21
Evropski modeli inkluzije LIT Novi Beograd

Evropski modeli inkluzije

  • Upload
    alma

  • View
    40

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Evropski modeli inkluzije. LIT Novi Beograd. Austrija. R ana intervencija (p reventivni i rehabilitativni efekti ) Barijera: materijalna sredstva Re šenje: rad u malim grupama Prvi pilot projekat na predškolskom nivou - Insbruk 1978. g. P raksa integracije - heterogen e grup e - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

Page 1: Evropski modeli inkluzije

Evropski modeli inkluzije

LIT Novi Beograd

Page 2: Evropski modeli inkluzije

Austrija

Rana intervencija (preventivni i rehabilitativni efekti) Barijera: materijalna sredstva Rešenje: rad u malim grupama

Prvi pilot projekat na predškolskom nivou - Insbruk 1978.g. Praksa integracije - heterogene grupe

Pedagoški i terapijski napori Uvođenje novog kurikularnog koncepta kojim se

zadovoljavaju individualne potrebe sve obuhvaćene dece

Page 3: Evropski modeli inkluzije

'80-ih godina - pilot projekti za inkluziju na školskom nivou Zakoni koji dopuštaju deci sa smetnjama u razvoju da

pohađaju škole: Od 1993.g. osnovne škole Od 1997.g. srednje škole

Otvorenije forme učenja Individualni rad sa svom decom

Page 4: Evropski modeli inkluzije

Belgija

Državnim dekretom iz 2004. godine dopuštene su tri forme uključivanja dece sa smetnjama u razvoju u redovni sistem formalnog obrazovanja:

potpuna permanentna inkluzijaparcijalna permanentna inkluzijaprivremena inkluzija

Page 5: Evropski modeli inkluzije

Potpuna permanentna inkluzija

deca sa smetnjama u razvoju pohađaju redovne škole uz podršku specijalnih škola

ostvaruje se na osnovu mišljenja koje daje Opšti savet za usklađivanje specijalnog obrazovanja, a odluku o potpisivanju Protokola za inkluziju zajednički donose savet razreda, servis za vođenje, roditelji i tim nastavnika

protokol sadrži više dokumenata sačinjenih u pisanoj formi obezbeđen je besplatan prevoz od škole do kuće jasno su propisani uslovi prekida i li promene forme inkluzije

Page 6: Evropski modeli inkluzije

Za svu decu sa smetnjama u razvoju obezbeđen je besplatan prevoz od škole do kuće

Parcijalna permanentna inkluzija: tokom cele školske godine deca pohađaju određena predavanja u redovnim školama, a ostatak programa u specijalnim školama

Privremena inkluzija: tokom dela školske godine deca pohađaju sva ili samo određena predavanja u redovnim školama, a ostatak programa u specijalnim školama

Page 7: Evropski modeli inkluzije

Celokupan sistem obrazovanja smatra se inkluzivnim Sistem formalnog obrazovanja je fleksibilan - dopušta

punu vertikalnu mobilnost u skladu sa potrebama učenika Primenjuju se različite metode i načini organizacije

nastave Akcenat je stavljen na: timski rad, kontinuirano

profesionalno obrazovanje stručnjaka i rad sa roditeljima

Page 8: Evropski modeli inkluzije

Češka Republika

Sistemsko rešavanje problema integracije počelo je 1989.g. Na svim nivoima obrazovanja danas se u praksi primenjuju

dve alternative: Deca sa smetnjama u razvoju pohađaju redovne škole, a po

potrebi se za njih organizuje i specijalno obrazovanje u malim nastavnim grupama

Kada primena prve alternative nije moguća nastava se realizuje u specijalnim grupama, razredima ili školama

Page 9: Evropski modeli inkluzije

Osnovni cilj inkluzije - davanje jednakih mogućnosti za efektivno i efikasno obrazovanje u skladu sa potrebama i mogućnostima dece

Fokus - na snage dece i na individualne razvojne i obrazovne potrebe

Barijere: materijalna sredstva i otpor nastavnika i roditelja Rešenje: Ministarstvo za obrazovanje, mlade i sport daje

novčanu podršku radi prevazilaženja barijera za inkluziju.

Page 10: Evropski modeli inkluzije

Danska

Osnova za donošenje zakonske regulative - trogodišnji KVIS program (’quality in special needs education’)

Na regionalnom planu obavljan je monitoring, davana je podrška i doprinos:

obrazovnim institucijama i servisima za savetovanje saradnji socijalnog, zdravstvenog i obrazovnog sektora razvoju regionalnih i lokalnih programa

Page 11: Evropski modeli inkluzije

Ministarstvo obrazovanja Danske organizovalo je programe u oblastima:

Individualnog planiranja obrazovanja i poučavanja Saradnje škole i roditelja Restrukturisanja škole i nastavnih sredstava Profesionalnog usavršavanja menadžmenta i nastavnika Tranzicije od obaveznog ka daljem obrazovanju i

zapošljavanju Koordinacije obrazovanja i dokolice Predškolskog obrazovanja Raspodele odgovornosti i zadataka, menadžmenta

znanjem

Page 12: Evropski modeli inkluzije

Finska

Decentralizacija sistema obrazovanja omogućila je osnivanje specijalnih odeljenja u redovnim školama i povećanje broja specijalnih škola

Obavezno je uključivanje dece sa smetnjama u razvoju u formalni sistem obrazovanja

Alternativno, ponuđeni su: rad u malim grupama ili rad u specijalnim grupama, odeljenjima ili školama.

