of 50/50
ORGANIZACIJA ZA SIGURNOST I SARADNJU U EVROPI (OSCE)1 Historijat OSCE-a (od CSCE-a, KEBS-a do OSCE-a) Ova organizacija osnovana je 1973. godine, pod nazivom Konferencija za evropsku sigurnost i saradnju (KESS ili KEBS), a zamišljena je kao forum za pregovore izmenu Istoka i Zapada. Godine 1995. mijenja naziv u OSCE. Ima 55 članica i instrument je za upozoravanje, sprječavanje sukoba, posredovanje u krizama i pomirenje u Evropi. Aktivnosti uključuju kontrolu naoružanja, preventivnu diplomaciju, zaštitu ljudskih prava, kontrole izbora itd. Organizacija je pan evropsko sigurnosno tijelo čije se države- članice (55) nalaze na geografskom području od Vankuvera do Vladivostoka. Prepoznata kao regionalni dogovor pod Poglavljem VIII Povelje UN-a, OSCE je primarni instrument za rano upozorenje, prevenciju konflikata, upravljanje krizama i post-konfliktnu rehabilitaciju. Njegov prilaz sigurnosti je jedinstven tako što je ujedno razumljiv i u duhu saradnje: razumljiv zato što se bavi sa tri dimenzije sigurnosti: političko-vojnom dimenzijom, dimenzijom ekonomije i okruženja i humanitarnom dimenzijom. Zbog toga ova organizacija adresira širok okvir pitanja koja se tiču sigurnosti, uključujući kontrolu naoružanja, mjere izgradnje povjerenja i sigurnosti, ljudska prava, nacionalne manjine, demokratizaciju, političke strategije, anti-terorizam i aktivnosti koje se tiču ekonomije i prirodnog okruženja. Ova je organizacija kooperativna zbog toga što svih 55 članica uživa jednak status. Odluke se donose konsenzusom na političkim, ali ne i na pravno obavezujućim osnovama. OSCE vodi porijeklo još iz vremena smiravanja napetosti iz 1970-tih, kada je formirana Konferencija o sigurnosti i saradnji u Evropi (CSCE=KEBS) kako bi služila kao multilateralni forum za dijalog i pregovore izmenu Istoka i Zapada. Sastajući se preko dvije godine u Helsinkiju i Ženevi, CSCE je postigao sporazum o Helsinškom konačkom aktu, koji je potpisan 01.08.1975. godine. Ovaj dokument je sadržavao brojne ključne obaveze o političko-vojnim pitanjima, ekonomskim pitanjima, pitanjima prirodnog okruženja i pitanjima ljudskih prava, koja su postala ključna u takozvanom ''Helsinškom procesu''. Takoner je uspostavio osnovne principe (dekalog, kao 10 Božijih zapovjesti) koji upravljaju ponašanjima države prema svojim grananima kao i menusobno. 1

Evropske Integracije Za II Test

  • View
    52

  • Download
    12

Embed Size (px)

Text of Evropske Integracije Za II Test

ORGANIZACIJA ZA SIGURNOST I SARADNJU U EVROPI (OSCE)1Historijat OSCE-a (od CSCE-a, KEBS-a do OSCE-a)

Ova organizacija osnovana je 1973. godine, pod nazivom Konferencija za evropskusigurnost i saradnju (KESS ili KEBS), a zamiljena je kao forum za pregovore izmenu Istoka i Zapada. Godine 1995. mijenja naziv u OSCE. Ima 55 lanica i instrument je za upozoravanje, sprjeavanje sukoba, posredovanje u krizama i pomirenje u Evropi. Aktivnosti ukljuuju kontrolu naoruanja, preventivnu diplomaciju, zatitu ljudskih prava, kontrole izbora itd.Organizacija je pan evropsko sigurnosno tijelo ije se drave-lanice (55) nalaze nageografskom podruju od Vankuvera do Vladivostoka. Prepoznata kao regionalni dogovor pod Poglavljem VIII Povelje UN-a, OSCE je primarni instrument za rano upozorenje, prevenciju konflikata, upravljanje krizama i post-konfliktnu rehabilitaciju. Njegov prilaz sigurnosti je jedinstven tako to je ujedno razumljiv i u duhu saradnje: razumljiv zato to se bavi sa tri dimenzije sigurnosti: politiko-vojnom dimenzijom, dimenzijom ekonomije i okruenja i humanitarnom dimenzijom. Zbog toga ova organizacija adresira irok okvir pitanja koja se tiu sigurnosti, ukljuujui kontrolu naoruanja, mjere izgradnje povjerenja i sigurnosti, ljudska prava, nacionalne manjine, demokratizaciju, politike strategije, anti-terorizam i aktivnosti koje se tiu ekonomije i prirodnog okruenja. Ova je organizacija kooperativna zbog toga to svih 55 lanica uiva jednak status. Odluke se donose konsenzusom na politikim, ali ne i na pravno obavezujuim osnovama.OSCE vodi porijeklo jo iz vremena smiravanja napetosti iz 1970-tih, kada je formirana Konferencija o sigurnosti i saradnji u Evropi (CSCE=KEBS) kako bi sluila kao multilateralni forum za dijalog i pregovore izmenu Istoka i Zapada. Sastajui se preko dvije godine u Helsinkiju i enevi, CSCE je postigao sporazum o Helsinkom konakom aktu, koji je potpisan 01.08.1975. godine. Ovaj dokument je sadravao brojne kljune obaveze o politiko-vojnim pitanjima, ekonomskim pitanjima, pitanjima prirodnog okruenja i pitanjima ljudskih prava, koja su postala kljuna u takozvanom ''Helsinkom procesu''. Takoner je uspostavio osnovne principe (dekalog, kao 10 Boijih zapovjesti) koji upravljaju ponaanjima drave prema svojim grananima kao i menusobno.Do 1990. godine, CSCE je funkcionisao, uglavnom, kao serija sastanaka koja je gradila i proirivala obaveze drava uesnica, dok je, u isto vrijeme, periodino pregledavao njihovu implementaciju. Menutim, sa okonanjem Hladnog rata, Samit u Parizu, iz novembra 1990. godine, postavio je CSCE na novi kurs. U Parikoj povelji za novu Evropu, CSCE je pozvan da odigra svoj udio u upravljanju historijskom promjenom koja se deavala u Evropi i u odgovaranju na nove izazove perioda poslije Hladnog rata. Ovo je vodilo do uspostavljanja stalnih institucija i operativnih sposobnosti.Veliki sporazum o kontroli naoruanja, Ugovor o konvencionalnim oruanim snagamau Evropi (CFE) takoner je zakljuen na marginama Parikog samita. Nekoliko drugih vanih vojnih sporazuma, ukljuujui Ugovor u otvorenim nebima "Open skies" iz 1992. godine i Beki dokument iz 1990. godine, 1992. godine i 1994. godine i 1999. godine, kao i kljuni Dokument o malom i lahkom naoruanju (2000.) danas ine dio CSCE/OSCE politiko-vojne dimenzije.

U ranim 1990-im godinama, upostavljeni su Sekretarijat i prve institucije, sastanci supostali redovniji, misije su uspostavljene i rad Konferencije je postao struktuiraniji.Prepoznavajui da CSCE sada predstavlja vie od Konferencije, u 1994. godini naBudimpetanskom samitu je dogovoreno da se ime promijeni u Organizaciju za sigurnost i saradnju u Evropi. Isto kao to je reflektovalo brzi institucionalni razvoj koji je uslijedio poslije zavretka Hladnog rata, ovo ime je, takoner, dalo tijelu novi politiki impetus (zamah, podsticaj).Lisabonski samit iz 1996. godine je ojaao kljunu ulogu OSCE-a u ovrivanjusigurnosti i stabilnosti u sve tri dimenzije. Takoner je stimulirao razvoj OSCE-ove Povelje o evropskoj sigurnosti, konano usvojenoj na Istambulskom samitu u novembru 1999. godine. Ovo je pogodovalo poboljanju operativnih sposobnosti Organizacije i osnaivanju saradnje sa svojim partnerima. Adaptirana verzija CFE ugovora je, takoner, potpisana na Instanbulskom samitu od strane 30 drava uesnica.U porenenju sa drugim organizacijama, OSCE zauzima jedinstveno mjesto menuevropskim sigurnosnim institucijama zbog nekoliko faktora: svog irokog lanstva euroatlantskih i euroazijskih drava; svog kooperativnog i razumljivog prilaza sigurnosti; svojih instrumenata za prevenciju konflikata; svoje dobro uspostavljene tradicije otvorenog dijaloga i izgradnje konsenzusa; svoje iroke operativne mree terenskih misija i svog veoma dobro razvijenog naina saradnje sa drugim menunarodnim organizacijama.

Struktura OSCE-aStalno vijee je glavno tijelo OSCE-a za politike konsultacije i donoenje odluka.Njegovi lanovi su stalni predstavnici drava uesnica. Oni se sedmino sastaju u Hofburg kongresnom centru u Beu, kako bi diskutovali o svim pitanjima koja se tiu OSCE-a i kako bi donijeli odgovarajue odluke.

Predsjedavajui OSCE-a, ministar spoljnih poslova drave koja predsjedava, imasveukupnu odgovornost za izvrne akcije. Predsjedavajui, koji se rotiraju godinje, promijenili su se 01.01. 2005. godine izmenu Bugarske i Slovenije. U 2006. godini to e biti Belgija. Ove tri drave ine sadanju OSCE ''Troiku'', koja savjetuje Predsjedavajueg. Podrku za Predsjedavajueg u ispunjavanju ciljeva OSCE-a osigurava Sekretarijat, kojeg predvodi Marc Perrin de Brichambaut iz Francuske, iji je period na koji je izabran (mandat) za Generalnog sekretara poeo u junu 2005. godine. Generalni sekretar, iji zadaci ukljuuju upravljanje OSCE strukturom i operacijama, takoner, djeluje i kao predstavnik CiO. Sekretarijat, lociran u Beu, osigurava administrativnu i operativnu podrku Organizaciji. Pored kancelarije Generalnog sekretara, koja sadri strategijsku politiku, jedinice za antiterorizam i borbu protiv droge, sastoji se i od Centra za prevenciju konflikta i Kancelarije koordinatora OSCE-a za ekonomska i ekoloka pitanja, Ureda za personal i Ureda za menadment i finansije. Kancelarija u Pragu pomae sa dokumentacijom, istraivanjima i drugim informacionim funkcijama.Kako bi pomogli OSCE-u u ispunjavanju svog mandata, Organizacija je razvilanekoliko drugih instrumenata ili specijaliziranih institucija. Kancelarija za demokratskeinstitucije i ljudska prava (ODIHR) odigrava aktivnu ulogu u nadgledanju izbora i razvijanju nacionalnih izbornih institucija i institucija za ljudska prava, osiguravajui tehniku pomo, promovirajui razvoj nevladinih organizacija i civilnog drutva, kao i obuke novinara i supervizora izbora i zatite ljudskih prava. Takoner, djeluje i kao kontakt taka OSCE-a za pitanja Rima i Sintija i osigurava podrku za specijalizirane seminare OSCE-a. Direktor ODIHRa, austrijski diplomata Christian Strohal i njegovo osoblje su smjeteni u Varavi, Poljska.Od posebne vanosti u polju ranog upozorenja i prevencije konflikata je KancelarijaVisokog komesara za nacionalne manjine, smjetena u Hagu, Holandija. Visoki komesar, vedski diplomata Rolf Ekeus, radi na pitanjima koja ukljuuju nacionalne manjine i traga za nainima smiravanja napetih situacija na to je mogue niem nivou. Sa savjetima i preporukama, on ohrabruje strane da slijede nekonfrontirajue politike.Najmlana OSCE institucija, Kancelarija Predstavnika za slobodu medija, formirana je1997. godine kako bi posmatrala razvoje medija drava uesnica i kako bi pomagala iosiguravala brzu pomo u ozbiljnim sluajevima u vezi sa slobodom izraavanja i medija.Kancelarija Predstavnika, Miklos Harasztija, iz Manarske, je locirana u Beu.Trenutno, OSCE ima 18 terenskih misija ili drugih aktivnosti u 16 drava: Albanija,Armenija, Azerbejdan, Bjelorusija, BiH, Hrvatska, Gruzija, Kazahstan, Kirgistan, Makedonija,Moldavija, Srbija i Crna Gora, Tadikistan, Turkmenistan, Ukrajina i Uzbekistan.OSCE, takoner, slui kao okvir za kontrolu konvencionalnog naoruanja i mjera zaizgradnju povjerenja i sigurnosti, kasnije unaprijenenih u Bekom Doumentu iz 1999. godine. U 1994. godini, drave uesnice su usvojile politiko-vojni kodeks o ponaanju, uspostavljajui principe za vonenje uloge oruanih snaga u demokratskim drutvima. U dodatku, CSCE/OSCE je razvio nekoliko mehanizama za mirno rjeavanja nesuglasica, ukljuujui Sud za pomirenje i arbitrau. U 1999. godini, OSCE je uzeo Pakt o stabilnosti za JI Evropu pod svoje okrilje.Tijelo OSCE-parlamentarna skuptina, ukljuuje vie od 300 parlamentaraca iz svihOSCE drava. Cilj mu je da promovira parlamentarnu ukljuenost u aktivnostima organizacije, debatirajui pitanja i usvajajui rezolucije i preporuke bitne za rad OSCE-a. Njeni lanovi, takoner, imaju vane uloge u nadgledanju izbora. Glavna godinja sesija se dri u ljeto. Drugi sastanci i seminari deavaju se tokom cijele godine. Sekreterijat skuptine je lociran u Kopenhagenu.Drave lanice OSCE-a su: Albanija, Andora, Armenija, Austrija, Azerbejdan,Bjelorusija, Belgija, BiH, Bugarska, Kanada, Hrvatska, Kipar, eka Republika, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Gruzija, Njemaka, Grka, Sveto More, Manarska, Island, Irska, Italija, Kazahstan, Kirgistan, Latvija, Lihtentajn, Litvanija, Luksemburg, Makedonija, Malta, Moldavija, Monako, Holandija, Norveka, Poljska, Portugal, Rumunija, Ruska Federacija, San Marino, SCG, Slovaka, Slovenija, panija, vedska, vajcarska, Tadikistan, Turska, Turkmenistan, Ukrajina, Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD, Uzbekistan.

