Davor Ivo Stier Ministar vanjskih i europskih poslova

Trg N.Š. Zrinskog 7-8, 10000 Zagreb

REPUBLIKA HRVATSKA

Commission européenne/Europese Commissie, 1049 Bruxelles/Brussel, BELGIQUE/BELGIË - Tel. +32 22991111

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 19.6.2017 C(2017) 4110 final

U objavljenoj verziji ove Odluke neki su

podaci izostavljeni, u skladu s člancima 30.

i 31. Uredbe Vijeća (EU) 2015/1589 od 13.

srpnja 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila

primjene članka 108. Ugovora o

funkcioniranju Europske unije u pogledu

čuvanja poslovne tajne. Izostavljeni podaci

označeni su s […].

JAVNA VERZIJA

Ovaj se dokument objavljuje isključivo u

svrhu informiranja.

Predmet: Državna potpora SA.39877 (2017/NN) – Hrvatska – Državna potpora

za HŽ Cargo d. o. o. – Otpis duga

Poštovani,

1. POSTUPAK

(1) Dopisom od 1. listopada 2015. Hrvatska je obavijestila Komisiju da je otpisala

obveze društva HŽ Cargo d.o.o. („HŽ Cargo”) u iznosu od 975 milijuna HRK

(129,5 milijuna EUR1). Na temelju dostavljenih informacija Komisija je odlučila

ispitati mjeru u prilog HŽ Carga, registriranu kao predmet državne potpore pod

brojem SA.39877.

(2) Dopisima od 15. listopada 2015., 28. listopada 2015. i 21. siječnja 2016.,

Hrvatska je dostavila dodatne informacije. Dopisima od travnja 2016.,

28. listopada 2016. i 19. prosinca 2016. Komisija je zatražila dodatne informacije

1 U ovoj je Odluci primijenjen devizni tečaj 1 EUR = 7,528 HRK, SL C 434, 24.11.2016., str. 2.

2

o prijavljenoj mjeri u korist HŽ Carga. Hrvatska je odgovorila dopisima od

10. lipnja 2016., 22. studenoga 2016. i 17. siječnja 2017.

2. KONTEKST MJERE

2.1. Korisnik

(3) HŽ Cargo je društvo s ograničenom odgovornošću u stopostotnom državnom

vlasništvu, a pruža usluge željezničkog prijevoza robe. Hrvatska je jedini vlasnik

društva HŽ Cargo. Prema pravilniku društva, skupština se sastoji od jednoga

člana kojega predstavlja ministar prometa. Skupština se održava najmanje

jedanput na godinu. Također prema pravilniku, nadzorni odbor sastoji se od pet

članova: njih četiri imenuje skupština, a jednoga radničko vijeće. Upravu društva

imenuje skupština, a ima jednog do tri člana. HŽ Cargo priprema razne vrste

financijskih i operativnih izvješća koja podliježu odobrenju skupštine. Usto,

HŽ Cargo podliježe nadzoru državne revizije.

(4) HŽ Cargo pruža usluge željezničkog prijevoza robe, među ostalim cementa,

kemijskih proizvoda, žita, nafte, drva, soli i metala.

(5) HŽ Cargo je 29. prosinca 2006. nakon reorganizacije društva HŽ Hrvatske

željeznice d.o.o. osnovan kao društvo s ograničenom odgovornošću

(„HŽ Holding”). HŽ Holding, vertikalno integrirani željeznički prijevoznik

podijeljen je na pet društava: HŽ Holding, HŽ Infrastruktura d.o.o.

(„HŽ Infrastruktura”, upravitelj infrastrukture), HŽ Putnički prijevoz d.o.o.

(„HŽ PP”, željeznički putnički prijevoznik), HŽ Vuča vlakova d.o.o. („HŽ Vuča

vlakova”, pruža uslugu vuče vlakova) i HŽ Cargo.2

Dana 1. listopada 2012.

izvršena je podjela društva HŽ Vuča vlakova, a preuzimatelji su društva

HŽ Cargo i HŽ PP.

(6) U 2013. HŽ Cargo imao je udio od 9,6 % ukupnog hrvatskog tržišta prijevoza

robe, a cestovni prijevoz 60,8 %. U lipnju 2016. tržišni udio HŽ Carga u

prijevozu robe smanjio se na 6,55 %, a tržišni udio cestovnog prijevoza povećao

se na 64,5 %.

Tablica 1: Kretanje tržišnog udjela na hrvatskom tržištu željezničkog prijevoza

robe

2012. – lipanj 2016.

Tržišni udio u %

(prema količini prevezene robe) 2012. 2013. 2014. 2015.

lipanj 2016

.

Željeznički prijevoz 10,1 9,6 10 9,3 7,7

- HŽ Cargo 10,1 9,6 10 9,1 6,55

– Ostali operateri željezničkog

prijevoza robe 0 0 0 0,2 0,85

Cestovni prijevoz 59,7 60,8 63,4 62,4 64,5

Prijevoz unutarnjim plovnim

putovima 0,6 0,5 0,5 0,5 0,5

Pomorski prijevoz 23,4 22,3 19,5 20,1 19,4

Ostalo 6,2 6,8 6,6 7,7 7,8

2 Zakon o podjeli trgovačkog društva HŽ Hrvatske željeznice d.o.o. (Narodne novine 153/05).

3

(7) S pristupanjem Europskoj uniji (1. srpnja 2013.) Hrvatska je stranim operaterima

željezničkog prijevoza robe odobrila pristup svojoj željezničkoj mreži. Od 2013.

tržišni udio HŽ Carga u željezničkom prijevozu robe (mjeren prema količini

prevezene robe) smanjio se sa 100 % u 2013. na 85,2 % u lipnju 2016.

