EUROFIT-testovi (Taping, Izdržaj u Zgibu Idt)

Prof. dr MURIZ HADŽIKADUNIĆ

PRAČENJE, PROVJERAVANJE I VREDNOVANJE

Sarajevo, 2006. godine

1

1.1. PRAĆENJE, PROVJERAVANJE I VREDNOVANJE

Da bismo putem tjelesne i zdravstvene kulture kao i sporta mogli planski i sistemski djelovati na učenika odnosno sportistu, tj. na njegov tjelesni razvoj, na razvoj njegovih motoričkih sposobnosti, funkcionalnih sposobnosti, na fond motoričkih znanja, razinu motoričkih dostignuća, na njegove kognitivne i konativne dimenzije, nužno je utvrditi postojeće stanje i na temelju toga odrediti smjernice njihove transformacije.

Konkretnije, da bismo putem tjelesne i zdravstvene kulture sigurno i djelotvorno utjecali na cjelokupnu ličnost učenika odnosno sportiste, treba treba ih stalno pratiti, provjeravati i vrednovati.

Transformacijski proces je u biti neprekidan promjenjiv ciklički proces koji je podložan stalnim utjecajima i stalnim promjenama do kojih dolazi ili može doći na temelju povratnih informacija o djelovanju vježbanja.

Aktuelna naučna razmatranja vrlo često konstatuju nizak nivo motoričkih sposobnosti u odnosu na tjelesni razvoj mladih. Ovo treba shvatiti i prihvatiti ozbiljno sa obzirom na činjenicu da se visok nivo genetskog motoričkog potencijala djece njihovim sazrijevanjem gubi pod utjecajem egzogenih čimbenika, a prvenstveno zbog hipokinezije kao sinonima savremenog načina života.

Praćenjem, provjeravanjem i vrednovanjem treba dobiti povratnu informaciju o tome kako su učenici ostvarili sve zadaće tjelesne i zdravstvene kulture kao i sporta, odnosno koliko se svaki pojedini učenik odnosno sportista približio programskim zadaćama programa, kao i kakvi su učinci programa. Da bismo iskoristili komparativne prednosti praćenja i provjeravanja, potrebno je na temelju rezultata dobivenih incijalnim provjeravanjem postavit dijagnozu postojećeg stanja koja je istodobno temeljni uvjet za prognozu; nakon toga slijedi programiranje i napokon, kontinuirano praćenje i provjeravanje, te analiza informacija o toku i učincima tjelesnog vježbanja, odnosno programa. Ocjenjivanjem u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi i sportu treba obuhvatiti sve objektivno mjerljive osobine, sposobnosti, znanja, dostignuća i odgojne varijable na koje se može utjecati putem tjelesne aktivnosti.

1.2. PROVJERAVANJE

Osnovna specifičnost tjelesne i zdravstvene kulture i sporta je u tome što oni svoje uticaje na organizam čovjeka i ličnost u cjelini ostvaruju posredstvom specifičnih i samo njima svojstvenim sredstvima (operatorima), tj. fizičkim vježbama, odnosno odgovarajućom motornom aktivnošću. Uticaj fizičke vježbe na organizam može biti različit, jer ista vježba ne utječe jednako na sve pojedince, a sve to zavisi od niza faktora i okolnosti u kojima se primjenjuje. Fizičke vježbe kao što je poznato mogu da izazovu i niz negativnih uticaja, stoga

2

je neophodno da se cijeli proces vježbanja organizuje i ostvaruje po unaprijed utvrđenim pravilima u određenim okolnostima i pod nadzorom stručnjaka.

To podrazumijeva da nastavnik ili trener poznaje svoje učenike odnosno sportiste i raspolaže informacijama koje se odnose na njihove potencijalne snage i sposobnosti, tj. prirodne mogućnosti njihovog organizma i njihove potrebe na svakoj etapi razvoja. Isto tako je neophodno stalno sistematsko provjeravanje rezultata koji se ostvaruju kao trenutni ili kumulativni efekti tog procesa, kao i faktora koji na njih djeluju.

Da bi imao uvid u nivo znanja i sposobnosti učenika i promjene koje nastaju pod uticajem vježbanja, nastavnik odnosno trener sprovodi čitav niz mjerenja, testiranja ili drugih oblika provjeravanja na osnovu kojih procjenjuje neposredne ili kumulativne efekte nastavnog odnosno trenažnog procesa u određenim vremenskim intervalima.Ovisno o tome što se provjeravanjem želi utvditi, ustanoviti ili saznati, provjeravanje može biti inicijalno ili prethodno, tekuće, periodično ili tranzitivno i finalno ili završno.

Inicijalno ili prethodno provjeravanje provodi se radi utvrđivanja postojećeg stanja subjekta i ima funkciju da se nastavnik odnosno trener upozna sa učenikom ili sportistom, jer tek na osnovu uvida u stanje, sposobnosti i druge pokazatelje psihosomatskog statusa moguće je planirati i programirati rad i predvidjeti dostignuća kako pojedinca, tako i grupe sa kojom radi. Neovisno o tome kada se provodi inicijalno provjeravanje, dobiveni rezultati čine polaznu osnovu za planiranje. Uvodno provjeravanje obavezno mora da sadrži podatke o zdravstvenom stanju i funkcionalnim sposobnostima učenika. Kada je u pitanju provjera antropoloških obilježja i motoričkih postignuća, treba upisati postignuti rezultat, a provjeru motoričkih znanja treba zabilježiti ocjenom.

Tekuće provjeravanje je ustvari osnovni vid provjeravanja, ono se sprovodi sistematski tokom cijele školske odnosno takmičarske godine i na osnovu njega nastavnik ili trener dobija neophodne informacije o promjenama i kvalitetu rada. Nastavnik odnosno trener na osnovu dobijenih pokazatelja procjenjuje da li se postavljeni zadaci realizuju i na kom nivou, da li nastavni odnosno trenažni proces teče po planu i kakvi se kumulativni efekti mogu očekivati, da li su potrebne odgovarajuće korekcije, a sa druge strane služe učeniku odnosno sportisti da ima uvid u stepen napredovanja što je dodatni motiv za veće angažovanje u radu.U tu svrhu nije potrebno koristiti kompletne baterije testova, često se koriste samo kontrolna testiranja ili mjerenja ili kontrolna takmičenja i ocjenjivanje.

Tranzitivno ili periodično provjeravanje uvjek je povezano s registriranjem onoga što se provjerava. Pri provjeravanju antropoloških obilježja treba bilježiti dobiveni rezultat, što vrijedi i za motorička postignuća. Provjerena motorička znanja treba bilježiti ocjenom, a odgojne varijable, odnosno odgojne rezultate rada određenim simbolima i opisno, treba zapisati sve ono što je za

3

pojedinog učenika odnosno sportistu specifično. Uz pomoć tranzitivnog ili periodičnog provjeravanja treba dobiti povratne informacije:

a) o dinamici ostvarenja programskih zadaća za svakog učenika odnosno sportistu posebno i razred ili ekipu u cjelini,

b) je li došlo i do kakvih promjena, kod učenika ili sportista, posebno promjena koje su bile programom predviđene,

c) kakva je razina njihovih motoričkih znanja i motoričkih postignuća, kakvi su odgojni rezultati rada i drugo.

Finalno ili završno provjeravanje provodi se na kraju određenog razdoblja i predstavlja finalni dio cjelokupnog procesa provjeravanja. Cilj završnog provjeravanja je da se utvrdi u kojem je opsegu realiziran program i kakvi su njegovi učinci.Dobiveni podaci koriste se u prvom redu za vrednovanje i analizu sveukupnih dostignuća u određenom vremenskom razdoblju, a djelimično i za ocjenjivanje. Ovi podaci ukazuju nastavniku odnosno treneru u kojoj mjeri je ostvario postavljene zadatke, koliko je bio realan u planiranju i šta treba korigovati u planu za sljedeći period.

1.3. METODE PROVJERAVANJA

Postoje brojne metode kojima se veoma precizno mogu mjeriti, provjeravati ili procjenjivati značajne funkcije i promjene do kojih u organizmu dolazi pod uticajem fizičkog vježbanja. Postoje metode koje ne zahtjevaju skupocjenu opremu i koje se mogu provesti i primjenjivati u svim uslovima, ali se mora voditi računa da u ovom poslu nije dopuštena nikakva improvizacija niti površnost, jer nas neadekvatno određeno inicijalno stanje, pogrešno utvrđeni trenutni efekti i slično, mogu odvesti na pogrešan put pri čemu se mogu nanijeti nesagledivo štetne posljedice organizmu učenika odnosno sportiste. Provjeravanje se može provoditi uz pomoć metode promatranja, metode mjerenja, metode anketiranja, metode kontrolnih vježbi i ocjenjivanja sportskih rezultata.

Metoda promatranja je jedna od najznačajnijih metoda pedagoškog istraživanja. Nema pedagoškog rada gdje nastavnik ili trener ne prati i ne posmatra učenike odnosno sportiste, njihov rad i njihovo ponašanje. Da bi nastavnik ili trener mogao objektivno i realno ocijeniti vrijednost onoga što promatra, osnovni je uvjet da se promatranje odvija prema tačno utvrđenom kriteriju, odnosno normama i standardima. Veoma je značajno da nastavnik odnosno trener bude svjestan da učenici ili sportisti u jednom odjeljenju ili ekipi predstavljaju veoma heterogen kolektiv, kako u pogledu svojih mogućnosti i znanja, tako i u svojim navikama, željama, potrebama, sklonostima i sl.Nastavnik odnosno trener treba da dobro poznaje svakog učenika odnosno sportistu, kako njegove dobre strane i kvalitete, isto tako i njegove slabe strane.

4

Posmatranje mora biti, sa jedne strane svestrano i potpuno, a sa druge strane plansko i sistemsko. Posmatranje će biti metoda pedagoškog istraživanja samo u onim slučajevima kada se unaprijed definišu cilj i predmet posmatranja, vrijeme u kojem će se neka pojava posmatrati, način sprovođenja posmatranja, način registracije podataka dobijenih posmatranjem i metode analize dobijenih podataka.

Metoda mjerenja osobito je važna za uspješno provođenje provjeravanja i za cjelokupno odvijanje nastave tjelesne i zdravstvene kulture kao i trenažnog procesa. Uz pomoć ove metode mogu se precizno i objektivno utvrditi individualne značajke, osobine i sposobnosti učenika ili sportista, stanje i razina njihovih motoričkih postignuća. Predmet mjerenja najčešće čine pojedine tjelesne mjere, odnosno pojedini parametri antropometrijskog statusa, zatim sportsko-tehnički rezultati u pojedinim motornim aktivnostima ili samo pojedini parametri te aktivnosti.

Zadatak ovih mjerenja je da se dođe do podataka na osnovu kojih se može stvoriti opšta slika o statusu pojedinca, odnosno pojedinih uzrasnih grupa. Drugo, na osnovu pojedinih parametara mogu se dobiti informacije o tempu, odnosno o toku fizičkog razvitka pojedinca ili grupe. Podaci i rezultati provjeravanja dobiveni mjerenjem omogućavaju nastavniku odnosno treneru lakšu i uspješniju izradu programa, praćenje njegove realizacije, te pouzdaniju kontrolu, a na taj način i dobivanje objektivnijih informacija o učincima provedbe programa. Na temelju tih informacija nastavnik odnosno trener može prema potrebi unositi korekcije u programu, primijeniti prikladnije metodičke organizacijske oblike rada i primjerenije metode rada, metodske postupke.

Metoda ankete je veoma rasprostranjen metoda pedagoškog istraživanja mada ga mnogi ubrajaju u istraživačku tehniku, a koristi se najčešće radi provjeravanja, odnosno utvrđivanja stavova i interesa učenika. Osnovni nedostatak ove metode je što nikada ne možemo znati da li su dati odgovori dovoljno iskreni i ozbiljni ili su dati samo reda radi. Pored toga ako je moguće uvijek se ova tehnika koristi sa nekom verbalnom tehnikom kao što je intervju.

Kontrolne vježbe su značajan pokazatelj nivoa razvitka i opšte spremnosti učenika ili sportista i sposobnosti koje se kompleksno ispoljavaju i veoma su bliske testovima za procjenu motoričkih sposobnosti, ali nisu standardizovane kao testovi nego ih nastavnik odnosno trener prilagođava svojim uslovima i potrebama tako da motorni zadatak, odnosno kontrolna vježba strukturno uvjek bude u skladu sa osnovnom vježbom, odnosno aktivnošću. Međutim, ima i standardizovanih «kontrolnih vježbi» u obliku specifičnih motoričkih testova koji se koriste za procjenu nivoa ili stepena treniranosti neke specifične motoričke sposobnosti ili sportske aktivnosti.