Partneri za saradnju su: Afganistan, Japan, Rupublika Koreja, Tajland i Mongolija.Mediteranski partneri za saradnju su: Alir, Egipat, Izrael, Jordan, Monako i Tunis.

OSCE u brojkamaOSCE budet za 2005. godinu iznosio je 168.6 miliona eura. Personal: 3500 lica radi za OSCE, od ega je oko 3000 lica angaovano u 18 misija ili terenskih operacija. Odnos lokalnih uposlenika po ugovoru i menunarodnog osoblja je ugrubo 4:1. U porenenju, Sekretarijat i specijalizirane institucije zajedno upoljavaju oko 460 osoblja od ukupno 3500. Ove pozicije su skoro jednako podijeljene izmenu menunarodnog i lokalnog osoblja.

OSCE institucijeOSCE institucije su: Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava, OSCE visokikomesar za nacionalne manjine, OSCE predstavnik za slobodu medija i OSCE parlamentarnaskuptina.

Organi odluivanjaRazgranatostima OSCE odgovaraju, takone, njezina tijela odluivanja, struktura iinstitucije: stalni savjet (PC) je glavno posavjetujue i odluujue tijelo OSCE, koje se sedminosastaje u Beu, raspravlja o razvoju na prostoru djelovanja OSCE i donosi rjeenja; forum zasigurnosnu saradnju (FSC) je usmjeren u razvijanje i sprovonenje odluka za popravljanjepovjerenja i sigurnosti, u izgradnji informacijskih mehanizama i verifikaciju poduhvata zasmanjivanje napetosti na podruju konvencionalnih sukoba u Evropi. Taj organ se bavi sa vojnimvidicima sigurnosti na podruju OSCE, razvojem otvorenosti i preglednosti na svome podrujudjelovanja; Ekonomski Forum (EF) je visoko tijelo za podravanje razvijanja ekonomijeslobodnog trita kao vanog faktora za razvijanje demokratije i osiguravanja stabilnosti, panjuposveuje, takone, faktorima okoline koji utiu na podruje djelovanja OSCE; vrh OSCE jepovremeni susret predsjednika drava i vlada drava lanica OSCE, na kome se odrenujuprednosne zadae i smjernice na najviem politikom vrhu. Svaki susret na vrhu prati preglednakonferencija na kojoj se ocjenjuje izvravanje obaveza OSCE i dogovora o provonenjudokumenata koji su doneeni na sastanku na susretu na vrhu; ministarski savjet (MS) sastavljajuvanjski ministri drava, zasjedaju i odluuju jednom godinje na kraju predsjedavanja, kadocijene stanje i prihvate smjernice za budui rad. Susreti pomau odravanju veze izmenupolitikih odluka na susretima na vrhu i menu svakodnevnim radom organizacije. U odrenenomsmislu nadoknanuje susret na vrhu OSCE.

Sigurnost dotie mnoge aspekte nain na koji ivimo i ureeni. The OSCE's comprehensive view of security covers three dimensions: the politico-military; the economic and environmental; and the human. OESS-a i sveobuhvatan pregled sigurnosti pokriva tri "dimenzije": politike i vojne, gospodarske i ekoloke i ljudski.

Aktivnosti OESS-a pokrivaju sva ova tri podruja, od "tvrdih" sigurnosnim pitanjima, kao to su sprjeavanje sukoba u poticanju gospodarskog razvoja, osiguranje odrivog koritenja prirodnih resursa i promicanje punog potivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Kontrola NaoruanjaKraj hladnog rata doveo je do velikog iznosa viak oruja postaju dostupni ilegalno. The OSCE, through its field operations, helps to stop the spread of such weapons and offers assistance with their destruction. OESS-a, preko svojih terenskih operacija, pomae da se zaustavi irenje takvih oruja i nudi pomo u njihovom unitenju. The Forum for Security Co-operation, which is the main OSCE body dealing with politico-military aspects of security, contributes to these efforts by developing documents regulating transfers of conventional arms and establishing principles governing non-proliferation. Forum za sigurnosnu suradnju, to je glavno tijelo OESS-a koja se bavi vojno-politikim aspektima sigurnosti, sudjeluje u tim naporima u razvoju dokumente kojima se ureuje transfere konvencionalnog oruja i uspostavljanje naela kojima se ureuje neproliferacije.

Upravljanje Granicom OESS nastoji unaprijediti sigurnost granica te olakava legitimnu putovanja i trgovine, zatite ljudskih prava i promicanjem ljudskih kontakata. The OSCE Border Management Staff College in Dushanbe, Tajikistan, trains border officers from OSCE participating States and Partners for Co-operation, including Afghanistan, and promotes cross-border co-operation in the Central Asian region. Upravljanje OSCE Border stoerna kola u Dushanbe, Tadikistan, trenira granine policajce iz drava lanica OESS-a i partnera koji sudjeluju na suradnju, ukljuujui Afganistan, te promie prekograninu suradnju u srednjoazijskoj regiji.

Borba Protiv Trgovine Ljudima Trgovina ljudima utjee na gotovo sve lanice OSCE-a, bilo kao zemlje podrijetla ili odredita. This modern form of slavery is an affront to human dignity, often involving psychological terror and physical violence. Ovaj moderni oblik ropstva je uvreda ljudskom dostojanstvu, koje esto ukljuuje psiholoki teror i fiziko nasilje. Human trafficking engages issues of human rights and rule of law, of law enforcement and crime control, of inequality and discrimination, of corruption, economic deprivation and migration. Trgovina ljudima bavi pitanjima ljudskih prava i vladavine prava, od policijske i kontrole kriminala, nejednakosti i diskriminacije, korupcije, ekonomske oskudice i migracija.

Borba Protiv TerorizmaSa svojim iskustvom u spreavanju sukoba, upravljanje krizom i ranog upozoravanja, OESS doprinosi svjetskim naporima u borbi protiv terorizma. Many effective counter-terrorism measures fall into other areas in which the OSCE is active, such as police training and border monitoring. Mnogi uinkovite mjere za protuterorizam pada u drugim podrujima u kojima OESS aktivno, kao to su policijske obuke i nadzora granice. The OSCE also looks at human rights issues in relation to counter-terrorism. OESS je takoer gleda na pitanjima ljudskih prava u odnosu na borbu protiv terorizma.

Prevencija I Rjeavanje SukobaOESS-a radi za sprjeavanje sukoba iz koje proizlaze i olakati trajanju sveobuhvatne politikim rjeenjima za postojee sukobe. It also helps with the process of rehabilitation in post-conflict areas. Ona takoer pomae u procesu rehabilitacije u post-konfliktnim podrujima. It co-operates with representatives of the United Nations and other international organizations operating in areas of conflict. Ona surauje s predstavnicima UN-a i drugih meunarodnih organizacija koje djeluju u podrujima sukoba.

Gospodarske AktivnostiOESS poduzima brojne aktivnosti kako bi se podrao gospodarski rast, ukljuujui i jaanje malih i srednjih poduzea, praenje ekonomskog utjecaja trgovine i poduzimanje koraka protiv korupcije i pranja novca.

Education programmes are an integral part of the Organization's efforts in conflict prevention and post-conflict rehabilitation. Obrazovni programi su sastavni dio nastojanja Organizacije u spreavanju sukoba i postkonfliktnoj rehabilitaciji. The OSCE's youth projects include human rights, environmental, tolerance, and gender education as well as support for minorities in education. Projekata za mlade OSCE-ukljuuju ljudska prava, zatitu okolia, toleranciji i ravnopravnosti obrazovanje, kao i podrku za manjine u obrazovanju.

Elections Izbori Recognizing that democratic elections form the basis for legitimate government, the OSCE observes elections throughout its 57 participating States. Priznajui da su demokratski izbori ine temelj za legitimne vlasti, OESS promatra izbore u cijeloj svojoj 57 drava sudionica. It also provides technical assistance to improve the legislative and administrative framework for elections in specific countries. Ona takoer prua tehniku pomo poboljati zakonodavni i administrativni okvir za izbore u odreenim zemljama. Some OSCE field operations carry out elections-related activities, including training for election commission members, media and police as well as voter education initiatives. Neke operacije OSCE provesti izbore povezane aktivnosti, ukljuujui i obuku za lanove izbornog povjerenstva, medija i policije kao i edukacija biraa inicijativa. They do not, however, take part in election observation missions in their countries of operation. Oni ne, meutim, sudjelovati u promatranje izbora misija u svojim zemljama rada.

Environmental activities Ekoloke aktivnosti Recognizing the close connection between environmental issues and security, the OSCE assists participating States with the sustainable use and sound management of natural resources. Priznajui usku vezu izmeu pitanja zatite okolia i sigurnosti, pomae dravama lanicama OESS-a odrivog koritenja i racionalnim upravljanjem prirodnim resursima. It supports projects to improve water management, deal with soil degradation and dispose safely of toxic and radioactive waste. Ona podrava projekte za poboljanje upravljanja vodama, bave degradacije tla i raspolagati sigurno toksinog i radioaktivnog otpada. It works to raise environmental awareness and promote public participation in environmental decision-making. Ona radi na podizanju ekoloke svijesti i promicanje sudjelovanja javnosti u odluivanju o okoliu.

Gender equality Ravnopravnost spolova The OSCE aims to provide equal opportunities for women and men, as well as to integrate gender equality into policies and practices, both within participating States and the Organization itself. OESS-a ima za cilj osigurati jednake mogunosti za ene i mukarce, kao i da se ugrade ravnopravnost spolova u politici i praksi, kako unutar drave i same organizacije sudjeluju. With local partners, the OSCE initiates and runs projects across the OSCE region to empower women, and build local capacities and expertise on gender issues. S lokalnim partnerima, iniciranih OESS-a i pokree projekte irom regije OESS-a za osnaivanje ena, te izgradnju lokalnih kapaciteta i znanja o pitanjima ravnopravnosti spolova. It co-operates with authorities in reviewing legislation and assists in building national mechanisms to ensure equality between women and men. Ona surauje s vlastima u reviziji zakona i pomae u izgradnji dravnih mehanizama kako bi se osigurala ravnopravnost izmeu ena i mukaraca.

Good governance Dobro upravljanje The OSCE assists OSCE participating States in fighting corruption and in building democratic, accountable state institutions. OESS pomae drave lanice OESS-u borbi protiv korupcije te u izgradnji demokratske, odgovornost dravnih institucija.

Human rights Ljudska prava Respect for human rights and fundamental freedoms forms a key part of the OSCE's comprehensive security concept. Potivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda ini kljuni dio OESS-ovog sveobuhvatnog koncepta sigurnosti. The OSCE monitors the human rights situation in its 57 participating States. OESS prati stanje ljudskih prava u svojoj 57 drava sudionica.

