Europeizacija hrvatske socijalne politikeceraneo.hr/wp-content/uploads/2015/12/02_brosura... · Odgoj i obrazovanje, zaposlenost i nezaposlenost, zdravstvena zaštita te ... socijalnih

Europeizacija hrvatske socijalne politike

CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija

Koncepti socijalne politike i analizasocijalnih pokazatelja

Smjernice za regionalne radionice

Pripremili: Prof.dr.sc. Gojko Bežovan dr.sc. Jelena Matan evi mag.soc.pol. Petra Dr i mag.soc.pol. Iva Mrdeža

mag.soc. Danijel Baturina

Zagreb, listopad 2015.


Projekt „Europeizacija hrvatske socijalne politike i hrvatska socijalna povelja“provodi se uz financijsku podršku Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.


SadržajPredgovor ......................................................................................................................................... 4

Europeizacija .................................................................................................................................... 5

Novi socijalni rizici .......................................................................................................................... 6

Kombinirana socijalna politika ........................................................................................................ 7

Dobra vladavina ............................................................................................................................... 8

Socijalne inovacije ......................................................................................................................... 10

Socijalno poduzetništvo ................................................................................................................. 11

Socijalno ulaganje (socijalne investicije) ....................................................................................... 12

Tre i sektor ..................................................................................................................................... 13

Hibridne organizacije ..................................................................................................................... 14

Analiza socijalnih pokazatelja ........................................................................................................ 15

Stanovništvo ............................................................................................................................... 17

Ku anstva i obitelji ..................................................................................................................... 18

Stanovanje .................................................................................................................................. 19

Odgoj i obrazovanje ................................................................................................................... 20

Zaposlenost i nezaposlenost ....................................................................................................... 20

Zdravstvena zaštita ..................................................................................................................... 22

Socijalna zaštita i socijalne usluge ............................................................................................. 23

Primjeri dobre prakse ..................................................................................................................... 26

Literatura ........................................................................................................................................ 28

4


Predgovor

CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija iz Zagreba u partnerstvu s Agencijom lokalne demokracije Osijek, Agencijom lokalne demokracije Sisak, Agencijom lokalne demokracije Brtonigla i udrugom Zdravi grad iz Splita provodi projekt „Europeizacija hrvatske socijalne politike i hrvatska socijalna povelja“ financiran od Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Cilj projekta je pove anje kapaciteta dionika na regionalnoj razini za suo avanje s rastu im socijalnim rizicima u kontekstu europeizacije hrvatske socijalne politike. Aktivnosti u provedbi projekta: javno zagovaranje, istraživanje, 5 regionalnih rasprava (Osijek, Sisak, Split, Brtonigla i Zagreb), izgradnja kapaciteta javne i lokalne uprave, izgradnja kapaciteta javnih ustanova pružatelja usluga te izgradnja kapaciteta organizacija civilnog društva.

Ovaj priru nik nastao je s ciljem sažetog informiranja sudionika regionalnih rasprava o stanju socijalnih politika na regionalnim razinama. Prvi dio priru nika donosi pregled klju nih koncepata, važnih za proces europeizacije hrvatske socijalne politike, nakon ega slijedi prikaz regionalnih posebnosti po klju nim podru jima socijalne politike.

Teorijskim dijelom o kombiniranoj socijalnoj politici, socijalnim inovacijama, socijalnom poduzetništvu, socijalnom ulaganju, tre em sektoru te hibridnim organizacijama nastojali smo ukratko prikazati i naglasiti klju ne koncepte za proces europeizacije hrvatske socijalne politike.

Prikaz stanja klju nih trendova me u analiziranim županijama nastao je temeljem analize stanja socijalnih politika u izabranim jedinicama regionalne samouprave. Spomenuti trendovi prate klju ne procese me u stanovništvom kao i trendove ku anstava i obitelji te stambene prilike u izabranim županijama. Odgoj i obrazovanje, zaposlenost i nezaposlenost, zdravstvena zaštita te socijalna zaštita i socijalne usluge tako er su podru ja unutar kojih smo detektirali klju ne procese koje priru nik donosi.

Spoznaje i uvide u klju ne trendove sakupili smo temeljem analiza socijalnih politika u slijede im županijama: Splitsko-dalmatinskoj, Šibensko-kninskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Osje ko-baranjskoj, Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Karlova koj, Sisa ko-moslava koj, Zagreba koj te u Gradu Zagrebu.

Na nama je da grupnim radom i raspravom temeljenim na iskustvima i spoznatim procesima u spomenutim županijama uvjerljivo i definirano obrazložimo zagovara ke korake u procesu europeizacije hrvatske socijalne politike.

5


Europeizacija je proces (a)gra enja (b) širenja i (c)institucionaliziranja formalnih ineformalnih pravila, procedura,politika paradigmi, stilova,„na ina obavljanja stvari“ idijeljenja uvjerenja i normi kojesu se prvo definirale i u vrstileu izradi EU odluka i ondaugra ene u logici doma egdiskursa, identiteta, politi kihstruktura i javnih politika.

Europeizacija

Europske institucije su pridonijele promicanju kognitivne i normativne harmonizacije

reformi u Europi kroz nametanje zajedni kog jezika, zajedni ke vizije reforme i zajedni kih

ciljeva. Možda još važnije, EU nije samo pomogla u stvaranju formalnih institucija kao što je

spomenuto, nego tako er u kristalizaciji neformalnih institucija (Cerami, 2007) poput normi,

vrijednosti, oblika i stilova djelovanja koji su postali etablirani na EU prostoru, posebno kod

donosioca odluka.

Europeizacija je možda i središnji koncept kada

govorimo o ideološkom imaginariju Europe. Ona na

neki na in u svoj opus uklju uje sve one strukture,

procese, mehanizme utjecaja, vrijednosti i norme

koje definiraju i odre uju europsko gra anstvo

i države nacije, samim time i civilno društvo.

Europeizacija se koristi kao »kišobran

termin« koji pokriva mnoštvo zna enja u

terminima socijalnog, politi kog,

kognitivnog pa ak i teritorijalnog. Radealli

(2004) daje obuhvatnu srž europeizacije u

svojoj definiciji europeizacije kao procesa (a)

gra enja (b) širenja i (c) institucionaliziranja

formalnih i neformalnih pravila, procedura,

politika paradigmi, stilova, »na ina obavljanja stvari«

i dijeljenja uvjerenja i normi koje su se prvo definirale i

u vrstile u izradi EU odluka i onda ugra ene u logici doma eg diskursa, identiteta, politi kih

struktura i javnih politika. Paradigma europeizacije unutar generalnog okvira utje e na

oblikovanje politika i programa realizacije tih politika.

