Prof. dr.sc. Vesna PUSIĆ Prva potpredsjednica Vlade RH i ministrica vanjskih i europskih poslova Trg N.Š. Zrinskog 7-8, 10000 Zagreb REPUBLIKA HRVATSKA Commission européenne, B-1049 Bruxelles – Belgique Europese Commissie, B-1049 Brussel – België Telefon: 00-32 (0) 2 299 11.11.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 01.04.2015 C(2015) 2153 final

JAVNA VERZIJA

Ovaj se dokument objavljuje isključivo u svrhu informiranja.

Predmet: Državna potpora – SA.37912 (2013/N) – Hrvatska

Uvođenje sustava poreza po tonaži broda u korist međunarodnog pomorskog prometa

Poštovani,

1. POSTUPAK

(1) Dopisom od 9. prosinca 2013. hrvatske vlasti obavijestile su Komisiju, u skladu s člankom 108. stavkom 3. UFEU-a, o svojoj namjeri da uvedu sustav poreza po tonaži broda u korist međunarodnog pomorskog prometa. U službenoj obavijesti, hrvatske vlasti uputile su na smjernice Zajednice o državnim potporama u pomorskom prometu1 (u daljnjem tekstu: „pomorske smjernice”) kao važeći pravni tekst EU-a koji pruža izričitu pravnu osnovu za odobrenje spomenute mjere.

(2) Hrvatske vlasti nadopunile su obavijest dopisom od 6. ožujka 2014.

(3) Komisija je prijavu ocijenila nepotpunom te je stoga zatražila dodatne informacije putem dopisa od 30. travnja 2014. Hrvatske vlasti pružile su informacije dopisom od 30. svibnja 2014.

(4) Komisija je zatražila daljnje dodatne informacije dopisom od 9. srpnja 2014. Hrvatske vlasti odgovorile su dopisom od 28. kolovoza 2014.

1 SL C 13, 17.1.2004., str. 3.

2

(5) Budući da je Komisija prijavu i dalje ocijenila nepotpunom, zatražila je daljnje informacije dopisom od 23. listopada 2014. Hrvatske vlasti odgovorile su dopisom od 5. prosinca 2014.

(6) Komisija je zatražila dodatne informacije dopisom od 22. siječnja 2015. Hrvatske vlasti odgovorile su dopisom od 17. veljače 2015.

2. OPIS PRIJAVLJENOG SUSTAVA

2.1. Pravna osnova, prihvatljivi korisnici

(7) Hrvatski sustav poreza po tonaži broda (u daljnjem tekstu: „sustav“) sustav je za podmirivanje obveze plaćanja poreza na dobit. Prihvatljiva poduzeća mogu se odlučiti za obračun poreza po neto tonaži brodova kojima upravljaju (porez po tonaži broda) umjesto da se oporezuju prema stvarnoj dobiti koju su ostvarila svojim djelatnostima u pomorskom prometu u okviru standardnog hrvatskog sustava poreza na dobit.

(8) Jedino pravne osobe koje podliježu porezu na dobit poduzetnika i koje se bave međunarodnim pomorskim prometom ili nekom povezanom djelatnošću mogu se odlučiti za taj alternativni sustav. Prihvatljiva poduzeća, plovila i aktivnosti detaljnije su objašnjena u nastavku u odjeljku 2.5.

(9) Hrvatska je sustav uvela 2014. godine, na temelju izmjena članaka 429. do 429.i Pomorskog zakonika2.

(10) U skladu s člankom 429.a Pomorskog zakonika, porez po tonaži broda porez je koji se utvrđuje i plaća umjesto poreza na dobit kako je uređen zakonom kojim se uređuje porez na dobit, bez obzira na stvarnu dobit ili gubitak ostvaren u poreznom razdoblju za koje se utvrđuje obveza poreza po tonaži broda.

(11) Odredbe koje reguliraju postupak i način korištenja prava na sudjelovanje u režimu poreza po tonaži broda utvrđene su u Pravilniku koji je izdao hrvatski ministar pomorstva, prometa i infrastrukture.3

(12) Prijavljena mjera dolazi nakon oslobođenja od plaćanja poreza na dobit poduzetnika koje je postojalo od 2005. do 2013., a koje nije obuhvaćeno predmetnom procjenom.

2.2. Ciljevi sustava

(13) Cilj hrvatskog sustava poreza po tonaži očuvanje je sektora brodskog prijevoza u Hrvatskoj te održavanje radnih mjesta i stručnosti na području pomorstva.

(14) Prema hrvatskim vlastima, statistički podatci koje je prikupila Hrvatska udruga vlasnika brodova za razdoblje 2005. – 2013., a koji obuhvaćaju sve brodove kojima se upravlja iz Hrvatske, pokazuju jasnu potrebu za fiskalnim povlasticama za vlasnike brodova i ostale brodare. Od 2005. – 2010. nakon uvođenja mjere

2 Narodne novine 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13. 3 Narodne novine 90/13.

3

koja je prethodila sustavu i koja se u mnogome može s njime usporediti (oslobođenje od plaćanja poreza na dobit), hrvatske vlasti primijetile su pozitivan razvoj u pogledu tonaže kojom se upravlja iz Hrvatske; ipak, tijekom posljednje tri godine 2011. – 2013. primijećen je negativan trend. Hrvatske vlasti smatraju da je taj trend rezultat financijske krize koja se razvila u krizu brodskog prijevoza potaknutu prevelikom ponudom tonaže. Stoga hrvatske vlasti smatraju da je ključno nastaviti s fiskalnim olakšicama kako bi se zaustavio nedavni pad te očuvale pomorske skupne djelatnosti i znanje u državi.

(15) Prema podatcima koje su pružile hrvatske vlasti, hrvatska trgovačka brodarska društva trenutačno zapošljavaju oko 2216 pomoraca na brodovima koji se bave međunarodnom trgovinom te 400 osoba u administraciji (sve osoblje ima hrvatsko državljanstvo).

2.3. Proračun

(16) Hrvatske vlasti procjenjuju da zbog trenutačne situacije u sektoru pomorskog prometa koju obilježava niska dobit, iz sustava će proizaći nikakva ili vrlo mala prednost u obliku očekivanih prihoda od poreza, barem u njegovoj početnoj fazi. Hrvatske se vlasti nadaju da će dugoročno sektor opet povratiti čvrstu profitabilnost. Na temelju podataka iz pretkriznog razdoblja 2005. – 2008. očekivani prihodi od poreza procjenjuju se na iznos od 144 milijuna HRK (otprilike 19 milijuna EUR) godišnje, kad se sektor opet vrati u stanje čvrste profitabilnosti.

2.4. Trajanje sustava

(17) Sustav je stupio na snagu 1. siječnja 2014., u skladu s člankom 140. hrvatskog Zakona o izmjenama Pomorskog zakonika.

(18) Međutim, konačna namira poreza za fiskalnu godinu 2014. provest će se, kao što je to slučaj s porezom na dobit kojem je alternativna opcija, tek 2015. U međuvremenu, prihvatljiva poduzeća platila su predujam poreza po tonaži za fiskalnu godinu 2014.

(19) Hrvatske vlasti prijavila su sustav s rokom primjene od 10 godina, do 31. prosinca 2024.

2.5. Kriteriji za ostvarivanje prava

2.5.1. Prihvatljive aktivnosti i prihvatljivi brodovi

(20) Sustav obuhvaća samo pomorsko-plovidbene poslove (prije svega pomorski prijevoz tereta i putnika) kao i istraživanje i pružanje ostalih usluga povezanih s djelatnostima na moru. Hrvatske vlasti potvrdile su da brodovi koji se bave „istraživanjem i pružanjem ostalih usluga povezanih s djelatnostima na moru” znači brodovi koji održavaju instalacije na pučini (poput veznih brodova, brodova u pripravnosti i plovila za opskrbu), plovila koja postavljaju kablove i cjevovode te istraživačka plovila. Hrvatske vlasti odlučile su da trgovačka brodarska društva koja se bave plovidbom ne mogu sudjelovati u sustavu s bilo kakvim pomoćnim djelatnostima poput usluga utovara/istovara ili cestovne vuče kao dijela putovanja te da se ne mogu prijaviti za marže poreza po tonaži zarađene kupljenim

4

nepomorskim uslugama. Prodaja plovidbenih i pomoćnih djelatnosti u jednom paketu čini dobit cjelokupne djelatnosti neprihvatljivom za sustav poreza po tonaži.