Media freedom and development Sloboda medija i razvoj Free and well-developed media are a cornerstone of democratic societies. Slobodni i dobro razvijene mediji su temelj demokratskih drutava. The OSCE monitors media developments in its participating States for violations of freedom of expression. OESS prati medijske zbivanja u svojoj drava sudionica za krenje slobode izraavanja. This includes reviewing legislation regulating the media, as well as monitoring cases where journalists are prosecuted for their professional activities or are the victims of harassment. To ukljuuje reviewing akte kojima se ureuje medije, kao i praenje sluajeva u kojima su novinari su procesuirani za svoje profesionalne djelatnosti ili su rtve zlostavljanja. The OSCE also engages in media development through training and support for editors and journalists. OESS je takoer uputa u razvoj medija kroz obuku i podrku za urednike i novinare.

Military reform and co-operation Vojne reforme i suradnja The Forum for Security Co-operation, which meets weekly in Vienna, provides a framework for dialogue between the OSCE participating States on military conduct, and on confidence- and security-building measures. Forum za sigurnosnu suradnju, koja se sastaje jednom tjedno u Beu, prua okvir za dijalog izmeu drava lanica OESS-sudionica na vojnom ponaanja, i na gradnju povjerenja i sigurnosti mjera za gradnju. Practical activities to assist States in reforming their legislation; downsizing and/or conversion of their armies; training personnel on the rights of the servicemen and humanitarian law; and other areas related to military reform are conducted by the OSCE field operations, as well as the Conflict Prevention Centre. Praktine aktivnosti koji e pomoi dravama u reformi svoje zakonodavstvo, downsizing i / ili pretvaranje svojih vojski; obuku osoblja o pravima vojnika i humanitarnog prava, te druga podruja vezana uz vojne reforme se provode operacije OSCE-a, kao i Sukob centar za prevenciju.

Minority rights Manjinska prava The OSCE identifies and seeks early resolution of ethnic tensions that might endanger peace or stability. OESS identificira i trai rano rjeavanje etnikih tenzija koje bi mogle ugroziti mir ili stabilnost. It promotes the rights of national minorities and pays particular attention to the situation of Roma and Sinti. To promie prava nacionalnih manjina i posveuje posebnu pozornost na situaciju u Romi i Sinti.

Policing Rad policije OSCE police operations are an integral part of the Organization's efforts in conflict prevention and post-conflict rehabilitation. Policijske operacije OSCE-a sastavni su dio nastojanja Organizacije u spreavanju sukoba i postkonfliktnoj rehabilitaciji. The OSCE's police-related activities focus on challenges posed by trans-national and organized crime, by trafficking in drugs, arms and human beings, failure to uphold the rule of law and by human rights violations. Aktivnosti policijskih vezane OESS-a usredotoiti na izazove koje sa sobom donosi transnacionalnu i organiziranog kriminala, trgovinom drogom, orujem i ljudima, neuspjeha odravati vladavinu prava i krenja ljudskih prava. Activities include police education and training, community policing and administrative and structural reforms. Aktivnosti ukljuuju policijskog obrazovanja i obuke, policije u zajednici i upravne i strukturne reforme. Many OSCE field operations run their own programmes on police reform and development. Mnogi poslovi OSCE pokrenuti vlastite programe na reforme i razvoj policije.

Roma and Sinti Romi i Sinti The OSCE promotes the rights of Roma and Sinti through projects on political participation, education, housing, civil registration, combating racism and discrimination, and protecting the rights of displaced persons. OESS promie prava Roma i Sinta kroz projekte na politiku participaciju, obrazovanje, stanovanje, civilnog registracije, u borbi protiv rasizma i diskriminacije i zatitu prava raseljenih osoba.

Rule of law Vladavina prava The concept of rule of law forms a cornerstone of the OSCE's human rights and democratization activities. Koncept vladavine prava predstavlja kamen temeljac za ljudska prava OESS-a i demokratizacije aktivnosti. It not only describes formal legal frameworks, but also aims at justice based on the full acceptance of human dignity. To ne samo da opisuje formalne zakonske okvire, ali i tei pravdi temelji na potpunom prihvaanju ljudskog dostojanstva.

Tolerance and non-discrimination Tolerancija i nediskriminacije The OSCE actively supports its 57 participating States in combating all forms of racism, xenophobia, and discrimination, including anti-Semitism, and discrimination against Christians and Muslims. OESS aktivno podrava svoje 57 drave sudionice u borbi protiv svih oblika rasizma, ksenofobije i diskriminacije, ukljuujui antisemitizam, i diskriminacije protiv krana i muslimana.

Institucionalnu ustroj Europske unije (EU) ine sedam institucija. U poetku su tri Zajednice imale svaka vlastita izvrna tijela, a zajedniki su im bili Skuptina predstavnika (kasnije Europski parlament) i Sud pravde. Tek su 1967. godine na osnovi Ugovor o spajanju spojena istovrsna tijela Zajednica. Lisabonski ugovor uveo je bitne promjene u institucionalnoj strukturi.Prema lanku 13. Ugovora o Europskoj uniji, institucije Europske unije su:[1] Europski parlament, Europsko vijee, Vijee, Europska komisija ("Komisija"), Sud Europske unije, Europska sredinja banka, Revizorski sud.Postoje i druga tijela i ustanove: Gospodarski i socijalni odbor, Odbor regija, Evropska investiciona banka i Evropska banka za obnovu i razvoj. Takoer postoji i velik broj specijaliziranih agencija.

Europski parlament je tijelo Europske unije, ije lanove izabiru izravno graani EU svakih pet godina, koliko traje mandat zastupnicima. Zajedno s Vijeem ministara ini zakonodavnu vlast Europske unije.Europski parlament predstavlja oko 450 milijuna graana Europske unije. Od 1. sijenja 2005. godine ukupno je 785 lanova Parlamenta (zastupnika). Izbori se provode svake pete godine, na temelju opeg prava glasa. Ne postoji jedinstveni izborni sustav za izbor lanova Europskog parlamenta, ve je svaka drava lanica slobodna izabrati vlastiti sustav, uz potovanje tri uvjeta propisanih Odlukom Vijea (2002/772/EC): izborni sustav mora primjenjivati sustav razmjernog predstavnitva, bilo putem izbornih lista ili putem sustava prijenosa glasa. izborno podruje mora biti podjeljeno na izborne jedinice, na nain koje nee utjecati na sustav razmjernog predstavnitva. izborni prag na nacionalnoj razini mora iznositi 5 %.Raspodjela zastupnikih mjesta u Parlamentu po dravama lanica, ovisi o broj stanovnika svake drave lanice, tako da zemlje s vie stanovnika biraju vie zastupnika, no to ih biraju male zemlje.Od 26. rujna 2005. godine pa do ulaska u EU 1. sijenja 2007. Bugarska i Rumunjska imale su status promatraa, kao zemlje kandidatkinje za ulazak u EU. Promatrai mogu sudjelovati u raspravama, meutim ne mogu glasovati niti vri neke druge zadae.Klubovi zastupnikaKlubovi u Europskom parlamentu 1979.-2004.Zastupnici u Europskom parlamentu udruuju se u klubove zastupnika, odnosno frakcije. U trenutnom, 6. sazivu (2004. - 2009.) ustrojeno je sedam klubova, a 29 zastupnika ne pripada ni jednom klubu.Najvee frakcije su: Europska puka stranka - Europski demokrati (EPP-ED) - 289 zastupnika Frakcija Socijaldemokratske stranke Europe u Europskom parlamentu (PSE) - 218 zastupnika Savez liberala i demokrata za Europu (ELDR i EDP) - 89 zastupnikaSjedite Europskog parlamentaSjedite Europskog parlamenta je u Strasbourgu , gdje se i odravaju redovne mjesene (etvorodnevne) plenarne sjednice, kako je propisano protokolom u Amsterdamskom ugovoru. Meutim, tijekom veeg dijela mjeseca, pripremne zakonodavne radnje, sjednice odbora, i dodatne plenarne sjednice odravaju se u Bruxellesu, gde su smjetene i ostale institucije Unije. Tajnitvo Europskog parlamenta nalazi se u Luksemburgu.U posljednje vrijeme javlja se zahtjev da se sjedite Europskog parlamenta premjestu u Bruxelles, budui da je tamo smjetena veina institucija Europske unije. Kao jedan od razlog navodi se bespotrebno troenje novca na dnevnice te trokove prijevoza prilikom jednomjesenog seljenja iz Bruxellesa u Strasborug.