Tablica 2: Tržišni udio HŽ Carga na hrvatskom tržištu željezničkog

prijevoza od 2012. do lipnja 2016.

Tržišni udio u %

(prema količini prevezene robe)

2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

HŽ Cargo 100,0 100,0 100,0 97,9 85,2

Ostali operateri željezničkog

prijevoza robe

0,0 0,0 0,0 2,1 14,8

Tržišni udio u %

(prema udaljenosti prijevoza)

2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

HŽ Cargo 100,0 100,0 100,0 98,6 85,3

Ostali operateri željezničkog

prijevoza robe

0,0 0,0 0,0 1,4 14,7

(8) U 2016. na hrvatskom je tržištu bilo aktivno sedam operatera željezničkog

prijevoza robe. HŽ Cargu glavni su konkurenti PPD Transport d.o.o. (tržišni udio

od […]* % prema količini robe prevezene u 2016.) Rail Cargo Carrier-Croatia

d.o.o. ([…] %), Train Hungary d.o.o. ([…] %), Rail & Sea d.o.o. ([…]%), SŽ

Tovorni Promet d.o.o. ([…] %) te Rail Transport Service GmbH.

(9) U 2013. HŽ Cargo imao je 187 lokomotiva i 5032 teretnih vagona, ali zbog

njihova tehničkog stanja društvo može upotrebljavati samo dio od ukupnog broja.

U 2013. 490 teretnih vagona i 38 lokomotiva bilo je neaktivno ili nije bilo na

raspolaganju. Većina teretnih vagona i lokomotiva starija je od 30 godina i

zahtijeva redovito održavanje i hitne popravke. U 2013. popravljeno je 586

teretnih vagona, čime je nastao trošak održavanja od 61,8 milijuna HRK

(8,2 milijuna EUR).

2.2. Financijsko stanje HŽ Carga

(10) U proteklom desetljeću poslovanje HŽ Carga stalno se smanjivalo. Količina robe

koju je prevezao HŽ Cargo smanjila se od 2007. do 2015. za 41 % – sa 17 231

tisuću tona u 2007. na 10 124 tisuće tona u 2015.

(11) Sa smanjivanjem poslovanja HŽ Carga, smanjivao se i broj zaposlenika, sa 2898

u 2012. na 1945 u 2016.

(12) Kako se vidi u nastavku (tablica 3.), HŽ Cargo već je nekoliko godina u

financijskim teškoćama.

Tablica 3: Financijski pokazatelji HŽ Carga od 2013. do lipnja 2016. (u milijunima

HRK)

* Poslovna tajna.

4

U milijunima HRK 2013. 2014. 2015.

siječanj –

lipanj 2016

.

Promet

687

652

670

244

Operativni troškovi -835 -709 -618 -231

EBITDA -148 -57 52 13

Rashodi za kamate -66 -86 -39 -13

Ostali troškovi -30 -27 -26 -73

Godišnji rezultati -244 -170 -13 -73

Ukupna imovina 1827 1697 1528 1465

Ukupni dug (bruto) 1891 1930 616 626

Rezervacije 192 136 76 94

Dugoročne obveze 596 432 96 117

Kratkoročne obveze 735 1.171 426 329

Obračunani rashodi i odgođeni prihodi 368 191 18 86

Vlasnički kapital -64 -233 912 839

Upisani temeljni kapital 531 531 1.674 1.674

Ostali kapital -595 -764 -762 -835

– Rezerve 4 6 6

– Prenesena dobit / gubitak -351 -598 -756 -769

– Dobit/gubitak poslovne godine -244 -170 -13 -73

Financijski pokazatelji

Omjer duga i kapitala -

29,55 -8,28 0,68 0,75

EBITDA – Omjer pokrivenosti kamata 2,24 0,66 -1,33 -1,00

(13) HŽ Cargo ostvaruje gubitke od 2012. Preneseni gubitak u 2015. iznosio je

756 milijuna HRK (100,4 milijuna EUR) što je bilo presudno za smanjenje

vlasničkog kapitala na negativnu vrijednost od - 233 milijuna HRK

(30,95 milijuna EUR) u 2014. Vlasnički kapital imao je u 2015. pozitivnu

vrijednost od 912 milijuna HRK (121,1 milijun EUR), a u lipnju 2016.

839 milijuna HRK (111,5 milijuna EUR) zbog otpisa duga s naknadnim

povećanjem kapitala na 975 milijuna HRK (129,5 milijuna EUR),3 što je mjera

koja se ocjenjuje.

(14) Kako je prethodno sažeto (Tablica 3.), dug HŽ Carga dosegnuo je u 2014. znatnu

razinu (114 % ukupne imovine) i iznosio je 1930 milijuna HRK

(256,4 milijuna EUR). U 2015. nakon otpisa duga od 975 milijuna HRK

(129,5 milijuna EUR; vidi prethodnu uvodnu izjavu (13), ukupni dug HŽ Carga

smanjio se za 68 %, na

616 milijuna HRK (81,8 milijuna EUR).