Europeizacija je i proces mijenjanja razumijevanja vladavine u Europi. Europeizacija je

izmijenila zajedni ke pojmove vladavine u zemljama lanicama Europske unije. Institucionalni

sistem i strukture mo i u procesu vladavine su prisustvom EU-a kao novog snažnog entiteta

6


Skupine kojima prijetinajve a opasnost odnovih socijalnih rizika sumladi, osobe s niskomrazinom vještina, žene,obitelji s malom djecomte imigranti.

doživjele transformaciju. Kroz prizmu europeizacije kao vladavine možemo re i da Europska

unija poti e uklju ivanje dionika u razli ite procese oblikovanja i donošenja odluka. Jednim od

bitnih dionika se pri tome smatra civilno društvo. Pri tome je za ulogu civilnog društva zna ajan

horizontalni pristup koji vidi europeizaciju kao horizontalan transfer koncepata i politika izme u

država i EU-a. Radaelli (2004) drži da možemo vidjeti rezultat dijeljenja ideja, mo i i politika

izme u zemalja lanica aktera u kontekstu pruženom od EU-a. Europeizacija preko EU-a sada se

odvija ovisno o atraktivnosti modela koji nude europske institucije, procesi, akteri i vrijednosti te

o racionalnom prihva anju komparativnih prednosti takvih institucionalnih aranžmana u odnosu

na postoje e, doma e kontekste.

Novi socijalni rizici

Socijalni rizici su op enito promatrani kroz proces postindustrializacije, odnosno kao posljedica

socioekonomskih transformacija koje su se dogodile protekla tri-

etiri desetlje a i koje su stvorile nepovoljne životne okolnosti

s kojima se ljudi danas susre u tijekom cijelog života. Neki

od najvažnijih novih socijalnih rizika koji karakteriziraju

post-industrijsko društvo današnjice su:

deindustrijalizacija, tercijarizacija zaposlenosti, masovni

ulazak žena na tržište rada, pove ana nestabilnost

obiteljskih struktura i de-standardizacija zapošljavanja

(Bonnoli 2007.:498).

Posjedovanje nedostatnih ili zastarjelih vještina zbog promjene

obrazaca ekonomije i rada, neodgovaraju a obrazovanost, poteško e u uskla ivanju radnih i

obiteljskih obaveza, samohrano roditeljstvo kao i primjerice nedovoljna pokrivenost sustavom

socijalne zaštite uslijed neprilago enog funkcioniranja sustava još su neki od primjera novih

socijalnih rizika (Bonnoli 2005, Esping Anderson, 2002).

7


Kombinirana socijalnapolitika javlja se kao noviokvir socijalne politike ukojem vlada, lokalne vlasti,organizacije civilnog društva,trgova ka društva (profitnisektor), obitelj (neformalnisektor) te drugi dionicidjeluju na mjestu ranijegmonopolskog položajadržave (Bežovan, 2009.).

Problemu rješavanja novih socijalnih rizika treba pristupiti baziraju i se na sveobuhvatan pristup

koji bi uklju ivao odre ene mjere unutar obrazovnog sustava, obiteljske i zdravstvene politike,

stanovanja te socijalnih usluga. Potrebno je redizajnirati na in djelovanja socijalne država na

na in koji bi uvažio nove promjene i trendove, uklju uju i promjene na tržištu rada, demografske

promjene, promjene u obiteljskoj strukturi i stilovima života te je potrebno uvažiti situacije koje

nastaju kao posljedica novih socijalnih rizika, a koji se pretvaraju u dominantne izazove pred

konstruiranjem i održavanjem socijalne uklju enosti i kohezije u društvu. U kontekstu

spomenutog valja naglasiti kako je potrebno mijenjati na in promišljanja u oblikovanju socijalnih

politika. Potrebno je staviti naglasak na nove koncepte socijalnog ulaganja i socijalnih inovacija

kao aspekte koji omogu uju redizajniranje socijalnih reformi u smislu klju nih pojmova kao što

su “iz socijalne skrbi prema omogu uju oj državi“ “Aktiviraju a socijalna država“ sa svojim “

obnovljivim naglaskom na sudjelovanju i aktivaciji gra ana“ (Evers, Ewert, 2012:16).

Kombinirana socijalna politika

Kombinirana socijalna politika (welfare mix) je novi trend razvoja

socijalnih politika u razvijenim zemljama koji se povezani s

krizom socijalne države 1970-ih godina. U doba rastu e

krize socijalnih država u razvijenijim zemljama i

pojave novih socijalnih rizika (Ascoli, Ranci, 2002.),

tradicionalni programi socijalnih država usmjereni

uglavnom na socijalnu sigurnost putem osiguranja

suo eni su s novim izazovima u 1980-im, a one se

odnose na rastu e potrebe za socijalnim

uslugama (Ascoli, Ranci, 2002.). Uloga države se

mijenja i ona od financijera i pružatelja socijalnih

usluga preuzima ulogu klju nog dionika koji sklapa

ugovore o pružanju socijalnih usluga s razli itim dionicima

(Alber, 1995.).

8


U takvom sustavu vlast prepoznaje organizacije civilnog društva i druge dionike kao partnere te s

njima sura uje u procesu pripreme i donošenja odluka te provedbe i evaluacije socijalnih

programa. Model kombinirane socijalne politike podrazumijeva holisti ku socijalnu politiku koja

regulira i oslanja se na razli ite sektore u pružanju usluga (Svetlik, 1993.).

Kombinirana socijalna politika se ne temelji prvenstveno na konkretnoj kombinaciji razli itih

sektora i dionika, ili na njihovom izoliranom djelovanju, ve prije svega na sinergijskim

u incima njihove suradnje, koji se ogledaju u novim tipovima organizacija, usluga i mreža.

Uloga razli itih sektora nije isklju uju a, ve se oni me usobno nadopunjuju i kombiniraju. Ova

perspektiva obuhva a inovativne potencijale dionika i potencijale multipliciranja inovacija

(Svetlik, 1993.).

Ovaj model u središte stavlja neprofitne organizacije, koje se ne razmatraju samo kao

distinktivni pružatelj usluga (uz javni i profitni sektor) ve se naglašava njihova posreduju a i

povezuju a uloga.

