva financija krajem 2003. ukupni je dug opće države (bez izdanih državnih jamstava) iznosio 79,8 milijardi kuna ili 41,3% procijenjenog BDP-a za 2003., što predstavlja povećanje od 11,6% u odnosu na kraj 2002. (kada je taj isti dug iznosio 71,5 milijardi kuna) i 20,3% u odnosu na 2001. godinu. Dug opće države, na kraju razdoblja, u milijunima kuna 2000. 2001. 2002. 2003. IX. 2004. 1. Unutarnji dug opće države 22.461,8 26.128,3 29.891,8 32.829,8 39.368,7 2. Inozemni dug opće države 37.402,1 40.220,9 41.600,0 46.967,3 51.062,6 3. Ukupno (1+2) 59.863,9 66.349,2 71.491,8 79.797,1 90.431,3 4. Izdana jamstva RH 14.719,6 16.943,1 18.874,5 19.919,2 19.866,7 4.1. Domaća 3.377,0 5.957,8 7.423,8 6.796,5 5.901,4 4.2. Inozemna 9.330,3 8.259,4 7.681,6 8.223,0 7.686,1 4.3. Ukupni dug HBOR-a 2.012,3 2.725,9 3.769,1 4.899,7 6.279,2 Sveukupno (1+2+3+4) 74.583,6 83.292,4 90.366,3 99.716,3 110.298,0 Sveukupan dug opće države kao % u BDP-u 48,9 50,3 50,4 51,6 53,9
Izvor: Ministarstvo financija, HNB Prema podacima Ministarstva financija, krajem 2003., izdana jamstva Republike Hrvatske iznosila su 19,9 milijardi kuna, odnosno 10,3% procijenjenog BDP-a. Ukupni državni dug, zajedno s potencijalnim dugom u obliku jamstava, iznosio je 99,7 milijardi kuna ili 51,6% procijenjenog BDP-a. Najveće povećanje duga dogodilo se u prvom tromjesečju 2003. godine, što je najvećim dijelom posljedica emisije euroobveznica u iznosu od EUR 500 milijuna, a manjim dijelom posljedica treće tranše izdanja obveznica Vlade RH dospijeća 2012. godine.
27
U strukturi duga opće države (ako izuzmemo ukupna jamstva RH) krajem 2003. inozemna komponenta duga zastupljena je s 58,9%, dok je domaća komponenta duga zastupljena s 41,1%. Takva struktura približno je jednaka strukturi duga opće države (izuzev ukupnih jamstava RH) krajem 2002. U ukupnom povećanju duga od HRK 8,3 milijardi tijekom 2003. godine 35,4% odnosi se na povećanje domaće komponente duga, dok se preostalih 64,6% odnosi na povećanje inozemne komponente duga. U ukupnom dugu opće države od 79,8 milijardi kuna na kraju 2003. godine središnja država sudjeluje s 98,4%.
(a) Unutarnji dug
Unutarnji dug Države sastoji se od obveznica izdanih po osnovi stare devizne štednje, obveznica izdanih za restrukturiranje (velike obveznice), obveznica izdanih za sanaciju banaka, obveznica izdanih uz državno jamstvo te obveznica RH iz 2001., 2002., 2003. i 2004. Prema revidiranim podacima HNB-a, unutarnji dug središnje države (u unutarnji dug središnje države uključen je i unutarnji dug HBOR-a) na kraju 2003. godine iznosi HRK 32,1 milijardi, što predstavlja povećanje od HRK 3,3 milijardi. Povećanje duga u potpunosti proizlazi iz povećanja duga RH (HRK 4,7 milijardi), dok su republički fondovi zabilježili smanjenje duga (HRK 1,4 milijardi). U strukturi povećanja duga 51,7% odnosi se na kredite banaka, 27,7% na trezorske zapise, te 20,6% na obveznice. Ako takvu strukturu povećanja duga usporedimo s 2002. godinom značajno je smanjenje udjela kredita banaka u korist povećanja udjela trezorskih zapisa, te nešto manje udjela obveznica. Unutarnji dug središnje države na kraju rujna 2004. iznosio je HRK 38,0 milijardi, što predstavlja povećanje od HRK 6,0 milijardi ili 18,6% u usporedbi s krajem prosinca 2003. U promatranom razdoblju unutarnji dug Republike Hrvatske veći je za 33,3%, dok je unutarnji dug republičkih fondova niže za 40,4%. Unutarnji dug opće države, na kraju razdoblja, u milijunima kuna 2000. 