3 Vidi uvodnu izjavu (1) i odjeljak 3 u nastavku.

5

3. DETALJNI OPIS MJERE

(15) Hrvatska vlada odlučila je 21. svibnja 2015. povećati temeljni kapital HŽ Carga

otpisom duga u iznosu od 975 milijuna HRK (129,5 milijuna EUR). Drugim

riječima, Hrvatska je otpisala dug HŽ Carga (koji je ranije preuzet na temelju

izdanih jamstava) i kasnije ga pretvorila u dionice u povećanom temeljnom

kapitalu društva. Ustvari Hrvatska više nema nikakva potraživanja prema tom

dugu i HŽ Cargo nema nikakve obveze koje se odnose na taj dug, ni sada ni u

budućnosti. Otpisani dug odnosi se na obveze koje su društvu HŽ Cargo nastale

prije pristupanja Hrvatske Uniji (1. srpnja 2013.).

Tablica 4: Pregled obveza HŽ Carga koje su otpisane 2015.

Odobren kredit po bankama (datum) u HRK

Privredna banka Zagreb d.d., Zagreb (2006.) 268 619 580,69

Erste & Steiermarkische Bank d.d., Zagreb (2010.) 97 542 513,97

Hrvatska poštanska banka d.d., Zagreb (2010.) 14 916 963,33

Hrvatska poštanska banka d.d., Zagreb (2010.) 122 888 735,84

Hrvatska poštanska banka d.d., Zagreb (2011.) 64 251 687,61

Zagrebačka banka d.d., Zagreb (2012.) 398 334 897,90

Croatia Banka d.d., Zagreb i Hrvatska poštanska banka d.d., Zagreb (2014.) 8 393 573,404

Ukupno 974 947 952,75

(16) Ukupne obveze HŽ Carga nastale prije pristupanja Hrvatske Uniji iznosile su

1094 milijuna HRK (145,3 milijuna EUR). HŽ Cargo je iz vlastitih sredstava

podmirio obveze u iznosu od 119,4 milijuna HRK (15,8 milijuna EUR) nastale

prije pristupanja Hrvatske Uniji.

Tablica 5: Obveze HŽ Carga na dan 30. lipnja 2016.

Obveze HŽ Carga na dan 30. lipnja 2016. u HRK

Dugoročne obveze prema bankama i financijskim institucijama 802 232 804,69

Kratkoročne obveze prema bankama, financijskim institucijama i dobavljačima

292 087 155,66

UKUPNE OBVEZE (DUGOROČNE I KRATKOROČNE) 1 094 319 960,35

4. PROCJENA MJERE

4.1. Postojanje državne potpore u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora o

funkcioniranju Europske unije

(17) Prema članku 107. stavku 1. UFEU-a „svaka potpora koju dodijeli država članica

ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku kojim se

4 Točnije, taj se iznos odnosi na kamatu za kredit u iznosu od 250 milijuna HRK koji je HŽ Cargu

odobren u travnju 2014. i upotrijebljen za namiru dugova koji su nastali prije pristupanja, a koji su se

odnosili na naknade za pristup željezničkoj infrastrukturi, održavanje lokomotiva i održavanje vagona.

Taj kredit nije otpisan.

6

narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih

poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj, nespojiva je s

unutarnjim tržištem u mjeri u kojoj utječe na trgovinu među državama

članicama”.

(18) Kriteriji iz članka 107. stavka 1. UFEU-a kumulativni su. Prema tome, kako bi se

utvrdilo čini li predmetna mjera državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1.

Ugovora, moraju biti zadovoljeni svi uvjeti navedeni u nastavku:

(a) korisnik je poduzetnik u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a, čime se

podrazumijeva da obavlja gospodarsku djelatnost;

(b) mjera se financira iz državnih sredstava i može se pripisati državi;

(c) njome je dodijeljena ekonomska prednost;

(d) ta je prednost selektivna;

(e) tim se mjerama narušava ili prijeti da će se narušiti tržišno natjecanje i

utjecati na trgovinu među državama članicama.

4.1.1. Gospodarska djelatnost i pojam poduzetnika u smislu 107. stavka 1. Ugovora

(19) Pravila o državnim potporama primjenjuju se samo ako je korisnik mjere

poduzetnik. Sud dosljedno definira poduzetnike kao subjekte koji obavljaju

gospodarsku djelatnost bez obzira na njihov pravni status i način financiranja 5.

(20) Komisija smatra da se pružanjem usluga prijevoza robe te upravljanjem i

koordiniranjem tih djelatnosti HŽ Cargo bavi gospodarskom djelatnošću te stoga

jest poduzetnik u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora.

4.1.2. Državna sredstva i pripisivost državi

(21) Kako bi mogla činiti državnu potporu, predmetna mjera mora se financirati iz

državnih sredstava i odluka o odobravanju mjere mora se moći pripisati državi.6

(22) Otpis duga konverzijom u vlasnički kapital financiran je iz državnog proračuna

Hrvatske (u obliku neostvarenih državnih prihoda zbog nepodmirenja duga koji je

HŽ Cargo prije otpisa dugovao državi) i odobren je odlukom Vlade Hrvatske

donesenom 21. svibnja 2015.