Dobra vladavina

Kako bi odgovorile na rastu e izazove i uvela potrebne policy promjene u podru ju socijalnog

razvoja, vlade trebaju posredni ke organizacije koje su bliže terenu te moraju uklju iti dionike s

kojima mogu razviti partnerske odnose (Enjolras, 2012). Obnova vladavine u tom smislu zna i da

vlade ne bi djelovale same moraju se sve više uklju iti u ko-regulaciju, su-upravljanje,

suradni ko upravljanje i druge oblike vladanja koji prelaze granicu izme u vlade i društva te

izme u javne i privatne sfere. Ova promjena vladavine ogleda se u politikama utemeljenim na

„partnerstvu“ koji nude na ine za razvoj „zajedni kih rješenja“ za kompleksne socijalne

probleme. Paradigma vladavine posebno ra una s ulogom civilnog društva.

Uz vladavinu je usko vezan i koncept civilnosti (civicness), a on obuhva a: (a) socijalnu

dimenziju, koja se odnosi na razinu do koje društvo ili politi ka zajednica tretiraju gra ane kao

ravnopravne, odnosno razmjera do kojeg socijalne usluge doprinose socijalnom uklju ivanju i

integraciji, nasuprot sustavu koji privilegira ili stigmatizira odre ene grupe, (b) politi ku

dimenziju, koja se odnosi na strukture vladavine i pružanja usluga, odnosno razine do koje te

strukture osiguravaju mogu nosti za javnu raspravu i demokratsko sudjelovanje gra ana u

9


Pet je na ela kojapodrazumijevaju dobrovladavinu:

otvorenost sudjelovanje polaganje

ra una(accountability)

u inkovitost koherentnost

dosljednost

procesima odlu ivanja, ili u su-proizvodnji usluga, te (c) osobnu dimenziju, razmatraju i do koje

mjere se poštuje autonomija korisnika usluga, nasuprot autoritativnom odnosu stru njaka i

organizacija (Brandsen, Dekker i Evers, 2010.).

Europska komisija je 2001. godine donijela Bijelu knjigu o europskoj vladavini (The White Paper

on European Governance)1. Ovaj dokument više otvara proces sa injavanja javnih politika

gra anima i organizacijama. Zagovara se uklju ivanje svih dionika i ve a otvorenost u policy

procesima. Želi se poboljšati kvaliteta javnih politika, osigurati njihova

koherentnost i dugotrajni ciljevi.

Otvorenost podrazumijeva aktivnu komunikaciju o onome

što Europska unija radi, na jeziku razumljivom široj

javnosti. Sudjelovanje podrazumijeva mogu nost

razli itim dionicima da sudjeluju u donošenju i

provedbi politika Europske unije. Sudjelovanje je

odlu uju e za kvalitetu i uspjeh politika. Polaganje

ra una podrazumijeva jasne uloge i transparentnost

procesa sa injavanja i provedbe politika. Tako er, treba

biti jasna odgovornost država lanica i pojedinih dionika

uklju enih u policy procese. U inkovitost se jam i

pravovaljanim uklju ivanjem dionika u sa injavanje

politika, na vrijeme i od po etka, kako bi mogli utjecati na

ciljeve i nacrte politika. Kona no, zahtjeva se koherentnost politika s

kasnijim akcijama te uklju ivanje dionika, ne samo u pripremu politika, ve i u aktivnosti koje

slijede.

1 Hrvatski prijevod dokumenta objavljen je u Reviji za socijalnu politiku.

10


Socijalne inovacije mogu sedefinirati kao nove ideje (tomogu biti proizvodi, usluge ilinovi modeli) kojeistovremeno podmirujusocijalne potrebe(u inkovitije od alternativa) istvaraju nove socijalneodnose ili suradnju.

Socijalne inovacije

Gospodarska kriza posljednjih godina potakla je brojne rasprave o traženju novih rješenja,

kreiranju novih pristupa i koncepata socijalnih i ekonomskih politika. Socijalne inovacije danas

su jedan od strateških prioriteta u istraživa kim programima EU-a (primjerice Obzor 2020, EaSI).

Socijalne inovacije podrazumijevaju nove odgovore na rastu e socijalne potrebe, s ciljem

unapre enja dobrobiti ljudi. One su „socijalne“ kako u svojim ciljevima, tako i u sredstvima

kojima se ti ciljevi postižu.

Koncept se odnosi na razvoj inovativnih rješenja te novih organizacijskih oblika ili novih oblika

suradnje, u cilju rješavanja socijalnih pitanja (BEPA, 2010.). Inovativnost ovisi o vremenskom i

prostornom kontekstu, odnosno o politi kom i institucionalnom sustavu u kojem se socijalne

inovacije javljaju (Evers i sur., 2014.).

Prema definiciji korištenoj u WILCO (Welfare Innovations at Local Levels in Favour of

Cohesion) projektu2, socijalne inovacije karakterizira: nove

ideje koje su prokušane u praksi; inovativne su i nove u

kontekstu u kojem se javljaju; nude obe anje u bolja

rješenja i strategije te nose odre en rizik

neizvjesnosti i nesigurnosti ishoda. Analiziraju i

primjere socijalnih inovacija u 20 europskih

gradova, WILCO prepoznaje zajedni ka obilježja,

odnosno podru ja i modalitete socijalnih inovacija.

Prvo, one uklju uju inovativne na ine

naslovljavanja i rada s korisnicima socijalnih usluga.

Drugo, inovacije esto podrazumijevaju nove (hibridne) oblike

organizacija i na ina rada. Kona no, socijalne inovacije dovode do postepenih promjena

samih lokalnih socijalnih sustava te novih tipova vladavine. Socijalne inovacije esto prelaze

okvire sektora i integriraju razli ite, tradicionalno razdvojene politike, poput povezivanja

socijalnih, urbanih i kulturnih politika, ili integriranja socijalne i ekonomske logike

2 Više o projektu dostupno na: www.wilcoproject.eu

11


Socijalno poduzetništvovidi se kao noviji pristupu rješavanju društvenihproblema, kombiniraju isocijalni i poslovnipristup te time stvaraju idodanu vrijednost.

djelovanja. Organizacije civilnog društva više su prostorom proizvodnje socijalnih inovacija

odjavnog sektora.

Socijalno poduzetništvo

Za razliku od tradicionalnih neprofitnih organizacija,

aktivnosti socijalnog poduzetništva nisu zna ajnije

usmjerene na zagovaranje ili raspodjelu nov anih

sredstava, ve na proizvodnju dobara i pružanje

usluga na stalnoj osnovi, gdje nije uvijek mogu e

razviti tržišno-profitnu djelatnost. Ove organizacije

redovito uživaju porezne poticaje za obavljanje svojih

djelatnosti, a država im esto osigurava povoljnije kredite ili

njihov rad poti e dotacijama.