(21) Izmjenom će hrvatske vlasti u područje primjene sustava poreza po tonaži uključiti i prihode od najma „golih” brodova („najam broda bez posade”). Svrha te izmjene jest ta da se omogući određena kratkoročna fleksibilnost za prihvatljiva trgovačka brodarska društva, tj. društva koja se bave pomorskim prijevozom. Međutim, najam brodova bez posade ne smije premašiti 20 % tonaže cijele flote kompanije koja podliježe porezu po tonaži.

(22) Za potrebe primjene sustava poreza po tonaži, članak 429. Pomorskog zakonika definira prihvatljiv brod kao brod koji je ovlašten, na temelju dodijeljene kategorije plovidbe i izdanih isprava, ploviti izvan unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske radi obavljanja pomorsko-plovidbenih poslova, istraživanja i pružanja drugih usluga povezanih s djelatnostima na pučini.

(23) Sljedeća se plovila ne smatraju brodovima za potrebe poreza po tonaži:

– jahte4,

– ribarska plovila,

– tehnički plovni objekt5.

(24) Što se tiče prihvatljivosti tegljača, hrvatske su se vlasti obvezale izmijeniti Pomorski zakonik kako bi se pojasnilo, prvo, da su samo brodovi tegljači koji više od 50 % svog vremena rada tijekom godine sudjeluju u „pomorskom prometu” prihvatljivi za potporu u okviru sustava te, drugo, da se tegljački radovi koji se obavljaju, između ostaloga, u lukama ili koji se sastoje od pomaganja plovilima na vlastiti pogon da dođu do luke ne smatraju „pomorskim prometom”. Trenutačna verzija Pomorskog zakonika već ograničava područje primjene na pomorski prijevoz tereta i putnika. Ipak, preciznijim tekstom predložene izmjene spriječit će se bilo kakvo pogrešno tumačenje područja primjene u pogledu tegljačkih radova.

(25) Hrvatske vlasti pretpostavljaju da će u praksi većina brodova koji će imati koristi od sustava potpadati pod razred 5020 nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD) – „Pomorski i obalni prijevoz robe”, polovica kojih su brodovi za prijevoz rasutog tereta. Putnički brodovi6 koji potpadaju pod razred NKD-a 5010 – „Pomorski i obalni prijevoz putnika”, unatoč tome također su prihvatljivi.

4 Jahta je, prema članku 5. stavku 20. Pomorskog zakonika, definirana kao plovni objekt za sport i

razonodu, neovisno o tome koristi li se za osobne potrebe ili za gospodarsku djelatnost, a čija je duljina veća od 12 metara i koji je namijenjen za dulji boravak na moru te koji je pored posade ovlašten prevoziti ne više od 12 putnika. Stoga je bilo koja jahta koja je obuhvaćena gore navedenom definicijom isključena iz režima poreza po tonaži.

5 Tehnički plovni objekt, prema definiciji iz članka 5. stavka 12. Pomorskog zakonika, jest brod sa ili bez mehaničkog poriva koji je namijenjen za obavljanje tehničkih radova (bager, dizalica, jaružalo, pokretni odobalni objekt za istraživanje i eksploataciju podmorja i sl.).

6 Prema definicijama iz članka 5. stavka 8. i članka 429. stavka 2. Pomorskog zakonika, putnički brod jest brod na mehanički pogon koji je ovlašten prevoziti više od 12 putnika.

5

(26) Prihvatljivi brodovi moraju zadovoljiti najmanje sigurnosne standarde propisane u hrvatskom Pomorskom zakoniku te imati valjani certifikat koji obično izdaje organizacija priznata na razini EU-a. U tom pogledu, hrvatske su vlasti potvrdile da je Pomorski zakonik u skladu sa svim relevantnim međunarodnim standardima i pravom EU-a. Hrvatske su vlasti istaknule da je Republika Hrvatska, kao država članica Međunarodne pomorske organizacije (IMO) te Međunarodne organizacije rada (ILO) ratificirala sve relevantne instrumente koje su te organizacije donijele.

(27) Hrvatske vlasti, kao potpisnice Pariškog memoranduma o suglasnosti o nadzoru države luke (PMOU), objasnile su da za sve zahtjeve za sudjelovanjem u sustavu poreza po tonaži provjeravaju u bazi podataka PMOU-a postoje li mogući slučajevi nesuglasnosti s uvjetima PMOU-a o životu i radu na brodu, sigurnosti plovidbe, standardima sigurnosne zaštite i zaštite mora od onečišćenja. U skladu s navedenim, brodovi su prihvatljivi samo ako im nije više od dva puta u razdoblju od tri godine bila izrečena zabrana isplovljenja zbog nesuglasnosti. U tom kontekstu, hrvatske su vlasti ukazale na Direktivu o nadzoru države luke7 te objavile da brodovi neće biti prihvatljivi ako dosadašnji rezultati nisu u skladu s člankom 16. Direktive.

2.5.2. Prihvatljiva poduzeća

(28) Sukladno članku 429.a Pomorskog zakonika „porezni obveznik poreza po tonaži broda je pravna osoba koja ima sjedište u Republici Hrvatskoj ili kojoj se mjesto stvarne uprave i nadzor poslovanja nalazi u Republici Hrvatskoj, ako zadovoljava uvjete propisane Zakonikom te izjavi da će umjesto poreza na dobit plaćati porez po tonaži broda, i to u odnosu na dobit ostvarenu:

a) iz gospodarske djelatnosti brodovima u svom vlasništvu ili vlasništvu ovisnih brodovlasničkih trgovačkih društava8, brodovima uzetim u zakup9 ili u najam10; b) pružanjem usluga poslovođe broda pod uvjetom da je poslovođa broda u odnosu na brod kompanija u skladu s Međunarodnim pravilnikom IMO-a o upravljanju sigurnošću 11; c) od prodaje brodova prijavljenih u sustav poreza po tonaži i njihove opreme, dividende od dionica u trgovačkim brodarskim društvima čiji je većinski vlasnik12, a koja obavljaju gospodarsku djelatnost brodovima čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži broda. (Članak 429.a stavak 1.).”

7 Direktiva 2009/16/EZ od 23.4.2009., SL L 131 od 28.5.2009., str.57. 8 Brodovlasničke podružnice korisnika poreza po tonaži broda koje su dio određenih inozemnih

nadležnosti, a čiji su vlasnici u potpunosti korisnici. Podružnice služe isključivo kao subjekt posebne namjene (SPN) preko kojeg korisnici nabavljaju brodove. Brodovi subjekata posebne namjene uključeni su u obračun poreza na razini korisnika poreza po tonaži. Vidi i uvodnu izjavu 30.

9 Brodovi zakupljeni bez posade. 10 Brodovi iznajmljeni na određeno vrijeme ili putovanje. 11 U skladu s Međunarodnim pravilnikom IMO-a o upravljanju sigurnošću. „Kompanija” je definirana

kao vlasnik broda ili bilo koja druga osoba kao što je upravitelj ili iznajmitelj praznoga broda, koja je preuzela odgovornost za upravljanje brodom. U Hrvatskoj su to samo kompanije koja istovremeno upravljaju i tehnikom i osobljem za isto plovilo (‚potpuno upravljanje’). Takva poduzeća djeluju kao klasični „brodovlasnici” kada je riječ o operacijama prijevoza.

12 Posebice brodovlasnički subjekti posebne namjene (prethodna bilješka 11.).

6

(29) Prethodno citiranim člankom 429.a stavkom 1. točkama (a) i (c) upućuje se na to da se sljedećim kategorijama dobiti postupa jednako:

- dobit stečena brodovima prijavljenima u sustav poreza po tonaži broda bilo da su u izravnom ili neizravnom vlasništvu trgovačkog brodarskog društva ili kroz njegove ovisne podružnice;

- prihodi od prodaje brodova u izravnom vlasništvu i prodaje brodova u vlasništvu ovisne podružnice, kada je prodaja obavljena prijenosom dionica podružnice (brodovlasničkog trgovačkog društva), a ne prijenosom samog broda.