5

Ocjenjivanje sportskih rezultata vrši se na osnovu unaprijed utvrđenih kriterijuma ili na osnovu razlike u rezultatima dva ili više uzastopnih mjerenja. Nastavnici i treneri najčešće imaju svoje tablice za ocjenjivanje ili koriste tablice sa standardnim normativima.Potrebno je istaći da se za praćenje i provjeravanje ne može koristiti neka univerzalna metoda, već se kompleksno primjenjuju raznovrsne metode, pri čemu određena metoda može u datom trenutku imati veću ulogu.

1.4. SADRŽAJ PRAĆENJA I PROVJERAVANJA

Rezultati do kojih se praćenjem dolazi mogu ispunajavati svoju funkciju samo ako se planski i sistematski prikupljaju i analiziraju. To znači da sadržaj praćenja i provjeravanja mora biti takav da nastavniku odnosno treneru omogućava potpun i objektivan uvid u stanje antroplološkog statusa učenika odnosno sportista. Sadržaj praćenja i provjeravanja u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi kao i u trenažnom procesu bio bi optimalan ako bi obuhvatao sva antropološka obilježja, motorička znanja i motorička postignuća, zdravstveno stanje učenika i sportista kao i odgojne učinke. Cjelokupno provjeravanje treba da obezbijedi osnovne pokazatelje na osnovu kojih se može ustanoviti i pratiti ne samo kvalitet vaspitno obrazovnog rada i efikasnost nastavnog i trenažnog rada u cjelini, već i napredovanje i kvalitet rada svakog pojedinca. Sadržaj provjeravanja treba da čine elementi na osnovu kojih se može utvrditi: stanje zdravlja, antropološka obilježja, motorička znanja, motorička postignuća i odgojne učinke rada. Za praćenje i provjeravanja navedenih područja može se upotrijebiti različit broj varijabli i isto je pouzdanije što je broj varijabli veći.

1.4.1. Kontrola zdravlja

Zdravlje je jedan od nesumnjivo najvažnijih komponenata ljudske ličnosti. Praćenje rasta i razvoja uz kontrolu zdravlja je zadatak koji se nesmije zanemariti, a ostvaruje se redovnom i obaveznom zdravstvenom kontrolom. Prije bilo kakvog uključivanaj učenika ili sportista u tjelesno vježbanje, nastavnik odnosno trener mora raspolagati podacima o stanju zdravlja, jer od stanja zdravlja zavisi i stepen uključivanja učenika odnosno sportista u raznovrsne oblike fizičkog vježbanja. Nastavnik ili trener je dužan u neposrednom radu sa učenicima odnosno sportistima, i dalje pratiti i kontrolirati njihovo zdravlje.Poseban problem predstavljaju učenici ili sportisti koji su bili privremeno nesposobni, tj učenici ili sportisti koji su imali neke povrede ili neka zarazna i druga oboljenja. Nastavnik odnosno trener rad sa njima mora da individualizuje u skladu sa njihovim sposobnostima dok ne dosegnu nivo da se mogu ravnopravno uključiti u proces vježbanja sa ostalim učenicima odnosno sportistima.

6

Držanje tijela je jedan od značajnih pokazatelja zdravlja svakog čovjeka. Loše držanje tijela neminovno dovodi do poremećaja zdravlja i smanjuje radnu sposobnost. Pravilno držanje tijela najčešće se narušava u mlađem školskom uzrastu i u toku intenzivnog rasta početkom puberteta. Među zadacima fizičkog vaspitanja nalazi se zadatak koji je definisan kao: «uticati na pravilno držanje tijela». Ovaj zadatak podstiče nastavnika ili trenera da u svom radu preduzima neophodne mjere kojima će se kod učenika ili sportista sistematski stvarati navika pravilnog i lijepog držanja tijela.Kvalitet higijenskih navika, čistoća tijela, pravilna ishrana, pravilan dnevni režim, pravilno odijevanje i druge higijenske navike, pored toga što su odlike kulture, istovremeno su faktori koji doprinose dobrom zdravlju, ali i neophodni preduslovi pravilnog uticaja fizičkog vježbanja na organizam.

1.4.2. Antropološka obilježja

Antropološkim obilježjima ili značajkama smatraju se organizirani sustavi svih osobina, sposobnosti te motoričkih informacija i njihovi međusobni odnosi. U antropološka obilježja ubrajaju se antropometrijske ili morfološke značajke, motoričke, funkcionalne, kognitivne (spoznajne) sposobnosti, konativne osobine ili osobine ličnosti, te socijalni status. Prvi uvjet za vrednovanje antropoloških obilježja učenika i sportista jeste da se obavi inicijalno provjeravanje stanja tih njegovih obilježja. Na temelju dobivenih rezultata daje se procjena aktualnog stanja subjekta. Nakon toga slijedi programiranje procesa kao jednog od osnovnih uvjeta za transformaciju učinkovitih antropoloških obilježja. Praćenje i provjeravanje tranzitivnih stanja antropoloških obilježja učenika i sportista treba provoditi tranzitivnim provjeravanjem. Shodno tome treba reći da bi bilo optimalno ta provjeravanja provoditi u vremenskim razmacima koji su u normalnim uvjetima dovoljni za postizanje promjene stanja u pojedinim antropološkim obilježjima. Stoga u sklopu tog područja praćenjem i provjeravanjem treba obuhvatiti a) antropometrijske značajke, b) motoričke sposobnosti, c) funkcionalne sposobnosti.

a) Antropometrijske značajke su dio antropoloških obilježja definiranih kao osobina odgovorna za dinamiku rasta i razvoja, te značajke građe morfoloških obilježja kao što su rast kostiju u dužinu i širinu, mišićna masa i potkožno masno tkivo. Praćenje i provjeravanje antropometrijskih značajki treba obaviti pomoću četiri varijable: tjelesna visina, tjelesna težina, opseg podlaktice, kožnog nabora nadlaktice.

b) Motoričke sposobnosti se definiraju kao latentne motoričke strukture koje su odgovorne za beskonačan broj manifestnih motoričkih reakcija i mogu se izmjeriti i opisati. Motoričke sposobnosti nisu važne samo za sebe, već i za razvoj ostalih osobina i sposobnosti. Motoričke sposobnosti nemaju istovjetne koeficijente urođenosti; to znači da su neke od njih tijekom života manje, a druge

7

više pod uticajem procesa tjelesnog vježbanja. Znatno su više urođene brzina, koordinacija, eksplozivna snaga, nego repetativna i statička snaga, pa i fleksibilnost. Sposobnosti koje su više urođene treba ranije razvijati jer njihov razvoj i ranije završava. Sposobnosti koje su manje urođene treba također razvijati od ranije mladosti, a utjecaj na njihov razvoj moguć je tokom cijelog života.

c) Funkcionalne sposobnosti obuhvaćaju sposobnost oslobađanja odgovarajuće količine energije u stanicama koja organizmu omogućuje održavanje homeostatskih uvjeta i odvijanja specifičnih funkcija pojedinih njihovih dijelova. Funkcionalne sposobnosti su odgovorne za razinu, stabilnost i regulaciju tzv. sustava za transport energije u čemu sudjeluju brojni unutrašnji organi, a pogotovo kardio - vaskularni i respiratorni sistem. Na funkcionalne sposobnosti može se uticati tokom cijelog života i čovjek pomoću vježbanja te sposobnosti može sam regulirati. Ako se ne vježba te sposobnosti opadaju i nastaju brojne tegobe, a ako se vježba, pospješuje se rad svih organa, a tako sprečavaju poremećaji.

1.4.3. Motorička znanja

Motorička znanja su stupanj usvojenesti pojedinih motoričkih struktura koje mogu biti na različitim razinama. Na ta se znanja može uticati primjerenim vježbanjem ili ponavljanjem određenih struktura kretanja sve dok se znanje ne usvoji na određenoj razini. Motorička znanja nisu pod utjecajem genetskog činitelja, štoviše stječu se isključivo vježbanjem. Ljudske osobine i sposobnosti važan su činilac za kvalitetu i kvantitetu motoričkih znanja.Kako motorička znanja obilježava i stupanj usvojenosti pojedinih motoričkih zadaća na razini programa izvođenja, cilj je provjeravanja tih znanja utvrditi razinu stečenog znanja.Provjeravanje motoričkih znanja potrebno je i zato što od razine tih učenikovih znanja ovisi i iskoristivost ostalih njegovih potencijala i razina motoričkih postignuća i razvoja motoričkih sposobnosti. Zato bi učenici trebali stjecati motorička znanja: na razini zakonitosti (da znaju zašto, kako i kada treba vježbati i kakvi su učinci vježbe); u svrhu njihova uvođenja u ostale organizacijske oblike rada; s gledišta svakodnevnih potreba (slobodno vrijeme, urgentne situacije, vrhunski sport i sl.).Motorička znanja mogu biti obuhvaćena inicijalnim, tranzitivnim i finalnim provjeravanjem.

8

Inicijalnim provjeravanjem treba obuhvatiti motorička znanja samo onda ako se nastavnik odnosno trener prvi put sreće sa učenikom odnosno sportistom tj. kada nema nikakvu informaciju o stanju i razini njegovih motoričkih znanja.Osnova za praćenje i provjeravanje motoričkih znanja je tranzitivno provjeravanje. Rezultati dobiveni ovim provjeravanjem omogućavaju nastavniku da dobije povratne informacije o razini učenikovih motoričkih znanja i uvid u njihovu kvalitetu. Elementi za tranzitivno provjeravanje motoričkih znanja izvode se na temelju izvedbenog programa za određeni razred ili ekipu. Provjeravanjem treba obuhvatiti sve nastavne cjeline. Najuputnije je da se provjeravanje obavi pomoću testova motoričkih znanja. U razradi testova treba voditi brigu o elementima provjeravanja i načinu ocjenjivanja, odnosno vrednovanja svakog zadanog elementa. Kod vrednovanja učinka i sportista za one motorne aktivnosti kod kojih je sportsko tehnički rezultat objektivno mjerljiv (metrom, štopericom, kilogramom) treba utvrditi normative, dok je u sportskim aktivnostima gdje se rezultat ne može objektivno mjeriti nešto teže vrednovati učinak.

1.4.4. Motorička postignuća

Motorička postignuća su sprega motoričkih znanja i motoričkih sposobnosti, a izražavaju se putem sposobnosti učenika da ih u konkretnoj motoričkoj aktivnosti poveže i maksimalno iskoristi radi postizanja što boljeg rezultata. Kako se motorička postignuća svode na postizanje maksimalnih rezultata u pojedinim motoričkim aktivnostima, svrha je njihova provjeravanja utvrditi potencijalne mogućnosti učenika ili sportista, odnosno razinu njihovih postignuća u pojedinim nastavnim odnosno trenažnim cjelinama. Kvaliteta znanja, pa i motoričkih, ne očituje se samo u određenom fondu znanja, nego i u sposobnosti učenika odnosno sportiste da stečena znanja primijeni u pravo vrijeme i na najracionalniji način. Motorička postignuća treba također provjeravati putem testova. Pristup izradi testova je identičan izradi testova motoričkih znanja, te treba utvrditi normative ze sve elemente ili motoričke aktivnosti kod kojih se rezultat može objektivno mjeriti, s napomenom da jednom utvrđen normativ ne vrijedi zauvjek. Provjeravanje motoričkih postignuća iz nastavne cjeline sportske igre, najprimjerenije je provoditi pomoću tzv. situacionih testova. Testovi mogu sadržavati jedan ili više elemenata, ovisno o tome što se pomoću njih želi utvrditi. Osim toga, za te je testove karakteristično i to da ne predviđaju samo vrijeme izvođenja određenog elementa ili kompleksa elemenata, nego i način na koji treba pojedini element izvesti.

9

2. OPŠTA UPUTSTVA ZA TESTIRANJE EUROFIT BATERIJOM TESTOVA

Ispitanici izvode testove bosi, obučeni u sportsku opremu opremu. Svi testovi se moraju izvoditi, ako je moguće, u dobro prozračenoj velikoj prostoriji, tj. Sportskoj dvorani ili školskoj sali.