Kao i u slu aju drugih neprofitnih organizacija, cilj socijalnog poduzetništva nije maksimalizacija

profita i raspodjela dobiti. Ipak, u slu ajevima nekih zadruga, mogu a je ograni ena raspodjela

ostvarene dobiti. Socijalni poduzetnici su aktivni sudionici na tržištu, premda su njihovi primarni

motivi usmjereni na ostvarivanje socijalnih ciljeva.

Ove organizacije osnivaju se kao odgovor na socijalne probleme i potrebe, koriste i poslovni i

poduzetni ki pristup. One djeluju na tržištu te su u svom poslovanju izložene tržišnim

rizicima, a njihov financijski status ovisi o naporima i sposobnosti zaposlenika da osiguraju

odgovaraju e resurse. U smislu upravljanja ovih organizacija, socijalno poduzetništvo esto

karakterizira predstavljenost i sudjelovanje korisnika i drugih dionika.

Programi socijalnog poduzetništva uglavnom su usmjereni na integraciju teško zapošljivih

skupina, obrazovanja, razvojem štedno-kreditnih zadruga, pružanjem socijalnih usluga, gradnjom

i upravljanjem socijalnih stanova te aktivnostima razli itih zadruga. U novije vrijeme ove

organizacije djeluju i u podru ju razvoja povezuju ih socijalnih usluga, sportskih, kulturnih i

rekreacijskih aktivnosti.

12


Socijalno ulaganje uklju ujeja anje trenutnih i budu ihkapaciteta ljudi te poredneposrednih u inaka, ra unase s trajnim u incima u viduboljih obrazovnih ishoda,mogu nosti zapošljavanja iprihoda od rada, odnosnojasnom socijalnom igospodarskom koristi.

Socijalno ulaganje (socijalne investicije)

Socijalno ulaganje novija je paradigma u socijalnoj politici. U

modernoj ekonomiji utemeljenoj u znanju, gdje je znanje

nositelj rasta i produktivnosti, dolazi do nužnosti

modernizacije poslijeratne socijalne države, kako bi se

djelotvornije odgovorilo na nove socijalne rizike i

potrebe modernih društava (Morel i sur., 2012.).

Prema tome, socijalno ulaganje sve je naglašenija

funkcija koju bi moderni sustavi socijalne politike

trebali ispunjavati. Posljedice gospodarske krize u

vidu rastu eg rizika od siromaštva, socijalne

isklju enosti i isklju enosti iz svijeta rada te rastu eg

pritiska na javne prora une name u nužnost modernizacije

socijalnih politika u cilju njihove ve e u inkovitosti i

djelotvornosti.

Ulaganje u ljudski kapital temelj je produktivnosti i inovacija, a ulaganje u ljudski kapital

stavlja naglasak na „pripremanje“ pojedinaca za suo avanje s budu im rizicima, umjesto samo

„popravljanja“ njihovih posljedica. U ožujku 2013. EU je pokrenula Paket socijalnih ulaganja s

nakanom kako bi socijalna ulaganja koristila socijalnim i ekonomskim ciljevima, ja ala socijalnu

koheziju i konkurentnost. Naglasak je na strategijama obrazovanja, zdravstva i socijalnih

usluga s ulaganjem u djecu koja dolaze iz nepovoljnih prilika. (Europska komisija, 2013.).

U životnoj perspektivi socijalna ulaganja mogu se definirati kako politike kojima je cilj

oblikovati, oja ati, održati, ponovo uspostaviti i koristiti individualno funkcioniranje kako bi se

bolje podmirila životna o ekivanja i životni transferi i na taj na in maksimalizirali životni izgledi

ljudi da budu zdravi, obrazovani, zaposleni ta da imaju obitelj.

13


Prema definiciji FP7 projekta

Third Sector Impact, tre i sektor

obuhva a slijede e

organizacijske oblike: udruge,

zaklade, privatne ustanove,

nekomercijalne zadruge,

štedno–kreditne udruge,

socijalne poduze a te

pojedina ne aktivnosti poduze

bez pla e ili prisile prvenstveno

za dobrobit društva, odnosno,

Tre i sektor

Pojam tre i sektor proizašao je iz ameri ke tradicije. Njega zasebno uvode Etizioni i Levitt

po etkom 70ih, polaze i od argumenta o neuspjehu tržišta i neuspjeha (rastu e) socijalne države

u osiguranju socijalne zaštite. Ja anje koncepta tre eg sektora i rasta interesa za ovo podru je

povezuje se s izvještajem o filantropiji u Americi pod nazivom „Giving in America“, kojeg je

izdala komisija3 na ijem je elu bio J. D. Rockefeller III. Preporuka komisije bila je da se sve

porezno-izuzete organizacije svrstaju u distinktivni, „tre i“ sektor.

Jedan od glavnih ciljeva novijeg FP7 projekta Third Sector

Impact4, u kojem je predstavljena i Hrvatska, jest upravo

pojasniti koncept tre eg sektora u njegovim europskim

manifestacijama i proizvesti konsenzualnu definiciju

sektora.

Etizioni tre i sektor vidi kao alternativni sektor izme u

države i tržišta, ije se glavne prednosti prepoznaju u

njegovom kombiniranju poduzetni ke orijentacije i

organizacijske u inkovitosti poslovnog sektora s

orijentacijom prema javnom dobru, prisutne u javnom

sektoru.

Iako se tre i i neprofitni sektor esto koriste kao sinonimi,

takvo alternativno korištenje nije sasvim opravdano. Naime,

koncept neprofitnog sektora isklju uje zna ajan dio organizacijskih

oblika povijesno važnih za razvoj europskog tre eg sektora, kao što je podru je zadrugarstva,

uzajamnih društava socijalnog osiguranja i socijalne ekonomije. Tako er, tre i sektor esto se

poistovje uje s konceptom civilnog društva, me utim on to nije. On je usmjeren prema onim 3 Commission on Private Philantropy and Public Needs

4 Više o projektu: http://thirdsectorimpact.eu/

14


Potreba zahibridizacijom

proizlazi iz prirodesuvremenih

socijalnih problema,ije rješavanje

zahtjeva suradnjurazli itih društvenih

dionika.

organizacijama koje imaju kapacitete pružanja razli itih usluga u podru ju socijalnih

službi, obrazovanja, zdravstva i zaštite okoliša te ekologije.

Ameri ka tradicija podrazumijeva ulogu neprofitnih organizacija kao odgovor na neuspjeh

tržišta. Europska tradicija ovih organizacija, za razliku od ameri ke, ne stavlja toliki naglasak na

zabranu distribucije profita, filantropiju i volontiranje, ve više na kolektivne akcije utemeljenim

na uzajamnoj pomo i i sudjelovanju gra ana okupljenih oko nekog socijalnog problema (Laville,

2011.). Za razliku od SAD-a, u Europi je na djelu bila ideja razvoja alternativnih oblika

ekonomije i financijskih instituta samopomo i, kao svojevrsna kritika kapitalisti kog tržišnog

sustava, koja je dolazila dijelom od socijaldemokratskog koncepta izgradnje ekonomije za javno

dobro, odnosno socijalne ekonomije.