Europsko vijeeEuropsko vijee (engleski The European Council), nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, institucija je Europske unije koja se sastoji od predsjednika drava ili predsjednika vlada drava lanica Europske unije, predsjednika Europskog vijea te predsjednika Europske komisije.Europsko vijee razvilo se iz povremenih sastanaka na vrhu (summita) predsjednika drava i vlada drava lanica Europske ekonomske zajednice 1960-tih godina. Ovakvi sastanci postali su od 1975. godine redovita praksa dva puta godinje na inicijativu tadanjeg francuskog predsjednika Valry Giscard d'Estainga (prvi se odrao u Dublinu za vrijeme irskog predsjedanja Vijeem EU). Formalno je priznat 1986. godine Jedinstvenim europskim aktom (Single European Act).elnici drava ili vlada zemalja Europske unije sastaju se najmanje dva puta u godini (lipanj, prosinac, a po potrebi jo najvie dva puta kako bi raspravljali na neformalnim sastancima o pojedinim temama) zajedno s predsjednikom Europske komisije kako bi raspravljali o pitanjima bitnim za Uniju, te dali politike poticaje za daljnje aktivnosti. To politiko tijelo ima kljunu ulogu u usuglaavanju interesa i stajalita drava lanica.Unutar Vijea osobito je istaknuta uloga predsjednika Vijea. Tu funkciju je do stupanja na snagu LIsabonskog ugovora svakih est mjeseci obnaao predsjednik one drave koja predsjedava Europskom unijom.Vijee moe donositi pravno obvezujue akte, a tada se smatra da ih je donijelo Vijee EU u sastavu predsjednika drava ili vlada budui da samo Europsko vijee nije formalo tijelo koje moe samo donosit odluke. Ono to rijetko ini.Stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora, Europsko vijee je postalo jedno od tijela u institucionanoj strukturi Europske unije. Rotirajue predsjednitvo zamjenjeno je funkcijom Predsjednika Vijea EU s mandatom od dvije i pol godine. Prvi predsjednik Europskog vijea od 1. prosinca 2009. godine obnaa Herman Van Rompuy.Europsko vijee ne treba mijeati s Vijeem Europske unije (koje se naziva jo i Vijeem ministara EU) koje je zasebno tijelo Europske unije, niti s Vijeem Europe, koje je zasebna meunarodna organizacija sa sjeditem u Strasbourgu, odvojena od EUVijee Europske unijeVijee Europske unije je tijelo u kojem se neposredno izraavaju interesi drava lanica Europske unije. To je mjesto gdje se najuinkovitije uspostavlja meusobna suradnja i dogovori izmeu vlada drava lanica. Ono donosi zakonodavne odluke u EU i zakljuuje ugovore sa treim dravama. Od 1993. naziva se i Vijeem ministara.Posebnost Vijea EU ogleda se i u njegovom sastavu. Pravno gledajui, Vijee je jedinstveno tijelo, a u stvarnosti se sastoji od vie vijea. Naime, ministarski sastav mijenja se ovisno o temi o kojoj se raspravlja. U pravilu u radu Vijea sudjeluju ministri vanjskih poslova, meutim kada se raspravlja o poljoprivredi, sudjeluju ministri poljoprivrede, kada se radi o prometu, sudjeluju ministri zadueni za transport i sl. Zato je i skovan naziv Vijee s bezbroj licaDunost predsjedavajueg Vijea naizmjenino obnaaju drave lanice u trajanju od po est mjeseci (od 1. sijenja do 30. lipnja, te 1. srpnja do 31. prosinca).Ustroj VijeaKada bi se da Vijea EU-u odvijalo iskljuivo na sastancima ministara, Vijee bi bilo potpuno neoperativno. Stoga u sklopu Vijea EU dijeluju i razna podtijela koja pomau Vijeu u uspjenom obavljnju njegovih zadataka. To su: rotirajue Predsjednitvo Odbor stalnih predstavnika (COREPER) radne grupe strunjaka Glavno tajnitvo VijeaEuropska komisijaBerlaymont, sjedite Europske komisijeEuropska komisija je politiko te glavno izvrno tijelo Europske unije. Naziva se esto i Vladom EU. Europska komisija zamiljena je kao tijelo koje djeluje tako da je odluivanje u njemu neovisno od volje drave lanica (nadnacionalni karakter). Zajedno s Europskim parlamentom i Vijeem Europske Unije, ini tri glavne institucije koje vode Europsku uniju.Europska komisija sastoji se od povjerenika koji dolaze iz drava lanica te oni svi zajedno djeluju kao jedinstveno tijelo. Broj povjerenika se tijekom vremena poveavao (do 1973. bilo ih je 9; do 1981. bilo ih je 13; do 1986. 14; do 1995. 17; do 2004. 20; do kraja 2006. bilo ih je 25) do dananjeg broja od 27 lanova. Vlade drava lanica izabiru povjerenike prema vlastitim kriterijima. Mandat povjerenika traje pet godina, i poklapa se s mandatom Europskog parlamenta. Nakon izbora i konstituiranja novog Europskog parlamenta, imenuju se i novi lanovi Europske komisije kako bi Parlament imao utjecaj na izbor i rad Komisije.Predsjednika Komisije bira Europsko vijee nakon to se vlade drava lanica usuglase o kandidatu, a izbor mora biti potvren u Europskom parlamentu. Vijee EU kvalificirano veinom, a u dogovoru s predsjednikom Komisije, usvaja listu povjerenika. Cijelu Komisiju potvruje Europski parlament, a na kraju Vijee EU imenuje novu Komisiju.Europski parlament moe u svakom trenutnu raspustiti Komisiju, na nain da joj izglasaju nepovjerenje, ali ne moe smijenjivati pojedine povjerenike.Temeljna zadaa Europske komisije je pripremanje i predlaganje propisa. Budui da je Komisija zamiljena kao tijelo koje predstavlja interese graana Europske unije, nezavisno od drava lanica, povjerenici ne mogu primati upute vlade drave lanice koja ih je izabrala.Sjedite Europske komisije je u Bruxellesu.Struktura Europska komisija sastoji se od: politike strukture - ini ju predsjednik i povjerenici te njihovi kabineti upravne strukture koju ine: ope uprave/generalne direkcije (Directorates-General, esto zvane skraeno DG) glavno tajnitvo na elu s glavni tajnikom Europske komisije privremeni i stalni odbori strunjaka savjetnika ostale zajednike slube i urediSvaki povjerenik zaduen je u Komisiji za odreeno podruje i na elu je one ope uprave (ili vie njih) koja pokriva to podruje. Svaki povjerenik ima svoj kabinet.Komisija se dijeli na ope uprave/generale direkcije koje se mogu usporediti s ministarstvima. Na elu ope uprave nalazi se generalni direktor koji odgovara za svoj rad povjereniku zaduenom za to podruje.Glavno tajnitvo koordinira rad izmeu pojedinih uprava/geeralnih direkcija i ostalih tijela Komisije, daje strune savjete, osigurava prevoenje, daje statistike podatke (putem statistikog ureda EUROSTAT). Na elu Glavnog tajnitva je Glavni tajnik (trenutno Carlo Trojan).Odluivanje: Odluke se donose veinom glasova lanova komisije, a svaki povjerenik ima jedan glas.ZadaciNajznaajanije zadae Europske komisije su: pripremanje i predlaganje propisa - Komisija ima gotovo iskljuivo pravo pripremati prijedoge propisa koje alje drugim nadlenim tijelima (Vijeu EU i Europskom parlamentu) na odluivanje (pravo zakonodavne inicijative). Vijee EU i Parlament, ukoliko ele donijeti kakva propis, nemaju pravo sami pripremiti akt, ve moraju zatraiti od Komisije da izradi prijedlog akta koje e zatim nadleno tijelo donijeti. izvrne i nadzorne ovlasti - Komisija donosi brojne provedbene propise koji omoguuju provedbu propsa Vijea EU (smjernice, uredbe, odluke). Komisija ima vanu nadzornu ovlast u odnosu na drave lanice time to ih moe tuiti Europskom sudu pravde za povredu odredbi osnivakih ugovora. Zbog toga se naziva i uvaricom ugovor (ii integracije) uloga u vanjskog politici EU - prije svega oituje se u koordinaciji financijske i tehnike pomoi dravama Srednje i Istone Europe, zatim u voenju pregovor za primanje u lanstvo novih drava, te kao trgovinski pregovarak Unije. Ipak vanjskopolitika uoga Komisije bitno je ogrnien u ovlastima koje na tom podruju imaju Vijee Eu i Europsko vijee.Sastav Europske komisijeKomisija u dananjem sastavu i pod predsjedanjem Jos Manuela Duro Barrosa zapoela je s radom 22. studenog 2004. godine, a mandat joj traje do 31. listopada 2009. godine. Sastav dananje Europske komisije je sljedei:Sud Europske unije (engl. Court of Justice of the European Union) institucija je Europske unije koja obuhvaa: Sud (Court of Justice) - esto se naziva Europski sud; Opi sud (General Court) - raniji naziv Sud prvog stupnja, osnovan 1988. godine; specijalizirane sudove - danas postoji Slubeniki sud (Civil Service Tribunal), osnovan 2004. godine.Sud EU osigurava potovanje prava pri tumaenju i primjeni Osnivakih ugovora. Sjedite Suda je u Luxembourgu, a njegova organizacija ureena je Ugovorom o Europskoj uniji, Ugovorom o funkcioniranju Europske unije, Statutom Suda te Pravilima postupka.Europska sredinja bankaSjedite Europske sredinje banke u FrankfurtuEuropska sredinja banka (skraeno ESB) osnovana je prema Ugovoru o Europskoj uniji, sredinja je institucija monetarnog sustava Europske unije. Europska sredinja banka nuna je institucija europske monetarne unije sa zadatkom da odrava stabilnost europske valute - eura i nadzire koliinu novca u optjecaju.Ima sline ovlasti koje ima njemaka Bundesbanka, to znai iznimno visoku neovisnost u pitanjima europskog novca. Kao sredinja banka cijelog sustava EU ima punu pravnu osobnost i pravo donoenja obvezujuih oduka, te neovisnost od institucija Unije i njenih lanica.Jean-Claude Trichet je predsjednik ESB od 2003. godine. Tijela ESB su: Izvrni odbor kojeg ine Predsjednik ESB, potpredsjednik i etiri lana, izabranih od strane predsjednika drava i vlada drava lanica Eurozone. Njihov mandat traje osam godina. Izvrni odbor je odgovoran za provoenje monetarne politike koje utvruje Upravljako vijee i za davanje uputa nacionalnim sredinjim bankama. Upravljako vijee je najvia odluujua instanca ESB-a. Sastoji se od est lanova Izvrnog odbora i guvernera 15 sredinjih banaka Eurozone. Predsjedava mu predsjednik ESB-a. Zadaa je Vijea utvrivanje monetarne politike Eurozone. Glavno vijee sastoji se od Predsjednika ESB-a, potpredsjednika i guvernera nacionalnih sredinjih banaka svih drava lanica Europske unije. Glavno vijee ima savjetodavnu i informacijsku ulogu, te ocjenjuje sposobnost za pristupanje Eurozoni.Upravljako vijee jedino je ovlateno za emisiju novanica u okviru Unije.Sjedite Banke je u Frankfurtu na Majni.Revizorski sud Revizorski sud je posebna kontrolna institucija Europske unije, nadlena da ispituje sve prihode i rashode svih tijela koje je osnovala Zajednica, ukoliko to nije iskljueno nekim ustavotvornim dokumentom. Revizorski sud kontrolira ispravnost i zakonitost, te regularnost svih transakcija.Osnovan je 22. srpnja 1975. godine ugovorom iz Brisela, a stupio na snagu 1. srpnja 1977. godine. Sjedite je u Luksemburgu.Revizorski sud ima 25 lanova koje imenuje Vijee EU, uz prethodno miljenje Europskog parlamenta. Mandat lanovim traje 6 godina i djeluju potpuno neovisno. lanovi izmeu sebe biraju predsjednika na vrijeme od tri godine, a te ista osoba moe biti ponovno izabrana.Revizija se temelji na odgovarajuoj dokumentaciji, a postupak revizije moe se obaviti na cijelom podruju Unije. Kad se obavlja revizija na "terenu" neke drave lanice, onda se u postupak kontrole ukljuuju i nacionalna revizijska tijela. Revizorskom sudu se moraju dostaviti dokumenti i informacije nune za obavljanje njegovih zadaa. Izvjee o rezultatima istrage Revizorski sud dostavlja svim tijelima, prije svega Europskom parlamentu i Vijeu EU koji, sukladno izvjeu, poduzimaju odgovarajue radnje.1 ) Gospodarski i socijalni odbor - savjetodavno tijelo EU, sastavljeno od 317 lanova. Ima sjedite u Bruxellesu. Gospodarski i socijalni odbor (engleski Economic and Social Committee; francuski Comit conomique et social) savjetodavno je tijelo Europske unije sastavljeno od razliitih gospodarskih i socijalnih interesnih skupina (poslodavaca, zaposlenika, nevladinih udruga), koje daju miljenja drugim institucijama, najee u sklopu procesa donoenja novih propisa EU. Odbor je ustanovljen Ugovorom iz Rima 1957. s ciljem ujedinjenja razliitih gospodarskih interesnih grupa u uspostavi Zajednikog trita. Odbor trenutno broji 344 lanova, koji predstavljaju glas organizacija civilnog sektora drava lanica EU. lanove imenuje Vijee EU na prijedlog vlada drava lanica. lanovi su u potpunosti neovisi od svojih vlada. Mandat lanovima traje etiri godine.U odreenim pitanjima, Odbor surauje s Odborom regija2) Odbor regija - takoer savjetodavno tijelo EU, sastavljeno od 317 lanova koje delegiraju tijela lokalnih i regionalnh vlasti drava nica EU kako bi zastupali interese regija jedinica lokalne samouprave na razin Unije. Ima sjedite u Bruxellesu. Odbor regija je, uz Gospodarski i socijalni odbor, drugo savjetodavno tijelo Europske unije. Osnovan je Ugovorom o EU kao odgovor na sve uestalije zahtjeve regionalnih vlasti u dravama lanicama da im se omogui neposredan utjecaj a donoenje onih odluka u EU kojima se zadire u lokalne interese. Odbor regija sastoji se od 353 predstavnika regionalnih i lokalnih vlasti s podruja drava lanica. Mandat im traje etiri godine. Odbor regija kao institucija na europskoj razini bio je rezultat rasprave o lokalnoj i regionalnoj autonomiji i regionalnoga ukljuivanja na razinu EU-a. Bio je zamiljen kao nositelj priznavanja teritorijalne dimenzije reprezentativne demokracije.Odbor daje miljenja, bilo kad su to duni zatraiti Europska komisija ili Vijee EU (pitanja koja se tiu obrazovanja, kulture, javnog zdravstva, transeuropske mree, prometa, telekomunikacijske i energetske infrastrukture, gospodarske i socijalne kohezije, politike zapoljavanja, i sl.), bilo na vlastitu inicijativu.3) Europska investicijska banka - ustrojena je Rimskim ugovorom o osnivanju EZ-a, s ciljem pridonoenja uravoteenosti razvoja Europske zajednice gospodarskom integracijom i socijalnom kohezijom. Banka osigurava dugorono financiranje odreenih kapitalnih projekata u Uniji te u drugim dravama svijeta. Ima sjedite u Luksemburgu.4) Europska banka za obnovu i razvoj - osnovana je 1991. godne kako bi pomogla bivim komunistikim dravama u njihovoj transformaciji u trina gospodarstva. Banka se bavi investiranjem u privatna poduzea, samostalno ili s drugim partnerima. Sjedite banke je u Londonu.

Institucije EU u BiHSpecijalni predstavnik EU u BiHDelegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini ustanovljena je u julu 1996. godine, tada pod nazivom Delegacija Evropske komisije.

Nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora u decembru 2009. godine, njen naziv je promijenjen u Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini. U skladu sa odlukom Savjeta Evropske unije iz jula 2011, ovlaenja i nadlenosti specijalnog predstavnika EU (EUSR) i efa Delegacije Evropske unije obavlja jedna osoba. U septembru 2011. godine, mjesto efa Delegacije EU i EUSR preuzeo je ambasador Peter Sorensen. Usljed toga, Delegacija i Kancelarija EUSR zajedno funkcioniu kao jedan glas na terenu.

Delegacija EU

Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini je jedna od vie od 130 delegacija irom svijeta. Njena uloga u Bosni i Hercegovini prvenstveno je usmjerena na: predstavljanje, objanjavanje i primjenu politike EU; analizu i izvjetavanje o politikama i kretanjima u zemlji; i voenje pregovora u skladu sa njenim mandatom.Funkcionie pod rukovodstvom visokog predstavnika Unije za zajedniku spoljnu i bezbjednosnu politiku / potpredsjednika Komisije. Promovie interese EU koji su ugraeni u zajednikim politikama koje, izmeu ostalog, obuhvataju spoljne poslove i bezbjednosna pitanja, trgovinu, poljoprivredu, ribarstvo, ivotnu sredinu, saobraaj, zdravstvo i bezbjednost. Igra kljunu ulogu u realizaciji spoljne finansijske pomoi EU. Ova pomo odnosi se na sredstva koja se dodjeljuju iz Instrumenta za pretpristupnu pomo (IPA).