2001. 2002. 2003. IX. 2004. 1. Unutarnji dug opće države 22.498,9 26.187,2 29.779,9 32.829,8 39.368,8 1.1 Unutarnji dug Republike Hrvatske 18.509,7 21.467,9 24.735,0 25.676,2 34.229,0 Trezorski zapisi 2.564,6 4.892,3 5.632,7 6.548,1 8.067,2 Instrumenti tržišta novca 14,2 7,4 0,1 0,3 - Obveznice 14.082,5 15.415,8 16.021,7 14.937,3 19.936,9 Krediti Hrvatske narodne banke 0,0 - 0,5 1,4 1,0 Krediti banaka 1.848,4 1.152,4 3.080,0 4.189,1 6.223,9 1.2 Unutarnji dug republičkih fondova 2.814,4 3.439,4 4.011,8 6.247,5 3.693,9 Instrumenti tržišta novca - - - - - Obveznice 1.686,8 1.636,1 1.652,2 3.418,2 1.698,3 Krediti banaka 1.127,6 1.803,3 2.359,6 2.829,3 1.995,7 1.3 Unutarnji dug lokalne uprave i fondova 1.174,8 1.279,9 1.033,1 906,1 1.445,9 Instrumenti tržišta novca 5,9 30,5 30,2 16,9 7,8 Obveznice 0,5 1,2 - - 202,1 Krediti banaka 1.168,4 1.248,2 1.002,9 889,2 1.236,0
Izvor: Ministarstvo financija, HNB
28
Unutarnji dug središnje države, na kraju razdoblja, u milijunima kuna 2000. 2001. 2002. 2003. IX. 2004. 1. Unutarnji dug središnje države 21.324,2 24.907,3 28.746,7 32.053,4 38.031,0 1.1 Unutarnji dug RH 18.509,7 21.467,9 20.997,9 25.676,1 34.229,0 Trezorski zapisi 2.564,6 4.892,3 5.632,7 6.548,1 8.067,2 Instrumenti tržišta novca 14,2 7,4 0,1 0,3 - Obveznice 14.082,5 15.415,8 13.565,7 14.937,3 19.936,9 Krediti Hrvatske narodne banke 0,0 - 0,5 1,4 1,0 Krediti banaka 1.848,4 1.152,4 1.798,8 4.189,1 6.223,9 1.2 Unutarnji dug republičkih fondova 2.814,4 3.439,4 7.748,9 6.377,3 3.802,0 Instrumenti tržišta novca - - - - 0,0 Obveznice 1.686,8 1.636,1 4.108,1 3.418,2 1.698,3 Krediti banaka 1.127,6 1.803,3 3.640,7 2.959,1 2.103,8
Izdana domaća jamstva Republike Hrvatske 3.412,3 6.025,6 7.528,1 6.895,4 5.991,6
Napomena: u unutarnji dug središnje države uključen je i unutarnji dug HBOR-a Izvor: HNB
29
Sljedeća tabela prikazuje planirane otplate unutarnjeg duga od 2004. do 2015., u milijunima eura:
2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Amortizacija 425,82 245,54 480,55 397,24 37,21 39,66 280,72 516,26 0,00 650,00 0,00 Stara devizna štednja 68,71 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Velike obveznice I 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 238,28 0,00 0,00 0,00 0,00 Velike obveznice II (RB,SB) 7,68 8,22 8,79 9,39 10,02 10,68 11,53 0,00 0,00 0,00 0,00 Velike obveznice III (PBZ) 6,90 7,41 7,95 8,54 9,16 9,83 10,55 5,59 0,00 0,00 0,00 Sanacija banaka-Serija I (RB, SB) 17,98 19,06 20,19 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Sanacija banaka-Serija II (PBZdm) 2,95 3,10 3,26 3,42 3,60 3,78 3,97 2,06 0,00 0,00 0,00 Sanacija banaka-Serija III (PBZk) 7,16 7,68 8,25 8,85 9,50 10,20 10,95 5,79 0,00 0,00 0,00 Sanacija banaka-Serija IV (PBZk5) 4,04 4,25 4,46 4,69 4,93 5,17 5,44 2,82 0,00 0,00 0,00 Sanacija banaka-Serija V - A (DUB) 0,50 0,53 0,56 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Sanacija banaka-Serija V - B (DUB) 23,60 25,29 27,09 29,02 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Obveznice – Serija 02 D-08 0,00 0,00 0,00 200,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Obveznice – Serija 03 D-12 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 