Hibridne organizacije

Organizacije tre eg sektora esto karakterizira hibridni

karakter: one povezuju razli ite resurse, zadatke, uloge i

na ela djelovanja. U tom smislu, ove organizacije obilježava

pluralnost i raznolikost orijentacija i organizacijskih oblika.

Umjesto jasnih granica izme u sektora, dolazi do preklapanja

razli itih sfera i njihovih dominantnih na ela djelovanja, kao

što su na ela unificiranosti i hijerarhijskog odlu ivanja u

modernim državnim sustavima, kompetitivnost i orijentiranost prema

profitu u poslovnom sektoru te odnosi obaveze i skrbi u neformalnoj sferi.

Hibridizacija se ogleda u aspektima izvora financiranja, ciljeva organizacije te upravljanja, a

njihovi su osniva i esto razli iti dionici. Njihov hibridni karakter podrazumijeva istovremene

ekonomske funkcije, kao i funkcije lobiranja i kanaliziranja specifi nih interesa. Integriraju i

uobi ajeno odvojena na ela djelovanja, hibridnost organizacija odlikuje se u slijede em:

Istovremeno se oslanjaju na resurse tržišta, države i lokalne resurse zajednice,

15


Balansiraju profitnu i neprofitnu logiku djelovanja,

Integriraju pla en i volonterski, nepla eni rad te,

Balansiraju razli ite individualne motive za suradnju, od dobivanja pla e za rad do

motiva solidarnosti.

Hibridne organizacije legitimiraju se socijalnim poduzetništvom te su u prilici mobilizirati

dodatne lokalne resurse. Istovremeno, u njihovim upravlja kim mehanizmima predstavljeni su

razli iti dionici, što ja a ukorijenjenost organizacija u lokalnu sredinu (Bežovan, 2009.).

Analiza socijalnih pokazatelja

Stopa rizika od siromaštva u 2014. u Hrvatskoj iznosi 19,4 %, dok Ginijev koeficijent kojim se mjeri nejednakost raspodjele dohotka iznosi 30,2%. Po indeksu nejednakosti, Hrvatska je najbliža Poljskoj, dok ve u nejednakost u distribuciji dohotka imaju Bugarska, Španjolska, Letonija, Litva, Gr ka. Najmanji Ginijev koeficijent u državama EU ima Slovenija (25), a slijede Belgija, Danska, Austrija, Finska...

Pokazatelj dohodovne nejednakosti u Hrvatskoj iznosi 5,1 budu i da 20 posto stanovništva s najvišim dohotkom u 2014. primalo 5,1 puta ve i dohodak od 20% stanovništva s najnižim dohotkom. Prag rizika od siromaštva u 2014. za jedno lano ku anstvo iznosio je 23.760 kuna na godinu, dok za ku anstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece iznosi 49. 896 kuna na godinu. Navedena stopa rizika od siromaštva od 19,4 % je postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva. U riziku od siromaštva ili socijalne isklju enosti lani se nalazilo 29,3 % stanovništva, a pokazatelj se odnosi na one osobe koje su u riziku od siromaštva ili u teškoj materijalnoj deprivaciji ili žive u ku anstvima s vrlo niskim intenzitetom rada. Opasnosti od pada u siromaštvo u najve oj su mjeri izloženi nezaposleni (stopa rizika u toj kategoriji iznosi ak 43,2 %), dok je najmanja stopa rizika od siromaštva za zaposlenike i iznosi 4,7 %. Ve su samozaposleni izloženi ve em riziku - 14,9 %, dok stopa rizika za umirovljenike iznosi 18,9 %.

Socijalni transferi utje u na rizik od siromaštva. Usporedba osnovne stope rizika od siromaštva i stope rizika od siromaštva prije socijalnih transfera pokazuje da izuzimanje socijalnih transfera iz dohotka utje e na pove anje postotka osoba koje su u riziku od siromaštva s osnovnih 19,4 % na stopu od 29,9 %. Ako se iz dohotka izuzmu i socijalni transferi i mirovine, tada stopa rizika od siromaštva iznosi 45,2 %.

16


Indeks razvijenosti analiziranih županija i gradova sjedišta županije, MRRFEU, Ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne samouprave prema razvijenosti za 2013. godinu

Županija Indeks razvijenosti Grad sjedište županije Indeks razvijenosti

Grad Zagreb 186,44% Zagreb 142,75%

Zagreba ka 124,23% Velika Gorica 109,78%

Splitsko-dalmatinska 93,75% Split 105,44%

Šibensko-kninska 76,41% Šibenik 103,36%

Istarska 156,80% Pula 117,61%

Primorsko-goranska 139,2% Rijeka 119,20%

Sisa ko-moslava ka 38,70% Sisak 99,73%

Karlova ka 56,34% Karlovac 98,91%

Osje ko-baranjska 46,07% Osijek 101,53%

Vukovarsko-srijemska 20,57% Vukovar 70,63%

17


Istarska županijabilježi blagi porastbroja stanovnika,

gotovo neprimjetanali svakako trendsuprotan ostatku

Hrvatske.

Stanovništvo

Gotovo sve županije izme u zadnja dva popisa stanovništva

prati proces depopulacije. Istarska županija bilježi blagi porast broja

stanovnika, gotovo neprimjetan ali svakako trend suprotan ostatku

Hrvatske.

Nadalje, županije prati trend okarakteriziran niskim udjelom djece s

obzirom na stanovništvo srednje i starije dobi, što uzrokuje nizak,

opadaju i prirodni prirast i možda najbolje potkrepljuje podatak o proces

depopulacije.

Prema podacima analiziranih županija možemo zaklju iti da je stanovništvo zašlo u proces

starenja. Broj ano je ženska populacija zastupljenija od muške u svim županijama.

Migracijski saldo me u analiziranim županijama pozitivan je samo u Istarskoj.

*Radi lakšeg prikaza županijskih razli itosti niže se nalaze podaci o pozitivnom migracijskom saldu

Istarske županije kao i prikaz negativnog salda Osje ko baranjske županije.

Ukupno doseljeno i odseljeno stanovništvo u Istarskoj županiji u 2013. godini, www.dzs.hr

Ukupno Iz/u druge županije Iz/u inozemstva

Doseljeni 2229 1334 895

Odseljeni 1579 941 638

Saldo 650 393 257

18


Trend pove anjasama kihku anstava

ozbiljno prijetive ini analiziranih

županija.