Kancelarija specijalnog predstavnika Evropske unije

Specijalni predstavnik Evropske unije (EURS) dobio je mandat od Savjeta Evropske unije da radi na jaanju politike podrke EU ciljevima njene politike u BiH: Napredovanje BiH u Procesu stabilizacije i pridruivanja, sa ciljem ostvarivanja stabilne, odrive, miroljubive i multinacionale BiH, koja potpuno i miroljubivo sarauje sa svojim susjedima u regionu".

EUSR daje savjete i podrku u politikom procesu institucijama na svim nivoima, sa ciljem obezbjeivanja vee dosljednosti i koherentnosti svih politikih, ekonomskih i evropskih prioriteta - naroito u domenu vladavine prava i reforme sektora bezbjednosti.

EUSR je nadlean za koordinaciju komunikacije EU sa javnou u Bosni i Hercegovini i uee u daljim kretanjima u domenu ljudskih prava i osnovnih sloboda. EUSR izvjetava Savjet Evropske unije, meuvladino tijelo u kojem je zastupljeno 28 drava lanica, preko visokog predstavnika za zajedniku spoljnu i bezbjednosnu politiku / potpredsjednika Komisije.

Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini ima svoja predstavnitva u Banjaluci, Mostaru i Brkom.

Snage Europske unije u BiH EUFOR Opi PODACI O misiji Vojna operacija EUFOR ALTHEA u Bosni i Hercegovini (BiH) pokrenuta je 2. Vojna Operacija EUFOR ALTHEA u Bosni i Hercegovini (BiH) pokrenuta JE 2004. godine i od tada doprinosi ouvanju sigurnog i stabilnog okruenja u BiH. GODINE i od tada doprinosi ouvanju sigurnog i stabilnog okruenja u. BiH. Odluka o pokretanju operacije ALTHEA uslijedila je nakon odluke NATO-a da okona misiju SFOR-a, te usvajanja Rezolucije 1575 Vijea sigurnosti UN, kojom se odobrava razmjetaj vojnih snaga EU u BiH. Odluka o pokretanju operacije ALTHEA uslijedila JE nakon odluke NATO-a da okona misiju SFOR-a, TE usvajanja Rezolucije 1575 Vijea sigurnosti UN-a, kojom se odobrava razmjetaj vojnih SNAGA EU u BiH. Evropska unija je, u skladu sa Poglavljem VII Povelje UN, razmjestila 7.000 svojih vojnika u okviru operacije ALTHEA, kako bi osigurala kontinuirano potivanje Daytonsko-parikog sporazuma i doprinijela sigurnom i stabilnom okruenju u BiH. Evropska UNIJA JE, u skladu SA Poglavljem VII Povelje UN-a, razmjestila 7.000 svojih vojnika u okviru operacije ALTHEA, Kako BI osigurala kontinuirano potivanje Daytonsko-parikog sporazuma i doprinijela sigurnom i stabilnom okruenju u. BiH. Operacija ALTHEA provodi se uz oslanjanje na materijalne i ljudske resurse NATO-a, na osnovu sporazuma Berlin plus. Operacija ALTHEA provodi se UZ oslanjanje na materijalne i ljudske resurse NATO-a, na osnovu sporazuma "Berlin plus". Mandat i ciljevi Mandat i ciljevi Nakon odluke Vijea EU iz decembra 2006., EUFOR je reorganiziran u vie navrata, a posljednji put u septembru 2012. Nakon odluke Vijea EU I Dioni 2006., EUFOR JE reorganiziran u Vie navrata, posljednji staviti u septembru 2012. godine. GODINE. Sada broji oko 600 vojnika u Bosni i Hercegovini, kojima podrku pruaju rezervne snage izvan BiH. Sada broji OKO 600 vojnika u. Bosni i. Hercegovini, Kojima podrku pruaju rezervne umskoprivredne izvan BiH. EUFOR i dalje nastavlja djelovati u skladu sa svojim mandatom za provedbu mira na osnovu Poglavlja VII Povelje UN, kako je navedeno u rezolucijama Vijea sigurnosti UN br.: 1575 (2004. g.), 1639 (2005. g.), 1722 (2006. g.), 1785 (2007. g.), 1845 (2008. g.), 1895 (2009. g.), 1945 (2010. g.), 2019 (2011. g.) i 2074 (2012. g.). EUFOR i dalje nastavlja djelovati u skladu sa svojim mandatom Za provedbu Mira NA osnovu Poglavlja VII Povelje UN-a, Kako Je navedeno u rezolucijama Vijea sigurnosti UN-a br:. (.. 2.004 g) 1575, 1639 (2005 g..), 1722 (2006 . g.), 1785 (2007. g.), 1845 (2008. g.), 1895 (2009. g.), 1945 (2010. g.), 2019 (2011. g.) i 2074 (2012 g. .). Vijee sigurnosti ponovo je produilo mandat u novembru 2013. Vijee sigurnosti produilo mandat ponovo JE u novembru 2013. g. g. (Rezolucija br. 2123). (Rezolucija br. 2.123). Glavni ciljevi operacije ALTHEA su: Glavni ciljevi operacije ALTHEA Su: podrati napore BiH u odravanju sigurnog i stabilnog okruenja u BiH. podrati napore BiH u odravanju sigurnog i stabilnog okruenja u. BiH. pruiti podrku Ministarstvu odbrane BiH i Oruanim snagama BiH u osposobljavanju i obuci. pruiti podrku Ministarstvu odbrane BiH i Oruanim snagama BiH u osposobljavanju i obuci. EUFOR prua podrku u izvrenju izvjesnog broja zadataka koji su iz nadlenosti operacije ALTHEA preneseni na domae vlasti, kao na primjer: protivminske aktivnosti, vojna i civilna kontrola kretanja oruja i municije, te upravljanje orujem i municijom i skladitima oruja i municije. EUFOR prua podrku izvrenju izvjesnog broja zadataka Koji Su I nadlenosti operacije ALTHEA preneseni na domae vlasti, Kao na primjer: protivminske djelatnosti koji, Vojna i civilna kontrola KRETANJA oruja i municije, TE UPRAVLJANJE orujem i municijom i skladitima oruja i municije. EUFOR nastavlja pruati aktivnu podrku Meunarodnom krivinom sudu za bivu Jugoslaviju (MKSJ) u traganju za osobama optuenim za ratne zloine, pritom jasno naglaavajui da odgovornost za punu saradnju sa MKSJ lei na vlastima BiH. EUFOR nastavlja pruati aktivnu podrku Meunarodnom krivinom sudu ZA bivu Jugoslaviju (MKSJ) u traganju ZA osobama optuenim ZA ratne zloine, pritom jasno naglaavajui da odgovornost ZA punu saradnju sa MKSJ lei na vlastima BiH. Multinacionalni manevarski bataljon smjeten je u Sarajevu, a EUFOR je i dalje prisutan na podruju cijele zemlje preko timova za vezu i osmatranje (LOT timovi). Multinacionalni manevarski bataljon smjeten JE u Sarajevu, EUFOR JE i dalje prisutan na podruju cijele ZEMLJE Preko timova ZA vezu i osmatranje (LOT timovi). Multinacionalni manevarski bataljon sa sjeditem u bazi Butmir ine vojnici iz Austrije, Turske i Maarske. Multinacionalni manevarski bataljon sa sjeditem u Bazi Butmir Cine vojnici IZ Austrije, Turske sam Maarske. EUFOR zadrava sposobnost da odgovori na bilo kakve sigurnosne izazove na podruju cijele zemlje. EUFOR zadrava sposobnost da odgovori na Bilo kakve sigurnosne izazove na podruju cijele ZEMLJE. Komandant operacije ALTHEA je general Sir Richard Shirreff (Velika Britanija). Komandant operacije ALTHEA JE openito Sir Richard Shirreff (Velika Britanija). Pod okriljem Vijea EU, Komitet EU za politiku i sigurnost vri politiku kontrolu i daje strateke smjernice operaciji. Pod okriljem Vijea EU, Komitet EU ZA politiku i Sigurnost Vrsi politiku kontrolu i daje strateke smjernice operaciji. U kontekstu ukupnih nastojanja EU u Bosni i Hercegovini, Vijee EU je u novembru 2009. U kontekstu ukupnih nastojanja Europske unije u Bosni i Hercegovini, Vijee EU JE u novembru 2009. g. g. ponovo potvrdilo da operacija ALTHEA ostaje vaan dio sveobuhvatnih napora EU u BiH na pruanju podrke politikom procesu, iji je cilj omoguiti BiH da, uz neophodne reforme, nastavi svoj put ka integraciji u Evropsku uniju. ponovo potvrdilo da Operacija ALTHEA ostaje Vazan Dio sveobuhvatnih napora EU u BiH na pruanju podrke politikom procesu, iji JE OBJECTIVE omoguiti da BiH, UZ neophodne reforme, nastavi svoj staviti ka integraciji u. Evropsku uniju. Vijee je konstatiralo da je sigurnosna situacija u BiH i dalje stabilna bez obzira na teak politiki ambijent. Vijee JE konstatiralo da JE sigurnosna situacija u BiH i dalje stabilna BEZ obzira na Teak politiki AMBIJENT. Dana 25. Dana 25. oktobra 2010. oktobra 2010. godine, Vijee EU potvrdilo je opredjeljenje EU za: GODINE, Vijee EU potvrdilo JE opredjeljenje EU ZA: Nastavak izvrne vojne uloge u podrci naporima BiH da se odri sigurno i stabilno okruenje, a na osnovu mandata koji su odobrile UN. Nastavak izvrne vojne uloge u podrci naporima BiH da se odri sigurno i stabilno okruenje, na osnovu mandata Koji Su odobrile UN. Nastavak neizvrne misije pruanja pomoi u oblasti osposobljavanja i obuke, a na osnovu dostignua operacije ALTHEA. Nastavak neizvrne misije pruanja pomoi u oblasti osposobljavanja i obuke, a na osnovu dostignua operacije ALTHEA. Vijee se usaglasilo da se vri redovna analiza operacije, uzimajui u obzir situaciju na terenu. Vijee se usaglasilo da se Vrsi redovna analiza operacije, uzimajui u situaciju Obzira Na terenu. INJENICE I BROJKE INJENICE I BROJKE Podruje : Bosna i Hercegovina Podruje: Bosna i Hercegovina Sjedite : Sarajevo (baza Butmir) Sjedite: Sarajevo (Baza Butmir) Poetak operacije : 2. Poetak operacije: 2. decembar 2004. decembar 2004. ef misije: Komandant EU operacije Althea je general Sir Richard Shirreff (Velika Britanija). ef misije: Komandant EU operacije Althea JE openito Sir Richard Shirreff (Velika Britanija). Od 6. Od 6. decembra 2011. Dioni 2011. g. g. komandant Snaga EU je general-major Dieter Heidecker (Austrija). komandant SNAGA EU JE ope glavni Dieter Heidecker (Austrija). Broj vojnika u misiji: 600 BROJ vojnika u misiji: 600 Budet misije: Zajedniki trokovi iznose 12,5 miliona eura, a sredstva su osigurana kroz sudjelovanje zemalja lanica EU u finansijskom mehanizmu (Athena) na osnovu BDP-a. Budet misije: Zajedniki trokovi iznose 12,5 miliona eura, sredstva Su osigurana je Kroz sudjelovanje zemalja lanica EU u finansijskom mehanizmu (Atena) na osnovu BDP-. Drave uesnice u misiji: 17 zemalja lanica EU, Albanija, ile, Biva Jugoslovenska Republika Makedonija, vicarska i Turska Drave uesnice u misiji: 17 zemalja lanica EU-a, Albanije, ile, Biva Jugoslovenska Republika Makedonija, vicarska i. Turska

Policijska misija Europske unijePolicijska misija Evropske UnijePolicijska misija Evropske Unije (engl. European Union Police Mission ili EUPM) je misija Evropske Unije koja nastoji da u Bosni i Hercegovini putem usmjeravanja, praenja i kontrole rada u policijskim slubama uspostavi odrivu, profesionalnu i multietniku policiju koja djeluje u skladu s evropskim i meunarodnim standardima[1]. Ovo je prva misija ove vrste poduzeta od strane Evropske Unije, te je definisana u okviru Zajednike vanjske i sigurnosne politike EU. EUPM je nasljednik Meunarodne policijske misije Ujedinjenih nacija u BiH*, iji je mandat zavren krajem 2002. godine.EUPM djeluje u saradnji sa Specijalnim predstavnikom Evropske Unije koji takoer ima mandat kao UN-ov Visoki predstavik za Bosnu i Hercegovinu. Od 2009. godine specijalni predstavnik je Valentin Inzko. U okviru svoje strategije i zadatih ciljeva EUPM pomae agencijama za spovoenje zakona u BiH u borbi protiv organizovanog kriminala, procesuiranju krivinih djela ratnog zloina kao i u reformi policije u Bosni i Hercegovini.