(23) Stoga se ta mjera financira iz državnih sredstava i također se može pripisati

državi.

4.1.3. Gospodarska prednost

(24) Prednost, u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora svaka je gospodarska korist

koju poduzetnik ne bi ostvario u uobičajenim tržišnim uvjetima, odnosno bez

5 Presuda Suda od 12. rujna 2000. Pavlov i dr., spojeni predmeti C-180/98 do C-184/98,

ECLI:EU:C:2000:428, točka 74.; presuda Suda od 10. siječnja 2006. Cassa di Risparmio di Firenze

SpA i dr., C-222/04, ECLI:EU: C:2006:8, točka 107. 6 Presuda Suda od 16. svibnja 2002. u predmetu Francuska protiv Komisije („Stardust Marine”), C-

482/99, ECLI:EU:C:2002:294.

7

intervencije države7. Važan je jedino učinak mjere na poduzetnika, a ne uzrok ni

cilj intervencije države8.

(25) Komisija napominje da je Hrvatska odlučila otpisati 975 milijuna HRK

(129,5 milijuna EUR) duga HŽ Carga izravno povezanog sa željezničkom

djelatnošću društva tako što će se dug konvertirati u vlasnički kapital.

(26) Komisija smatra da je tom mjerom HŽ Cargu osigurana dodatna likvidnost (jer je

oslobođen obveze budućeg podmirenja dotičnog duga) kakvu zbog svojeg teškog

financijskog stanja ne bi osigurao na tržištu.

(27) Stoga Komisija smatra kako se odlukom Hrvatske da povećanjem kapitala otpiše

obveze HŽ Carga tom društvu daje gospodarska prednost kakvu u uobičajenim

tržišnim uvjetima ne bi ostvarilo.

4.1.4. Selektivnost

(28) Člankom 107. stavkom 1. Ugovora propisano je da se mjerom, da bi je se moglo

definirati kao državnu potporu, stavlja u povoljniji položaj „određene poduzetnike

ili proizvodnju određene robe”.

(29) Komisija napominje da je mjera dodijeljena samo društvu HŽ Cargo. Stoga je

mjera selektivna u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora.

4.1.5. Narušavanje tržišnog natjecanja i utjecaj na trgovinu među državama članicama

Narušavanje tržišnog natjecanja

(30) Komisija je analizirala narušava li ta mjera tržišno natjecanje ili prijeti da će ga

narušiti. Pretpostavlja se da je tržišno natjecanje narušeno u smislu članka 107.

stavka 1. Ugovora kad god država dodijeli financijsku prednost nekom

poduzetniku u liberaliziranom sektoru u kojem postoji ili bi moglo postojati

tržišno natjecanje.9

(31) Hrvatska je 1. srpnja 2013. otvorila tržište željezničkog prijevoza robe drugim

domaćim i stranim operaterima (tj. operaterima s poslovnim nastanom u

Hrvatskoj i operaterima s poslovnim nastanom izvan Hrvatske).10

(32) Prvim paketom zakonodavstva o željezničkom sektoru donesenim

15. ožujka 2003.11

tržište željezničkog prijevoza robe Unije otvoreno je za tržišno

7 Presuda Suda od 11. srpnja 1996. Syndicat français de l'Express international (SFEI) i dr. protiv La

Poste i dr., C-39/94, ECLI:EU:C:1996:285, točka 60.; presuda Suda od 29. travnja 1999. Kraljevina

Španjolska protiv Komisije Europskih zajednica,C-342/96, ECLI:EU:C:1999:210, točka 41.; presuda

Suda od 16. svibnja 2002., Francuska protiv Komisije („Stardust Marine”), C-482/99,

ECLI:EU:C:2002:294, točka 69. 8 Presuda Suda od 2. srpnja 1974. Talijanska Republika protiv Komisije Europskih zajednica, C-173/73,

ECLI:EU:C:1974:71, točka 13.

9 Presuda Općeg suda od 15. lipnja 2000. u predmetu Alzetta i dr. protiv Komisije, T-298/97,

ECLI:EU:T:2000:151, točke 141. do 147. 10

Vidi uvodnu izjavu (7) 11

Direktiva 2001/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2001. o izmjeni Direktive

Vijeća 91/440/EEZ o razvoju željeznica Zajednice (SL L 75, 15.3.2001., str. 1.)., Direktiva 2001/13/EZ

Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2001. o izmjeni Direktive Vijeća 95/18/EZ o izdavanju

dozvola željezničkim prijevoznicima (SL L 75, 15.3.2001., str. 26.), Direktiva 2001/14/EZ Europskog

parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2001. o dodjeli željezničkog infrastrukturnog kapaciteta i ubiranju

pristojbi za korištenje željezničke infrastrukture i dodjeli rješenja o sigurnosti

(SL L 75, 15.3.2001., str. 29.)

8

natjecanje na transeuropskoj željezničkoj mreži za prijevoz robe. Drugim

paketom zakonodavstva o željezničkom sektoru donesenim 1. siječnja 2006.

liberaliziran je sav međunarodni prijevoz robe, a nacionalni željeznički prijevoz

robe 1. siječnja 2007.12

No nekoliko je država članica i prije toga jednostrano

liberaliziralo svoje nacionalno tržište.