Ukupno doseljeno i odseljeno stanovništvo u Osje ko-baranjskoj županiji u 2013. godini, www.dzs.hr

Ukupno Iz/u druge županije Iz/u inozemstvo

Doseljeni 1 594 1 193 401

Odseljeni 2 148 1 537 1 537

Saldo 554 344 1136

Ku anstva i obitelji

Sklopljenih brakova u svim županijama i dalje je više nego rastavljenih. Ipak, Grad Zagreb se

izdvaja nešto ve om stopom divorcijaliteta od ostatka Hrvatske.

Skopljeni i razvedeni brakovi (na 100 000 stanovnika) u Gradu Zagrebu u 2014. godini, www.dzs.hr

U strukturi ku anstava na razini analiziranih županija

Primorsko-goranska, Šibensko-kninska i Karlova ka

županija izdvajaju se nešto ve im postotkom sama kih

ku anstava. Me utim, važno je naglasiti kako trend pove anja

sama kih ku anstava ozbiljno prijeti ve ini analiziranih županija.

Udio majki u jednoroditeljskim obiteljima, kao i na razini cijele Hrvatske, viši je od udjela

o eva u svim analiziranim županijama. Ovakvim tipovima obitelji valja posvetiti posebnu

pažnju u kontekstu isklju enosti obzirom na obiteljsku strukturu.

Stopa nupcijaliteta Stopa divorcijaliteta

533,27 190,22

19


Stanovanje

Prema osnovi korištenja stambene jedinice prevladavaju stambene jedinice u

privatnom vlasništvu ili suvlasništvu te stambene jedinice koje se temelje na srodstvu s

vlasnikom ili najmoprimcem stana.

Prikupljeni podaci ukazuju na pove anje broja besku nika u svim analiziranim županijama

izme u zadnja dva popisa stanovništva. Kada govorimo o fenomenu besku ništva, treba naglasiti

da statistika još uvijek ne detektira pravi broj osoba koje se nalaze u ovoj kategoriji.

Najbolji primjer za to su možda podaci o broju besku nika u Gradu Zagrebu koji se nalaze niže.

Osnova korištenja stambenih jedinica u Gradu Zagrebu u 2013. godini, www.dzs.hr

Osnova korištenja stambene jedinice Ukupno

Privatno vlasništvo ili suvlasništvo 259 833

Najmoprimac sa slobodno ugovorenomnajamninom

15 010

Srodstvo s vlasnikom ili najmoprimcem stana 16 325

Najmoprimac sa zašti enom najamninom 6 589

Najam dijela stana (podstanar) 3 478

Ostale osnove korištenja 2 160

Besku nik 46

Iz tablice se da zaklju iti kako u Gradu Zagrebu boravi 46 besku nika, me utim ta brojka je

znatno ve a o emu možda najbolje svjedo i podatak o broju smještenih osoba u zagreba kim

prihvatilištima i preno ištima.

20


Broj djece koja poha ajuvrti e je u porastu te se uskladu s tim pove ava i brojdje jih vrti a, dok broj djecekoja upisuju osnovne i srednje

škole po analiziranimžupanijama opada što prati

trend smanjenja brojaosnovnih i srednjih škola.

Pove anje stoperegistrirane

nezaposlenosti usvim analiziranim

županijama.

Odgoj i obrazovanje

Prikupljeni statisti ki podaci po analiziranim županijama ukazuju na trend

pove anja broja djece upisane u vrti e. Usporedo s pove anim brojem

djece koja poha aju programe predškolskog obrazovanja raste i broj dje jih

vrti a, posebice privatnih, dok je broj vjerskih vrti a u analiziranim

županijama gotovo identi an posljednjih deset godina. Broj državnih vrti a

tako er je u blagom porastu, no ni približno tako velikom kao što bilježe

privatni dje ji vrti i.

Optimisti nu sliku, nasuprot obe avaju im podacima o porastu

broja upisane djece u vrti e, kvari podatak o kontinuiranom

smanjenju broja upisane djece u osnovne i srednje

škole u svim analiziranim županijama. Broj srednjih

škola u pojedinim županijama je rastao zahvaljuju i

injenici da su se programi širili i nudili odre ene

programe srednjoškolskog obrazovanja koji prethodno nisi

bili ponu eni u pojedinim županijama, ali trend kojeg

karakterizira opadanje broja upisane djece u srednje škole

prati bez iznimke sve analizirane županije.

Zaposlenost i nezaposlenost

Pove anje stope registrirane nezaposlenosti bilježe sve analizirane županije. Me u

analiziranim županijama, Istarska se izdvaja daleko najnižom stopom registrirane

nezaposlenosti (8.4%), me utim ni nju nije zaobišao poražavaju i podatak o vrhuncu

nezaposlenosti me u populacijom mladih u dobi od 25-29 godina.

21


Radi lakšeg uvida u problem nezaposlenosti mladih niže se na nalazi tabli ni prikaz nezaposlenih

osoba prema dobi i spolu zabilježen krajem ožujka 2015. godine u Istarskoj županiji.

Nezaposlene osobe prema dobi i spolu krajem ožujka 2015. godine u Istarskoj županiji, Mjese ni statisti ki bilten, 2015. Dobne skupine Muškarci Žene Ukupno

15 19 127 90 217 (2.63%)

20 24 445 466 911 (11.06%)

25 29 502 712 1 214 (14.74%)

30 34 401 603 1004 (12.19%)

35 39 347 538 885 (10.75%)

40 44 280 446 726 (8.81%)

45 49 280 522 802 (9.74%)

50 54 400 627 1027 (12.47%)

55 59 551 499 1050 (12.75%)

60 i više 288 112 400 (4.86%)

Problem na razini svih županija je nezaposlenost mladih, koju prati i problem

nezaposlenih starijih teže zapošljivih osoba u dobi od 50-59 godina. Ve u stopu

nezaposlenih žena u ukupnom udjelu nezaposlenog stanovništva tako er bilježe sve analizirane

županije.

22


Bolesti cirkulacijskogsustava i

novotvorine naj eš iuzroci smrtnosti.

Me u nezaposlenima najviše je osoba koje su završile srednjoškolska zanimanja do 3 godine,

zatim osobe koje imaju srednjoškolska zanimanja u trajanju 4 i više godina. Najmanji postotak

nezaposlenih ine osobe sa završenom gimnazijom, završenim fakultetom, akademijom,

magisterijem, doktoratom te završenim prvim stupnjem fakulteta, stru nog studija i više

škole.