Za testove u kojima se trči i skače potrebno je obezbijediti podlogu na kojoj se ne kliže. Kada se testiranje obavlja na otvorenom, uvijti previše variraju da bi se dobili standardizirani rezultati testiranja.

Redoslijed izvršavanja motoričkih testova organiziran je u kružnom sistemu. Svaka radna stanica zato mora biti označena brojem. Ako su testovi podijeljeni u dva kruga redoslijed testiranja i dalje se mora poštivati (opća preporuka).

Svaki test ima specifična uputstva koja treba pažljivo proučiti i pročitati svakom ispitaniku kako bi test bio što je moguće objektivniji.

Zagrijavanje i istezanje prije početka testa nisu dozvoljeni. Ispitanik mora mirovati između testova. Također, ispitanicima nije dozvoljeno prethodno probati test, ukoliko to nije striktno predviđeno uputstvima za testiranje.

Važno je da se ispitanici podstiču tokom testiranja. Vođa testiranja mora podsticati ispitanike na precizno, brzo i doslijedno izvođenje testa, u skladu sa faktorom koji se mjeri.

Ukoliko se ovi motorički testovi izvršavaju isti dan kada i testovi kardio- respiratorne izdržljivosti, onda se oni izvršavaju prvi.

2.1. REDOSLIJED IZVRŠAVANJA MOTORIČKIH TESTOVA

1. Flamingo test ravnoteže (FLB) (uvijek se mora prvi izvršavati)2. Taping rukom (PLT)3. Sjed i dohvat (SAR)4. Skok u dalj iz mjesta (SBJ)5. Stisak šake (HGR)6. Ležanje sijed (SUP)7. Izdržaj u zgibu (BAH)8. Trčanje tamo – ovamo 105 m (SHR) (uvijek se izvršava posljednji).

10

11

12

VARIJABLE ZA PROCJENU MOTORIČKIH SPOSOBNOSTI

(OPIS TESTOVA)

13

FLAMINGO

14

1. FLAMINGO (FLB)

Faktor : opća ravnoteža

Opis testa: balansiranje na jednoj nozi na gredici zadanih dimenzija.

Oprema i rekviziti potrebni za izvođenje testa :

Metelna ili drvena geredica 50 cm dužina x 4 cm visina x 3 cm širina, pokrivena materijalom maksimalne debljine od 5 mm čvrsto priljepljenim na gredicu. Stabilnost gredice se obezbjeđuje sa dva držača dužine 15 cm i širine 2cm. Što ima više gredica

to se više ispitanika može istovremeno ispitivati.

Jedna štoperica po gredici ( bez automatskog vraćenja na nulu, tako da se mjerenje nastavlja nakon zaustavljanja i ponovnog startanja ).

Uputstva za ispitanike : Pokušaj i ostani da balansiraš što možeš duže na uzdužnoj osi gredice dok stojiš na nozi kojoj želiš. Savi slobodno nogu unazad i uhvati je istostranom rukom za gornji dio stopala stojeći kao flamingo. Pomoći ću ti da zauzmeš pravilnu poziciju podržavajući te mojom podlakticom. Test počinje kada ja povučem ruku. Pokušaj da balansiraš u ovoj poziciji što možeš duže. Svaki put kada izgubiš ravnotežu ( tj. spustiš slobodnu nogu, onu koju držiš ) ili dotakneš pod bilo kojim dijelom tijela testiranje se prekida. Test ćete ponoviti tri puta, a računat ćemo bolje vrijeme.

Uputstva za mjerioce : - Stanite ispred ispitanika,

- Ispitaniku je dozvoljen jedan probni pokušaj kako bi se upoznao sa testom ida

bi ste bili sigurni da je shvatio uputstva,

- Test počinje nakon probnog pokušaja,

- Uključite štopericu kada ispitanik pusti vašu ruku,

- Odmah zaustavite štoparicu kada ispitanik izgubi ravnotežu, spusti slobodnu nogu i dohvati pod bilo kojim dijelom tijela,

- Poslije svakog pada pomognite ispitaniku da zauzme početni položaj,

- Test ponavljate tri puta.

Ocjena testa : Najduže vrijeme balansiranja u zadanom položaju na gredici.

15

TAPING RUKOM

16

2. TAPING RUKOM (PLT)

Faktor : Svrha ove mjere je procjena brizne pokreta koja je definirana kao sposobnost brzog izvođenja pokreta sa zadanom amplitudom.

Opis testa : Brzo naizmjenično dodirivanje dvije poloče rukom po izboru.

Oprema i rekviziti potrebni za izvođenje testa : - Sto podesiv po visini,

- Dva gumena diska prečnika 20 cm pričvršćena horizontalno na sto, razmak između centara diskova je 80 cm (između ivica 60 cm), četverougaona ploča dimenzije 10x20 cm postavljena na jednakoj udaljenosti između dva diska,

- Štoperica.

Uputstva za ispitanike : Sjedite za stol, malo raširite stopala, postavite šaku slobodne ruke na četverougaonu ploču u centru. Šaku izabrane ruke postavite na suprotni disk. Prenesite izabranu šaku naprijed i nazad između dva diska što je brže moguće, preko ruke koja se nalazi u sredini. Budite sigurni da se svaki put dotakli disk. Kada ja kažem '' spremni… sad! '' izvršite 25 ciklusa (jedan ciklus = dodir suprotnog diska i vraćanje na polazni disk ) što je brže moguće. Zaustavite se kada ja dam znak ''stop''. Ja ću glasno brojati cikluse. Test ćete ponoviti dva puta, a računat ćemo bolje vrijeme.

Uputstva za mjerioce :- Podesite visinu stola tako da njegova površina bude odmah ispod nivoa pupka ispitanika,

- Stanite pored stola, obratite pažnju na disk koji je ispitanik izabrao na početku testa i brojite dodire ovog diska,

- Uključite štopericu poslije riječi '' sad '', pod pretpostavkom da je ispitanik počeo na disku A, štoperica se zaustavlja kada on/ona dotakne ovaj disk po 25 put, tako ukupan broj dodira diska A i B iznosi 50 ili 25 ciklusa između A i B,

- Ruka na četverougaonoj ploči stoji tamo čitavo vrijeme testa,

17

- Ispitanik ima pravo na probni pokušaj da bi izabrao bolju ruku,

- Između dva pokušaja daje se period odmora, tokom ovog vremena drugi ispitanik može obaviti svoj probni pokušaj, dok jedan ispitanik obavlja pokušaj ili test, drugi se odmara i obratno,

- Preporučuje se da test provode dva mjerioca: jedan koji će mjeriti vrijeme i podsticati ispitanika, a drugi koji će brojati dodire.

Ocjena testa :- Zadatak traje dvadesetpet ciklusa. Rezultat koji se upisuje je najkraće vrijeme. - Bolji rezultat je ocjena. Ocjena je vrijeme potrebno da se svaki disk dotakne 25 puta, mjereno u desetinkama sekunde.

- Mjerilac ne broji pokušaj i kojem nisu dotaknute obe ploče.

- Ako ispitanik propusti da dotakne disk, dodaje se još jedan dodir da bi se dostiglo obaveznih 25 ciklusa.

18

DOHVAT U SIJEDU

19

3. DOHVAT U SIJEDU (DOHSJED)

Faktori : gipkost

Opis testa : Dohvat rukama što više naprijed u sjedećem položaju

Oprema i rekviziti potrebni za izvođenje testa : - Sto za testiranje ili sanduk dužine 35 cm, širina 45 cn i visine 32 cm. Mjere gornje ploče su: dužina 55 cm i širine 45 cm, ova gornja ploča prelazi 15 cm stranu sanduka o kojoj se ispitanik opire nogama, skala raspona od 0 do 50 cm je označena na sredini gornje ploče,

- Nepričvršćen linijar dužine 30 cm nalazi se na ploči po kojoj ga ispitanik gura rukama.

Uputstva za ispitanike :Sjedi. Postavi stopalo ravno na stranu sanduka, a vrhove prstiju na ivice gornje ploče. Savi trup i ispruži ruke što možeš dalje naprijed, držeći koljena opruženim, te lagano i ravnomjerno guraj linijr ispred sebe, sa ispruženim rukama i bez trzanja. Ostani miran u najdaljoj poziji koju možeš dostići. Test će biti obavljen dva puta, bolji rezultat će se računati kao ocjena.

Uputstva za mjerioce : - Kleknite pored ispitanika pritišćite njegova /njene koljena,

- Ispitanik mora dostići ivicu gornje ploče, dodirujući linijar prije nego što počne sa ispružanjem,

- Rezultat je određen najdaljom pozicijom koju ispitanik dostiže na skali vrhovima svojih prstiju, ispitanik se mora zdržati u ovom položaju najmanje dok se ne izbroji do dva, tako se rezultat može pravilno čitati.

- Ako prsti obje ruke ne dosegnu istu daljinu uzima se prosjek dosega dva prsta,

- Test se mora izvesti lagano sa napredovanjem i bez zamaha,

Drugi pokušaj slijedi poslije kratkog perioda odmora.

Ocjena testa :- Bolji rezultat u centimetrima je ocjena (cm dosegnuti na skali na gornjoj ploči)

20

SKOK U DALJ IZ MJESTA

21

4. SKOK UDALJ IZ MJESTA(SDM)

Faktor : Eksplozivan snaga

Svrha skoka udalj iz mjesta je procjena eksplozivne snage koja ozanačava sposobnost aktiviranja maksimalonog broja motoričkih jedinica u jedinici vremena pri realizaciji jednostavnih motorički struktura s konstantnim otporom ili s otporom proporcionalim masi tijela.

Opis testa : Skok u dalj iz stojećeg položaja. Ispitanik se sunožno odrazi s kraja obrnuto postavljene odskočne daske (viši kraj daske je okrenut prema natrag) i što dalje može obavezno sunožno doskočiti na strunjače. Zamasi rukama i podizanje na prste dopušteni su prije odraza. Dvostruki odraz nije dopušten. Ispitanik obavezno skače bos. Odskočište i doskočište moraj biti u istoj ravni. Mjesto odraza ozančeno je crtom (samoljepljiva traka). Ukoliko imamo mogućnosti postavimo mjernu traku od od 0 do 300 cm uz doskočište, pomoću koje jednostavnije očitavamo dužinu skoka. Rezultat upisujemo u centimetrima npr. Skok od 201cm upisujemo kao /2/0/1/, ili skok od 95 cm upisujemo kao /0/9/5/.

Broj ispitivača: 1 ispitivač dva asistenta i 1 zapisničar.

Oprema i rekviziti potrebni za izvođenje testa: Strunjače međusobno spojene u dužini 3 do 4 m , kreda, magneziji, metarska traka, ravnalo u obliku slava "T", reuter-odskočna daska i slika zadatka.

22

Uputstva za ispitanike : Stanite sa normalno razmaknutim stopalima i nožnim palčevima neposredno iza linije. Savi te koljena sa rukam ispruženim ispred vas paralelno sa tlom. Kako savijete ruke, oštro se odrazite i skočite što je moguće dalje. Pokušajte doskočiti na oba stopla i ostati uspravno. Test se izvodi dva puta, a broji se bolji rezultat.

Uputstva za mjerioce : - Na doskočnoj strunjači su povučene paralelne linije na svaki 10 cm počevši od 1 m od startne linije,

- Traka za mjerenje (metar) postavljen okomiti na ovu liniju daje tačnu mjeru,

- Stanite sa strane i bilježiti dužinu skoka,

- Dužina se mjeri od prednje ivice startne linije do tačke gdje se zadnji dio pete (najbliži odraznoj liniji ) spustio na strunjaču,

- Ako ispitanik padne unazad ili bilo kojim dijelom tijela dotakne strunjaču dozvoljava mu se dodatni pokušaj,

- Odskočište i doskočna strunjača moraju biti u istoj ravni i čvrsto pričvrščene za pod,

- Pošto razlike u ocjenama mogu biti značajne, budite precizni u mjerenju.

Ocjena testa: Ispitanik skače dva puta za redom a ocjenju je se najduži skok. Metarskom trakom se meri razdaljina od crte odraza do njabližeg traga na doskočištu. Ako otisci stopala nisu dobro vidljivi potrebno je pete ispitanika namazati magnezijem. Nepravino izvedeni skokovi ponavljaju se.