(30) Prema hrvatskim vlastima, prethodno opisano jednako postupanje prema trgovačkim brodarskim društvima i njihovim inozemnim podružnicama potrebno je zbog sljedeće posebnosti hrvatskog brodarskog sektora: hrvatska trgovačka brodarska društva obično u određenim inozemnim nadležnostima13 osnivaju podružnice koje su u njihovom potpunom vlasništvu te služe isključivo kao subjekti posebne namjene putem kojih nabavljaju brodove. Na taj bi način međunarodne brodarske banke dobile dovoljno kolaterala od subjekata posebne namjene, poput jamstva u obliku dionica, ostavke direktora, jamstva računa za prihode, a koji dodatno podržava korporativno jamstvo dotičnog hrvatskog trgovačkog brodarskog društva; imovina trgovačkog društva, tj. brod, također bi bio siguran od općih vjerovnika matičnog društva. Hrvatske vlasti potvrdile su da su sve podružnice hrvatskih trgovačkih brodarskih društava takvi subjekti posebne namjene.

(31) Svi prihodi dobiveni iz operacija prihvatljivog broda prikazani su u konsolidiranim financijskim dokumentima matičnog trgovačkog društva, neovisno o tome jesu li dobiveni izravno od matičnog društva ili podružnice. Matično poduzeće upravlja prihvatljivim brodovima i u izravnom i u neizravnom vlasništvu. Posebice, prihod povezan s dionicama ili udjelima u brodovlasničkim trgovačkim društvima prihvatljiv je za oporezivanje po tonaži samo ako korisnik poreza po tonaži upravlja takvim brodarskim poduzećem te brodovima koji su prijavljeni u režim poreza po tonaži.

2.6. Strateško i komercijalno upravljanje flotom iz EGP-a koja se oporezuje po tonaži

(32) Stvarna uprava i nadzor poslovanja prihvatljivih poduzeća mora se nalaziti u Republici Hrvatskoj. Hrvatske su se vlasti obvezale izmijeniti pravni tekst sustava u smislu da se brodovima koji sudjeluju u sustavu poreza po tonaži strateški i komercijalno upravlja iz države članice EU-a ili EGP-a.

2.7. Zahtjevi za osposobljavanjem

(33) Člankom 429.b Pomorskog zakonika obvezuju se prihvatljiva poduzeća da pripreme godišnje planove ukrcaja vježbenika. Takvim se planovima određuje najmanji broj vježbenika palube ili stroja, državljana Republike Hrvatske ili neke

13 Posebice u nadležnostima u kojima se primjenjuje anglosaksonsko pravo, poput Malte i Liberije.

7

druge države članice EGP-a, koji moraju biti na brodu tijekom jedne kalendarske godine, kao i okvirni plan njihova ukrcaja na pojedine brodove.14

(34) Prihvatljiva poduzeća obvezna su izvijestiti hrvatske vlasti o provedbi godišnjeg plana ukrcaja vježbenika.

2.8. Stope poreza po tonaži

(35) Prijavljenim sustavom hrvatske vlati namjeravaju naplaćivati paušalni iznos poreza za svako plovilo, a koji se određuje na temelju njegove tonaže (članak 429.e Pomorskog zakonika). Godišnje stope iznose kako slijedi:

Tablica 1

Neto tonaža 0 – 1000 1001 – 10 000 10 001 –

25 000 25 001 – 40 000

> 40 000

270,00 HRK (~35,44 EUR)

za svakih 100 jedinica neto tonaže

230,00 HRK (~30,19 EUR) za

svakih 100 jedinica neto

tonaže

150 HRK (~19,69 EUR)

za svakih 100 jedinica neto

tonaže

95 HRK (~12,47 EUR) za

svakih 100 jedinica neto

tonaže

55 HRK (~7,22 EUR) za svakih 100 jedinica neto

tonaže

(36) U pogledu bilo kojeg broda za koji je porezni obveznik u inozemstvu platio porez

po tonaži broda ili njemu istovrsni porez, stvarno plaćeni porez u inozemstvu uračunat će se u tuzemni porez po tonaži broda najviše do iznosa tuzemnog poreza po tonaži za taj brod, sukladno članku 429.g stavku 6. Pomorskog zakonika. Prema hrvatskim vlastima ta je odredba potrebna kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje po tonaži brodova koji su u vlasništvu prihvatljivih poduzeća kroz njihova povezana inozemna društva.

2.9. Zahtjev povezanosti sa zastavom

(37) Hrvatske su vlasti dostavile detaljne statistike o sastavu flota svih poreznih obveznika poreza po tonaži broda koji su već registrirani u sustav. Prema tim podatcima, udio flota s plovilima pod zastavom država EGP-a koje se oporezuju prema hrvatskom porezu po tonaži broda veći je od 60 %, uz iznimku samo jednog korisnika poreza po tonaži čija relevantna stopa iznosi 45 %.

(38) Ista statistika pokazuje da svi tegljači koji su prihvaćeni u hrvatski sustav poreza po tonaži viju zastave EGP-a. Hrvatske su se vlasti unatoč tome obvezale izmijeniti pravni tekst sustava kako bi posebno navele da samo tegljači koji viju zastave EGP-a mogu biti primljeni u sustav.

(39) Hrvatske vlasti provjeravaju koju zastavu viju plovila u sustavu poreza po tonaži: 14 Najmanji broj vježbenika u godišnjem planu mora biti u omjeru jedan vježbenik na svakih deset

časničkih mjesta u ukupnom broju časničkih mjesta na svim brodovima koje je prihvatljivo poduzeće prijavilo u sustav poreza po tonaži broda. Najmanji broj vježbenika mora biti ukrcan u jednoj godini ukupno najmanje onoliko dana koliko iznosi najmanji broj vježbenika pomnožen sa 183 dana.

8

– tijekom uvođenja novih plovila u sustav poreza po tonaži; – ministarstvo nadležno za pomorstvo provodi nasumične provjere; – porezna uprava provodi nasumične provjere.

(40) Osim toga, prihvatljiva poduzeća dužna su, u roku od 15 dana od dana nastanka promjene, izvijestiti hrvatske vlasti o svim promjenama u vezi s brojem, tonažom, državnom pripadnošću i vlasništvom brodova čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži broda, kao i o promjeni bilo koje činjenice koja je relevantna za ispunjavanje uvjeta za plaćanje poreza po tonaži broda.

(41) Hrvatske vlasti obvezale su se uvesti obvezujuće odredbe kojima će svi korisnici poreza po tonaži broda koji imaju manje od 60 % svoje flote pod zastavama EU-a/EGP-a biti obvezni zadržati ili povećati udio svojih brodova pod zastavama EU-a/EGP-a u usporedbi sa stanjem u trenutku ulaska u sustav poreza po tonaži broda. Nijedno novo trgovačko društvo neće biti primljeno u sustav poreza po tonaži ako nema udio svoje flote pod zastavom EGP-a. Sve prijave predane nakon 1. srpnja 2013. bit će podložne toj obvezi.

(42) Iako se trenutačno hrvatska trgovačka brodarska društva ne bave djelatnostima iznajmljivanja na određeno vrijeme/putovanje, hrvatske su se vlasti obvezale da će početkom 2015. uvesti obvezu da se, neovisno o pridržavanju općeg pravila o povezanosti sa zastavom, najviše 75 % flote korisnika može sastojati od plovila iznajmljenih na određeno vrijeme ili putovanje koja nisu iz EGP-a.

2.10. Izbjegavanje subvencioniranja neprihvatljivih djelatnosti iz drugih dobitaka

(43) Sustav omogućava sljedeće odvojene mjere kako bi se spriječilo tzv. „prelijevanje” povlastice sustava na neprihvatljive djelatnosti u Hrvatskoj ili drugim državama:

(44) Prvo, porezni obveznici podložni plaćanju poreza po tonaži dužni su osigurati posebno knjigovodstveno praćenje svih djelatnosti koje ne stvaraju prihvatljivu dobit.

(45) Drugo, pri obračunu poreza po tonaži poreznog korisnika osigurava se načelo nepristrane transakcije / određivanje tržišnih cijena kada društvo obavlja prihvatljive i neprihvatljive djelatnosti.

(46) Treće, porezni obveznik podložan plaćanju poreza po tonaži obvezan je primjenjivati načelo neovisne transakcije na sve transakcije sa svojim podružnicama ako one ne sudjeluju u sustavu poreza po tonaži.

(47) Četvrto, na sve neprihvatljive djelatnosti i dobiti primjenjuju se hrvatske odredbe propisa kojima je uređen porez na dobit (članak 429.a stavak 2. Pomorskog zakonika).