500,00 0,00 0,00 0,00 Obveznice – Serija 04 D-08 (HRK) 0,00 0,00 0,00 133,33 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Obveznice – Serija 05 D-14 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 650,00 0,00 Obveznice – Serija 06 D-07 0,00 0,00 400,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Klubski kredit 61,30 170,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Obveznice DAB 05 225,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Otplata kamata 176,60 148,15 136,84 112,13 90,46 87,99 85,13 53,47 35,75 17,88 0,00 Stara devizna štednja 2,61 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Velike obveznice I 11,80 11,80 11,80 11,80 11,80 11,80 11,80 0,00 0,00 0,00 0,00 Velike obveznice II (RB,SB) 4,60 4,05 3,47 2,86 2,22 1,55 0,62 0,00 0,00 0,00 0,00 Velike obveznice III (PBZ) 4,63 4,12 3,58 2,99 2,37 1,70 0,97 0,20 0,00 0,00 0,00 Sanacija banaka-Serija I (RB, SB) 3,17 2,09 0,96 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Sanacija banaka-Serija II (PBZdm) 1,27 1,12 0,96 0,80 0,63 0,44 0,25 0,05 0,00 0,00 0,00 Sanacija banaka-Serija III (PBZk) 4,80 4,27 3,71 3,10 2,45 1,76 1,01 0,21 0,00 0,00 0,00 Sanacija banaka-Serija IV (PBZk5) 1,74 1,54 1,32 1,09 0,86 0,61 0,35 0,07 0,00 0,00 0,00 Sanacija banaka-Serija V - A (DUB) 0,09 0,06 0,03 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Sanacija banaka-Serija V - B (DUB) 6,94 5,26 3,46 1,53 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Obveznice – Serija 02 D-08 13,75 13,75 13,75 13,75 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Obveznice – Serija 03 D-12 34,38 34,38 34,38 34,38 34,38 34,38 34,38 17,19 0,00 0,00 0,00 Obveznice – Serija 04 D-08 (HRK) 8,17 8,17 8,17 4,08 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Obveznice – Serija 05 D-14 35,75 35,75 35,75 35,75 35,75 35,75 35,75 35,75 35,75 17,88 0,00 Obveznice – Serija 06 D-07 15,50 15,50 15,50 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Klubski kredit 8,56 6,29 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Obveznice DAB 05 18,84 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
Ukupno 602,42 393,69 617,39 509,37 127,67 127,65 365,85 569,73 35,75 667,88 0,00
Izvor: Ministarstvo financija
30
(b) Inozemni dug Prema revidiranim podacima HNB-a, inozemni dug središnje države (u inozemni dug središnje države uključen je i inozemni dug HBOR-a) na kraju 2003. godine, iznosio je HRK 51,0 milijardi, što predstavlja povećanje od HRK 6,0 milijardi u odnosu na 2002. godinu. Oko 60,0% povećanja inozemnog duga odnosilo se na povećanje duga RH, a oko 40,0% na povećanje duga republičkih fondova. U strukturi povećanja duga tijekom 2003. godine obveznice sudjeluju s 57,1%, a krediti sudjeluju s 42,9%. Inozemni dug središnje države na kraju rujna 2004. godine, iznosio je blizu HRK 57,0 milijardi, što predstavlja povećanje od HRK 6,0 milijardi ili 11,7% u odnosu na kraj prosinca 2003. Na povećanje inozemnog duga utjecalo je povećanje duga republičkih fondova koji su u odnosu na kraj prosinca 2003. veći za 54,9% ili HRK 4,8 milijardi, dok je dug RH veći za HRK 1,1 milijardu ili 2,6% u odnosu na kraj prosinca 2003. Sljedeća tabela prikazuje strukturu inozemnog duga prema inozemnim sektorima u razdoblju od prosinca 2000. do rujna 2004., u milijunima USD:
