GALILEO GALILEI

EUROPSKI DAN GEODEZIJE I GEOINFORMACIJA

22. ožujka 2013.

Veliki talijanski, europski i svjetski znanstvenikmatematičar, fizičar, astronom…

Europsko vijeće geodeta Državna geodetska uprava Geodetski fakultet Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije

Galileo Galilei je bio osoba širokih interesa i ispred svoga vremena. Njegov su

veliki um i ideje oblikovali svijet u kojem se danas nalazimo.

Rođen je 15. veljače 1564. godine u Pisi u Italiji. S godinama je razvijao svoj

znatiželjni um. Konstruirao je različite izume, nakon čega ga je otac odlučio školovati.

Prvi studij koji je upisao je bila medicina. Nije ga previše zanimala, te se prebacio na

studij matematike.

Nakon studija je radio kao profesor na sveučilištu u Pisi (3 godine), te u Padovi

(18 godina). Uz posao profesora radio je i na brojnim izumima i teorijama. Svojim

otkrićima ostavio je veliki trag u znanosti, a osobito je poznat po tome što je uveo tzv.

eksperimentalnu znanstvenu metodu, čime je napustio Aristotelovo mišljenje da se do

otkrića može doći bez eksperimenta i provjere. Obitelj Medici je bila pokrovitelj

njegovih znanstvenih ostvarenja .

Osim znanosti, imao je veliki talent i strast i prema umjetnosti i glazbi. Znao je

svirati lutnju, koja mu je bila strast tokom cijelog život, a 1613. godine postao je član

Akademije dizajna. Imao je troje djece, 2 kćeri koje su živjele u samostanu, te jednog

sina.

Njegova je knjiga Dijalog o dva sustava svijeta u to vrijeme bila zabranjena, te ga

je zbog njene objave osudila Inkvizicija. Osudu je odslužio u kućnom pritvoru. Pred

kraj život je oslijepio, no unatoč tome napisao je posljednji rukopis Rasprave i

matematičke demonstracije o dvije nove znanosti, koji je govorio o matematici i fizici.

Umro je 08. siječnja 1642. godine, u 78. godini života.

Galileova ključna djela:

Nuncius Siduereus (Zvjezdani glasnik) – djelo u kojemu je predstavio otkrića do kojih je došao teleskopom

De Maculis Solaribus Tres Epistolae (Tri pisma o Sunčevim pjegama) – otkrića o sunčevim pjegama

Intorno alle cose che stanno su i’Acqua, o che in quella si muovono (Rasprava o plutajućim tijelima) – rad o ponašanju objekata uronjenih u vodu

Il Saggatore (Analitičar) – rasprava o kometima i prirodi svjetlosti

Dialogo sopra i due massimi sistemi del Mondo, Tolomaico e Copernico (Dijalog o dva glavna sustava svijeta, ptolomejskome i kopernikanskome) –

knjiga u kojoj raspravlja o Ptolomejevom sustavu i Kopernikovoj teoriji

Discorsi e dimonstrazioni mathematiche intorno a due nove Scienze (Rasprave i matematičke demonstracije o dvije nove znanosti) – djelo u kojem

raspravlja o putanjama projektila i čvrstoći materijala

Sve istine su lako shvatljive nakon što budu otkrivene; ključ je u tome da ih treba otkriti. (Galileo Galilei)

Otkrio je da je svakom njihalu potrebno jednako vrijeme da izvrši njihaj, bez

obzira na veličinu njihaja. Studirajući njihalo otkrio je jedan od osnovnih zakona

mehanike: zakon inercije.

Godine 1609., Galileo je saznao za čudesne nizozemske dalekozore pomoću kojih se

udaljeni predmeti čine nadohvat ruke. Uskoro je počeo izrađivati vlastite teleskope.

Doradio je teleskop koji je imao uvećanje s 5x na 30x. Galileo je prvi čovjek koji je

teleskop uperio u noćno nebo s ciljem znanstvenih istraživanja i njime otkrio

planine na Mjesecu, četiri Jupiterova satelita i zvjezdanu konstrukciju Mliječne

staze. Otkrio je da i planet Venera ima iste faze kao i Mjesec.

Otkrio je da Jupiter ima četiri vlastite malene zvijezde koje se kreću oko njega

(promatrao je četiri Jupiterova najveća mjeseca). Četiri Jupiterova satelita, koja je

otkrio, posvećuje Cosimu II, toskanskom vojvodi, nazvavši ih “Mediceanske

Zvijezde”.

Galilejanski sateliti: Io, Europa, Ganimed i Kalisto.

Prvi pravi mehanički sat, sat s njihalom, otkrio je Galileo Galilei sredinom 16.

stoljeća, kada je primijetio da se njihalo njiše jednolikom brzinom i predložio da se

to gibanje upotrebi za mjerenje vremena. No, izum se pripisuje Christiaanu

Huygensu, koji je za to razvio i formulu te konstruirao prvi sat s njihalom.