(48) Peto, prihvatljiva poduzeća moraju ostati u sustavu poreza po tonaži barem 10 godina; nakon toga mogu ponovno podnijeti zahtjev. Prije isteka svakog desetogodišnjeg razdoblja može se ponovno podnijeti prijava za sljedeće razdoblje od deset godina.

9

(49) Na kraju, hrvatske su se vlasti obvezale početkom 2015. uvesti pravilo „sve ili ništa” u smislu da svi prihvatljivi brodovi poduzeća koje se oporezuje po tonaži i njegove grupe moraju biti obuhvaćeni sustavom. Prema hrvatskim vlastima, svaki od sadašnjih korisnika uveo je sve svoje prihvatljive brodove u sustav.

2.11. Posebna pravila o prijelazu između dva sustava oporezivanja

(50) Prijavljeni sustav primjenjuje se od 2014. kao nastavak isteklog sustava oslobođenja od plaćanja poreza na dobit poduzetnika. Prema hrvatskim vlastima, istekli sustav u biti je odgovarao porezu po tonaži te je bio na snazi 9 godina. Hrvatske vlasti objasnile su da zbog prethodnog sustava trgovačka brodarska društva ne mogu uvesti nijedan prethodno previše amortizirani brod u novi sustav poreza po tonaži („brodovi sa skrivenom poreznom obvezom”15). Nadalje, novi unosi nisu vjerojatni u narednim godinama16.

(51) Hrvatske su se vlasti obvezale uvesti pravilo prema kojem bi brod bio neprihvatljiv ako u trenutku primjene oporezivanja po tonaži postoji bilo kakva skrivena porezna obveza, osim ako podnositelj zahtjeva s Ministarstvom financija ne postigne dogovor o mjerama kojima bi se porezne olakšice dovele na dopuštenu razinu. Posebice, hrvatske će vlasti izmijeniti pravni tekst sustava kako bi osigurale:

• izračun skrivenih poreznih obveza kao razliku između knjigovodstvene vrijednosti broda u trenutku njegova ulaska u sustav poreza po tonaži i njegove porezne vrijednosti;

• da se skrivene porezne obveze otpisuju samo do gornje granice potpore. Osobito, nakon svake fiskalne godine, skupljali bi se podatci o iznosima poreza koje su korisnička trgovačka društva uplatila u obliku poreza po tonaži i svih drugih poreza (plaćanja povezana samo s prihvatljivim djelatnostima). Skrivene porezne obveze tada bi se mogle smanjiti za ukupni iznos poreznih uplata;

• da se ostatak skrivene porezne obveze oporezuje kada se brod s takvim obvezama proda. Međutim, ako se brod prodaje imajući u vidu da se zamijeni s novim, oporezivanje preostale porezne obveze moglo bi se odgoditi na najviše 3 godine. Novom bi brodu u tom slučaju bila dodijeljena preostala skrivena porezna obveza koja je utvrđena za prodani brod.

(52) Nadalje, hrvatske su se vlasti obvezale da će izmjenom pravnog teksta sustava jasno odrediti da se nakon izlaska trgovačkog društva iz sustava poreza po tonaži porezna vrijednost brodarske imovine određuje kao da je cijelo vrijeme bila u sustavu poreza na dobit poduzetnika. U tom kontekstu, hrvatske će vlasti dodatno izmijeniti pravni tekst sustava u smislu da će porezna vrijednost brodarske imovine uzeti u obzir deprecijaciju brodova dok su bili u sustavu poreza po tonaži tako da se, nakon izlaska trgovačkog društva iz oporezivanja po tonaži, troškovi

15 Obveze koje mogu proizaći iz razlike između knjigovodstvene/tržišne vrijednosti broda i njegove

porezne vrijednosti u trenutku ulaska u sustav poreza po tonaži. 16 Dva trgovačka brodarska društva koja nisu primljena u oporezivanje po tonaži nisu bila prihvatljiva

prema hrvatskim pravilima (npr. trgovačka društva koja nemaju brodove koji trguju na međunarodnoj sceni).

10

habanja brodova za vrijeme dok su bili u sustavu poreza po tonaži ne mogu koristiti za smanjenje plaćanja poreza na dobit poduzetnika.

(53) Hrvatske će vlasti pokrenule su postupak za relevantne izmjene prije 2015. kako bi izmijenjena verzija pravnog teksta sustava mogla stupiti na snagu početkom 2015.

2.12. Kontrole i sankcije

(54) Prihvatljiva poduzeća dužna su u roku od 15 dana obavijestiti hrvatske vlasti o bilo kakvim promjenama u pogledu broja, tonaže, državne pripadnosti i vlasništva brodova koji sudjeluju u sustavu, kao i promjene bilo kakvih činjenica relevantnih za njihovu kvalifikaciju za plaćanje poreza po tonaži17.

(55) Hrvatske vlasti obvezale su se uvesti18 obvezne godišnje izjave o sukladnosti sa svim parametrima koje je moguće kontrolirati poput vrste plovila, djelatnosti koje se plovilom obavljaju, neto tonaže, dana u uporabi, zastave, vrste djelatnosti i poštovanja gornje granice potpore.

(56) Porezni obveznik poreza po tonaži gubi pravo plaćanja poreza po tonaži umjesto poreza na dobit od trenutka prestanka ispunjavanja uvjeta prihvatljivosti sustava (članak 429.d Pomorskog zakonika). Porezni obveznik koji prije završetka razdoblja sudjelovanja od deset godina izgubi pravo plaća iznos u visini poreza na dobit za cijelo porezno razdoblje u kojem gubi pravo na plaćanje poreza po tonaži; ako je obveza poreza na dobit manja od poreza po tonaži, razlika se neće vraćati.

(57) Porezni obveznik koji je izgubio pravo na plaćanje poreza po tonaži ne može ponovno podnijeti prijavu za sudjelovanje u sustavu u razdoblju od pet godina, osim ako je izgubio pravo zbog nezadovoljavanja standarda sigurnosti sustava, životnih i radnih uvjeta pomoraca i zaštite mora od onečišćenja (članak 429.b stavak 1. Zakonika), u kojem slučaju porezni obveznik ne može ponovno podnijeti prijavu u razdoblju od pet godina samo u pogledu dotičnog broda koji nije zadovoljavao spomenute standarde.

(58) Ako poduzeće svojevoljno istupi iz sustava oporezivanja po tonaži i prihvati ulazak u sustav oporezivanja na dobit, poduzeće, sukladno članku 429.d stavku 4. Pomorskog zakonika, ne može ponovno ući u sustav poreza po tonaži u razdoblju od 5 godina.

2.13. Kumulacija

(59) U pogledu kumulacije potpore iz prijavljenog sustava s potporama ostalih javnih mjera, uključujući troškove povezane s radnom snagom, hrvatske su vlasti objavile da:

17 Pravila od 21. 6. 2013. o postupku i načinu korištenja prava na sudjelovanje u sustavu poreza po

tonaži (Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture). 18 Pravila od 21. 6. 2013. o postupku i načinu korištenja prava na sudjelovanje u sustavu poreza po

tonaži (Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture).

11

• prvo, ne postoji nijedan izravan program potpore u korist hrvatskih brodovlasničkih trgovačkih društava;

• drugo, hrvatski pomorci dužni su plaćati socijalne doprinose u Hrvatskoj ako imaju boravište u Hrvatskoj; ne primjenjuju se nikakve olakšice;

• treće, osim prijavljenog sustava, jedina porezna odstupanja koja se primjenjuju u pomorskom sektoru odnose se na oslobođenje od poreza na prihod za pomorce koji su više od 183 dana u poreznoj godini plovili na brodovima u međunarodnoj trgovini. Hrvatske vlasti smatraju da je ta mjera podrška pomorcima, a ne trgovačkim brodarskim društvima.

(60) Stoga su hrvatske vlasti zaključile da ukupna potpora19 u korist trgovačkih brodarskih društava ne osigurava veću korist nego što bi to bilo potpuno oslobođenje od poreza i socijalnih doprinosa trgovačkih brodarskih društava i pomoraca.

3. PROCJENA POTPORE

3.1. Postojanje potpore u skladu s člankom 107. stavkom 1. UFEU-a

(61) U skladu s člankom 107. stavkom 1. UFEU-a svaka potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku kojim se narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj, nespojiva je s unutarnjim tržištem u mjeri u kojoj utječe na trgovinu među državama članicama.