IX. XII. 2000.
XII. 2001.
XII. 2002.
XII. 2003.* 2004.
Portfeljna ulaganja 3.179,6 3.731,8 4.524,8 6.124,5 7.215,1 Ostala ulaganja 7.875,2 7.584,8 10.901,2 17.483,6 19.111,0 Valuta i depoziti 432,8 633,5 1.975,7 3.745,0 3.521,7 Dugoročni krediti 6.781,7 6.769,0 8.744,6 13.297,5 15.084,3 Javni kreditori 2.269,1 2.230,4 2.606,4 3.342,4 3.476,5 Privatni kreditori 4.512,6 4.538,6 6.138,2 9.955,1 11.607,7 Kratkoročni krediti 660,8 182,3 180,9 396,1 505,1 Javni kreditori 0,0 0,0 0,0 0,0 2,5 Privatni kreditori 660,8 182,3 180,9 396,1 502,6 UKUPNO 11.054,8 11.316,6 15.426,0 23.563,0 26.326,1
* Revidirani podaci Izvor: HNB Inozemni dug opće države, na kraju razdoblja, u milijunima kuna 2000. 2001. 2002. 2003. IX. 2004. 1. Inozemni dug opće države 37.402,20 40.220,80 41.774,50 46.967,30 51.062,6 1.1 Inozemni dug Republike Hrvatske 36.845,70 39.656,80 41.296,90 42.221,80 43.335,5 Instrumenti tržišta novca - - - - - Obveznice 25.231,20 30.029,00 30.115,30 33.547,80 34.628,9 Krediti 11.614,50 9.627,80 11.181,60 8.673,90 8.706,6 1.2 Inozemni dug republičkih fondova 106,4 89,6 80 4.429,70 7.486,0 Instrumenti tržišta novca - - - - - Obveznice - - - - - Krediti 106,4 89,6 80 4.429,70 7.486,0 1.3 Inozemni dug lokalne uprave i fondova 450,1 474,4 397,6 315,9 241,1 Instrumenti tržišta novca - - - - - Obveznice - - - - - Krediti 450,1 474,4 397,6 315,9 241,1
Izvor: Ministarstvo financija, HNB
31
Inozemni dug središnje države, na kraju razdoblja, u milijunima kuna 2000. 2001. 2002. 2003. IX. 2004. 1. Inozemni dug središnje države 38.927,2 42.413,4 45.057,8 51.039,0 56.992,6 1.1 Inozemni dug Republike Hrvatske 36.845,7 39.656,8 38.648,9 42.221,8 43.335,5 Instrumenti tržišta novca - - - - - Obveznice 25.231,2 30.029,0 30.115,3 33.547,8 34.628,9 Krediti 11.614,5 9.627,8 8.533,6 8.673,9 8.706,6 1.2 Inozemni dug republičkih fondova 2.081,5 2.756,7 6.409,0 8.817,2 13.657,1 Instrumenti tržišta novca - - - - - Obveznice 386,5 696,6 1.019,3 1.000,3 3.019,1 Krediti 1.695,0 2.060,0 5.389,6 7.817,0 10.638,0 Izdana inozemna jamstva Republike Hrvatske 9.636,0 8.548,9 7.980,0 8.304,3 7.762,6
Napomena: u inozemni dug središnje države uključen je i inozemni dug HBOR-a Izvor: HNB
32
IV OPOREZIVANJE Sljedeći sažetak poreznog tretmana vlasništva Obveznica temelji se na hrvatskim zakonima i drugim propisima na snazi u vrijeme pripreme ovog prospekta. Svaki budući vlasnik Obveznica trebao bi se savjetovati sa svojim poreznim savjetnikom o poreznim posljedicama koje za njega mogu proizići iz vlasništva ili raspolaganja obveznicama, uključivo primjenjivost i učinak domaćih i stranih poreznih propisa ili poreznih međunarodnih ugovora. 4.1. Oporezivanje kamata Na isplatu kamata iz Obveznica ne obračunava se i ne plaća porez na dodanu vrijednost.
Prihod koji hrvatske pravne osobe ostvare od kamata, uključivo i kamate iz Obveznica, ulazi u osnovicu poreza na dobit kao i svi drugi redovni prihodi. Dobit se oporezuje po stopi od 20%.
Prihod koji fizičke osobe u Republici Hrvatskoj ostvare od kamata iz Obveznica, ne ulazi u poreznu osnovicu poreza na dohodak i nije oporeziv.
Sukladno hrvatskim propisima, isplata kamata iz Obveznica inozemnim pravnim i fizičkim osobama ne podliježe plaćanju poreza po odbitku. 4.2. Oporezivanje glavnice Sukladno hrvatskim propisima, isplata glavnice Obveznica nije podložna posebnim porezima.
4.3. Oporezivanje kapitalne dobiti Kapitalna dobit u smislu ovog prospekta je prihod ostvaren prodajom Obveznice, u iznosu razlike između cijene po kojoj je Obveznica prodana i cijene po kojoj je uplaćena, odnosno kupljena.