(33) Tržišni udio HŽ Carga na hrvatskom tržištu željezničkog prijevoza robe iznosio je

2016. 85,2 % (vidi Tablica 2). HŽ Cargo izravno se natječe na tom tržištu s pet

drugih operatera željezničkog prijevoza robe (vidi ranije navedenu uvodnu izjavu

(8).).

(34) Nadalje, željeznički prijevoz robe natječe se s drugim vrstama prijevoza, a

pogotovo cestovnim prijevozom, no na nekim linijama i s unutarnjim plovnim

putovima i pomorskim prijevozom na kratkim udaljenostima (vidi prethodno

navedene uvodnu izjavu 6. i Tablica 1.).

(35) Stoga Komisija zaključuje da se tom mjerom narušava ili prijeti da će se narušiti

tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu.

Učinak na trgovinu

(36) Kad se potporom koju dodijeli država članica jača položaj nekog poduzetnika u

usporedbi s ostalim poduzetnicima koji se natječu u trgovini unutar Unije, valja

smatrati kako ta potpora utječe na takvu trgovinu.13

Dovoljno je da se primatelj

potpore natječe s drugim poduzetnicima na tržištima otvorenima tržišnom

natjecanju.14

(37) U ovom se slučaju korisnik natjecao s drugim poduzetnikom koji je pružao usluge

prijevoza u Uniji, kao što se vidi iz ranijih uvodnih izjava (31) do (34) Stoga se

selektivnom gospodarskom prednošću koja je dodijeljena HŽ Cargu povećanjem

njegova kapitala s naknadnim otpisom duga jača njegov gospodarski položaj, jer

se time operatera željezničkog prijevoza roba oslobađa od dugova koji su nastali

prije srpnja 2013. Zato HŽ Cargo neće trebati snositi sve svoje financijske

troškove ulaganja i operativne troškove koji su sastavni dio njegove željezničke

djelatnosti.

(38) Stoga Komisija smatra da će ta mjera utjecati na trgovinu u EU-u.

12

Uredba (EZ) br. 881/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o osnivanju Europske

agencije za željeznice (SL L 164, 30.4.2004., str. 1.), Direktiva 2004/49/EZ Europskog parlamenta i

Vijeća od 29. travnja 2004. o sigurnosti željeznica Zajednice i izmjeni Direktive Vijeća 95/18/EZ o

izdavanju dozvola za obavljanje usluga u željezničkom prijevozu i Direktive 2001/14/EZ o dodjeli

željezničkog infrastrukturnog kapaciteta i ubiranju pristojbi za korištenje željezničke infrastrukture i

dodjeli rješenja o sigurnosti, SL L 164 od 30.4.2004., str. 44, Direktiva 2004/50/EZ Europskog

parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o izmjeni Direktive Vijeća 96/48/EZ o interoperabilnosti

transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina i Direktive 2001/16/EZ Europskog parlamenta i

Vijeća o interoperabilnosti transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava

(SL L 164, 30.4.2004., str. 114.) i Direktiva 2004/51/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od

29. travnja 2004. o izmjeni Direktive Vijeća 91/440/EEZ o razvoju željeznica Zajednice

(SL L 164, 30.4.2004., str. 164.).

13 Vidi posebice presudu Suda od 17. rujna 1980., Philip Morris protiv Komisije, C-730/79,

ECLI:EU:C:1980:209, točka 11.; presuda Suda od 22. studenoga 2001., Ferring, , C-53/00,

ECLI:EU:C:2001:627, točka 21.; presuda Suda od 29. travnja 2004., Italija protiv Komisije, C-372/97,

ECLI:EU:C:2004:234, točka 44. 14

Presuda Općeg suda od 30. travnja 1998., Het Vlaamse Gewest protiv Komisije, , T-214/95,

ECLI:EU:T:1998:77.

9

4.1.6. Zaključak

(39) Komisija smatra da otpis duga HŽ Carga od strane države konverzijom duga u

vlasnički kapital čini državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora.

4.2. Zakonitost potpore

(40) U skladu s člankom 108. stavkom 3. Ugovora, države članice moraju prijaviti

planove za odobravanje ili izmjenu potpore i ne smiju primjenjivati predložene

mjere dok postupak prijavljivanja ne završi konačnom odlukom.

(41) Komisija napominje da je predmetna mjera dodijeljena

21. svibnja 2015.15

S obzirom na to da potpora nije bila podnesena Komisiji na

odobrenje, Hrvatska nije poštovala obvezu mirovanja iz članka 108. stavka 3.

Ugovora. Stoga je ta mjera nezakonita državna potpora.

4.3. Spojivost potpore i pravna osnova za ocjenu

(42) S obzirom na to da predmetna mjera predstavlja državnu potporu u smislu

članka 107. stavka 1. Ugovora, Komisija mora ocijeniti može li se tu potporu

smatrati spojivom s unutarnjim tržištem.

(43) Predmetna potpora može se ocijeniti na temelju članka 107. stavka 3. točke (c)

UFEU-a u kojoj je propisano da se: „potpore za olakšavanje razvoja određenih

gospodarskih djelatnosti ili određenih gospodarskih područja ako takve potpore

ne utječu negativno na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno

zajedničkom interesu” mogu smatrati spojivima sa unutarnjim tržištem.