(62) Prijavljenim sustavom poreza po tonaži broda omogućuje se trgovačkim brodarskim društvima smanjenje poreza na dobit koji bi inače morala platiti u slučaju da je trgovačko društvo profitabilno. Komisija stoga smatra da se prijavljenim režimom dodjeljuje selektivna ekonomska fiskalna povlastica poduzećima koja su aktivna u međunarodnom pomorskom prometu.

(63) Provođenjem toga sustava hrvatske vlasti odriču se prihoda od poreza. Stoga se fiskalna povlastica dodjeljuje preko državnih sredstava i može se pripisati državi.

(64) Pomorske djelatnosti uglavnom se izvode na tržištu diljem svijeta. Osim toga, tržišta za pomorske kabotažne pravce i pomorske usluge potpuno su liberalizirana.20 Stoga su usluge koje pružaju trgovačka brodarska društva koja imaju koristi od prijavljenog sustava otvorene za tržišno natjecanje unutar država članica, između država članica te između država članica i trećih zemalja. Prema tome, prijavljeni sustav prijeti narušavanjem tržišnoga natjecanja i mogao bi utjecati na trgovinu između država članica.

19 Osim za potpore osposobljavanja, restrukturiranja, potpora za obveze javnih usluga i pokretanje novih

poslova za usluge kratke morske plovidbe. 20 Od 1. siječnja 1993.: Uredba Vijeća (EEZ) br. 3577/92 od 7. prosinca 1992. o primjeni načela slobode

pružanja usluga u pomorskom prometu unutar država članica (pomorska kabotaža), SL L 364 od 12.12.1992., str. 7.; Uredba Vijeća (EEZ) br. 4055/86 od 22. prosinca 1986. o primjeni načela slobode pružanja usluga u pomorskom prometu između država članica te između država članica i trećih zemalja, SL L 378 od 31.12.1986., str. 1.

12

(65) Stoga Komisija smatra da sustav koji se ispituje predstavlja državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

3.2. Procjena prijavljene mjere potpore

(66) U skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) UFEU-a potpore za olakšavanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti mogu se smatrati spojivima s unutarnjim tržištem ako takve potpore ne utječu negativno na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu te stoga pružaju moguću osnovu za izuzeće od opće zabrane državne potpore. Komisija smatra da je članak 107. stavak 3. točka (c) UFEU-a primjerena pravna osnova koja je primjenjiva na prijavljeni program.

(67) Posebni kriteriji za procjenu usklađenosti državne potpore s pomorskim prometom utvrđene su u Smjernicama o državnim potporama u pomorskom prometu21 (u daljnjem tekstu: „pomorske smjernice”).

(68) Odjeljak 3.1. pomorskih smjernica primjenjuje se na fiskalni tretman trgovačkih brodarskih društava i u njemu se posebno spominje porez po tonaži, koji se općenito definira kao sustav kojim se porez na dobit poduzetnika zamjenjuje porezom po tonaži gdje brodarski poduzetnik plaća iznos poreza koji ovisi o visini tonaže, bez obzira na stvarnu dobit ili gubitak poduzetnika. Prethodno opisani prijavljeni sustav jest sustav poreza po tonaži broda u smislu odjeljka 3.1. četvrtoga stavka pomorskih smjernica.

(69) Komisija je stoga procijenila usklađenost prijavljenoga sustava s unutarnjim tržištem na temelju pomorskih smjernica.

3.2.1. Cilj od zajedničkog interesa

(70) U odjeljku 2.2. prvom stavku pomorskih smjernica navode se posebni ciljevi od pomorskoga interesa Zajednice [EU-a] koji se mogu poduprijeti programima potpore.

(71) Na temelju informacija koje su pružile hrvatske vlasti Komisija smatra da sustav pridonosi sljedećim ciljevima u skladu s pomorskim smjernicama:

• Kriterijima prihvatljivosti opisanima u uvodnim izjavama 26. i 27. pridonosi se sigurnom, učinkovitom, pouzdanom i ekološki prihvatljivom prometu;

• Kriterijima prihvatljivosti prethodno opisanima u odjeljku 2.9. potiče se upisivanje u registre država članica ili povratak pod njihovu zastavu;

• Dostupni podatci (uvodne izjave 14. i 15.) daju naslutiti da se sustavom pridonosi konsolidaciji pomorskoga sektora u Hrvatskoj, zaštiti i promicanju zapošljavanja pomoraca iz EU-a/EGP-a;

• Obveza osposobljavanja pomoraca (navedeni odjeljak 2.7.) pomoći će u održavanju i poboljšavanju pomorskog znanja („know-how”).

21 SL C 13, 17.1.2004., str. 3.

13

(72) Kao zaključak, sustav pridonosi nizu ciljeva od zajedničkog interesa.

3.2.2. Tržišno natjecanje sa zastavama iz usluge; poboljšanje fiskalne klime za trgovačka brodarska društva

(73) U odjeljku 3.1. prvom stavku pomorskih smjernica upućuje se na to da se stvaranje uvjeta koji omogućuju poštenije natjecanje sa zastavama iz usluge čini najboljim rješenjem za sprečavanje prebacivanja zastave plovila i premještanje mjesta poslovanja zbog niskoga poreza u trećim zemljama.

(74) Kako je prethodno opisano u uvodnoj izjavi 14., usporediva mjera koja je prethodila sustavu vjerojatno je donijela početni pozitivni trend u smislu tonaže kojom se upravlja iz Hrvatske. Zatim je uslijedio negativan trend, najvjerojatnije zbog krize brodskog prijevoza potaknute prevelikom ponudom tonaže kao nužne posljedice financijske krize.

(75) U tom pogledu Komisija smatra da je potpora putem prijavljenoga sustava potrebna radi postizanja materijalnoga poboljšanja koje tržište najvjerojatnije ne bi postiglo samo.

(76) U odjeljku 3.1. prvom stavku pomorskih smjernica daje naslutiti da je fiskalna klima u mnogim trećim zemljama znatno povoljnija nego u državama članicama, što je dovelo do poticaja poduzetnicima ne samo da prenesu zastavu svojih plovila, već i da razmisle o premještanju mjesta poslovanja.

(77) Budući da je dotični sustav posebna mjera za poboljšanje fiskalne klime za brodarske poduzetnike u Hrvatskoj, Komisija ne sumnja u to da je sustav primjeren politički instrument.

3.2.3. Pružanje fiskalnih poticaja radi stimuliranja konkurentnosti

(78) U stavku 3.1. petom stavku pomorskih smjernica navodi se pravna pretpostavka da je, između ostaloga, sustav kojim se porez na dobit poduzetnika zamjenjuje porezom po tonaži fiskalni poticaj za poticanje konkurentnosti sektora pomorskog prometa EU-a.

(79) Dostupne informacije (uvodna izjava 14.) pokazuju da je sustav koji je prethodio prijavljenom sustavu, i koji je u suštini usporediv s njim, poticao korisnike da upravljaju većom tonažom iz Hrvatske nego bez potpore.

(80) Nadalje, Komisija ne sumnja u to da će se sustavom potaknuti korisnike na provođenje aktivnosti koje su od zajedničkog interesa.

3.2.4. Ispunjavanje uvjeta za pravo na potporu

(81) Komisija je procijenila je li potpora u okviru sustava isključivo usmjerena na korisnike, brodove i djelatnosti koje su dopuštene pomorskim smjernicama te je li ograničena na najmanje potrebne zahtjeve i transparentna.

14

3.2.4.1. Prihvatljive djelatnosti i prihvatljivi brodovi

(82) Komisija je procijenila jesu li djelatnosti koje ispunjavaju uvjete za pravo na potporu u okviru sustava djelatnosti „pomorskog prometa” u smislu odjeljka 2. trećeg stavka pomorskih smjernica, to jest „prijevoz robe i osoba morem”, kako je dalje određeno u odjeljku 3.1. dvanaestom stavku et seq. pomorskih smjernica te kako je razvijeno u praksi Komisijine odluke na temelju pomorskih smjernica.

(83) Kako je prethodno opisano u uvodnoj izjavi 20., brodovi uključeni u „pomorsko-plovidbene poslove” mogu pristupiti sustavu. Prema dostupnim informacijama to uključuje prijevoz tereta i putnika ako je u skladu s pomorskim smjernicama.