Zdravstvena zaštita

Bolesti cirkulacijskog sustava i novotvorine naj eš i su uzroci

smrtnosti me u stanovništvom promatranih županija.

Podaci o zdravstvenoj zaštiti na razini analiziranih županija

ukazuju na opasnost od trenda zloupotrebe opijata. Spomenuti

trend me u analiziranim županijama iznadprosje an je u

Istarskoj, Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Analiziraju i programe po županijama zamjetno je da je održan ve i broj edukativnih i

preventivnih aktivnosti u službama prevencije i izvanbolni kog lije enja ovisnosti upravo u

županijama u kojima je izraženija zloupotreba opojnih sredstava.

Što se ti e mjera aktivne politike zapošljavanja, program stru nog osposobljavanjabez zasnivanja radnog odnosa prednja i u svim analiziranim županijama. Brojem korisnika, potpore za zapošljavanje slijede stru no osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa nakon ega su broj ano najzastupljeniji korisnici programaobrazovanja. Javni radovi su tako er esto korištena mjera u svim analiziranim županijama, a prema strukturi zaposlenosti najviše je zaposlenih u prera iva koj industriji, trgovini na veliko i malo te popravku motornih vozila i motocikala.

23


Stopa lije enih ovisnika o opijatima na 100.000 stanovnika (15-64 godine) 2014., Hrvatski zdravstveno-statisti ki ljetopis, 2015.

Postotkom osoba s invaliditetom u odnosu na ukupan broj stanovnika posebno se isti u ratom

pogo ene županije me u kojima prednja i Šibensko-kninska županija u kojoj 13,4%

ukupnog stanovništva županije ine osobe s invaliditetom.

Socijalna zaštita i socijalne usluge

Me u analiziranim županijama, Šibensko-kninska, Sisa ko-moslava ka i Osje ko-baranjska

županija bilježe najve i broj korisnika socijalne pomo i. Na razini svih županija, najviše je

korisnika doplatka za pomo i njegu, korisnika pomo i za uzdržavanje te korisnika

jednokratne nov ane pomo i. Teško je ne primijetiti kako broj korisnika jednokratne nov ane

pomo i posljednjih godina raste u gotovo svim županijama. Op enito, broj korisnika u sustavu

socijalne pomo i uglavnom ima tendenciju rasta u svim analiziranim županijama. Zabrinjava

visok postotak radno sposobnih korisnika programa socijalne pomo i.

24


Od ustanova socijalne skrbi najzastupljeniji su državni domovi za starije i nemo ne osobe te

državni domovi za djecu bez odgovaraju e roditeljske skrbi. Primjetan je rasta broja privatnih

domova za starije i nemo ne osobe.

Obuhva enost korisnika i pomo i u socijalnoj po županijama na razini RH, Mjese no statisti ko izvješ e MSPM (travanj, 2015.)

25


IZAZOVI EUROPEIZACIJE HRVATSKE SOCIJALNE POLITIKE

JA ANJE KOMBINIRANE SOCIJALNE POLITKE, POSEBICE NALOKALNIM RAZINAMA

PROMICANJE PRINCIPA DOBRE VLADAVINE U IZRADI,DONOŠENJU, IMPLEMENTACIJU I EVALUACIJI POLITIKA

POTICANJE ISTRAŽIVANJA I ANALIZA POLITIKE UTEMELJENENA DOKAZIMA

OTVARANJE PROSTORA SOCIJALNOM ESPERIMENTIRANJU ISOCIJALNIM INOVACIJAMA

RAZVIJANJE KULTURE JAVNOG DIJALOGA U PITANJIMAVEZANIM ZA SOCIJALNU POLITIKU

JA ANJE KAPACITETA ZA RAZVIJANJE I PROVO ENJE EUPROJEKATA

STRATEŠKO PROMIŠLJANJE KLJU NIH EU DOKUMENATA INJIHOVE RELEVANTOSTI ZA DALJNI RAZVOJ HRVATSKESOCIJALNE POLITIKE

26


Primjeri dobre prakse

Primjer dobre prakseMirovna grupa “Oaza“ Beli Manastir

Mirovna grupa “Oaza“ iz Beli Manastira u partnerstvu s Gradom Beli Manastir i Centrom za socijalnu skrb provodi projekt besplatne podjele toplih obroka starijim i nemo nimosobama. Projekt predstavlja svojevrstan oblik socijalne usluge starijim, nemo nim i socijalno ugroženim osobama koji se primjenjuje od kraja 2010. godine uz pomo Centra za socijalnu skrb i dio sredstava Grada Belog Manastira.

Korisnici ovog programa su stare i nemo ne osobe, ija djeca žive u drugim mjestima, udaljenijim gradovima ili ak državama, te ih izuzetno rijetko posje uju. Obi no se radi o sama kim doma instvima gdje se osobe još nisu odlu ile na odlazak u dom za stare osobe, a sve teže su u stanju voditi brigu o sebi zbog ega im je ovakva vrsta pomo i dobrodošla.

Primjer dobre prakseCentar za mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek

Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka u partnerstvu s Udruženjem romskog prijateljstva “Luna“ i Gradom Beli Manastir provodi projekt „Alati za pomo prizapošljavanju“. Cilj projekta je aktiviranje dugotrajno nezaposlenih korisnika sustavasocijalne skrbi Romske zajednice na podru ju Baranje. Projekt kombinira razli ite mehanizme za bolje pozicioniranje ciljne grupe na tržištu rada (edukaciju i profesionalno usavršavanje, povezivanje nezaposlenih i poslodavaca, pove anje resursa zajednice za zapošljavanje i samozapošljavanje itd.). Jedna od osnovnih aktivnosti projekta je uspostavljanje tzv. „Knjižnice alata“ koja e djelovati kao resursni centar u zajednici i bitipromotor vrijednosti socijalnog poduzetništva.