(44) U tom pogledu odjeljkom 4. Smjernica za željezničke prijevoznike16

osigurava se

okvir za ocjenu može li se potporu željezničkim poduzetnicima za otpis dugova

smatrati spojivom u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) Ugovora.

(45) Hrvatska tvrdi da je mjera spojiva s unutarnjim tržištem u skladu s odjeljkom 4.

Smjernica za željezničke prijevoznike.

(46) Komisija smatra da se na ocjenu spojivosti te mjere primjenjuje odjeljak 4.

Smjernica za željezničke prijevoznike. Doista, u skladu s točkom 54. Smjernica

za željezničke prijevoznike „U smislu članka 9. Direktive 91/440/EEZ, Komisija

također smatra da bi, u određenim okolnostima, trebalo biti moguće odobriti

[državnu] potporu bez financijskog restrukturiranja ako se otpis odnosi na stare

dugove koji su nastali prije stupanja na snagu Direktive 2001/12/EZ kojom se

određuju uvjeti za otvaranje sektora tržišnom natjecanju.”

(47) Komisija smatra da se, u skladu s točkom 56. Smjernica za željezničke

prijevoznike, u slučaju država članica koje su pristupile Uniji nakon stupanja na

snagu Direktive 2001/12/EZ relevantnim datumom treba smatrati datum

pristupanja. Zato je relevantni datum u ovoj odluci datum pristupanja Hrvatske

EU-u, a to je 1. srpnja 2013.

15

Presuda Općeg suda od 14. siječnja 2004., Fleuren Compost protiv Komisije, T-109/01,

ECLI:EU:T:2004:4.

16 Smjernice Zajednice o državnim potporama za poduzetnike u željezničkom sektoru, SL C 184,

22.7.2008., str. 13.

10

(48) Komisija nadalje napominje da se prema točkama 55. do 61. Smjernica za

željezničke prijevoznike potpora za otpis dugova HŽ Carga koji su nastali prije

pristupanja Hrvatske EU-u može smatrati spojivom na temelju članka 107.

stavka 3. točke (c) Ugovora ako su ispunjeni sljedeći kumulativni uvjeti:

(a) „Prvo, potpora mora služiti tome da kompenzira jasno određene

individualizirane dugove koji su nastali prije 15. ožujka 2001., datuma

kada je Direktiva 2001/12/EZ stupila na snagu. Potpora ni u kojem

slučaju ne smije premašiti iznos tih dugova. U slučajevima kada su države

članice ušle u Zajednicu nakon 15. ožujka 2001., relevantan datum je

datum pristupanja Zajednici. Smisao članka 9. Direktive 91/440/EEZ,

ponovljen u sljedećim Direktivama, bio je ponuditi rješenje za

akumuliranu razinu duga koja je postojala u trenutku kada je tek trebalo

donijeti odluku o otvaranju tržišta na razini Zajednice.

(b) Drugo, predmetni dugovi moraju biti izravno povezani s djelatnošću

željezničkog prijevoza ili djelatnostima upravljanja, izgradnje ili

korištenja željezničke infrastrukture. […]

(c) Treće, otpis dugova mora biti u korist poduzetnika koji su suočeni s

pretjeranom razinom zaduženosti koja otežava njihovo dobro financijsko

upravljanje. Potpora mora biti nužna za rješavanje te situacije, utoliko

ukoliko im vjerojatni razvoj tržišnog natjecanja na tržištu ne bi dopustio

da u doglednoj budućnosti poprave svoje financijsko stanje.

(d) Četvrto, potpora ne smije prelaziti razinu koja je nužna za postizanje tog

cilja. […]

(e) Peto, otpis dugova poduzetniku ne smije davati konkurentnu prednost koja

bi sprječavala razvoj učinkovitog tržišnog natjecanja na tom tržištu,

primjerice sprječavala vanjske poduzetnike ili nove sudionike da uđu na

određena nacionalna ili regionalna tržišta.”

(49) Stoga Komisija mora ocijeniti zadovoljava li mjera te uvjete spojivosti.

(a) potpora mora služiti tome da kompenzira jasno određene individualizirane

dugove koji su nastali prije datuma pristupanja Hrvatske Europskoj uniji

(tj. 1. srpnja 2013.)

(50) Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi (15) i Tablica 4. Hrvatska je otpisala obveze

u iznosu od 975 milijuna HRK (129,5 milijuna EUR).

(51) Komisija napominje da je iznos od 975 milijuna HRK (129,5 milijuna EUR) na

koji se primjenjuje otpis, kao što je opisano u uvodnoj izjavi (15) i Tablica 4.

potekao od individualnih financijskih obveza koje su u stvari nastale prije

pristupanja Hrvatske EU-u.

(52) Komisija stoga zaključuje da je mjera poslužila za kompenzaciju jasno određenih

individualiziranih dugova koji su nastali prije pristupanja Hrvatske Europskoj

uniji (tj. 1. srpnja 2013.).

(b) Predmetni dugovi moraju biti izravno povezani s djelatnošću željezničkog

prijevoza ili djelatnostima upravljanja, izgradnje ili korištenja željezničke

infrastrukture.