(84) Brodovi uključeni u istraživanje i pružanje ostalih usluga povezanih s djelatnostima na moru također se prihvaćaju, kako je prethodno opisano u uvodnoj izjavi 20. Ta djelatnost uključuje plovila koja održavaju instalacije na pučini (poput veznih brodova, brodova u pripravnosti i plovila za opskrbu), plovila koja postavljaju kablove i cjevovode te istraživačka plovila. U svjetlu postupanja u predmetima potpore pomorstvu22 Komisija nema primjedbi na uključivanje tih vrsta plovila u sustav.

(85) Pomoćne djelatnosti (uvodna izjava 20.) te jahte, ribarski brodovi i tehnički plovni objekti (uvodna izjava 23.) isključeni su iz sustava.

(86) Prihodi od najma brodova bez posade, kako je opisano u uvodnoj izjavi 21., bit će dopušteni u okviru sustava kako bi se uveo element ograničene fleksibilnosti. Hrvatske vlasti obvezale su se da će uvođenjem sljedećih ograničenja izmijeniti sustav kako bi osigurale da društva koja se u znatnoj mjeri ili isključivo bave najmom brodova, te se stoga ne mogu smatrati društvima koja se u smislu pomorskih smjernica bave pomorskim prijevozom, budu isključena iz pogodnosti sustava oporezivanja po tonaži. Prvo, djelatnosti iznajmljivanja broda bez posade moraju biti povezane s privremenim viškom kapaciteta; drugo, privremeni višak kapaciteta mora biti povezan s vlastitim pomorskim uslugama brodarskog društva koje je korisnik pogodnosti najdulje na rok od tri godine; treće, višak kapaciteta koji je stečen (kupnjom ili najmom) isključivo radi najma nije prihvatljiv za sustav oporezivanja po tonaži; konačno, udio iznajmljenog kapaciteta brodova bez posade ne smije biti veći od 20 % brodareve flote u sustavu oporezivanja po tonaži.23

22 U svojoj odluci od 13.1.2009. u C 22/07, Danska, Komisija je prihvatila uključivanje putovanja za

opskrbu s osobama ili opremom od luke do instalacije na epikontinentalnom pojasu i natrag, prijevoz naftnih proizvoda (itd.) od epikontinentalnog pojasa do instalacija na obali, zadaća u vezi s usidravanjem, djelatnosti postavljanja kablova. U svojoj odluci od 30.6.2004. u C 20/2003, Belgija, Komisija je prihvatila uključivanje plovila koja servisiraju instalacije na pučini (poput veznih brodova, brodova u pripravnosti i plovila za opskrbu). U svojoj odluci od 27.4.2010. u N 714/2009, Nizozemska, Komisija je prihvatila uključivanje plovila koja postavljaju kablove, cjevovode, istraživačkih plovila i plovila s dizalicom.

23 U skladu s praksom Komisije pri donošenju odluka, prihod od najma brodova bez posade prihvatljiv je za oporezivanje brodova po tonaži uz uvjet da su te djelatnosti nužne za smanjivanje prekomjernog kapaciteta flote i privremene prirode; vidi, npr. Odluku Komisije od 11. prosinca 2002. u predmetu Državna potpora N 504/02, Irska, uvodna izjava 28.; Odluka Komisije od 13. svibnja 2003. u predmetu Državna potpora 737/2002, Francuska, uvodna izjava 2.; Odluka Komisije od 20. prosinca 2011. u predmetu Državna potpora N 448/2010, Finska, uvodna izjava 32.

15

(87) Najam brodova bez posade koji predlažu hrvatske vlasti u skladu je s pomorskim smjernicama jer se njime zadržavaju ciljevi u zajedničkom interesu izraženi u pomorskim smjernicama „ očuvanje i unapređenje pomorskog znanja i iskustva te zaštita i promicanje zapošljavanja za europske pomorce” i „ doprinos konsolidiranju pomorskog clustera s poslovnim nastanom u državama članicama istodobno održavajući ukupnu konkurentsku flotu na svjetskim tržištima”.

(88) U skladu s odjeljkom 3.1. 14. stavkom. pomorskih smjernica tegljenje na moru drugih vozila, naftnih platformi itd. spada u definiciju „pomorskog prometa” ako tijekom dotične godine brod tegljač više od 50 % djelatnosti tegljenja koje tegljač obavi čini „pomorski promet”; vrijeme čekanja može se razmjerno uključiti; djelatnosti tegljenja koje se, između ostaloga, obavljaju u lukama ili koje se sastoje od pomaganja plovilima na vlastiti pogon da dođu do luke ne predstavljaju „pomorski promet” u smislu ove komunikacije.

(89) U pogledu brodova tegljača, Komisija pozdravlja to što su se hrvatske vlasti obvezale do 2015. predložiti izmjene koje će objasniti tekst sustava, Pomorski zakonik, kako bi se osiguralo da prihvatljivi budu samo brodovi tegljači koji više od 50 % svoga vremena rada tijekom dotične godine obavljaju djelatnosti koje predstavljaju „pomorski promet” te da se djelatnosti tegljenja koje se, između ostaloga, obavljaju u lukama ili koje se sastoje od pomaganja plovilima na vlastiti pogon da dođu do luke ne čine „pomorski promet”.

(90) Komisija pozitivno ističe da će samo bodovi koji zadovoljavaju standarde EU-a / međunarodne standarde koji se odnose na sigurnost, pouzdanost, ekološke kriterije i uvjete rada na brodu biti prihvaćeni u sustav. Između ostaloga, Komisija napominje da su brodovi s nezadovoljavajućim dosadašnjim rezultatima u smislu propisa o nadzoru države luke isključeni iz sustava.

(91) Komisija je zadovoljna time da se svakim brodom u okviru hrvatskoga sustava poreza po tonaži komercijalno i strateški upravlja iz EGP-a te da će hrvatsko zakonodavstvo biti dodatno objašnjeno u tom pogledu kako bi se osiguralo da se mjerodavno načelo uvijek poštuje.

(92) Kao zaključak, prihvatljive djelatnosti i brodovi u skladu su s pomorskim smjernicama.

3.2.4.2. Prihvatljiva poduzeća

(93) U odjeljku 3.1. pomorskih smjernica upućuje se na to da su samo brodarski poduzetnici koji upravljaju svojim brodovima i ostali brodarski poduzetnici, poput iznajmljivača brodova i poslovođa broda u pogledu brodova na kojima im je dodijeljena čitava posada i tehničko upravljanje, prihvatljivi za fiskalnu potporu kao što je oporezivanje tonaže. Kako je prethodno opisano u uvodnoj izjavi 28., sustav je u skladu s ovim zahtjevom. Posebno, povlastice oporezivanja tonaže bit će ograničene na pružatelje usluga pomorskoga prijevoza i na poslovođe broda koji od vlasnika preuzimaju punu odgovornost za brod.

(94) Komisija pozdravlja to što će korisnici imati određene obveze osposobljavanja, kako je prethodno opisano u odjeljku 2.7. Navedenim obvezama jasno se potiče postizanje ciljeva pomorskih smjernica, a posebno održavanje i poboljšanje

16

pomorskoga znanja (know-how), zaštite i promicanja zaposlenosti europskih pomoraca te tako uvećava pozitivne učinke potpore.

(95) Komisija je procijenila je li pokrivenost kapitalne dobiti od prodaje brodova, kako je prethodno opisano u uvodnoj izjavi 29., u skladu s pomorskim smjernicama. Prema praksi Komisijine odluke kapitalna dobit od prodaje brodova dio je uobičajenog poslovanja trgovačkih brodarskih društava te se stoga može uključiti u sustav poreza po tonaži brodova. 24

(96) Unatoč tome različit tretman trebao bi se primjenjivati na brodove koji su previše amortizirani prilikom ulaska u sustav oporezivanja tonaže (u usporedbi s deprecijacijom utemeljenom na normalnom vijeku trajanja broda) te stoga imaju skrivene porezne obveze. U tom pogledu Komisija napominje da će porezna tijela, kako je prethodno objašnjeno u odjeljku 2.11., propisno utvrditi skrivene porezne obveze u trenutku ulaska u sustav poreza po tonaži te da će olakšanja u pogledu tih obveza, ako postoje, biti uzeta u obzir za dopuštenu gornju granicu potpore. Nadalje, Komisija napominje da se Hrvatska posvetila izmjeni sustava, kako je prethodno istaknuto u uvodnim izjavama 51. i 52. Komisija smatra da su te izmjene zadovoljavajuće rješenje za moguće slučajeve skrivenih poreznih obveza.