Brisel, 30. juni 2012 - Policijska misija Evropske unije u Bosni i Hercegovini (EUPM BiH) - prva misija uspostavljena pod okriljem Evropske sigurnosne i odbrambene politike zavrava svoj mandat danas. Iako je s radom poel 1. januara 2003. godine na inicijalni period od tri godine, Misija je modificirajui ulogu i broj osoblja na zahtjev bh. vlasti nastavila rad do 30. juna 2012. godine.Tim povodom je visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Ketrin Eton (Catherine Ashton) izjavila: Policijska misija Evropske unije u Bosni i Hercegovini je na mnogo naina dala svoj doprinos oblikovanju nae zajednike sigurnosne i odbrambene politike i ulozi Evropske unije kad je rije o pruanju sigurnosti. Od 2003. godine razvijamo kapacitete za efektivno rasporeivanje kako civilnih, tako i vojnih snaga na razliitim kontinentima, a nae susjedstvo nam je uvijek bilo prioritet. Zavretak djelovanja Misije odraz je napretka kojeg je Bosna i Hercegovina postigla u jaanju vladavine prava. Zadaa nadogradnje postignua Misije je povjerena specijalnom predstavniku Evropske unije u Bosni i Hercegovini Piteru Sorensenu (Peter Sorenson), koji e nastaviti podravati razvoj i pratiti Bosnu i Hercegovinu na njenom putu ka pridruivanju Evropskoj uniji. Htjela bih odati poast komesaru tefanu Feleru (Stefan Feller) i njegovim prethodnicima, svim policijskim slubenicima i strunjacima iz cijele Evrope i ire, koji su portvovano uestvovali u radu ove Misije."Djelovanje Policijske misije Evropske unije, kao dijela ireg pristupa Evropske unije jaanju vladavine prava u Bosni i Hercegovini i regiji, bilo je usmjereno na pruanje podrke agencijama za provoenje zakona i krivino-pravnom sistemu u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije, u intenziviranju saradnje izmeu policije i tuilatava te u njegovanju regionalne i meunarodne saradnje. Podrka Evropske unije vladavini prava u Bosni i Hercegovini se nastavlja putem Instrumenta predpristupne pomoi (IPA) te Kancelarije specijalnog predstavnika Evropske unije, koji e nastaviti rad na kljunim zadacima Misije, u ijem sklopu e djelovati i novi Odjel za provoenje zakona.Vijee za vanjske poslove EU je 25. juna ponovilo nedvosmislenu podrku evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine, kao suverene i jedinstvene zemlje s punim teritorijalnim integritetom. Vijee je takoer potvrdilo svoju namjeru da od jula 2012. nastavi jaanje uloge Evropske unije u BiH, ukljuujui i pojaano prisustvo u oblasti provoenja zakona, vladavine prava i ekonomskih pitanja. Opte informacije Tokom deset godina angamana na jaanju vladavine prava u Bosni i Hercegovini, Policijska misija Evropske unije je predano radila na stvaranju moderne, odrive, profesionalne i multietnike policijske slube, koja je u stanju preuzeti punu odgovornost za samostalno provoenje zakona u skladu sa meunarodnim standardima.Radu Policijske misije Evropske unije u proteklih deset godina doprinos je dalo vie od 2.300 slubenika - 1.786 policijska slubenika i 154 meunarodna strunjaka sa razliitim profesionalnim referencama iz svih 27 zemalja lanica Evropske unije, Kanade, Islanda, Norveke, vicarske, Turske i Ukrajine, kao i 487 slubenika iz Bosne i Hercegovine. Policijsku misiju Evropske unije uspjeno su predvodili pokojni komesar Sven Fredriksen, komesar Kevin Karti (Kevin Carty) iz Irske, brigadni general Vinenco Kopola (Vincenzo Coppola) iz Italije i komesar tefan Feler (Stefan Feller) iz Njemake.

Delegacija Europske unije u BiHDelegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini ustanovljena je u julu 1996. godine, tada pod nazivom Delegacija Evropske komisije.

Nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora u decembru 2009. godine, njen naziv je promijenjen u Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini. U skladu sa odlukom Savjeta Evropske unije iz jula 2011, ovlaenja i nadlenosti specijalnog predstavnika EU (EUSR) i efa Delegacije Evropske unije obavlja jedna osoba. U septembru 2011. godine, mjesto efa Delegacije EU i EUSR preuzeo je ambasador Peter Sorensen. Usljed toga, Delegacija i Kancelarija EUSR zajedno funkcioniu kao jedan glas na terenu.

Evropske institucije u BiHEUSR - Specijalni predstavnik EU (EUSR) za Bosnu i Hercegovinu ima centralnu ulogu u promoviranju ukupne politike koordinacije EU u BiH. Specijalni predstavnik ujedno je i visoki predstavnik meunarodne zajednice u BiH. Planirano je da Ured visokog predstavnika bude zatvoren, dok e Ured specijalnog predstavnika nastaviti raditi. EUFOR - U decembru 2004. EU je poela vojnu mirovnu operaciju u BiH zamijenivi Misiju NATO-a. Kljuni zadaci ove misije su podrka Meunarodnom krivinom sudu za ratne zloine poinjene na prostoru bive Jugoslavije (ICTY) i relevantnim zvaninicima, a podrka ukljuuje hapenje osumnjienih za ratne zloine, te stvaranje sigurnog okruenja u kojem policijske snage mogu djelovati protiv organiziranog kriminala. EUPM - Kao dio pristupa ire vladavine zakona u BiH i u regiji, Policijska misija Evropske unije (EUPM) osnovana je u januaru 2003. godine kao zamjena za Meunarodne policijske snage UN-a (IPTF). EUPM ima cilj da formira odrive, profesionalne i multietnike policijske snage u BiH, koje e djelovati u skladu s najboljim evropskim i meunarodnim standardima.EUMM - Primarni cilj Monitoring misije Evropske unije (EUMM) je, kroz prikupljanje informacija i analizu aktivnosti, davanje doprinosa formuliranju djelotvorne politike EU prema Zapadnom Balkanu. Posebno teite EUMM-a je praenje politikog razvoja i unapreenje sigurnosti, nadgledanje granica, kao i praenje rjeavanja meuetnikih pitanja i povratka izbjeglica. EU fondoviJedna od mogunosti na putu pristupanja EU koja se otvara relevantnim zemljama openito pa i opinama, jeste dodatni izvor finansiranja. Zapravo, zemlja, kao potencijalni kandidat, mora proi kroz razliite faze dok ne postane punopravni lan. U svim ovim fazama zemlja moe koristiti razliite fondove EU. U tom smislu, veoma je vano za lokalne vlasti da budu upoznate sa razliitim EU fondovima koji su i na raspolaganju i posebno, da budu upoznate sa fondovima koji se otvaraju prema Bosni i Hercegovini u svakoj od faza. Ope poznavanje integracijskog procesa u EU, posebno o procesu pristupanja nije dovoljno i nije sistematino. Takoer, lokalne vlasti u BiH nisu dovoljno informirane ili imaju veoma plitko znanje o mehanizmima koje koristi EU kroz svoje predpristupne, strukturne, kohezione i fondove zajednice, u svrhu podrke regionalnom i lokalnom razvoju.S obzirom na navedeno, jedna od ideja Centra za podrku i promociju evropskih integracija - CePPEI, jeste da prezentira veinu ovih fondova s ciljem podizanja svijesti prije svega naih osnivaa, zatim sektora malih i srednjih preduzea, nevladinih organizacija, graana, medija o koliini novca koja nas oekuje pod okriljem EU.