23

STISAK ŠAKE

24

5. STISAK ŠAKE (SNASAKE)

Faktori : Statička snaga

Oprema i rekviziti potrebni za izvođenje testa :Kalibrirani ručni dinamometar sa podesivim hvatom.

Uputstva za ispitanike : Uzmite dinamometar u ruku u koju ste izabrali. Stisnite ga što možete snažnije držeći ga udaljenog od tijela. Tokom testa dinamometar vas ne smije dodirivati. Stišćite postepeno i bez prekida najmanje dvije sekunde. Obavite test dva puta. Ocjenjuje se bolji rezulatat.

Uputstva za mjerioce : - Vratite dinanometar na nulu prije testiranja svakog ispitanika i provjerite da li je brojčanik dinamometra okrenut prema ispitaniku tokom testiranja,

- Tražite od ispitanika da koristi ruku po izboru, podresite hvat tako da dvije šipke odgovaraju prvoj falangi srednjeg prsta,

- Tokom testiranja ruka i šaka kojom se drži dinamometar nesmiju dodirivati tijelo, istrument se drži u liniji sa podlakticom i visi sa strane,

- Poslije kratokog odmora vrši se drugi pokušaj, kazaljka na brojčaniku se mora vratiti na nulu poslije prvog pokušaja : mjerilac mora samo da provjeri da li je drugi pokušaj bolji od prvog.

Ocjena testa : Bolji rezultat je ocjena izražena u kg sa tačnošću od 1 kg.

25

LEŽANJE - SJED

26

7. LEŽANJE-SIJED (LAZSJED)

Faktori : Snaga trupa ( izdržljivost u snazi trbušnih mišića )

Opis testa :Maksimalni broj podizanja u sijed iz ležećeg položaja koji se može ostvariti u 1/2 minute.

Oprema i rekviziti potrebni za izvođenje testa : - Dvije strunjače (postavljene dužinom jedna pored druge),

- Štoperica.

Uputstvo za ispitanike:Sjedite na strunjaču, uspravnih leđa, šaka skopljenih iza glave, koljena savijenih pod uglom od 900, peta i stopla položenih ravno na strunjaču. Zatim lezite na leđa, dotičući ramenima strunjaču, a potom se vratite u sjedeći položaj sa laktovima ispred vas tako da njima možete dotaknuti koljena. Sve vrijeme držite šake soklopljene iza glave. Kad kažem spremni ''sad!'', ponovite ovu akciju štoje brže moguće u 30 sekundi. Nastavite dok ne kažem ''stop!''. Ovaj test radite jedanput.

Uputstva za mjerioce : - Kleknite pored ispitanika i provjerite da li je zauzeo pravilan početni položaj,

- Sjedite licem okrenutim prema ispitaniku sa raširenim nogama i butinama preko ispitanikovih stopla kako bi ih držali na tlu, stavite svoje ruke ispod ispitanikovih koljena držeći tako koljena pod pravim uglom (900) i noge mirnim,

- Nakon davanja uputstva i prije početka testa, ispitanik jednom izvršava čitav pokret kako bi provjerili dali je razumio uputstva,

- Pokrenite štopericu na znak ''spremni … sad!'' i zaustivite je nakon 30 sekundi,

- Brojite glasno svaki put kada je kompletan pokret ležanje-sjed ispravno obavljen, jedan kompletan pokret ležanje-sijed ide od sjedećeg položaja do strunječe i nazad u sjedeći položaj sa laktovima koji dotiču koljena,

27

- Brojite kada laktovi dotaknu koljena, neispravan pokušaj se ne broji,

- Tokom obavljanja testa ispravljajte ispitanika ukoliko ne dodiruje strunjaču ramenima ili koljana laktovima kada se vraća u sjedeći položaj.

Ocjena testa :Ukupan broj ispravno obavljenih pokreta ležanje-sijed u 30 sekundi je i

ocjena.

28

IZDRŽAJ U ZGIBU

29

8. IZDRŽAJ U ZGIBU(IZDZGIB)

Faktor : Funkcionalna snaga (statička izdržljivost mišića ruku i ramena)

Opis testa :Održavanje položaja u zgibu dok se visi na šipki.

Oprema i rekviziti potrebni za izvođenje testa :- Okrugla vodoravna šipka prečnika 2,5 cm postavljena tako da je ispitanik, kada stoji ispod nje, može dohvati bez skakanja,

- Štoperica,

- Strunjača za doskok ispod šipke,

- Krpa i magnezijiska kreda,

- Po izboru : klupa ili stolica.

Uputstva za ispitanike :Stani ispod šipke i uhvati je prstima sa gornja strane i palcem sa donje strane, postavi ruke na šipku i širini ramena sa prednjim hvatom. Ja ću pomoći da se podigneš dok ti brada nebude iznad šipke. Zadrži ovaj položaj što možeš duže bez oslanjanja brade na šipku. Kda ti se nivo očiju spusti ispod šike test je završen.

Uputstva za mjerioce :

30

- Ispitanik treba da stane ispod šipke sa šakama u prednjem hvatu na šipki u širini ramena. Budite pažljivi : mnogi ispitanici pokušavaju da postave ruke šire,

- Visina šipke je postvaljena prema visini najvišeg ispitanika, nemijte ih upalšiti postavljanjem šipke previsoko,

- Sa štopericom u jednoj ruci uhavtite ispitanika preko butina drugom rukom i podignite ga u ispravnom položaju,

- Štoperica se uključuje u trenutku kad ispitanikava brada pređe preko šipke i pušta se da radi,

- Ljuljanje ispitanika mora biti zaustavljeno, ohrabrujte ispitanika,

- Zaustavite štopericu kada ispitanik više me može da održava propisani položaj, kako je to gore opisano (oči se spuste ispod šipke),

- Ne saopštavajte vrijeme ispitaniku tokom testiranja,

- Između ispitanika očistite šipku krpom, ispitanik može koristiit kredu za šake,

- Ispitanik se može pomoći klupom ili stolicom da bi dohvatio šipku.

Ocjena testa : Vrijeme izraženo u desetinkama sekunde je ocjena.

31

TRČANJE TAMO – OVAMO 105 m

32

9. TRČANJE TAMO-OVAMO 10X5 m (TRC10X5)

Faktor : brzina trčanja, okretnost

Opis testa :Trčanje i okretanje pri maksimalnoj brzini.

Oprema i rekviziti potrebni za izvođenje testa :- Čist neklizajući pod (strunjaču propisno osigurati da se nekliže),

-Štoperica,

-Mjerna traka ( metar ),

-Kreda ili ljepljiva traka,

-Saobraćajni čunjevi.

Uputstva za ispitanike :Pripremi se iza linije. Jedno stopalo mora biti neposredno iza linije. Kad se označi start potrči što je moguće brže do druge linije i vrati se na startnu liniju, prelazeći obe linije sa oba stopala.

To je jedan ciklus, a moraš to da uradiš pet puta. Kada budeš trčao peti put ne smanjuj brzinu pri dolasku u cilj već nastavi da trčiš. Test se izvodi jednom.

Uputstva za mjerioce :-Povucite na podu dvije paralne linije (kredom ili ljepljivom trakom) koje su razmaknute pet metara,

33

-Linija je duga 1,20 m i krajevi svake linje su označeni čunjevima,

-Provjerite da li su on/ona sa oba stopala prešli liniju svaki put kada su trčali zahtjevanom putanjom i da li su okreti napravljni što je brže moguće,

-Objavite ukupan broj završnih ciklusa nakon svakog ciklusa,

-Test se prekida kada ispitanik pređe liniju cilja jednim stopalom,

-Ispitanik se ne smije klizati tokom testa zato je nophodno da pod bude od neklizajućeg materijala.

Ocjena :Vrijeme potrebno za izvođenje 5 kompletnih ciklusa trčanja tamo i natrag iskazano u desetinkama sekunde je ocjena.

34

VARIJABLE ZA PROCJENU ANTROPOMETRIJSKIH MJERA

(OPIS MJERA)

35

2.2. ANTROPOMETRIJSKA OBILJEŽJA

1) ATV (visina tijela);

2) ATT (težina tijela);

TEHNIKA MJERENJA ANTROPOMETRIJSKIH VARIJABLI

1) ATV (visina tijela)

Tjelesna visina je mjera tzv. longitudinalne dimenzionalnosti skeleta, koja je prema dosadašnjim tumačenjima odgovorna za rast kostiju u dužinu.

Pomagala: antropometar po Martinu ili visinomjer i slika zadatka.

Opis: Tkom mjerenja, ispitanik stoji bos i u gaćicama na ravnoj i čvrstoj podlozi. Glava mu je u položaju koji ispunjava uvjet frankfurtske horizontale (frankfurtska horizontala je crta koja spaja donji rub lijeve orbite i gornji rub lijevog vanjskoga slušnog otvora). Mjerilac stoji s lijeve strane ispitanika i kontrolira da li je antropometar postavljen vertikalno i neposredno uzduž leđne strane tijela, a zatim spušta klizač do tjemena ispitinika. Rezultat se očitava u razini gornje stranice trokutastog proreza prstena klizača na antropometru ili uobičajno na visinomjeru.

Ocjenjivanje: Rezultat se očitava s tačnošću od 0,1 ili 0,5 cm. Rezultati se upisuju u milimetrima npr. 1835, što je 183,5 cm ili 0945 što je 94,5 cm.

Broj ispitivača: 1 ispitivač, 1 zapisničar.

36

2) ATT (težina tijela)

Tjelesna težina tradicionalno se smatra standardnim invertarom antropometriskih mjera. Upotrebljava se za procjenu ukupne tjelesne mase.

Pomagala: Medicinska decimalna ili kućna vaga na pero koja posjeduje pomoćni uteg i slika zadatka.

Opis: Ispitanik bos, minimalno odjeven stoji mirno u spletnom

stavu do potpunog smirenja utega.

Vaga mora stajati na vodoravnoj podlozi. Nakon svakog destetog mjerenja vagu treba kontrolirati pokazuje li još uvijek položaj kazaljke (jezička) tačno 0 kg.

Ocjenjivanje: Rezultat se očitava u zaokruženom broju destetih dijelova kiligrama, s najmanjom tačnošću 0,1 ili 0,5 kg. Ako je skala na vagi s najmanjim razdjelom od 0,5 kg, tada se očitava rezultat koji odgovara bližem razdaljku, a isti se upisuje npr.

Težina tijela od 53,5 kg upisuje se kao /5/3/5/.

Težina tijela od 49,0 kg upisuje se kao /4/9/0/.

Ako je skala na vagi s najmanjim razdjelom od 0,1 kg onda se npr.

Težina tijela 47,8 kg upisuje kao /4/7/8/.

Težina tijela 50,1 kg upisuje kao /5/0/1/.

Broj ispitivača: 1 ispitivač 1 zapisničar.

37

2.3. VARIJABLE ZA PROCJENU KOŽNOG NABORA

1) Kožni nabor triceps (AKT);

2) Kožni nabor biceps (AKB);

3) Kožni nabor subscapular (AKL);

4) Kožni nabor suprailiac (AKS);

5) Kožno nabor lista (AKG);

TEHNIKA MJERENJA KOŽNIH NABORA

Da bi se uzela ova mjera, nabor kože i podkožnog tkiva prihvati se čvrsto između palca i kažiprsta lijeve ruke i odvoji se od mišića na kojem leži. Ivice površina na krakovima kalipera se zatim postavljaju na 1 cm ispod prstiju lijeve ruke dozvoljavajući puni pritisdak prije nego što se očita debljina nabora. Nije bitno ad li se debljina nabora uzima na lijevoj ili desnoj strani tijela, ali se svi nabori moraju mjeriti na istoj strani tijela. Ispitanik stoji opušteno, izuzev kod mjerenja nabora lista koje se obavlja dok ispitanik sjedi. Mjeri se na najbližu desetinku milimetra (0.1 mm).

1)Kožni nabor triceps (AKT);

Dok ispitanikova ruka opušteno visi, nabor se uzima sa stražnjeg dijela ruke na sredini koja povezuje acromion i olecranon.

38

2) Kožni nabor biceps (AKB);

Nabro se uzima sa prednje strane ruke, direktno iznad sredine kubitalne “fossa”, na istom nivou na kojem je mjeren nabor tricepsa.

3) Kožni nabor subscapular (AKL);

Kožni nabor se uzima neposredno ispod donjeg vrha lopatice u pravcu koji je nakošen 450 prema dole i vani.