(97) Prema Odluci Komisije o malteškom sustavu poreza na tonažu25 prihodi dioničara povezani s dionicama u trgovačkim brodarskim društvima ne čine dobit koja dolazi od pomorskih djelatnosti, nego dobit koja dioničarima dolazi od njihovih djelatnosti ulaganja. Stoga, oslobođenje od oporezivanja na dioničarskoj razini nije u skladu s pomorskim smjernicama. Komisija, međutim, napominje posebnost hrvatskoga pomorskog sektora prethodno opisanu u uvodnoj izjavi 30., a to je da trgovačka brodarska društva obično osnivaju inozemne podružnice kao subjekte posebne namjene preko kojih nabavljaju brodove, koji su zatim u njihovu posjedu i koje na kraju prodaju. Na temelju informacija koje su pružile hrvatske vlasti Komisija smatra da su takvi subjekti posebne namjene samo instrumenti kojima je jedina svrha ispunjivanje uvjeta koje postavljaju međunarodne brodarske banke. Prema tome, subjekti posebne namjene u biti uopće nisu odgovorni za djelatnosti pomorskog prijevoza. Tu će djelatnost zapravo u potpunosti obavljati matično trgovačko društvo predmetnog subjekta posebne namjene. Prihvaćanje u sustav brodova koji su u neizravnom vlasništvu trgovačkoga brodarskog društva preko takvih subjekata posebne namjene te, prema tome, jednako postupanje s njima kao s brodovima koji su izravnom vlasništvu, u skladu je s pomorskim smjernicama jer hrvatski pomorski poduzetnici obavljaju svoje pomorske djelatnosti brodovima smještenima u subjektima posebne namjene. Isto tako, Komisija prihvaća jednako tretiranje prihoda od prodaje broda u izravnom vlasništvu i prihoda od prodaje broda u vlasništvu podružničkog subjekta posebne namjene ako je prodaja izvršena prijenosom dionica podružnice, a ne prijenosom samog broda.

24 Vidi npr. Odluku Komisije od 30.6.2004. u C 20/2003, Belgija. 25 Odluka Komisije od 25.7.2012. o pokretanju formalnog istražnog postupka u predmetu državne

potpore SA.33829 (C/2012), SL C289 od 25.9.2012., vidi osobito uvodne izjave 91. do 94.

17

3.2.4.3. Stope poreza po tonaži

(98) Odjeljkom 3.1. predzadnjim stavkom pomorskih smjernica određuje se da, kako bi se održala ravnoteža stopa poreza po tonaži, Komisija će odobravati sustave kojima se povećava porezno opterećenje za istu tonažu samo ako su u skladu sa sustavima koji su već odobreni.

(99) Komisija napominje da se prijavljene stope poreza po tonaži (vidi 2.8. gore) razlikuju od onih koje primjenjuje većina država članica ako se stopa u pitanju ne temelji na takozvanoj „fiktivnoj dobiti”26. Unatoč tome, Komisija napominje da krajnja razina oporezivanja za hrvatske poduzetnike nije značajno niža od stopa koje je Komisija odobrila za druge države članice, uključujući Cipar, za koji je Komisija odobrila sličan sustav paušalnog oporezivanja27:

Tablica 2.

Neto tonaža 0 – 1000 1001 – 10 000 10 001 –

25 000 25 001 – 40 000

>40 000

Cipar 36,50 EUR za svakih

100 jedinica neto tonaže

31,03 EUR za svakih 100 jedinica neto

tonaže

20,08 EUR za svakih 100 jedinica neto

tonaže

12,78 EUR za svakih 100 jedinica neto

tonaže

7,30 EUR za svakih 100 jedinica neto

tonaže Hrvatska 35,44 EUR

za svakih 100 jedinica neto tonaže

30,19 EUR za svakih 100 jedinica neto

tonaže

19,69 EUR za svakih 100 jedinica neto

tonaže

12,47 EUR za svakih 100 jedinica neto

tonaže

7,22 EUR za svakih 100 jedinica neto

tonaže Poljska 34,68 EUR

za svakih 100 jedinica neto tonaže

24,27 EUR za svakih 100 jedinica neto

tonaže

13,87 EUR za svakih 100 jedinica neto

tonaže

6,94 EUR za svakih 100 jedinica neto

tonaže

6,94 EUR za svakih 100 jedinica neto

tonaže

(100) Nadalje, krajnje porezno opterećenje hrvatskoga poreza po tonaži nije manje od onoga koje je Komisija odobrila za Poljsku28.

(101) Komisija smatra prihvatljivim da se u okviru sustava porez po tonaži ili njegov ekvivalent koji se plaća u inozemstvu u pogledu istoga plovila uzimaju u obzir u svrhu primjene domaćega poreza po tonaži (vidi uvodnu izjavu 36.), kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje.

(102) Kao zaključak, Komisija smatra da su hrvatske prijavljene stope poreza po tonaži općenito u skladu sa stopama koje su odobrene za druge države članice.

26 Fiktivna dobit temelji se na paušalnom iznosu koji je određen na temelju neto tonaže svakog broda, na

koju se potom primjenjuje nacionalna stopa poreza na dobit poduzetnika. 27 Odluka Komisije od 24.3.2010. u N 37/2010, Cipar. 28 Odluka Komisije od 18.12.2009. u N 34/07, Cipar.

18

3.2.4.4. Povezanost sa zastavom

(103) Jedan je od ciljeva pomorskih smjernica da se programom potakne upisivanje u registre država članica ili povratak pod njihovu zastavu. U skladu s tim, odjeljkom 3.1. stavcima 8. i 14. pomorskih smjernica zahtijeva se da barem dio flote poduzeća korisnika nosi zastave EU-a/EGP-a („zahtjev povezanosti sa zastavom”).

(104) Prema dostupnim informacijama (opisanima u 2.9.) nijedno trgovačko brodarsko društvo nije ušlo niti će ući u sustav ako mu dio flote ne nosi zastave EGP-a, a svi brodovi tegljači koji su ušli u sustav jesu brodovi tegljači pod zastavom EGP-a.29 Komisija pozdravlja predanost hrvatskih vlasti uvođenju obvezujućih odredbi kojima će se osigurati da i ubuduće hrvatska trgovačka brodarska društva nastave dostatno pridonositi cilju iz pomorskih smjernica za upisivanje u registre EGP-a te da nijedan brod tegljač koji nije iz EGP-a ne bude prihvaćen u oporezivanje po tonaži.

(105) Osim toga, Komisija napominje da će hrvatske vlasti odrediti dodatne zahtjeve u smislu da se najviše 75 % flote korisnika može sastojati od plovila iznajmljenih na određeno vrijeme ili putovanje koja nisu iz EGP-a. Stoga će potpora iznajmljivačima na određeno vrijeme ili putovanje pridonijeti ciljevima pomorskih smjernica (upisivanje u registar EGP-a ili održavanje pomorskoga znanja putem određenoga postotka vlastitih usluga pomorskoga prijevoza). Komisija prihvaća ovu obvezu jer je isti pristup Komisija prihvatila Komisijinoj prvotnoj odluci u predmetu poreza po tonaži u Francuskoj30, a jednak je pristup prihvaćen i u Komisijinoj odluci iz 2015.31.

(106) Zaključuje se da je sustav u skladu sa zahtjevom povezanosti sa zastavom iz pomorskih smjernica i ostat će u skladu s njim te će tako pridonijeti cilju od zajedničkog interesa, a to je upisivanje u registre država članica ili povratak pod njihovu zastavu.

3.2.4.5. Ograničenje potpore na pomorske djelatnosti; izbjegavanje „prelijevanja” na nepomorske djelatnosti

(107) Na temelju odjeljka 3.1. posljednjega stavka pomorskih smjernica, kako bi se omogućio razvoj pomorskog sektora i zapošljavanja u interesu Zajednice, fiskalne povlastice u sustavu poreza po tonaži moraju biti ograničene samo na pomorski promet; svako „prelijevanje” na nepomorske djelatnosti mora se spriječiti.

(108) Na temelju dostupnih informacija o kontrolama i sankcijama koje provode hrvatske vlasti (opisano u odjeljku 2.12.), Komisija zaključuje da je povlašteno porezno tretiranje preko sustava ograničeno na prihvatljive djelatnosti u smislu pomorskih smjernica.