(53) Hrvatska tvrdi da je HŽ Cargo obavljao samo usluge povezane sa željezničkim

prijevozom robe ili upravljanjem, izgradnjom ili korištenjem željezničke

infrastrukture.

11

(54) Komisija napominje da su na temelju informacija koje je dostavila Hrvatska te

analize financijskih izvještaja dugovi koji se trebaju otpisati doista nastali

primarno radi financiranja kupovine teretnih vagona te obnove i popravka

željezničkih vozila. Osim toga, dugovima se financiralo obavljanje željezničkih

djelatnosti HŽ Carga, kao što je podmirivanje nepodmirenih obveza prema HŽ

Infrastrukturi. Te su djelatnosti činile osnovu poslovanja HŽ Carga i izravno su

povezane s djelatnošću željezničkog prijevoza.

(55) Stoga Komisija smatra da su predmetni dugovi bili izravno povezani s

djelatnošću željezničkog prijevoza.

(c) Otpis dugova mora biti u korist poduzetnika suočenih s pretjeranom razinom

zaduženosti koja otežava njihovo dobro financijsko upravljanje. Potpora mora

biti potrebna za rješavanje te situacije, utoliko ukoliko im vjerojatni razvoj

tržišnog natjecanja na tržištu ne bi dopustio da u doglednoj budućnosti poprave

svoje financijsko stanje.

Pretjerana zaduženost HŽ Carga, koja otežava njegovo dobro financijsko upravljanje

(56) Hrvatska tvrdi da je HŽ Cargo bio prezadužen. Zbog velike zaduženosti društvo

nije moglo u potpunosti ispuniti svoje financijske obveze i financirati ulaganja u

modernizaciju svojeg voznog parka.

(57) Komisija smatra da je HŽ Cargo doista bio suočen s pretjeranim stanjem

prezaduženosti. Ukupni dugovi HŽ Carga iznosili su 30. lipnja 2013. 1094

milijuna HRK (145,3 milijuna EUR; vidi Tablica 5. u prethodnom dijelu teksta).

Kao što je prethodno prikazano u Tablica 3., od lipnja 2013. financijsko stanje

HŽ Carga još se više pogoršalo. Omjer duga i vlasničkog kapitala HŽ Carga

31. prosinca 2013. dosegnuo je razinu od -29,55. Vlasnički kapital društva bio je

31. prosinca 2013. negativan, a knjigovodstvena vrijednost imovine u iznosu od

1827 milijuna HRK (242,69 milijuna EUR) nije bila dovoljna da podmiri sve

nepodmirene obveze HŽ Carga koje su iznosile 1891 milijun HRK (251 milijun

EUR). Dugovi HŽ Carga povećali su se 31. prosinca 2014. još više, na

1930 milijuna HRK (256 milijuna EUR), a knjigovodstvena vrijednost njegove

imovine smanjila se na 1697 milijuna HRK (225 milijuna EUR).

(58) Komisija nadalje napominje da su se zbog njegove zaduženosti kamatni rashodi

HŽ Carga povećali sa 12 milijuna HRK (2 milijuna EUR) koliko su iznosili

30. lipnja 2012. na 86 milijuna HRK (11 milijuna EUR) 31. prosinca 2016.

(59) Nadalje, pretjerana razina zaduženosti sprječavala je društvo u ulaganjima kojima

bi poboljšalo svoj operativni kapacitet, uglavnom ulaganjima u svoj vozni park.

Zbog kašnjenja s ulaganjima u modernizaciju voznog parka i održavanje, vozni

park društva zastario je i dijelom je za otpis. U tom pogledu Komisija napominje

da je većina teretnih vagona i lokomotiva starija od 30 godina i da su za njih

potrebni skupo održavanje i hitni popravci. Samo je dio voznog parka doista

operativan.

(60) Na temelju razmatranja iz uvodnih izjava (57) do (59) Komisija smatra da je u

trenutku otpisa duga HŽ Cargu prijetila pretjerana razina zaduženosti koja

otežava njegovo dobro financijsko upravljanje.

Nužnost potpore

(61) Osim toga, potpora mora biti nužna za rješavanje stanja pretjerane zaduženosti,

utoliko ukoliko vjerojatni razvoj tržišnog natjecanja na tržištu ne bi dopustio HŽ

Cargu da u razumnom razdoblju popravi svoje financijsko stanje.

12

(62) Kao što je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi (59) , zbog pretjerane razine

zaduženosti, HŽ Cargo nije bio u mogućnosti ulagati u modernizaciju svojeg

voznog parka. Većina vagona i lokomotiva starija je od 30 godina i treba skupo

održavanje i hitne popravke. Ni jedna druga mjera politike ne bi odgovarajuće

popravila stanje HŽ Carga i omogućila društvu da nastavi s radom.

(63) Komisija stoga smatra da je mjera bila nužna za rješavanje zaduženosti HŽ Carga,

utoliko ukoliko mu vjerojatni razvoj tržišnog natjecanja na tržištu ne bi dopustio

da u doglednoj budućnosti popravi svoje financijsko stanje.

(d) Potpora ne smije prelaziti razinu koja je nužna za postizanje tog cilja.