39

4) Kožni nabor suprailiac (AKS);

Nabor se uzima na 5-7 cm iznad spina iliaca anterior superior na liniji prema prednjej aksilarnoj ivici i na dijagonalnoj liniji koja ide prema dole i unutar pod uglom od 450.

5) Kožno nabor lista (AKG);

Nabor se mjeri kaliperom. Ispitanik sjedi tako da mu je noga savijena u koljenu pod pravim uglom, a stopalo položeno na ravnu podlogu. Lijevom rukom mjerilac odigne uzdužni kožni nabor na unutrašnjoj strani potkoljenice, na najširem mjestu

i prihvati taj

nabor vrhovima kalipera. Mjerenje se provodi tri puta.

40

VARIJABLA ZA PROCJENU NIVOA FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI

(OPIS TESTA)

TRČANJE 20 m TAMO-OVAMO SA UBRZANJEM (SHUTTLE RUN) - TEST IZDRŽLJIVOSTI

Faktori : Kardiorespiratorna izdržljivost

Opis testa :Test kardirespiratoratorne izdržljivosti počinje hodom ili laganim trčanjem a završava se brzim trčanjem. U njemu se ispitanik kreće između dvije linije

41

udaljene 20m u skladu sa brzinom trčanja koja se diktira zvučnim signalom, tako da se brzina trčanja povećava po 1,2 km/h. nekoliko ispitanika će biti u stanju nastaviti do kraja. Tempo trčanja na kojem ispitanik odustane je pokazatelj njegove/njene kardirespiratorne izdržljivosti.

Oprema i rekviziti potrebni za izovđenje testa :-Dvorana ili prostor gdje se može označiti 20 - metarska dionica,

-20 – metarski metar,

-Samoljepljiva traka kojom se ozančavaju početak i kraj 20 – metarske dionice,

-Kasetofon, poželjno sa mogućnošću podešavanja brzine okretanja trake,

-Kaseta sa unaprijeda snimljenim protokolom testiranja.

Uputstvo za ispitanike :Trčanje tamo-ovamo (shuttle run) test, kojom trebamo da se podvrgnete, daje pokazatelj vašeg maksimalnog aerobnog kapaciteta, tj. vaše izdržljivosti i sastoji se od trčanja tamo i nazad na 20 – metarskoj dionici. Brzina će biti kontrolisana pomoću zvučnog signala u pravilnim vremenskim razmacima. Odredite tempo svoga trčanja tako da budete na jedno ili drugom kraju 20 – metarske staze kada čujete zvuk. Tačnost dolaska unutra jednog do dva metra je dovoljna. Dotaknite liniju na kraju staze stopalom, brzo se okrenite i trčite u suprotnom smjeru.

U početku je brzina mala, ali se ravnomjerno povećava svake minute. Vaš cilj u testu je da pratite zadani tempo što duže možete. Zaustavite sa kada više nemožete pratiti brzinu trčanja. Zapamtite da je broj koji objavi zapisičar vaš rezulat ili ocjena. Dužina testa varira zavisno od pojedinca : što si spremniji test duže traje. Da sumiramo, test je maksimalan i progresivan, drugim rječima lagan na početku težak na kraju.

Uputstva za mjerioce : -Pažljivo proučite grafički prikaz protkola testa (tabela 1.),

-Izabrite mjesto provođenja testa; na oba kraja dionice treba da budu po jedan metar slobodnog prostora, što je prostor za testiranje širi to se više ispitanika može testirati istovremeno; staza za jenodog ispitanika mora biti široka najmanje

42

metar. Staza mora biti istovjetna cijelom dužinom, ali nije posebno važno od kakvog je materijala. Dva kraj 20 – metarske dionice moraju biti jasno određene.

-Provjerite rad kasetofona i ispravnost zvučnog snimka. Osigurajte uređaj čiji je zvuk dovoljno jak za grupno testiranje,

-Preslušajte sadržaj trake sa zvučnik zapisom. Zapamtite brojeve na pokazivaču pozicije trake, kako bi bili u mogućnosti da brzo locirate ključne dijelove trake,

-Provjerite brzinu trake u kasetofonu kojeg ćete koristiti na dan testiranja. Za ovo, koristite jednomunitni kalibracijski period snimljen na početku i nakraju trake. Ako se razlikuju za više od jedne sekunde podesite distancu trčanja tako se trči pravom brzinom. Ovo se može obaviti koristeći korekcione faktore (tabela 2.)

Ocjena :Nakon što se ispitanik zaustavio bilježi se posljednji obavljeni nivo tempo trčanja (tabela 1.)

Korak Brzina trčanja Vrijeme savladavnja(min) (km/h) 20-metarske dionice(sec.)1 8.0 9.002 9.0 8.00

43

3 9.5 7.584 10.0 7.205 10.5 6.866 11.0 6.557 11.5 6.268 12.0 6.009 12.5 5.7810 13.0 5.5411 13.5 5.3312 14.0 5.1413 14.5 4.9614 15.0 4.8015 15.5 4.6416 16.0 4.5017 16.5 4.3618 17.0 4.2319 17.5 4.1120 18.0 4.0021/23 18.5 3.89

Tabela 1. Trčanje tamo-ovamo (shuttle run) test izdržljivosti

Sadržaj zvučne trake za narastajuće tempo trčanje (svake naredne minute) tamo-ovamo na dionici od 20 mNalaženje protokola testa na traci

Da bi se olakšalo lociranje različitih dijelioca trake čućete odbrojavanje „ tri, dva, jedan, nula“. Na nulu postaviti pokazivač trake na “0”. Spremni : ”tri,dva ,jedan, nula“.

A. Identifikacija testaTest izdržljivosti shuttle run

B. Provjera brzine kasetofonaStandardni period od jene minute da bise provjerila brzina kasetofina. Pokrenite štopericu na „sad“. Spremni: tri, dva, jedan, sad (pokrenite štopericu). Spremni za zaustavljanje štoperice: “stop” (zaustavite šstopericu). Kraj standrdnog perioda od 1minute.

C. Instrukcije učesnicima za početak testa

44

Test će početi za 30 sekundi. Poravnajte se na startu. Trčite što je moguće duže držeći se svije staze. Uvjek trčite pravom linijom. Ako se zaustavite, završili ste test-odmaranje nije dozvoljeno. Kada se zaustavili zapamtitite posljednji najavljeni broj nivoa tempo trčanja-to je, nezaboravite, vaš rezulatt. Test počinje za 5 sekundi, kada se oglasi zvučni signal: 5, 4, 3, 2, 1, „zvučni signal“.

Početak Tempo 1 .......“zvučni sigal“.......“zvučni signal“.......“zvučni sigal“.......

Tempo 2 .......(i tako do tempa 21). Kraj snimka.

Napomene o proceduri za snimanje zvučnog zapisa za test ubrzavajućeg tempo trčanje tamo-ovamo na dionici od 20 m (tabela 1.)Korištenje metode elektronskog snimanja je poželjinije, ail zahtijeva više sifisticirane opreme. Ručni metod je prihvatljiv: iako su mogućnosti greške sa svakim zvučnim sugnalom veće, granice se pomjeraju i prostiru od jednog signala do drugog, tako ad je ukupan efekat poslije dvominutnog perioda praktično nula. Bitna je sistematska greška (sat ide prebrzo ili kasni) koja mora biti ispod 1% (tj. 0.01 sec.).

Informacije koje treba snimiti sastoje se od sekcija A, B, C i D, sa prethodne strane, kao i kompletan protokol testiranja dat na kraju selcije D.

Oprema i rekviziti potrebni za izvođenje testa :-kasetofon ili magnetofon sa trakama (mono ili stereo). Mogućnost „pause“ je korisna,

-mikrofon,

-sat sa kazaljakma za sekunde (trajanje perioda),

-sat sa ručnom kontrolom sa mogućnošću nekumulativnog prekidnog mjernja vremena (mjerenje interevala između zvučnih signala), ili elektronski sat sa podesivim ciklusima (dužina intervala među zvučnim signalima). Tačnost sa 1% (brzanje il kašnjenje) je prihvatljiva, tj. 0.01 sec.,

-izvor zvuka (elktrični davač signala, pištaljka, glas); kod elektronske metode mora biti moguće povezivanje izvora zvuka i elektronskog sata; generator frekvencije se može koristiti za promjenu frekvencije zvuka od jednog do drugog perioda,

kaseta od 45 minuta.

Podešavanje dužine dionice koja se trči prema brzini kasetofona.

Mora se obezbjediti standardni period vremena od 60 sekundi. Sa štopericom (sa preciznošću od 1/10 sekundi) provjeriti da li je standardni period vremena stvarno dugačak 60 sekundi. Ako je kraći ili duži od 60 sekundi vrši se korekcija dužine 20 – metarske dionice koristeći sljedeću tabelu.

Standrdni period vremena (sec) Dužina koju treba pretrčati55.0 18.333

45

55.5 18.50056.0 18.66656.5 18.83357.0 19.00057.5 19.16658.0 19.33358.5 19.50059.0 19.66659.5 19.83360.0 20.00060.5 20.16661.0 20.33361.5 20.50062.0 20.66662.5 20.83363.0 21.00063.5 21.13364.0 21.16664.5 21.50065.0 21.666

Tabela 2.

Upozorenje: ako je greška standardnog perioda vremena veća od 5 sekundi

Ocjena testa :- Zadatak traje dvadesetpet ciklusa. Rezultat koji se upisuje je najkraće vrijeme. - Bolji rezultat je ocjena. Ocjena je vrijeme potrebno da se svaki disk dotakne 25 puta, mjereno u desetinkama sekunde.

- Mjerilac ne broji pokušaj i kojem nisu dotaknute obe ploče.

- Ako ispitanik propusti da dotakne disk, dodaje se još jedan dodir da bi se dostiglo obaveznih 25 ciklusa.

2.2. NORMATIVI EUROFIT BATERIJE TESTOVA ZA OSNOVNE ŠKOLE

Tabela 1. – V razred - dječaciV razred 1 2 3 4 5

46

Visina DO 1440,0 1441,0-1490,0 1491,0-1560,0

1561,0-1608,5 1609,0 i više

Masa DO 33,150 33,151-37,500 37,501-44,500 44,501-50,700 50,701 i više

Triceps 138,51 i više 111,00-138,50 79,001-110,00

65,751-79,000 65,750 i manje

Subscapular

99,251 i više 71,001-99,250 59,001-71,000

50,001-59,000 50,000 i manje

Biceps 95,101 i više 61,001-95,100 48,001-61,000

40,301-48,000 40,300 i manje

Supraillac 140,01 i više 92,001-140,00 50,001-92,000

40,301-50,000 40,300 i manje

List 160,41 i više 111,00-160,40 66,001-110,00

50,751-66,000 50,750 i manje

Tabela 2. VI razred – dječaciVI razred 1 2 3 4 5

Visina DO 1501,9 1502,0-1530,0 1531,0-1621,0

1622,0-1680,00 1681,0 i više

Masa DO 37,000 37,001-39,900 39,901-51,100 51,101-55,810 55,811 i više

Triceps 163,25 i više 128,21-163,24 77,401-128,20 54,001-77,400 54,000 i manje

Subscapular 118,11 i više 78,201-118,10 54,901-

78,200 48,001-54,900 48,000 i manje

Biceps 95,001 i više 78,001-95,000 43,801-78,000 32,001-43,800 32,000 i manje

Supraillac 178,11 i više 120,01-178,10 57,801-120,00 44,191-57,800 44,190 i manje

List 193,63 i više 140,01-193,62 79,601-140,00 64,001-79,600 64,000 i manje

Tabela 3. VII razred - dječaciVII razred 1 2 3 4 5Visina DO 1565,6 1565,7-1600,0 1600,1-