Kapitalna dobit koju ostvare hrvatske pravne osobe ulazi u osnovicu poreza na dobit kao i svi drugi redovni prihodi. Dobit se oporezuje po stopi od 20%. Kapitalna dobit koju ostvare fizičke osobe u Republici Hrvatskoj ne ulazi u poreznu osnovicu poreza na dohodak i nije oporeziva, osim ako to nije djelatnost poreznog obveznika.
33
V OPĆE INFORMACIJE 5.1. Odobrenja
Izdanje Obveznica odobreno je Odlukom Vlade Republike Hrvatske o izdavanju obveznica Republike Hrvatske uz plasman na domaćem tržištu kapitala u kunskoj protuvrijednosti iznosa od EUR 200 milijuna, na sjednici održanoj 25. studenoga 2004. 5.2. Uvrštenje Obveznica na burzu
Obveznice su uvrštene u prvu kotaciju (Službeno tržište) Zagrebačke burze pod simbolom RHMF-O-19BA . Sekundarno trgovanje na Zagrebačkoj burzi počet će 30. studenoga 2004.
Konsolidirane obveznice su uvrštene u Prvu kotaciju Varaždinske burze pod simbolom
RHMF-O-19BA. Sekundarno trgovanje na Varaždinskoj burzi počet će 30. studenoga 2004. 5.3. Depozitorij, prijeboj i namira
Obveznice su upisane i vode se u Depozitoriju nematerijaliziranih vrijednosnih papira (“Depozitorij”) u Središnjoj depozitarnoj agenciji, Ksaver 200, Zagreb pod ISIN oznakom HRRHMFO19BA2.
U postupku trgovanja na burzama SDA će, kao dio usluga prijeboja i namire, unositi promjene u vlasničkim pozicijama koje su rezultat trgovanja na tržištu. Namira će se obavljati u kunskoj protuvrijednosti iznosa u euru obračunatoj primjenom srednjeg tečaja HNB na dan trgovanja.
Plaćanje cijene i prijenos vlasništva nad Obveznicama, za transakcije na burzama, izvršavat će
se u roku od 4 dana od dana transakcije.
5.4. Dokumenti Kopije sljedećih dokumenata mogu se dobiti na uvid u Ministarstvu financija RH, Katančićeva 5, Zagreb i kod Agenata izdanja Erste & Steiermärkische Bank d.d., Varšavska 3-5, Zagreb, Privredne banke Zagreb d.d., Račkoga 6, Zagreb, Raiffeisenbank Austria d.d., Petrinjska 59, Zagreb i Zagrebačke banke d.d., Savska 60, Zagreb, za vrijeme redovnog radnog vremena, bilo koji dan u tjednu, u razdoblju od 14 dana od datuma ovog prospekta:
(i) Odluka Vlade Republike Hrvatske o izdavanju obveznica Republike Hrvatske uz plasman na domaćem tržištu kapitala u kunskoj protuvrijednosti iznosa od EUR 200 milijuna,
(ii) Godišnja izvješća Ministarstva financija Republike Hrvatske za 2001. i 2002.-2003.
34
VI POTPISNICI PROSPEKTA Za Ministarstvo financija, u ime Vlade Republike Hrvatske Za Erste & Steiermärkische Bank d.d. Za Privrednu banku Zagreb d.d. Za Raiffeisenbank Austria d.d. Za Zagrebačku banku d.d.
35
VII SUDIONICI U PLASMANU OBVEZNICA
Izdavatelj
Vlada Republike Hrvatske Trg Svetog Marka 2
10000 Zagreb
Agenti, Pokrovitelji izdanja i Vodeći aranžeri
Erste & Steiermärkische Bank d.d.
Privredna banka Zagreb d.d.
Raiffeisenbank Austria d.d.
Zagrebačka banka d.d.
Jadranski trg 3A Račkoga 6 Petrinjska 59 Paromlinska 2 51000 Rijeka 10000 Zagreb 10000 Zagreb 10000 Zagreb
Aranžeri
Hrvatska Poštanska Banka d.d. Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Jurišićeva 4 Koturaška 47
10000 Zagreb 10000 Zagreb
Administrativni agent
Erste & Steiermärkische Bank d.d. Jadranski trg 3A
51000 Rijeka
Platni agent
Središnja depozitarna agencija Ksaver 200
10000 Zagreb