NJIHALO

TELESKOP

ČETIRI JUPITEROVA SATELITA

SAT S NJIHALOM

Ne treba se bojati da bi se Zemljina kugla mogla zamoriti. Štoviše, moglo bi se reći da ona uživa u nekom trajnom, vrlo mirnom odmoru, ustrajući u vječnom kotrljanju. (Galileo Galilei)

Termoskop ili Galilejev termometar je instrument za mjerenje temperature u obliku

zatvorenog staklenog cilindra ispunjenog prozirnom tekućinom u kojoj su uronjeni utezi

različite prosječne gustoće. Obično su izvedeni kao šuplje staklene kugle djelomično

ispunjene tekućinama različitih boja. Gustoća prozirne tekućine ovisi o temperaturi, pa

utezi čija je gustoća veća tonu na dno, a oni čija je gustoća manja plivaju pri vrhu.

TERMOSKOP

U Galileovo vrijeme, ljudsko shvaćanje svijeta dolazilo je uglavnom od slavnog grčkog

filozofa Aristotela koji je tvrdio da teži predmeti padaju brže od lakših. Galileo je otkrio

da je Aristotel bio u krivu. Pokazao je da ako ispustite lagani predmet i težak predmet s

iste visine, oni će istovremeno ubrzati i pasti na zemlju.

SLOBODAN PAD

Osnivač je balistike, nauke o kretanju projektila i začetnik meteorologije, nauke o zemljinoj

atmosferi i promjenama u njoj. Dokazao je da se zrno metka ispaljenog iz oružja kreće po

putanji u obliku parabole.

BALISTIKA

Bio je to popularan uređaj za mjerenje kutova. Na sebi je imao ispisane različite matematičke

mjere. Među ostalim, rabio se i za određivanje kuta pri ispaljivanju topovskih projektila.

SEKTOR

Cikloida je krivulja koja nastaje promatranjem fiksirane točke na kružnici, dok se ta

kružnica kotrlja s lijeva na desno. Galileo je pokušavao doći do formule za površinu ispod

luka cikloide, ali mu to nije uspijevalo. Zatim mu je sinula ideja da izradi modele cikloide i

generirajućeg kruga od metala te ih izvaže. Tim je eksperimentom došao do zaključka da je

masa cikloide jednaka trostrukoj masi kruga. Međutim, taj je rezultat Galileo odbacio.

CIKLOIDA

Nikada nisam upoznao čovjeka toliko neukog da nisam mogao ništa naučiti od njega. (Galileo Galilei)

ZANIMLJIVOSTI

Optužba za herezu

Dana 13.2.1633. godine Galileo Galilei jestigao u Rim kako bi se suočio s optužbamaInkvizicije za herezu zbog promicanjaKopernikove teorije prema kojoj se Zemljaokreće oko Sunca, a ne obratno.Budući da je znao kakva je sudbinasnašla Giordana Bruna na Campu dei Fiori, sinkvizitorima se nagodio da prizna krivnju uzamjenu za blažu kaznu. Papa UrbanVIII. odredio mu je kućni pritvor u viliArcetri kraj Firence.

Galileo nije kriv!

Dana 31. listopada 1992. godine, 359 godinaposlije procesa protiv Galilea, papa IvanPavao II. je zatražio oprost i ukinuo presuduinkvizicije ovom znanstveniku koji je bioispred svog vremena. Utvrđeno je kakoGalilejevi suci nisu bili sposobni shvatitidosege njegovih spoznaja.

Međunarodna godina astronomije

Dana 20. prosinca 2007. godine, Generalnaskupština Ujedinjenih naroda, Međunarodniastronomski savez (IAU) i organizacijaUNESCO, proglasili su 2009. godinu,Međunarodnom godinom astronomije(International Year of Astronomy; IYA 2009).Povod tome je obilježavanje 400. godišnjiceod kako je slavni Galileo Galilei prvi puta,1609. godine, usmjerio svoj teleskop u nebo.

Svemirska letjelica

Galileo, NASA-ina svemirska letjelicanamijenjena istraživanju Jupitera i njegovihmjeseca, aktivna od 1995. do 2003. Ime jedobila po talijanskom astronomu.

Ekranizacije

Bertolt Brecht poznati njemački dramatičar,napisao je dramsko djelo prema Galileovomživotu naslova Život Galilejev 1943. godine, afilmska adaptacije tog djela naslova Galileonastala je 1975.g.

Europski sustav pozicioniranjaSustav pozicioniranja u Europi dobio je imeGalileo u čast velikog znanstvenika. Galileoje jedini globalni sustav satelitske navigacijekoji se razvija i optimizira isključivo zacivilne svrhe. Do sada je Galileo sastavni diostotinjak aplikacija, uključujući upravljanjecestovnim transportom i pomorskim flotama,zatim pozicijske usluge za individualnuuporabu, energetski sektor i precisionfarming u poljoprivrednom sektoru.

Pronađena dva Galileova prsta i zub

Ostatke koji su uklonjeni s tijela slavnogastronoma 1737. godine našao je privatnikolekcionar koji je obavijestio firentinskimuzej i predao mu prst i zube.

Zašto je bitna činjenica da je GalileoGalilei potekao iz glazbene obitelji?

Postoji mišljenje da su očevaeksperimentiranja s glazbeniminstrumentima možda navela mladog Galileada fiziku ne promatra samo kao teorijsku, veći kao eksperimentalnu znanost.

„Galileo je bio genije kojegje pokrenula strastznatiželje. Sve bi nas trebalanadahnuti njegova glad zaznanjem. Ako odlučimoutažiti svoju glad zaznanjem, nema sumnje daćemo poslati astronaute naMars i dalje.“

Buzz Aldrina

Dobročinstva treba urezati u broncu, a nepravde po zraku. (Galileo Galilei)