1700,01700,1-1750,0 1750,1 i više

Masa 40,000 40,001-45,000 45,001-55,200 55,201-61,720 61,721 i više

Triceps 126,89 i više 123,61-162,88 70,001- 60,001-70,000 60,000 i manje

47

123,60Subscapular

125,77 i više 86,001-125,76 62,001-86,000

52,561-62,000 52,560 i manje

Biceps 90,001 i više 61,001-90,000 40,001-61,000

36,561-40,000 36,560 i manje

Supraillac 189,45 i više 132,01-189,44 64,001-132,00

52,841-64,000 52,840 i manje

List 211,61 i više 156,81-211,60 98,401-156,80

68,001-98,400 68,000 i manje

Tabela 4. VIII razred - dječaciVIII razred 1 2 3 4 5Visina DO 1650,0 1651,00-

1693,016931,1-1767,0

1767,1-1800,0

1800,1 i više

Masa DO 45,000 45,001-50,000 50,001-64,700 64,701-75,070 75,071 i više

Triceps 170,71 i više 110,01-170,70 62,601-110,00 50,001-62,600

50,000 i manje

Subscapular

145,36 i više 89,401-145,35 58,001-69,400 51,861-58,000

51,860 i manje

Biceps 110,71 i više 55,001-110,70 40,001-55,000 34,931-40,000

34,930 i manje

Supraillac 230,15 i više 136,01-230,14 54,301-136,00 44,931-54,300

44,930 i manje

List 212,11 i više 124,01-212,10 76,501-124,00 59,851-76,500

59,850 i manje

Tabela 5. V razred - djevojčiceV razred 1 2 3 4 5Visina DO 1429,7 1429,8-1501,5 1501,6-1587,0 1587,1-

1610,01610,1 i više

Masa DO 32,000 32,001-37,300 37,301-46,700 46,701-59,070 59,071 i više

Triceps 170,01 i više 135,01-170,00 100,01-135,60 74,001-100,00

74,000 i manje

48

Subscapular

160,85 i više 108,81-160,84 62,901-108,80 54,931-62,900

54,930 i manje

Biceps 108,15 i više 85,701-108,14 55,001-85,700 45,861-55,000

45,860 i manje


54,650 i manje

List 180,01 i više 125,61-180,00 80,001-125,60 69,581-80,000

69,580 i manje

Tabela 6. VI razred - djevojčiceVI razred 1 2 3 4 5Visina DO 1531,0 1531,1-1560,0 1560,1-1640,0 1640,1-

1669,01669,1 i više

Masa DO 40,000 40,001-42,500 42,501-50,000 50,001-60,000 60,001 i više

Triceps 195,81 i više 130,01-195,80 98,001-130,00 70,401-98,000

70,400 i manje

Subscapular

150,01 i više 110,01-150,00 70,001-110,00 60,001-70,000

60,000 i manje

Biceps 114,11 i više 82,001-114,10 50,001-82,000 40,201-50,000

40,200 i manje


56,400 i manje

List 175,41 i više 132,01-175,40 92,001-132,00 78,201-92,000

78,200 i manje

Tabela 7. VII razred - djevojčiceVII razred 1 2 3 4 5Visina DO 1570,0 1570,1-1600,0 1600,1-1670,0 1670,1-

1700,01700,1 i više

Masa DO 36,100 36,101-45,200 45,201-53,000 53,001-61,980 61,981 i više

Triceps 220,01 i više 168,01-220,00 110,01-168,00 86,041-110,00

86,040 i manje

Subscapular

153,83 i više 110,01-153,82 75,001-110,00 64,021-75,000

64,020 i manje

49

Biceps 93,921 i više 72,001-93,920 50,001-72,000 40,001-50,000

40,000 i manje


65,000 i manje

List 209,97 i više 160,01-209,96 100,01-160,00 75,141-100,00

75,140 i manje

Tabela 8. VIII razred - djevojčiceVIII razred 1 2 3 4 5Visina DO 1541,6 1541,7-1570,0 1570,1-1672,0 1672,1-

1714,21714,3 i više

Masa DO 42,000 42,001-46,000 46,001-55,000 55,001-58,000 58,001 i više

Triceps 212,73 i više 152,41-212,72 110,01-152,40 89,281-110,00

89,280 i manje

Subscapular

146,81 i više 120,01-146,80 84,001-120,00 71,281-84,000

71,280 i manje

Biceps 100,01 i više 80,001-100,00 56,001-80,000 50,001-56,000

50,000 i manje


75,920 i manje

List 176,81 i više 150,01-176,80 101,21-150,00 81,201-101,20

81,200 i manje

50

2.3. ORJENTACIJSKE VRIJEDNOSTI POJEDINIH TESTOVA ZA PROCJENU MOTORIČKIH I FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI

Tabela 1.ORIJENTACIJSKE VRIJEDNOSTI ( flamingo) UČENICI

RAZRED LOŠE ISPOD PROSJEČNO

PROSJEČNO IZNAD PROSJEČNO

IZVRSNO

V DO 11,50 11,51-14,00 14,01-21,15 21,16-30,43 30,44 i višeVI DO 11,51 11,52-13,69 13,70-20,90 20,91-32,68 32,69 i višeVII DO 8,98 8,99-12,58 12,59-20,62 20,63-32,88 32,89 i višeVIII DO 11,08 11,09-15,02 15,03-24,05 24,06-40,04 40,05 i više

Tabela 2.ORIJENTACIJSKE VRIJEDNOSTI (flamingo) UČENICE



IZVRSNO


Tabela 3.ORIJENTACIJSKE VRIJEDNOSTI (taping rukom) UČENICI



IZVRSNO

V DO 17,68 17,67-16,70 16,69-14,40 14,39-13,31 13,30 i manjeVI DO 16,06 16,05-15,00 14,99-12,79 12,78-12,00 11,99 i manjeVII DO 14,31 14,30-13,20 13,19-11,68 11,67-10,92 10,91 i manjeVIII DO 13,03 13,02-12,05 12,04-10,06 10,05-10,00 9,09 i manje

51

Tabela 4.ORIJENTACIJSKE VRIJEDNOSTI (taping rukom) UČENICE



IZVRSNO


Tabela 5.ORIJENTACIJSKE VRIJEDNOSTI (dohvat u sijedu) UČENICI



IZVRSNO

V DO 10,00 11-14 15-20 21-24 25 i višeVI DO 9,00 10-13 14-20 21-24 25 i višeVII DO 11,00 12-14 15-21 22-24 25 i višeVIII DO 10,00 11,01-15 16-23 24-26 26 i više

Tabela 6.ORIJENTACIJSKE VRIJEDNOSTI (dohvat u sijedu) UČENICE



IZVRSNO

V DO 13 14-19 20-24 25-26 27 i višeVI DO 13 14-19 20-27 28-30 31 i višeVII DO 19 20-23 24-29 30-33 34 i višeVIII DO 17 18-22 23-27 28-32 33 i više

Tabela 7.ORIJENTACIJSKE VRIJEDNOSTI (skok u dalj iz mjesta) UČENICI



IZVRSNO

52


Tabela 8.ORIJENTACIJSKE VRIJEDNOSTI (skok u dalj iz mjesta) UČENICE



IZVRSNO


Tabela 9.ORIJENTACIJSKE VRIJEDNOSTI (snaga šaka) UČENICI



IZVRSNO


Tabela 10.ORIJENTACIJSKE VRIJEDNOSTI (snaga šaka) UČENICE



IZVRSNO


Tabela 11.

53

ORIJENTACIJSKE VRIJEDNOSTI (ležanje sijed.) UČENICI



IZVRSNO


Tabela 12.ORIJENTACIJSKE VRIJEDNOSTI (ležanje sijed.) UČENICE



IZVRSNO


Tabela 13.ORIJENTACIJSKE VRIJEDNOSTI (izdržaj u zgibu) UČENICI



IZVRSNO


Tabela 14.ORIJENTACIJSKE VRIJEDNOSTI (izdržaj u zgibu) UČENICE



IZVRSNO

V DO 2,35 2,36-5,20 5,21-17,28 17,29-24,70 24,71 i višeVI DO 2,00 2,01-5,70 5,71-16,00 16,01-26,41 26,42 i višeVII DO 3,00 3,01-11,00 11,01-27,00 27,01-38,00 38,01 i više

54

VIII DO 12,16 2,17-7,00 7,10-22,30 22,40-29,90 30,00 i više

Tabela 15.ORIJENTACIJSKE VRIJEDNOSTI (trčanje 10x5m tamo-ovamo) UČENICI



IZVRSNO


Tabela 16.ORIJENTACIJSKE VRIJEDNOSTI (trčanje 10x5m tamo-ovamo) UČENICE



IZVRSNO


Tabela 17.ORIJENTACIJSKE VRIJEDNOSTI (trčanje 20m tamo-ovamo sa ubrzanjem) UČENICIRAZRED LOŠE ISPOD

PROSJEČNO


IZVRSNO


Tabela 18.

55

ORIJENTACIJSKE VRIJEDNOSTI (trčanje 20m tamo-ovamo sa ubrzanjem) UČENICERAZRED LOŠE ISPOD

PROSJEČNO


IZVRSNO


2.4. NORMATIVI EUROFIT BATERIJE RESTOVA ZA SREDNJE ŠKOLE (DJEVOJKE)

Tabela 1. normativi orijentacijskih vrijednosti antropometrijskih karakteristika za prvi razred

PRVI RAZREDO C J E N E ( antropometrijske karakteristike )

ANTROP 1 2 3 4 5

visina 158 i manje 159 - 160 161 - 164 165 - 166 167 i više

težina 47 i manje 48 - 52 53 - 55 56 - 61 62 i više

kn-tricepssa

1,21 i više 1,20 – 1,11 1,10 – 0,81 0,80 – 0,71 0,70 i manje

kn-subskap 1,11 i više 1,10 – 1,01 1,00 – 0,73 0,72 – 0,61 0,60 i manje

kn-bicepsa 1,31 i više 1,30 – 1,16 1,15 – 0,91 0,90 – 0,81 0,80 i manje

kn-supraili 1,06 i više 1,05 – 0,91 0,90 – 0,61 0,60 – 0,51 0,50 i manje

kn-lista 1,21 i više 1,20 – 1,16 1,15 – 0,81 0,80 – 0,73 0,72 i manje

56

Tabela 2. normativi orijentacijskih vrijednosti antropometrijskih karakteristika za drugi razred

DRUGI RAZREDO C J E N E ( antropometrijske karakteristike )

ANTROP 1 2 3 4 5



kn-tricepssa

1,23 i više 1,22 – 1,12 1,11 – 0,83 0,82 – 0,73 0,72 i manje





Tabela 3. normativi orijentacijskih vrijednosti antropometrijskih karakteristika za treći razred

TREĆI RAZREDO C J E N E ( antropometrijske karakteristike )

ANTROP 1 2 3 4 5



kn-tricepssa 1,21 i više 1,20 – 1,11 1,10 – 0,81 0,80 – 0,72 0,71 i manje





57

Tabela 4. Normativi orijentacijskih vrijednosti antropometrijskih karakteristika za četvrti razred

ČETVRTI RAZREDO C J E N E ( antropometrijske karakteristike )

ANTROP 1 2 3 4 5

visina 162 i manje 163 164 - 167 168 - 170 171 i više


kn-tricepssa 1,01 i više 1,00 – 0,91 0,90 – 0,76 0,75 – 0,71 0,70 i

manje

kn-subskap 0,96 i više 0,95 – 0,91 0,90 – 0,71 0,70 – 0,61 0,60 i

manje

kn-bicepsa 1,01 i više 1,00 – 0,96 0,95 – 0,76 0,75 – 0,66 0,65 i

manje

kn-supraili 1,03 i više 1,02 – 0,88 0,87 – 0,56 0,55 – 0,46 0,45 i

manje

kn-lista 1,16 i više 1,15 – 1,11 1,10 – 0,81 0,80 – 0,66 0,65 i

manje

58

2.5. NORMATIVI ORIJENTACIJSKIH VRIJEDNOSTI MOTORIČKIH I FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI ZA SREDNJE ŠKOLE

Tabela 1. Normativi orijentacijskih vrijednosti motoričkih i funkcionalnih sposobnosti za prvi razred

PRVI RAZREDO C J E N E ( motoričke i funkcionalne sposobnosti )