29 U pogledu jednoga korisnika s udjelom od 45 % pod zastavom EGP-a, Komisija napominje da je čak i

taj omjer bolji od prosjeka EGP-a. 30 Odluka Komisije od 13.5.2003. u predmetu državne potpore N737/2002, SL C38 od 12.2.2004. 31 Nakon brisanja povjerljivih informacija odluka će se objaviti na

http://ec.europa.eu/competition/elojade/isef/case_details.cfm?proc_code=3_SA_14551

19

3.2.4.6. Potpora ograničena na minimum; transparentnost

(109) U skladu s odjeljkom 2. drugim stavkom pomorskih smjernica državna potpora mora uvijek biti ograničena na ono što je potrebno za postizanje njezine svrhe te se mora odobriti na transparentan način.

(110) U pogledu ograničenja na najmanje što je potrebno, odjeljkom 11. drugim stavkom pomorskih smjernica određuje se najveća razina potpore kako bi se izbjegla kumulacija potpore na razinama koje su nerazmjerne ciljevima od zajedničkog interesa Zajednice i koje mogu dovesti do trke u subvencijama između država članica: ukupnom potporom32 u korist trgovačkih brodarskih društava ne smije se osigurati korist veća od koristi koju bi predstavljalo smanjivanje poreza i socijalnih davanja za pomorce na nulu i smanjivanje oporezivanja poduzetnikovih pomorskih djelatnosti na razinu iz odjeljka 3.1, predzadnjeg stavka pomorskih smjernica.

(111) Prema informacijama koje su pružile hrvatske vlasti jedina mjera potpore u pomorskom sektoru kojom se nadopunjuje dotični sustav poreza po tonaži jest oslobođenje od plaćanja poreza na prihod za pojedinačne pomorce koje je prethodno opisano u uvodnoj izjavi 58.

(112) Za potrebe procjene sadašnjeg sustava oporezivanja po tonaži Komisija smatra da oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak za pojedinačne pomorce33 ne utječe na usklađenost s dopuštenom gornjom granicom potpore.

(113) Komisija također napominje da će se svaka dodatna povlastica u obliku olakšanja skrivenih poreznih obveza riješiti u okviru gornje granice potpore (vidi uvodnu izjavu 51.).

(114) U pogledu transparentnosti Komisija smatra da su mehanizam sustava poreza po tonaži koji je prijavljen (odjeljci 2.1. i 2.5.), a posebno izračunavanje poreznih stopa (odjeljak 2.8. gore), transparentni.

(115) Kao zaključak, Komisija smatra da je potpora ograničena na minimum potrebnoga te da se dodjeljuje na transparentan način.

3.2.5. Narušavanja tržišnog natjecanja

(116) U skladu s odjeljkom 2. drugim stavkom pomorskih smjernica programi potpora ne smiju se provoditi na štetu gospodarstva drugih država članica te se mora dokazati da ne narušavaju tržišno natjecanje između država članica u mjeri koja je protivna zajedničkim interesima.

(117) Kako je prethodno prikazano u odjeljku 3.2.4.3. porezne stope koje su prijavljene ne odstupaju značajno od dosad odobrenih stopa. Dostupnim informacijama ne upućuje se na to da sustav potiče ispisivanje iz registra kao ni premještanje mjesta poslovanja iz drugih država članica u Hrvatsku.

32 Osim za potpore obučavanja, restrukturiranja, potpora za obveze javnih usluga i pokretanje novih

poslova za usluge kratke morske plovidbe. 33 Ovo oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak za pomorce u kasnijoj fazi može biti predmetom

Komisijine procjene zasebne usklađenosti na temelju odjeljka 3.2. pomorskih smjernica.

20

(118) Kao zaključak, Komisija smatra da sustav ne prijeti narušavanjem tržišnog natjecanja koje je protivno zajedničkom interesu.

4. ZAKLJUČAK

(119) Komisija žali što su hrvatske vlasti sustav uvele prije odobrenja Komisije (vidi odjeljak 2.4.). Međutim, uzimajući u obzir prethodno navedenu analizu, Komisija zaključuje da je sustav koji se ispituje u skladu s pomorskim smjernicama.

5. ODLUKA

(120) Komisija zaključuje da je prijavljeni sustav oporezivanja po tonaži spojiv s unutarnjim tržištem na temelju članka 107. stavka 3. točke (c) UFEU-a, kako je u pomorskim smjernicama razjasnila Komisija. U skladu s tim odlučila je ne ulagati prigovore na provedbu toga sustava. Komisija je donijela ovu odluku na temelju obveze hrvatskih vlasti da objasne/izmijene sustav u smislu da:

• korisnici poreza po tonaži koji imaju manje od 60 % svoje flote pod zastavama EU-a/EGP-a budu obvezni zadržati ili povećati udio svojih brodova pod zastavom EU-a/EGP-a u usporedbi sa stanjem u trenutku ulaska u sustav poreza po tonaži broda;

• nijedno novo trgovačko društvo ne bude primljeno u sustav poreza po tonaži ako nema udio svoje flote pod zastavom EGP-a;

• djelatnosti iznajmljivanja brodova bez posade moraju biti povezane s privremenim viškom kapaciteta; privremeni višak kapaciteta mora biti povezan s vlastitim pomorskim uslugama brodarskog društva koje je korisnik pogodnosti najdulje na rok od tri godine; višak kapaciteta koji je stečen (kupnjom ili najmom) isključivo radi najma nije prihvatljiv za sustav oporezivanja po tonaži; udio iznajmljenog kapaciteta brodova bez posade ne smije biti veći od 20 % brodareve flote u sustavu oporezivanja po tonaži;

• samo brodovi tegljači koji su uključeni u „pomorski promet” više od 50 % svojega vremena rada tijekom dotične godine budu prihvatljivi za potporu u okviru sustava;

• samo brodovi tegljači pod zastavom EGP-a budu prihvaćeni u sustav;

• brodovi koji su uključeni u sustav poreza po tonaži budu upravljani strateški i komercijalno iz države članice EU-a ili EGP-a;

• uspostavljaju se skrivene porezne obveze za svaki brod trgovačkog društva koji ulazi u sustav poreza po tonaži i nikakva olakšanja u pogledu ovih obveza neće se pružiti iznad gornje granice potpore;

• po izlasku trgovačkih društava iz oporezivanja po tonaži porezna vrijednost brodarske imovine određuje se kao da je brodarska imovina cijelo vrijeme podlijegala standardnom sustavu oporezivanja;

• najviše 75 % flote korisnika može se sastojati od plovila iznajmljenih na određeno vrijeme ili putovanje koja nisu iz EGP-a;

• svi prihvatljivi brodovi poduzeća koje se oporezuje po tonaži i njegove grupe moraju biti obuhvaćeni sustavom (pravilo „sve ili ništa”);

21

• korisnici podnose obvezne godišnje izjave o sukladnosti sa svim parametrima koje je moguće kontrolirati, poput vrste plovila, djelatnosti koje se plovilom obavljaju, neto tonaže, dana u uporabi, zastave, vrste djelatnosti i sukladnosti s gornjom granicom potpore.

(121) Komisija podsjeća Hrvatsku da obavijesti Komisiju o konačnoj verziji teksta izmijenjenog sustava.

(122) Komisija dalje podsjeća Hrvatsku da podnosi godišnja izvješća o primjeni sustava.

(123) Naposljetku, Komisija podsjeća Hrvatsku da u skladu s člankom 108. stavkom 3. UFEU-a obavijesti Komisiju o svim planovima za izmjenu ovoga programa potpore, primjerice kako bi uključila bilo koju nepomorsku djelatnost u sustav, osim izmjena na koje su se obvezale hrvatske vlasti, a koje su prethodno navedene.

Ako ovaj dopis sadrži povjerljive informacije koje se ne bi smjele otkriti trećim stranama, molimo da obavijestite Komisiju u roku od petnaest radnih dana od datuma primitka. Ako Komisija ne primi obrazložen zahtjev do toga roka, smatrat će se da se slažete s otkrivanjem informacija trećim stranama i objavljivanjem cijeloga teksta dopisa na izvornom jeziku na internetskoj stranici: http://ec.europa.eu/competition/elojade/isef/index.cfm

Vaš zahtjev potrebno je poslati preporučenim pismom ili faksom na:

Europska komisija Glavna uprava za tržišno natjecanje Registar državne potpore B-1049 Bruxelles Faks: (32-2) 296 12 42 Stateaidgreffe@ec.europa.eu

S poštovanjem,

Za Komisiju

Margrethe VESTAGER Članica Komisije