Page 13: Evropski modeli inkluzije

Proces inkluzije doprineo je:

Razvoju individualnih planova obrazovanja za svu decu, Razvoju službe za dobrobit dece Razvoju inkluzije i individualnih planova obrazovanja s

obzirom na različite aktere Prikupljanju i statističkoj obradi komparabilnih podataka Pokretanju više projekata za osnivanje virtuelnih škola za

decu sa smetnjama u razvoju Pokretanju više projekata za prevenciju isključivanja dece

sa smetnjama u razvoju

Page 14: Evropski modeli inkluzije

Nemačka

‘60-ih godina ustanovljeno je zasebno telo za brigu o deci sa smetnjama u razvoju - KMK

‘80-ih godina deca sa smetnjama u razvoju integrišu se u redovne škole

Razvijene su različite forme saradnje redovnih i specijalnih škola

Ministarstvo obrazovanja daje individualnu podršku deci sa smetnjama u razvoju za pohađanje bilo koje redovne, srednje stručne ili opšteobrazovne škole

Page 15: Evropski modeli inkluzije

KMK ukazuje na:

iskustvo stručnjaka u redovnim i specijalnim školama podizanje svesti o značaju obrazovanja dece sa smetnjama u

razvoju značaj rane intervencije razvoj koncepta inkluzivnog obrazovanja u predškolskim

ustanovama i redovnim školama zasnovang na korišćenju savremene tehnologijhe i tehničkih pomagala

adaptaciju i poboljšanje lečenja i dijagnostifikovanja brigu o okruženju škole u kojoj se sprovodi inkluzivno

obrazovanje brigu o prostoru za učenje i formama specijalnog

obrazovanja

Page 16: Evropski modeli inkluzije

Cilj KMK-a je stvaranje jednakih mogućnosti za decu sa smetnjama u razvoju kroz:

razvoj standarda za podršku specijalnim i redovnim školama: podizanje kvaliteta i širenje mreže za inkluzivno obrazovanje, fleksibilizaciju podrške unutar formalnog sistema

obrazovanja, davanje jednakih mogućnosti deci sa smetnjama u razvoju

koja nisu obuhvaćena redovnim obrazovanjem davanje individualne podrške svoj deci u inkluzivnom

okruženju saradnju svih osoba i institucija uključenih u proces inkluzije

Page 17: Evropski modeli inkluzije

KMK podstiče :

Otvorenije forme poučavanja i učenja:

– učenje u grupama dece različitog uzrasta– diferenciranje zadataka– nedeljne promene rasporeda časova– izmene individualnih i grupnih aktivnosti– učenje svim čulima…

Page 18: Evropski modeli inkluzije

KMK deluje i na:

Kurikulum kojim se garantuje dosta slobode u diferencijaciji planova obrazovanja kroz:

– prilagođavanje učenja i poučavanja individualnim interesovanjima

– razvoj škole kao prostora za život– razvoja lokalne zajednice kao prostora za učenje…

Razvoj institucija za obrazovanje:– stvaranje patronažne službe– edukovanje nastavnika da pokreću reformu sistema obrazovanja– zajedničko planiranje u lokalnoj zajednici…

Page 19: Evropski modeli inkluzije

Velika Britanija

Vlada Velike Britanije posebo promoviše inkluziju

sve potencijalno osetljive i marginalizovane dece

a

ne

samo

dece sa smetnjama u razvoju

Page 20: Evropski modeli inkluzije

Redovne škole su u obavezi bez obzira da li su deca sa smetnjama u razvoju uključena u školu da:– ne vrše bilo kakvu diskriminaciju kroz kurikulum

(domaći zadaci, školske ekskurzije) i – obezbede pristupačnost deci sa smetnjama u razvoju

Poseban akcenat stavlja se na ekspertizu i specijalizaciju stručnjaka za obrazovanje dece sa smetnjama u razvoju.

Page 21: Evropski modeli inkluzije

Specijalizovana edukacija stručnjaka za rad sa decom sa smetnjama u razvoju

  rane intervencije predškolske ustanove

redovne škole specijalne škole nenastavno osoblje

kontinuirano profesionalno usavršavanje

AUSTRIJA specijalizovan program - 1440 sati

specijalizovan program - 4 semestra

specijalizovan program - 6 semestara

specijalizovan program - 6 semestara

programi različitog trajanja

nije obavezno

ČEŠKA REPUBLIKA

/ / specijalizovan master program

specijalizovan master program

/ specijalizovan program - 12 dana svake godine

DANSKA / specijalizovan program - 1 godina

specijalizovani kurs

specijalizovani kurs

specijalizovani kurs

nije obavezno

FINSKA specijalizovani kurs

specijalizovani kurs

specijalizovani kurs

specijalizovani kurs

specijalizovani kurs

svake godine u organizaciji Nacionalnog saveta za obrtazovanje i univerziteta

NEMAČKA / specijalizovani kurs

specijalizovani kurs i položeni 1. i 2. državni ispit

specijalizovani kurs i položeni 1. i 2. državni ispit

specijalizovani kurs i položeni 1. i 2. državni ispit

obavezno, organizuje se na loklanom, regionalnom i državnom nivou

VELIKA BRITANIJA

/ kratki modul kratki modul kratki modul kratki modul obavezno, u organizaciji raznih institucija