MOTORIKA 1 2 3 4 5

flamengo 5,0 i više 4,0 3,0 2,0 1,0 i manje

tap-rukom 11,3 i više 11,2 - 10,4 10,3 - 9,5 9,4 - 8,9 8,8 i manje

dohvat-sjed 27,0 i manje 28,1 - 32,0 32,1 - 37,0 37,1 - 41,0 41,1 i više

skok-dalj 160,0 i

manje

160,1 -

170,0

170,1 -

184,0

184,1 -

190,0

190,1 i više

snaga-šake 17,0 i manje 17,1 - 20,0 20,1 - 26,0 26,1 - 30,0 30,1 i više

pod-trupa 17,0 i manje 18,0 - 20,0 21,0 - 26,0 27,0 - 30,0 31,0 i više

izdržaj-zgib 2,0 i manje 2,1 - 5,0 5,1 - 15,0 15,1 - 22,0 22,1 i više

tr-10x5 m 23,5 i više 23,4 - 22,4 22,4 - 20,6 20,5 - 20,3 20,2 i

manje

tr-20 m 3,7 i manje 3,8 - 4,4 4,5 - 5,4 5,5 – 5,9 6,0 i više

Tabela 2. Normativi orijentacijskih vrijednosti motoričkih i funkcionalnih sposobnosti za drugi razred

DRUGI RAZRED O C J E N E ( motoričke i funkcionalne sposobnosti )

MOTORIKA 1 2 3 4 5

flamingo 5,0 i više 4,0 3,0 2,0 1,0 i manje



skok-dalj 162,0 i

manje

162,1 -

175,0

175,1 -

184,0

184,1 -

195,0

195,1 i više



59


tr-10x5 m 23,5 i višak 23,4 - 22,3 22,2 - 20,5 20, 4 - 20,2 20, 1 i

manje

tr-20 m 3,6 i manje 3,7 - 4,3 4,4 - 5,3 5,4 – 5,9 6,0 i više

Tabela 3. Normativi orijentacijskih vrijednosti motoričkih i funkcionalnih sposobnosti za treći razred

TREĆI RAZREDO C J E N E ( motoričke i funkcionalne sposobnosti )

MOTORIKA 1 2 3 4 5

flamengo 5,0 i više 4,0 3,0 2,0 1,0 i manje



skok-dalj 165,0 i

manje

165,1 -

178,0

178,1 -

188,0

188,1 -

200,0

200,1 i više

snaga-šake 18,0 i manje 18,1 - 24,0 24,1 - 30,0 30,1 - 35,0 i više

pod-trupa 18,0 i manje 19,0 - 24,0 25,0 - 30,0 31,0 - 34,0 i više


tr-10x5 m 23,4 i više 23,3 - 22,2 22,1 - 20,4 20,3 - 20,1 20,0 i

manje

tr-20 m 3,7 i manje 3,6 – 4,4 4,3 – 5,3 5,4 – 5,9 6,0 i više

Tabela 4. Normativi orijentacijskih vrijednosti motoričkih i funkcionalnih sposobnosti za četvrti razred

ČETVRTI RAZREDO C J E N E ( motoričke i funkcionalne sposobnosti )

MOTORIKA 1 2 3 4 5

flamengo 5,0 i više 4,0 3,0 2,0 1,0 i

manje

tap-rukom 11,1 i više 11,0 - 10,1 10,0 - 9,1 9,0 - 8,4 8,3 i

manje


skok-dalj 165,0 i 165,1 - 179,1 - 190,1 - 210,1i

60

manje 179,0 190,0 210,0 više




tr-10x5 m 23,4 23,3 - 22,1 22,0 - 20,3 20,2 - 20,0 19,9 i

manje

tr-20 m 3,4 i manje 3,5 – 4,1 4,2 – 5,1 5,2 – 5,9 6,0 i više

3. OPŠTA UPUTSTVA ZA TESTIRANJE SITUACIJSKO MOTORIČKIH TESTOVA ZA SPORTSKE IGRE

U kontroli ljudske aktivnosti sve se više usvajaju objektivne metode, koje se u različitim domenama svode uglavnom na mjerenje somatskih, motornih, kognitivnih i konativnih osobina čovjeka. Dosadašnji način provjeravanja znanja i sposobnosti učenika i sportista u školskom tjelesnom i zdravstvenom odgoju kao i u trenažnom procesu pokazuje određene nedostatke. Zbog loše nastavne i trenažne prakse, koja se oslanja na momentalne impresije i sudove o učeniku i sportisti, česti su opravdani prigovori da se vrednuje nepravilno. Osjeća se potreba da se u taj rad unese što više elemenata objektivnog mjerenja kako bi se subjektivni faktor što više isključio i sveo na razumnu mjeru. Bilo bi pogrešno kad bi se omalovažavala subjektivna sposobnost nastavnika odnosno trenera da prati i vrednuje u uspjeh učenika odnosno sportista. Međutim, ne sumnjivo je vrednije ako se ti subjektivni zaključci nastavnika tj. trenera potkrijepe i objektivnim mjernim podacima. Zbog toga se prišlo znanstvenom upoznavanju sposobnosti učenika i sportista, utvrđivanju individualnih bitnosti i razlika u stupnju razvoja psihomotornih sposobnosti, posebno onih stečenih u sportskim igrama, odnosno u nastavi tjelesno i zdravstvenog odgoja i trenažnog procesa uopće. Koristi od takvog rada imaju podjednako nastavnici i treneri kao i učenici i sportisti. Nastavnici i treneri time kontroliraju sebe učenike i sportiste, mjere učinak primijenjenog nastavnog i trenažnog rada i po potrebi ga koriguju. Učenici i sportisti prate svoj napredak, što ih nesumnjivo potiče na stalno usavršavanje i bolji rad. Ovaj način rada postao je stalna praksa nekih nastavnika tjelesnog i zdravstvenog odgoja kao i nekih trenera. Međutim, tempo uvođenja takvog rada na većem broju škola i sportskih kolektiva još uvijek je spor.

3.1.Upustvo za provođenje mjerenja

61

Prilikom provođenja mjerenja u osnovnoj školi potrebno je:

A) upoznati učenike s ciljem i načinom na koji ga želimo postići;B) na vrijeme izvršiti sve materijalne pripreme za mjerenje;C) osigurati podjednake uvjete za sve učenike;D) prije mjerenja izvršiti zagrijavanje učenika, vodeći računa o elementima

koji su u testu sadržani;

E) animirati učenike za međusobno natjecanje da bi postigli što bolje rezultate:

F) nakon mjerenja izraditi rang – listu učenika i izvjesiti je na oglasnoj ploči.

3.2. Materijalni uvjeti za provođenje mjerenja

Za nesmetano provođenje mjerenja učenika potrebni su: 1. Osigurati izvjestan broj osoba za sprovođenje mjerenja. Najuputnije je da

to budu učenici koje ćemo prethodno upoznati sa zadatcima i načinom rada. To su: rukovodilac mjerenja, starter, mjerioci vremena, zapisničar (ako to nije sam nastavnik).

2. Dvorana, igralište ili bilo koji drugi prostor pogodan za tu svrhu.3. Tehnička pomagala koja su potrebna za mjerenje.

Pri mjerenju mogu nam učenici biti veoma korisni. Iz svakog odjeljenja odaberu se oni koji za to imaju smisla i interesa, te se na posebnim satovima za taj rad osposobljavaju. Ovo je široko polje rada posebno za učenika koji su oslobođeni nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja. Usvajajući ovu jedinstvenu metodologiju za izradu testova u sportskim igrama, u mnogome olakšavamo sebi posao i njegovu praktičnu primjenu.

62

KOŠARKA

Sport: 1. Košarka

1. Bacanje lopte objema rukama o zid i hvatanje u trajanju 30 sekundi

Cilj: Mjerenje brzine i preciznosti rukovanja loptom.

63

Način provjeravanja: Na udaljenosti 2-3 m (V i VI razred lopta se baca sa 2m, VII i VIII razred – učenice 2,5m, a učenici VII i VIII razreda bacaju sa 3m kao na slici za određene razrede) od ravnog zida nalazi se učenik iza označene crte. Loptu drži pred grudima objema rukama. Na znak mjerioca učenik objema rukama baca loptu o zid i hvata je odbijenu od zida. To radi 30 sekundi.

Broj dodanih i uhvaćenih lopti u trajanju od 30 sekundi upisuje se u odgovarajuću rubriku. Pogreške prilikom bacanja ili hvatanja prekidaju test. Učenik ima pravo na dva pokušaja, a bolji rezultat upisuje se u zapisnik.

Mjerenje vrši jedan mjerilac koji je ujedno i zapisničar.

Nastavna pomagala: Lopta za košarku (veličina lopte određuje se prema uzrastu), štoperica, sredstvo za obilježavanje crte bacanja.

64

2. Vođenje lopte rukom u slalomu

Cilj: Mjerenje brzine i koordinacije.

Način provjeravanja: Na podu ucrtamo ravnu crtu dugačku 12m Na 3 metra od početka, jedan za drugim postavimo 4 stalka visoka 1,5m. Na znak mjerioca vremena učenik polazi s loptom od crte starta, vodi je s vanjske strane stalka, obilazi krajnjeg i istim putem vraća se na crtu polaska.

Učenik izvodi test (s potrebnim odmorom) dva puta. Mjeri mu se vrijeme koje je pri tom postigao, i bolji rezultat se upisuje. Učenik slobodno bira ruku kojom će voditi loptu. Mjerenje vrši jedan mjerilac, koji je ujedno i zapisničar.

Pri izvođenju zadatka učenik se mora pridržavati preciziranih uputa. Ako ih se ne pridržava, on je zadatak doduše izveo, ali ne uspješno. Tako npr. učenik ne smije krenuti sa crte starta prije nego što je za to dat znak. Stalci oko kojih učenik obavezno vodi loptu ne smiju se rušiti. Mjerilac vremena ujedno je i starter. Najbolje je označiti polazak kratkim i odsječnim znakom zviždaljke ili povikom «sad».

Mjerilac treba da se nalazi na startnoj crti kako bi što bolje izvršio svoju ulogu.

Nastavna pomagala: Lopta za košarku, 4 stalka za slalom, 2 stalka za start i cilj, sredstvo za obilježavanje crta, štoperica.

65

3. Ubacivanje lopte u koš u trajanju 30 sekundi

Cilj: Mjeri sposobnost uspješnog ubacivanja lopte u koš u ograničenom vremenu.

Način provjeravanja: Učenik ubacuje u koš loptu bilo kojom tehnikom i sa bilo kojeg rastojanja.

Učenik staje ispred koša i iz bilo kog položaja ubacuje loptu u koš i to što može više puta u vremenu od 30 sekundi.

Vježba traje 30 sekundi, jedan poen se računa za svaki postignuti koš. Jedan mjerilac mjeri vrijeme i bilježi skor.

Nastavna pomagala: Koš, lopta, štoperica

66

ODBOJKA

67

Sport: 2. Odbojka

1. Prednji donji servis (V i VI razred 12 pokušaja)

Cilj: Mjerenje specifične preciznosti serviranja.

Način provjeravanja: Učenik ima pravo na 12 pokušaja, 6 pokušaja servira u prostor 1 i 6 pokušaja u prostor 2 (kao na slici). Pokušaj je uspješan kada lopta padne u označeni prostor ili dodirne graničnu liniju prostora. Za servis učenik koristi čitav prostor iza osnovne linije na udaljenosti od 6 metara. Bodovi se ne broje, ako je prema pravilima igre servis pogrešan.

Zapisničar broji poene i zapisuje rezultat.

2. Tenis – prednji gornji servis (VII i VIII razred 12 pokušaja)

Cilj: Mjerenje specifične preciznosti serviranja.

Način provjeravanja: Učenik ima pravo na 12 pokušaja, 6 pokušaja servira u prostor 1 i 6 pokušaja u prostor 2 (kao na slici). Pokušaj je uspješan kada lopta padne u označeni prostor ili dodirne graničnu liniju prostora. Za servis učenik

68

koristi čitav prostor iza osnovne linije na udaljenosti od 9 metara. Bodovi se ne broje, ako je prema pravilima igre servis pogrešan.

Zapisničar broji poene i zapisuje rezultat.

Nastavna pomagala: Mreža za odbojku na visini 210 + - 5 cm za V i VI razred, a 220 + - 5 cm za VII i VIII razred ,najmanje dvije lopte, pribor za obilježavanje crta na podu (10 čunjeva).

3. Gađanje cilja preko mreže iz osnovnog stava

Cilj: Mjerenje preciznosti (elevacione ) usmjeravanja lopte vršcima prstiju.

Način provjeravanja: Učenik ima 12 pokušaja. Cilj je strunjača 1 X 2 metra na pozicijama 1, 2 i 3. (vidi sliku). Učenik je na liniji 3 metra sa suprotne srane mreže, sam sebi izbacuje loptu a potom prstima prebacuje loptu preko mreže sa zadatkom da pogodi cilj: 4 gađanja na poziciju 1, 4 gađanja na poziciju 2, i 4 gađanja na poziciju 3. Bilježi se zbroj svih postignuti pogodaka. Ispravan pokušaj je kada lopta padne na strunjaču ili pod dirajući strunjaču.