(64) Otpis duga nije prešao razinu koja je nužna za postizanje tog cilja.

(65) Komisija napominje da je u pogledu financijskog stanja HŽ Carga iznos

otpisanog duga bio najmanji iznos nužan za osiguravanje financijske održivosti

društva. Otpisane obveze u iznosu od 975 milijuna HRK još su bile nepodmirene.

Stoga je iznos od 975 milijuna HRK u osnovi bio potreban za nepodmirena

plaćanja prema vjerovnicima HŽ Carga.

(66) Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi (57), financijski pokazatelji pokazuju da HŽ

Cargo ne bi mogao iz vlastitih sredstava otplatiti obveze nastale prije pristupanja

Hrvatske EU-u. Stoga je otpis duga bio nužan za neposrednu otplatu dugova koji

su se odnosili na obveze nastale prije pristupanja Hrvatske EU-u i koje su se

upotrebljavale za financiranje djelatnosti željezničkog prijevoza ili djelatnosti

upravljanja, izgradnje ili korištenja željezničke infrastrukture. Inače bi neplaćanje

obveza prema vjerovnicima HŽ Carga izazvalo prisilne mjere vjerovnika te

naposljetku i likvidaciju društva.

(67) Nakon otpisa dugovi HŽ Carga smanjili su se sa 1930 milijuna HRK na

616 milijuna HRK, iznos koji odgovara 40 % knjigovodstvene vrijednosti

njegove tadašnje imovine, što nije neproporcionalno za poduzetnike kojima se

dobro upravlja.

(68) S obzirom na ova razmatranja, Komisija smatra da se ne može smatrati da je

otpisom duga HŽ Cargo stavljen u situaciju koja je povoljnija od one u kojoj se

nalazi prosječni poduzetnik istog profila djelatnosti kojim se dobro upravlja.

(e) Otpis dugova poduzetniku ne smije davati konkurentnu

prednost koja bi sprječavala razvoj učinkovitog tržišnog natjecanja na tom

tržištu, primjerice sprječavala vanjske poduzetnike ili nove sudionike da

uđu na određena nacionalna ili regionalna tržišta.

(69) Treba napomenuti da je Hrvatska otpisala samo dio dugova HŽ Carga koji su bili

nepodmireni na datum pristupanja, odnosno 975 milijuna HRK. Otpisom tih

dugova HŽ Cargu samo se omogućilo da smanji svoju pretjeranu zaduženost koja

je potjecala iz razdoblja prije pristupanja Hrvatske EU-u, ali mu nije osiguran

novi kapital ni likvidnost koju bi mogao upotrijebiti za povećanje svojeg tržišnog

udjela ili za širenje na nova tržišta na štetu postojećih konkurenata ili novih

subjekata koji bi potencijalno mogli ući na tržište. HŽ Cargo nije povećao svoj

sadašnji kapacitet ni imovinu, jer osim za neposrednu potrebu otplate

nepodmirenih dugova, sredstva nisu upotrebljena za poboljšanje njegova položaja

na tržištu niti su mu omogućila ulazak na nova tržišta. U tom smislu potpora nije

spriječila razvoj učinkovitog tržišnog natjecanja na tom tržištu.

13

(70) Otpis duga nije utjecao na tržišni položaj konkurenata. Komisija napominje da je

nakon otpisa duga na hrvatsko tržište željezničkog prijevoza robe ušlo pet novih

sudionika na tržištu. Dakle, oni se mogu natjecati s HŽ Cargom.

(71) Komisija isto tako smatra da se otpisom dugova nije nepotrebno narušilo tržišno

natjecanje i trgovinu među državama članicama, jer je njime HŽ Cargu samo

dopušteno da stabilizira svoje financijsko stanje, koje je bilo otežano obvezama

nastalima prije liberalizacije tržišta.

Zaključak

(72) S obzirom na navedena razmatranja, Komisija zaključuje da otpis dugova u

iznosu od 975 milijuna HRK zadovoljava uvjete spojivosti propisane

Smjernicama za željezničke prijevoznike.

5. ZAKLJUČAK

Komisija žali što je Hrvatska primijenila otpis dugova u iznosu od 975 milijuna HRK,

čime je povrijedila odredbe članka 108. stavka 3. Ugovora o funkcioniranju Europske

unije.

No, na temelju navedene ocjene, odlučila je da neće uložiti prigovore na tu potporu jer je

ona spojiva s unutarnjim tržištem na temelju članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora o

funkcioniranju Europske unije.

Ako ovaj dopis sadržava povjerljive informacije koje se ne bi trebale otkriti trećim

stranama, o tome je potrebno obavijestiti Komisiju u roku od petnaest radnih dana od

datuma primitka. Ako Komisija u tom roku ne primi obrazložen zahtjev, smatrat će se da

pristajete na otkrivanje sadržaja trećim osobama i objavu cijelog teksta dopisa na

izvornom jeziku na internetskim stranicama:

http://ec.europa.eu/competition/elojade/isef/index.cfm.

Zahtjev pošaljite u elektroničkom obliku na sljedeću adresu:

European Commission,

Directorate-General Competition

State Aid Greffe

B-1049 Bruxelles

Stateaidgreffe@ec.europa.eu

S poštovanjem,

Za Komisiju

Margrethe VESTAGER

Članica Komisije