EU osigurava financijsku potporu i bespovratna sredstva za veliki broj projekata i programa u podrujima kao to su: kolstvo zdravstvo zatita potroaa ouvanje okolia pruanje humanitarne pomoiKoritenje financijske potpore podlijee strogim pravilima kako bi se osigurao neposredan nadzor nad nainom koritenja sredstava s ciljem njihovog troenja na transparentan i odgovoran nain.EU financiranje je sloeno budui da postoje brojne razliite vrste programa kojima upravljaju razliita tijela. lanice drave raspolau s vie od 76% prorauna EU-a. Tu spadaju i strukturni fondovi Dva osnovna naina financiranjaBespovratna sredstvaza odreene projekte, uz prethodno objavljivanje javnog natjeaja poznatog kao Poziv za podnoenje projektnih prijedloga. Jedan dio financijske potpore prua EU, a ostatak je osiguran iz drugih izvora.Javni ugovori za plaanje usluga, dobara ili obavljenog rada kako bi se osigurao rad institucija EU-a i provedba programa. Ugovorima koji se dodjeljuju putem natjeaja (javna nabava) obuhvaen je niz razliitih podruja: obrazovanje, tehnika pomo i obuka; savjetovanje, organizacija konferencije, nabava informatike opreme, itd.Osigurati pravilno troenje financijskih sredstava EU-a krajnja je politika odgovornost 28 provjernika EU-a zajedno udruenih u skupinu. No, budui da se veina financijskih sredstava EU dodjeljuje na dravnoj razini, nacionalne su vlade odgovorne za provedbu provjera i godinjeg nadzora.KorisniciMale tvrtkeMale tvrtke mogu dobiti financijska sredstva EU-a kroz bespovratna sredstva, kredite i jamstva. Bespovratnim se sredstvima prua izravna pomo dok su druga financijska sredstva dostupna kroz programe koji se provode na dravnoj razini.Mogunosti EU financiranja za male tvrtke Nevladine organizacije i organizacije civilnog drutvaFinancijska im sredstva mogu biti odobrena pod uvjetom da aktivno sudjeluju u podrujima EU politike na neprofitnoj osnovi.Mogunosti EU financiranja za nevladine organizacije prema podruju politike Mladi ljudiPostoje dva osnovna naina financiranja: Program cjeloivotnog uenja mogunosti obrazovanja kroz program Erasmus podrka uenicima koji su pri kraju srednjokolskog obrazovanja i struno usavravanje u drugoj dravi Program Mladi na djelu sufinanciranje projekata kojima se potie graanska ukljuenost, volonterski rad i iri multikulturalni kontekst.Program cjeloivotnog uenja - financiranje obrazovanja i osposobljavanja Ukljuite se u program Mladi na djelu IstraivaiU razdoblju od 2007. do 2013. preko 53 milijardi eura izdvojeno je za istraivanja, veim dijelom u sklopu Sedmog okvirnog programa (FP7). Bespovratna se sredstva mogu realizirati kroz sufinanciranje istraivanja iji su predmet suradnja, ideje, ljudi, kapaciteti i nuklearna istraivanja Mogunosti EU financiranja istraivanja i inovacija PoljoprivredniciVeina poljoprivrednika unutar EU-a ima pravo na izravna plaanja kao potporu svojim prihodima. Oni moraju potivati standarde koji se odnose na ouvanje okolia, dobrobit ivotinja i sigurnosti hrane.Vei dio potpore odnosi se na proizvodnju. Pod odreenim uvjetima, drave EU-a mogu izdvojiti manje novca te u zamjenu pruiti potporu u proizvodnji.Nacionalni programi ruralnog razvitka kontaktni podaci za pojedinane zemlje Europsko financiranje u vaoj regijiEU osigurava financijsku potporu i bespovratna sredstva za veliki broj projekata i programa u podrujima kao to su: kolstvo zdravstvo zatita potroaa ouvanje okolia pruanje humanitarne pomoiKoritenje financijske potpore podlijee strogim pravilima kako bi se osigurao neposredan nadzor nad nainom koritenja sredstava s ciljem njihovog troenja na transparentan i odgovoran nain.EU financiranje je sloeno budui da postoje brojne razliite vrste programa kojima upravljaju razliita tijela. lanice drave raspolau s vie od 76% prorauna EU-a. Tu spadaju i strukturni fondovi ijim sredstvima se financiraju regionalne politike, socijalni i obrazovni programi, kao i poljoprivreda (ukljuujui podrku za poljoprivrednike).Kako dobiti finansiranje projekata iz sredstava EU za fizika i pravna lica iz BiHMogunosti dobijanja sredstava iz EU fondova za Bosnu i HercegovinuOpte injeniceOd zavretka rata u Bosni i Hercegovini, Evropska unija je za ovu zemlju obezbijedila vie od 3 milijarde evra sredstava pomoi. Ova sredstva isplaena su za neposredne i strateke potrebe graana BiH. U periodu 1995 - 2000, akcenat je bio na humanitarnoj pomoi, povratku izbjeglica i obnovi fizike infrastrukture. Nakon toga, EU fondovi bili su usmjereni ka uspostavljanju i razvoju institucija, te politikih i privrednih sistema koji pomau da Bosna i Hercegovina postane potpuno funkcionalna drava. Nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju u junu 2008, sredstva EU usmjeravana su prvenstveno putem Instrumenta pretpristupne pomoi (IPA) kao pomo Bosni i Hercegovini u prilagoavanju privrednog, politikog, bezbjednosnog i drutvenog sistema zahtjevima budueg lanstva u EU.Pomo EU se uvijek obezbjeuje u skladu sa sveobuhvatnom strategijom koja se izrauje u saradnji izmeu institucija BiH i uesnika u procesu programiranja, ali ne po principu: ko prvi, njegovo je! Dakle, strategija ide ukorak s razvojem okolnosti u zemlji.Istovremeno, sredstva EU usko su vezana za projekte koji donose konkretne i vidljive pomake u svakodnevnom ivotu graana BiH.Koja sredstva EU su trenutno dostupna u BiH?Trenutno, kao drava sa statusom potencijalnog kandidata, Bosna i Hercegovina ima pristup sljedeim mogunostima finansiranja: Instrument pretpristupne pomoi (IPA); Evropski instrument za demokratiju i ljudska prava (EIDHR); Programi EU (bive Zajednice) i drugi instrumenti Evropske unije, kao to su TAIEX, Ljudi ljudima (P2P), Lokalna administrativna pomo (LAF), Instrument za stabilnost (IFS).Svi instrumenti i programi istiu krajem 2013, a naslijedie ih nova generacija u finansijskom okviru 2014-2020.Kako se prijaviti za instrumente i programe EU?Generalno, sredstva EU ne dodjeljuju se fizikim ili pravnim licima bez sprovoenja odgovarajueg javnog nadmetanja za akcije spoljne pomoi EU.Ovi postupci pokreu se na nivou Delegacije EU u BiH ili na nivou slubi EU u Briselu i to u odgovarajuem obliku: nabavka usluga, poziv za dostavljanje prijedloga / grantovi, nabavka robe ili radova twinning ugovor.Oglasi se postavljaju na internet-stranici Delegacije Evropske unije pod nazivom Tenderi EU Delegacije i na internet-stranici EuropeAid-aDa biste saznali vie o postupcima za akcije spoljne pomoi EU, te koracima predvienim za bilo koji od navedenih ugovora, konsultujte "Praktini vodi kroz ugovorni postupak za spoljne akcije EU za usluge, robu, radove i pozive za dostavljanje prijedloga/grantove.Imam dobru ideju za projekat u zajednici, da li e ga EU finansirati?Gotovo sva sredstva EU usmjeravaju su i odreeno podruje koje je utvreno u procesu programiranja i pripremljenoj strategiji koja je izraena sa institucijama BiH. Dakle, ta sredstva se ne dodjeljuju tek za dobre ideje.Drugo, treba znati da sredstva EU dolaze od poreskih obveznika drava lanica i da, stoga, korienje i raunovodstveno voenje utroenih sredstavam moraju da budu u skladu sa pravilima EU. To znai da svaki organ koji koristi sredstva EU, bilo da se radi o instituciji BiH, nevladinoj organizaciji ili firmi, mora da bude u stanju tj. da ima strune ljude - da dostavlja traene izvjetaje i dokumentaciju i sprovodi nadzor (odnosno, kako se esto kae, 'kapacitet').Glavni nain finasiranja ideje sredstvima EU jeste da odgovorite na poziv za dostavljanje prijedloga koji se odnosi na vau ideju. Ovaj vid nabavke obino je najfleksibilniji kada se radi o konkretnoj aktivnosti i tu imate malo vie prostora da uradite ono to elite. Tipian poziv za dostavljanje projektnih prijedloga u posljednjih nekoliko godina ticao se informisanja javnosti o evropskim temama i aktivnosti na promovisanju ljudskih prava. Poziv za dostavljanje prijedloga je konkurentski postupak - samo najbolji i najadekvatniji projekti bivaju odabrani.Ja sam iz organizacije/firme koja prua usluge u odreenom sektoru, da li moemo dobiti sredstva EU?U tom sluaju, prijavili biste se na tender (npr. za usluge) koji raspisuju ili sjedite u Briselu ili Delegacija Evropske unije (vidi WEBLINKS gore). To su obino vrlo detaljni projekti u kojima je veina aktivnosti jasno odreena. Potrebno je da ispunite uslove za pruanje usluga, realizovanje aktivnosti ili ostale uslove navedene u tenderskoj dokumentaciji.ta je Twinning ugovor?Twinning ugovori odnose se na pomo iz javnih uprava drava lanica EU potencijalnim 'blizancima' u javnoj upravi BiH (npr. odreeno ministarstvo, agencija i sl.) i ureuju se razliitim pravilnicima o javnoj nabavci, to je objanjeno ovdje. Takoe, internet stranica Direkcije za Evropske integracije BiH sadri informacije o tenderima/prijedlozima EU u vezi sa nekim instrumentima i programima EU, kao to su prekogranini programi saradnje (u okviru programa IPA, Komponenta II), TAIEX, programi EU (bive Zajednice), itd.Ko ima koristi od instrumenata i programa EU?Krajnji cilj svakog davanja sredstava EU jeste stvaranje boljih uslova za graane. U mnogim sluajevima, to se ini kroz obezbjeivanje sredstava za reforme i unapreenje/razvoj: dravnih institucija, nevladinih organizacija (organizacija civilnog drutva), privatnih i javnih poduzea, udruenja, lokalnih uprava, privrednih i drutvenih partnera, sindikata.

PRISTUPANJE NOVIH DRAVA LANICA EUROPSKOJ UNIJI(ACCESSION OF NEWMEMBER STATES TO THE EU/ADHSION D'UN NOUVEL ETAT A L'UNION EUROPENNE)

Pristupanje novih drava lanica Europskoj uniji propisano je lankom 49. Ugovora o Europskoj uniji (1992./1993.). Osnovni uvjeti za zemlju koja eli pristupiti Europskoj uniji, a koji proizlaze iz ovoga lanka, su da mora biti europska drava te da mora potovati naela slobode, demokracije, zatite ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavine prava, vrijednosti na kojima je utemeljena Europska unija (lanak 6.(1) Ugovora o Europskoj uniji). Tijekom pet valova proirenja (od 1973. do 2007.) postupno su razvijani i utvrivani dodatni kriteriji za lanstvo: kriteriji iz Kopengahena (1993.) i kriterij iz Madrida (1995.) te posebni i opi kriteriji za drave pojedinano ili skupinu drava. Vijee EU-a jednoglasno donosi odluku o pristupanju nove drave lanice Europskoj uniji nakon to se savjetuje s Europskom komisijom i nakon to dobije pristanak Europskoga parlamenta, koji ga daje apsolutnom veinom glasova svojih lanova. Pristupanju prethode pregovori o pristupanju, a predmet tih pregovora su uvjeti, dinamika i nain te prijelazna razdoblja preuzimanja acquis communautaire-a. Nakon zatvaranja pregovora potpisuje se ugovor o pristupanju, iji su sastavni dio rezultati pregovora o pristupanju. Ugovor o pristupanju ratificira se u svakoj dravi lanici i dravi kandidatkinji za lanstvo, a nakon zavretka ratifikacije uobiajeno je da drava postane lanicom Europske unije na prethodno dogovoreni datum. Ugovorom iz Lisabona (2007./2009.) predviene su odreene izmjene procedure vezane uz pristupanje novih drava lanica, odnosno uvedeno je izvjetavanje Europskog parlamenta i parlamenata drava lanica o zahtjevu za lanstvo. Takoer je uvedeno da Europski parlament od sada veinom glasova daje pristanak (umjesto apsolutnom veinom), te se formalizira uloga Europskoga vijea kao institucije Europske unije u procesu pristupanja i utvrivanju dodatnih kriterija za lanstvo.

Proces stabilizacije i pridruivanja U kontekstu doprinosa procesu stabilizacije zemalja Jugoistone Evrope, Evropska je komisija u maju 1999. godine predloila stvaranje Procesa stabilizacije i pridruivanja (Stabilisation and Association Process - SAP) za Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Makedoniju i Saveznu Republiku Jugoslaviju (sada Srbiju i Crnu Goru), kojim je unaprijeen do tada postojei Regionalni pristup Evropske unije prema zemljama regije. U tadanjim okolnostima, nova strategija EU je za prioritetni cilj imala stabilizaciju regije, dok je kao dugoroni cilj istaknuto pridruivanje Uniji. Politika EU putem SAP, kao vrhunac u institucionalnom pribliavanju Evropskoj uniji, predvia zakljuivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju (Stabilisation and Association Agreement - SAA)kojim drave dobijaju status pridruene lanice Evropske unije. Uz mogunost napredovanja prema lanstvu u EU, ova nova vrsta ugovornog odnosa s EU ima za cilj stabilizaciju drava Zapadnog Balkana putem: njihovog pridruivanja evropskoj integraciji, razvoja postojeih ekonomskih i trgovakih odnosa s EU i izmeu drava regiona, poveane pomoi za demokratizaciju, razvoj civilnog drutva, obrazovanje i izgradnju institucija, koritenja mogunosti za saradnju u raznim podrujima, ukljuujui pravosue i unutranje poslove, te razvoja politikog dijaloga, ukljuujui politiki dijalog na regionalnoj osnovi. Proces stabilizacije i pridruivanja od samog poetaka postoji radi pomoi dravama iz regije u izgradnji i odranju stabilnih demokratskih institucija, osiguranju vladavine prava i stvaranju odrive, otvorene i napredne ekonomije. SAP je i bilateralni i regionalni proces, koji uspostavlja veze izmeu svake pojedine drave i EU, te potie regionalnu saradnju meu dravama SAP-a, ali i njihovu saradnju sa susjedima.Osnovna obiljeja Procesa stabilizacije i pridruivanja: Jednaki uvjeti za sve - Sve drave SAP-a moraju ispuniti iste uvjete ako se ele pribliavati Evropskoj uniji. Radi se o postojanju stabilnih demokratskih institucija, vladavini prava, potivanju i zatiti ljudskih prava, potivanju i zatiti prava manjina, regionalnoj saradnji, izgradnji trine privrede. Uz to, RH, BiH i SRJ moraju ispuniti i obaveze preuzete Dejtonskim, odnosno Erdutskim sporazumima kao i odlukama Vijea za provedbu mira (PIC). Jasna perspektiva lanstva u EU - Prema miljenju Evropske unije, jedini nain da se odri stabilnost regije je ponuditi tim dravama sve tjenju saradnju i udruivanje s EU, ukljuujui i jasnu perspektivu lanstva u EU. Putem SAP-a EU potie drave regije, kao potencijalne kandidate, da nastave s napretkom u jaanju meusobnih odnosa u najrazliitijim podrujima, od trgovine i investicija, preko infrastrukture do povratka izbjeglica i borbe protiv organiziranog kriminala. Individualni pristup - Brzina kojom se pojedina drava kree kroz razliite faze SAP-a zavisi o sposobnosti svake drave da preuzima i ispunjava obaveze koje proizlaze iz sve blieg pridruivanja s EU. Svaka zemlja napreduje prema EU slijedom svoje vlastite, individualne, uspjenosti u ispunjavanju postavljenih uvjeta. Veliki znaaj regionalne saradnje - U okviru SAP-a izrazita panja posveena je regionalnoj saradnji. SAP vidi saradnju sa susjedima kao poticaj za daljnji razvoj i pomo zemlji da razvije radne metode i praksu koje su integralni dio EU lanstva. Proces stabilizacije i pridruivanja stvara vrste veze izmeu svake drave i EU i, istovremeno, snano ohrabruje saradnju izmeu drava PSP-a kao i saradnju s njihovim susjedima. U svrhu ostvarivanja ciljeva Procesa stabilizacije i pridruivanja EU je u okviru svog budeta uvela program pomoi za 5 zemalja Zapadnog Balkana sa ukupnim iznosom za period 2001. - 2006. godine od 4,65 milijardi Eura. Prvenstvena svrha ovog instrumenta finansijsko-tehnike pomoi pod skraenim nazivom CARDS (Community Assistance for Reconstruction, Democratisation and Stabilisation), bila je podrka demokratskim, ekonomskim i institucionalnim reformama.