Zapisničar broji poene i zapisuje rezultate.

Nastavna pomagala: više odbojkaški lopti, mreža za odbojku (visina kao kod servisa) i čunjevi.

69

4. Odbijanje «čekić» u krugu za 30 sekundi

Cilj: Mjerenje preciznosti donjeg odbijanja.

Način provjeravanja: Na podu je ucrtan krug promjera 3,60 metara (košarkaški krug). Učenik stoji u krugu i odbija loptu ispred i iznad sebe «čekić» odbijanjem, ali ne smije stati na crtu kruga niti je prekoračiti. Ako učenik ipak prekorači krug ucrtan na podu i ako ostane u tom položaju ne broje mu se odbijene lopte. Učenik ima pravo na tri pokušaja. Bilježi se najuspješniji broj odbijenih lopti za 30 sekundi.

Poeni se ne broje ako: Učenik prekorači crtu kruga ili na nju stane, lopta padne na pod, učenik nepravilno odbija loptu (nosi, gura, dvostruko odbija iznad glave). Mjerenje vrši jedan mjerilac koji je ujedno i zapisničar, asistent broji odbijene lopte.

Zapisničar mora stajati dovoljno daleko od kruga kako bi mogao vidjeti sve što se zbiva u krugu.

Nastavna pomagala: lopta za odbojku, pribor za obilježavanje kruga na podu, štoperica.

70

RUKOMET

71

Sport : 3. Rukomet

1. Bacanje i hvatanje lopte o zid u trajanju 30 sekundi

Cilj: Mjerenje brzine i preciznosti rukovanja loptom.

Način provođenja: Na zidu je nacrtan kvadrat veličine 50X50 centimetara, gornja linija kvadrata udaljena je od poda 2 metra. Učenik boljom rukom baca loptu u kvadrat, odbijenu loptu hvata i ponovo je baca. Zadatak se izvodi 30 sekundi. U zapisnik se bilježi broj postignuti bacanja u kvadrat u trajanju od 30 sekundi. Pogodci izvan kvadrata se ne broje. Na 2 do 3 metra od zida povuče se ravna crta s koje se baca u kvadrat. Za V i VI razred lopta se baca sa 2 m, VII i VIII učenice 2,5m, a učenici VII i VIII sa 3 metra.

Broj dodanih i uhvaćenih lopti u trajanju od 30 sekundi upisuje se u odgovarajuću rubriku. Pogreške prilikom bacanja ili hvatanja prekidaju test. Učenik ima pravo na dva pokušaja, a bolji rezultat upisuje se u zapisnik.


Nastavna pomagala: Lopta za rukomet, štoperica, kvadrat na zidu i oznaka na podu.

72

2. Vođenje lopte u slalomu

Cilj: Mjerenje brzine i koordinacije .Način provođenja: Na podu ucrtamo ravnu crtu dugačku 10 metara. Na svaka 2 metra od starta postavimo stalak visok 1,5 metara (ukupno 5 stalaka) Na startu povučemo ravnu crtu dugačku 1 metar. Na krajeve zabodemo dvije zastavice na stalcima visokim 1,5 metara. Učenik se postavi iza crte s loptom u rukama i čeka znak startera.

Na znak mjerioca vremena učenik polazi s loptom od starta i vodi je s vanjske strane stalka, obilazi krajnji i istim putem vraća se na crtu polaska. Učenik ima pravo na dva pokušaja, bolji rezultat se upisuje u zapisnik. Ako učenik u obadva pokušaja učini grešku, iznimno se može dozvoliti i treći pokušaj. Učenik slobodno bira ruku kojom će voditi loptu.

Mjerenje vrši jedan mjerilac, koji je ujedno i zapisničar.

Nastavna pomagala: Lopta za rukomet, štoperica, 5 stalaka visokih 1,5m, sredstvo za obilježavanje crte kretanja na podu.

73

3. Sedmerac

Cilj: Mjerenje preciznosti gađanja.

Način provjeravanja: Na vratima za mali rukomet nalaze se oznake u obliku kvadrata u desnom i lijevom gornjem uglu veličine 50x50 cm. U desnom i lijevom donjem uglu nalazi se oznake u obliku kvadrata veličine 50 X 50 centimetara. Sa crte sedmerca učenik izvodi 3 bacanja u svaki cilj. (cilj 1, 2, 3, i 4, V i VI razred sa 6 m, a VII i VIII sa 7 m). Prilikom svakog bacanja on gađa redom oznake na vratima, počevši od lijevog gornjeg ugla, preko desnog gornjeg ugla, te lijevog donjeg do desnog donjeg ugla (vidi sliku).

Sedmerac se može izvoditi sa padom naprijed. Sva bacanja učenik izvodi istom loptom. Za svaki uspješni pogodak učenik dobiva 1 bod.

Nastavna pomagala: lopta za rukomet, elastične trake za oznake na gornjim i donjim uglovima,

74

NOGOMET

75

Sport : 4. Nogomet

1. Žongliranje lopte u trajanju od 30 sekundi

Cilj: Mjerenje koordinacije, osjećaja učenika za loptom.

Način provjeravanja: Učenik udara loptu tako da ona ne padne na zemlju. Loptanje mora biti kombinirano, moraju biti zastupljeni udarci stopalom, butinom i glavom.

Učenik ima pravo na tri pokušaja. Svaki dodir s loptom donosi jedan bod. Zapisničar broji bodove i upisuje rezultate.

Nastavna pomagala: lopta za nogomet, štoperica .

76

2. Vođenje lopte u slalomu

Cilj: Mjerenje brzine i koordinacije

Način provjeravanja: Na podu je ucrtana crta dugačka 11 metara. Na njoj su postavljeni stalci sa zastavicama na udaljenostima označenima na slici. Stalci su visoki 1,5 metara. Lopta se postavi na startnu crtu. Na dati znak učenik počne voditi loptu tako da prvi stalak obilazi s desne strane, a ostale naizmjenično, kako je na slici objašnjeno. Mjeri se vrijeme od prvog udarca lopte do prolaska učenika na povratku kroz cilj. Ako učenik ne prođe propisano bilo koji stalak, mora se vratiti i obići ga na propisan način. Svaki učenik mora postići 2 ispravna rezultata. Bolji se uzima u obzir.


Nastavna pomagala: nogometna lopta, 7 stalaka sa zastavicama visokih 1,5 m, štoperica .

77

3. Snaga udarca

Cilj: mjerenje snage udarca .

Način provjeravanja: Na igralištu se označe crte prema slici. Na mjesto a postavi se mirujuća lopta. Učenik uzima slobodan zalet i udari loptu nogom tako da u paraboli postigne što veći obim. Mjeri se razmak od crte ispucavanja do mjesta pada lopte. Lopta mora biti težine i obujma propisanog za uzrast od 11 do 15 godina (težina 340-350 grama, obujam 57 cm.). Učenik se ujedno brine da loptom pogodi označeni prostor. Radi bržeg mjerenja preporučuje se da se domet lopte označi segmentima, kao što je prikazano na slici. Za oznaku daljine uzima se posljednji trag koji lopta ostavi na podlozi. Zato mjerilac treba da stoji sa strane segmenta kako bi u što povoljnijem kutu pratio let lopte i mjesto pada, odnosno prvog dodira. Lopte koje ne padaju u paraboli ne mogu se mjeriti. Svaki učenik izvodi tri udarca boljom nogom.

Postignute dužine bilježi zapisničar u zapisnik.

Nastavna pomagala: Dvije ili više lopti za nogomet propisane težine i obujma, pribor za označavanje crta na terenu, čelični metar (50 m).

78

NORMATIVNE VRIJEDNOSTI SITUACIJSKO MOTORIČKIH TESTOVA 7. RAZRED – DJEČACI

KOŠARKA 1 2 3 4 5

BACANJE LOPTE O ZID OBJEMA RUKAMA 30

DO 15 16-22 23-28 29-30 31 I VIŠE

VOĐENJE LOPTE U SLALOMU

DO 9,90 9,89-9,04 9,03-7,96 7,95-7,49 7,48 I MANJE

BACANJE LOPTE U KOŠ

DO 3 4-5 6-8 9-10 11 I VIŠE

ODBOJKA 1 2 3 4 5

GAĐANJE CILJA PREKO MREŽE

DO 3 4-5 6-7 8-9 10 I VIŠE

ČEKIĆ U KRUGU- 30 SEKUNDI

DO 4 5-7 8-16 17-20 21 I VIŠE

SERVA DO 2 3-4 5-7 8-9 10 I VIŠE

RUKOMET 1 2 3 4 5

BACANJE I HVATANJE LOPTE O ZID

DO 13 14-17 18-25 26-27 28 I VIŠE

SEDMERCI DO 3 4-5 6-7 8-9 10 I VIŠE


DO 12,00 11,9-11,0 10,09-9,56

9,55-8,92 8,91 I VIŠE

NOGOMET 1 2 3 4 5

ŽONGLIRANJE 30 DO 4 5-8 9-29 30-40 41 I VIŠE

VOĐENJE LOPTEU SLALOMU

DO 19,68 19,67-17,70

17,69-13,45

13,44-12,00

11,09 I VIŠE

79

NORMATIVNE VRIJEDNOSTI SITUACIJSKO – MOTORIČKIH TESTOVA 7. RAZRED – DJEVOJČICE

KOŠARKA 1 2 3 4 5


DO 15 16-19 20-24 25-26 27 I VIŠE


DO 12 11,90-11,70

11,69-11,00

10,90-10,00

9,99 I MANJE


DO 1 2-3 4-5 6-7 8 I VIŠE

ODBOJKA 1 2 3 4 5


DO 3 4-5 6-7 8-9 10 I VIŠE


DO 3 4-6 7-12 13-21 22 I VIŠE

SERVA DO 1 2-3 4-5 6-7 8 I VIŠE

RUKOMET 1 2 3 4 5


DO 14 15-18 19-23 24-26 27 I VIŠE

SEDMERCI DO 1 2-3 4-5 6 7 I VIŠE


DO 14,69 14,68-13,5

13,49-11,90

11,89-10,80

10,79 I MANJE

80

8. RAZRED – DJEČACI

KOŠARKA 1 2 3 4 5


DO 11 12-17 18-24 25-26 27 I VIŠE


DO 10,05 10,06-9,2 9,01-8,00 7,09-7,05 7,04 I MANJE


DO 5 6-7 8-10 11-12 13 I VIŠE

ODBOJKA 1 2 3 4 5


DO 4 5-6 7-8 9 10 I VIŠE


DO 5 6-10 11-17 18-20 21 I VIŠE

SERVA DO 1 2-3 4-7 8-10 11 I VIŠE

RUKOMET 1 2 3 4 5


DO 9 10-14 15-20 21-22 24 I VIŠE

SEDMERCI DO 1 2-3 4-5 6-7 8 I VIŠE


DO 14,01 14,02-11,02

11,1-9,02 9,01-8,05 8,05 I MANJE

NOGOMET 1 2 3 4 5

ŽONGLIRANJE 30 DO 8 9-16 17-35 36-45 46 I VIŠE

VOĐENJE LOPTEU SLALOMU

DO 18,08 18,07-16,0

15,09-13,00

12,09-11,07

11,06 I MANJE

81

8. RAZRED – DJEVOJČICE

KOŠARKA 1 2 3 4 5


DO 10 11-14 15-20 21-24 25 I VIŠE


DO 12,60 12,59-12,00

11,9-10,35

10,34-9,54

9.53 I MANJE


DO 2 3-4 5-6 7-9 10 I VIŠE

ODBOJKA 1 2 3 4 5


DO 2 3-4 5-7 8-9 10 I VIŠE


DO 4 5-7 8-14 15-18 19 I VIŠE

SERVA DO 1 2-3 4-5 6-7 8 I VIŠE

RUKOMET 1 2 3 4 5


DO 11 12-16 17-20 21-23 24 I VIŠE

SEDMERCI DO 1 2-3 4-5 6 7 I VIŠE


DO 14,04 14,03-13,20

13,19-11,28

11,27-10,60

10,59 I MANJE

82

Documents

EUROFIT-testovi (Taping, Izdržaj u Zgibu Idt)