27


Primjer dobre prakseGerontološki centri Grada Zagreba – model aktivnoga i zdravoga starenja

Projekt predstavlja jedinstveni primjer zdravoga starenja i izvaninstitucionalne skrbi na podru ju RH koji starijim gra anima Zagreba nudi mogu nost besplatnoga servisa koji zadovoljava njihove potrebe i omogu ava im da što duže ostanu unutar obitelji i u svom prirodnom okruženju. Projekt se provodi od 2004. godine na 50 ak lokacija, a nositelji su 9 domova za starije i nemo ne osobe kojima je osniva Grad Zagreb. Aktivnosti koje provode, a omogu avaju zadovoljenje primarnih potreba i poboljšanje kvalitete života: pomo i njega u ku i, posudionice ortopedskih pomagala, sportsko-rekreativnih aktivnosti u obliku aerobnih vježbi i medicinske gimnastike radi isticanja važnosti kretanja i aktivnog starenja, kulturno-zabavne i radno-kreativne aktivnosti, informati ki te ajevi, plesne ve eri i dramske grupe, savjetovališta, tribine, akcije i manifestacije. Koristi se multidisciplinarni pristup koji uklju uje stru njake: socijalne radnike, radne terapeute i fizioterapeuti, kinezioterapeuti, lije nici specijalisti (neurolozi, fizijatri), pravnici i volonteri. Evaluacijom se pokazalo da ovaj model uvelike utje e na smanjenjeosamljenosti i društvene izoliranosti starijih osoba i poti e ve u socijalnu uklju enost koja je zna ajna u o uvanju funkcionalnih sposobnosti.

Primjer dobre prakseURIHO – Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s

invaliditetom

Virtualne radionice, kontaktnog (call) centra i IN portala.Virtualna radionica

Uspostava Kontaktnog (call) centra

IN Portal news

28


Literatura

Alber, J. (1995). A Framework for the Comparative Study of Social Services. Journal of

European Social Policy, 5(2), 131-149.

Anheier, H. K. (2005). Nonprofit Organizations. Theory, management, policy. London, New

York: Routledge.

Ascoli, U. i Ranci, C. (ur.) (2002). Dilemmas of the Welfare Mix. The New Structure of Welfare in an Era of Privatization. New York: Kluwer Academic.

BEPA (2010). Empowering people, driving change. Social Innovation in The European Union.

Bežovan, G. (2004). Civilno društvo. Zagreb: Nakladni zavod Globus.

Bežovan, G. (2009). Civilno društvo i javna uprava kao dionici razvoja kombinirane socijalne politike u Hrvatskoj. Hrvatska javna uprava, 9(2), 355-391.

Bežovan, G. (2009). Civilno društvo i javna uprava kao dionici razvoja kombinirane socijalne politike u Hrvatskoj. Hrvatska javna uprava, 9(2), 355-391.

Bežovan, G., Zrinš ak, S. (2007). Civilno društvo u Hrvatskoj. Zagreb: Hrvatsko sociološko

društvo.

Bozzini, E., Enjolras, B. (ur.) (2012). Governing Ambiguities. New Forms of Local Governance

and Civil Society. Baden-Baden: Nomos.

Brandsen, T. i sur. (ur.) (2015). Social Innovations in the Urban Context. Springer (u tisku).

Brandsen, T., Dekker, P. i Evers, A. (ur.) (2010). Civicness in the Governance and Delivery of

Social Services. Baden-Baden: Nomos.

Centre for Social Investment (2011). Focus: Social Entrepreneurs. Pioneering Study of German

Social Entrepreneurship. CSI report No. 11/December 2011.

Defourny, J., Nyssens, M. (ur.) (2008). Social Enterprise in Europe: Recent Trends and

Developments. EMES Working Paper No. 08/01.

Dobkin Hall, P. (2006). A Historical Overview of Philanthropy, Voluntary Associations, and Nonprofit Organizations in the United States, 1600-2000. U: Powell, W. W. i Steinberg, R. (ur.)

29


The Nonprofit Sector. A Research Handbook (drugo izdanje). New Haven & London: Yale University Press.

European Commission (2001). European Governance: A White Paper

Europska komisija (2013). Prema socijalnom ulaganju za rast i koheziju – uklju uju i i provedbu

Europskog socijalnog fonda za razdoblje 2014. – 2020. Revija za socijalnu politiku, 20(2), 167-

190.

Evers, A. (1993). The Welfare Mix Approach. Understanding the Pluralism of Welfare Systems. U: Evers, A. i Svetlik, I. (ur.) Balancing Pluralism. New Welfare Mixes in Care for the Elderly. Aldershot: Avebury.

Evers, A. (2006). Third Sector Organizations and Welfare Services. How helpful are the Debated on Welfare Regimes and a European Social Model? U: Matthies, A. (ur.) Nordic civic society organisations and the future of welfare services. A model for Europe? Copenhagen: TemaNord.

Evers, A. (2008). Hybrid organisations. Background, concept, challenges. U: Osborne, S. P. (ur.) The Third Sector in Europe. Prospects and challenges. London, New York: Routledge.

Evers, A. i Laville, J. (2004). Defining the third sector in Europe. U: Evers, A. i Laville, J. (ur.) The third sector in Europe. Cheltenham, Northampton: Edward Elgar.

Evers, A., Ewert, B., Brandsen, T. (ur.) (2014). Social Innovations for Social Cohesion:

Transnational Patterns and Approaches from 20 European Cities. Liege: EMES European

Research Network

Jenei, G. i Kuti, E. (2008). The third sector and civil society. U: Osborne, S. P. The Third Sector in Europe. Prospects and challenges. London, New York: Routledge.

Laville, J-L. (2011). What is the Third Sector? From the Non-profit Sector to the Social and Solidarity Economy. Theoretical debate and European reality. EMES Working Paper no.11/01.

Lorentzen, H. (2010). Sector labels. U: Taylor, R. (ur.) Third Sector Research. New York, Dordrecht, Heidelberg, London: Springer.

Morel, N., Palier, B., Palme, J. (2012). Towards a Social Investment Welfare State? Ideas,

Policies and Challenges. Bristol: The Policy Press.

Osborne, S. P. (2008). Key issues for the third sector in Europe. U: Osborne, S. P. (ur.) The Third Sector in Europe. Prospects and challenges. London, New York: Routledge.

30


Salamon, L. M. i Anheier, H. K. (1992). In Search of the Non-profit Sector I: The Question of Definitions. Voluntas, 3(2), 125-151.

Svetlik, I. (1993). Regulation of the Plural and Mixed Welfare Systems. U: Evers, A. i Svetlik, I. (ur.) Balancing Pluralism. New Welfare Mixes in Care for the Elderly. Aldershot: Avebury

Vidovi , D. (2012). Socijalno poduzetništvo u Hrvatskoj [doktorski rad]. Zagreb: Filozofski

fakultet Sveu ilišta u Zagrebu.

Vinceti , V., Babi , Z., Baturina, D. (2013). Definiranje podru ja i potencijala razvoja socijalnog

poduzetništva Hrvatske u komparativnom kontekstu. Ekonomski pregled, 64(3), 256-278.

Documents

Europeizacija hrvatske socijalne politikeceraneo.hr/wp-content/uploads/2015/12/02_brosura... · Odgoj i obrazovanje, zaposlenost i nezaposlenost, zdravstvena zaštita te ... socijalnih