Strategija integriranja BiH u EU (Uzet je samo uvodni dio dokumeta Strategija integriranja BiH u EU-pa ako eli dopuniti bujrum)Strategija integriranja BiH u EU odraava politike ciljeve i interese Bosne i Hercegovine u cjelini. Razvoj EU pokazao je da svaka zemlja mora pronai vlastiti put kako da usvoji zajednika pravila, pri emu je institucije EU ocjenjuju prema njenim zaslugama i rezultatima. Osnovni cilj ove strategije jeste da osigura potpuno razumijevanje i jedinstven pristup izvrenju obaveza u procesu evropskih integracija.

Strategija integriranja BiH u EU je osnovni dokument na kojem e se zasnivati cjelokupni proces pridruivanja EU. Na osnovu istraivanja uzajamnih veza politikih, ekonomskih i drugih elemenata, Strategija naznaava osnovne ciljeve i pravce djelovanja, te obuhvata skup opih smjernica za rad dravnih i entitetskih institucija, te ostalih uesnika ukljuenih u proces integriranja.

Strategija, takoer, stavlja postojee integracione aktivnosti u konzistentan okvir, odreuje prioritete i kljune elemente procesa prilagoavanja, te identificira razvojne izazove.

Poto je Strategija dokument koji postavlja ciljeve koje treba ostvariti do punopravnog lanstva BiH u EU, u njemu nisu predvieni rokovi za ispunjenje tih ciljeva. Na osnovu Strategije bit e izraeni planovi koji e precizno formulirati politike i programe po sektorima. Pod programom treba podrazumijevati dokument koji e utvrivati ciljeve, akcije, pravce, sredstva, nosioce aktivnosti i rokove za njihovo ostvarenje u odreenoj oblasti ili sektoru (npr. Program prevoenja acquis communautaire[footnoteRef:1], Program usvajanja acquis communautaire u domenu konkurencije, Program izrade pregovarakih pozicija). Na osnovu Strategije i planova bit e izraivani godinji programi aktivnosti po institucijama s preciziranim rokovima njihovog provoenja. [1: Rijei acquis communautaire dolaze iz francuskog jezika i prevode se kao ukupno zakonsko naslijee Zajednice. Acquis communautaire podrazumijeva ukupna zajednika prava, obaveze ali i posveenost Zajednici (zemalja lanica i Zajednice), koja su se akumulirala od njenog osnivanja ili koje je Zajednica do danas ostvarila u pravnom i politikom smislu. U formalnom smislu, acquis obuhvata primarne izvore (osnivake i revizione ugovore, te ope pravne principe Zajednice), meunarodne ugovore, meunarodne pravne obiaje i ope pravne principe, sekundarne izvore (akte institucija EZ/EU), a sastavni dio izvora EU prava de facto predstavlja i pravna praksa Evropskog suda, kao i sve druge obaveze (politike, iz pregovara i sl.) koje su preuzele zemlje lanice u kontekstu aktivnosti EU.]

Vodei rauna o evolutivnom karakteru procesa evropskih integracija, u samoj izradi neophodnih mjera cilj je bio da se postignu optimalna rjeenja koja e doprinijeti pribliavanju Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.

Integriranje BiH u EU je znaajan proces koji trai korjenite promjene u drutvu. Stoga je realizacija Strategije mogua samo uz ukljuivanje i puni angaman svih drutvenih inilaca, javnog, privatnog i civilnog sektora u procesu integriranja BiH u EU, to je ujedno i njen cilj.Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju (SSP) je nova, trea generacija evropskih sporazuma ponuena iskljuivo zemljama zapadnog Balkana, u sklopu Procesa stabilizacije i pridruivanja. Sporazum se potpisuje na neodreeno vrijeme s ciljem doprinosa ekonomskoj i politikoj stabilnosti Bosne i Hercegovine. Drave koje su postale lanice petim proirenjem Evropske unije su potpisale Sporazume o pridruivanju (tzv. Evropske sporazume). Osnovna razlika izmeu dva spomenuta sporazuma je u sadraju evolutivne klauzule u SSP-u i naglaavanju regionalne saradnje na Zapadnom Balkanu. Potpisivanjem Sporazuma, Bosna i Hercegovina je zahvaljujui evolutivnoj klauzuli potvrdila status zemlje potencijalne kandidatkinje. To je mnogo vie nego to su zemlje potpisnice Evropskog sporazuma dobile u pogledu daljnjeg pristupanja EU. Druga razlika se ogleda u regionalnoj saradnji, gdje se zemlja potpisnica obavezuje da e potpisati bilateralne ugovore/sporazume sa zemljama Procesa stabilizacije i pridruivanja i zemljama kandidatkinjama. Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju je mjetovitog karaktera, to znai da su za podruja saradnje dijelom odgovorne zemlje lanice, a dijelom Evropska unija. SSP na odgovarajui nain ureuje odnose Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom u sva tri stuba Unije (Evropska zajednica: ekonomske politike i unutranje trite, Zajednika vanjska i sigurnosna politika i Pravosue i unutranji poslovi).

Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju izmeu Evropskih zajednica i njihovih drava lanica, sa jedne strane, i Bosne i Hercegovine, sa druge straneSporazum o stabilizaciji i pridruivanju Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju sastoji se od 10 glava: Opi principi; Politiki dijalog; Regionalna saradnja; Slobodno kretanje robe; Kretanje radnika, poslovno nastanjivanje, pruanje usluga, kretanje kapitala; Usklaivanje prava, provoenje prava i pravila konkurencije; Pravda, sloboda i sigurnost; Politike saradnje; Finansijska saradnja; Institucionalne, ope i zavrne odredbe.Pitanje slobodne trgovine sa EU Po znaaju odredaba koje se bave pitanjem trgovine mnogi smatraju SSP i trgovinskim sporazumom. Tokom tehnikih rundi pregovora najvie vremena i napora je uloeno upravo u trgovinske odredbe i liste proizvoda za koje e Bosna i Hercegovina, postepeno u periodu od 5 godina, davati carinske ustupke do potpune liberalizacije trgovine sa Evropskom unijom. Bosna i Hercegovina uiva u jednostranim trgovinskim povlasticama od 1997. godine, kada je Evropska unija liberalizirala svoje trite za proizvode iz BiH. Naravno, uz odreena ogranienja na pojedine grupe proizvoda na kojem EU insistira da zadri kvote.Potpisivanjem Sporazuma Bosna i Hercegovina poinje da otvara svoje trite, odnosno da smanjuje i ukida carine na dogovorene grupe proizvoda. Prije svega, ukidanje carina u najbrem vremenskom roku je predvieno za sirovine iz Evropske unije za kojim postoji potreba u Bosni i Hercegovini i drugim proizvodima gdje BiH nema mogunost daljneg razvoja. Najvei stepen zatite e zadrati odreeni poljoprivredni proizvodi, a neki e ak biti zatieni i nakon isteka prijelaznog perioda od pet godina. S obzirom da je Sporazum mjeovitog karaktera, da bi stupio na snagu mora biti potvren odnosno ratificiran u parlamentima svih drava lanica, Evropskom parlamentu i Parlamentarnoj skuptini BiH. Do zavretka procesa ratifikacije na snazi je Privremeni sporazum (Interim Agreement) koji je dio SSP-a i koji najveim dijelom regulira pitanja trgovine i transporta izmeu BiH i Evropske unije.

Naredni koraci Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju Bosna i Hercegovina je stupila u prvi ugovorni odnos sa Evropskom unijom. Zadatak BiH je da sprovede odredbe Sporazuma i da nastavi sa svojim aktivnostima i ispunjavanjem kriterija za punopravno lanstvo. Nakon potpisivanja Sporazuma, slijedei korak je podnoenje zahtjeva za lanstvo u EU i sticanje statusa kandidata. Naredni period e biti ispunjen velikim reformskim procesima kako bi se Bosna i Hercegovina prilagodila i to bolje ispunjavala kriterije za lanstvo u Evropskoj uniji, dok e u isto vrijeme i raditi na implementaciji SSP-a.

IPA fondoviIPA (Instrument predpristupne pomoi) je novi, jedinstveni finansijski instrument Europske unije uspostavljen 17. jula 2006. Uredbom Vijea EU 1085/2006. IPA je uspostavljena za finansijsku perspektivu 2007.- 2013. godina, kao pomo dravama u njihovim nastojanjima da postanu lanice EU. IPA je fleksibilan instrument, a namijenjen je dravama kandidatkinjama: Hrvatskoj, Makedoniji i Turskoj i zemljama potencijalnim kandidatkinjama za lanstvo u EU: Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji te Kosovu pod rezolucijom Vijea sigurnosti UN-a 1244/99. Ciljevi IPA-e su pomo zemljama korisnicama u usklaivanju domaeg zakonodavstva s acquis communautaire-om i u njegovom provoenju te u pripremi zemalja za koritenje strukturalnih i kohezionog fonda Europske unije. IPA se sastoji od pet komponenata.Prve dvije namijenjene su svim zemljama korisnicama:1. Pomo u tranziciji i razvoju institucija - namijenjena razvoju kapaciteta i institucija;2. Prekogranina saradnja - namijenjena za pruanje pomoi u oblasti prekogranine saradnje izmeu sadanjih drava lanica i kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja, te saradnji izmeu zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja.Ostale tri komponente namijenjene su iskljuivo zemljama kandidatkinjama:3. Regionalni razvoj - namijenjena finansiranju infrastrukturnih projekata u podruju okolia i transporta, promociji konkurentnosti, ujednaenog regionalnog razvoja te pripremi za Europski fonda za regionalni razvoj;4. Razvoj ljudskih potencijala - namijenjena za pripremu kohezione politike i za Europski socijalni fond;5. Ruralni razvoj - namijenjena za pripremu zajednike poljoprivredne politike.Vrijednost IPA-e za finansijsku perspektivu 2007. 2013. godina za sve zemlje korisnice je 11,468 milijardi eura. Bosna i Hercegovina kao zemlja potencijalna kandidatkinja ima pristup dvjema prvim komponentama IPA-e: pomo u tranziciji irazvoju institucija i prekogranina saradnja. U okviru ove dvije komponente za Bosnu i Hercegovinu su u periodu od 2007. do 2010. godine osigurana 332 miliona eura.Pomo u tranziciji i izgradnji institucija (Komponenta I) obuhvata sve aktivnosti koje su povezane s acquis communautaire-om, sa izgradnjom administrativnih kapaciteta, kao i podrkom mjerama saradnje koje nisu obuhvaene drugim komponentama kao to su komponente II, III i IV, a u okviru su pristupnog konteksta.Projektni prijedlozi u okviru ove komponente pripremaju se na osnovu prioriteta iz Viegodinjeg indikativnog plana (MIPD), a primjenjuju se na osnovu utvrenih procedura Europske komisije.Korisnici ove komponente su organi dravne uprave, tijela u javnom vlasnitvu, te u manjem obimu nevladine organizacije, ostala neprofitna tijela i poslovna zajednica. U okviru Komponente I potkomponente se planiraju u skladu s kriterijima iz Kopenhagena (1993.), odnosno prioritetima Europskog partnerstva: politiki kriterij 25 - 30%, ekonomski kriterij 25 30% i Europski standardi 40- 50% od predvienog iznosa.Prekogranina saradnja (Komponenta II) podrava aktivnosti vezane za regionalnu i prekograninu saradnju sa zemljama korisnicma IPA-e, njihovo uee u programima Europskog fonda za regionalni razvoj te transnacionalnim i meuregonalnimprogramima saradnje.Ove aktivnosti zasnivaju se na viegodinjim programima prekogranine saradnje i provode se prvenstveno kroz pozive za podnoenje projektnih prijedloga.Korisnici ove komponente, zavisno od prioriteta i mjera datog programa, mogu biti jedinice regionalne i lokalne uprave, nevladine organizacije, istraivake i razvojne institucije, privredne komore itd.U okviru ove komponente Bosna i Hercegovina uestvuje u tri bilateralna programa s tri susjedne zemlje: Crnom Gorom, Hrvatskom i Srbijom, te u jednom programu prekogranine saradnje s dravama lanicama IPA Jadranski program, i dva transnacionalna programa Prostor jugoistone Europe (SEES) i Mediteranski transnacionalni program (MED).Novina u finansiranju programa IPA-e je tzv. sufinansiranje zemlje korisnice u iznosu do 25% vrijednosti projekta. Strukturu koordinacije i upravljanja programom IPA-e ine: dravni koordinator za IPA-u (DIPAK), Odbor za pripremu projekata (PPC) i Odbor za upravljanje programima (PMC).

34