F BiH Strategija Zaposljiavanja- Final Draft

Refo

Program Evropske Unije za

rma politike zapoljavanjsistema trita rada za B

(EuropeAid/1236

Strategija zap

Federacija Bosne

- Prvi n

Projekat finansira Evropska Unija Bosnu i Hercegovinu

a i uspostava informatikog osnu i Hercegovinu

80/C/SER/BA)

oljavanja

i Hercegovine

acrt -

Projekat implementira TREK Consulting SA u konzorcijumu sa Veneto Lavoro, PEM GmbH i Italtrendom

Reforma politike zapoljavanja Strategija zapoljavanja FBiH i uspostava informatikog sistema trita rada za BiH - Prvi nacrt - (EuropeAid/123680/C/SER/BA) _________________________________________________________________________________

Sadraj

SADRAJ ...................................................................................................... 2

POPIS SKRAENICA ..................................................................................... 3

1. UVOD........................................................................................................ 4

2. REZIME......................................................ERROR! BOOKMARK NOT DEFINED.

3. TRITE RADA U FBIH............................................................................ 12

3.1 DEMOGRAFIJA..........................................................................................12 3.2 EKONOMSKI POKAZATELJI ............................................................................13

3.2.1 Produktivnost .................................................................................15 3.2.2 Razvoj malih i srednjih poduzea (SME) i poduzetnitvo.......................17

3.3 STRUKTURALNI FAKTORI..............................................................................20 3.3.1 Neformalna ekonomija .....................................................................21 3.3.2 Mobilnost radne snage .....................................................................22 3.3.3 Migracije ........................................................................................27

3.4 OBRAZOVANJE I CJELOIVOTNO UENJE ............................................................30 3.4.1 EU kontekst cjeloivotnog uenja.......................................................30 3.4.2 Situacija u FBiH...............................................................................31

3.5 REGIONALNI / TERITORIJALNI DISPARITETI.........................................................39 3.5.1 Demografski pokazatelji regionalnih dispariteta....................................39 3.5.2 Ekonomski pokazatelji regionalnih dispariteta ......................................40 3.5.3 Pokazatelji regionalnih dispariteta na tritu rada.................................41 3.5.4 Pokazatelji regionalnih dispariteta u obrazovanju .................................43 3.5.5 Zakljuci i indikatori regionalnih dispariteta .........................................45

3.6 PONUDA I POTRANJA.................................................................................46

4. CILJNE SKUPINE .................................................................................... 65

4.1 UVOD ...................................................................................................65 4.2 NEZAPOSLENOST MLADIH.............................................................................67 4.3 ENE....................................................................................................72 4.4 STARIJA RADNA SNAGA ...............................................................................77 4.5 DUGORONO NEZAPOSLENI ..........................................................................79 4.6 OSOBE SA ONESPOSOBLJENJIMA.....................................................................82 4.7 ROMI....................................................................................................86 4.8 NE-DISKRIMINACIJA ..................................................................................89

5. INSTITUCIONALNI I ORGANIZACIJSKI OKVIR....................................... 91

5.1 JAVNA SLUBA ZA ZAPOLJAVANJE ..................................................................91 5.2 AKTIVNE MJERE ........................................................................................95 5.3 SOCIJALNI DIJALOG ...................................................................................99

ANEKS 1 KOMENTARI NA KORITENU METODOLOGIJU............................ 102

1.1 BILJEKE O SLUBENOJ STATISTICI I ADMINISTRATIVNOJ EVIDENCIJI.........................102 1.2 PARCIJALNE INFORMACIJE, UKLJUUJUI SLUBENE STUDIJE, IZVJETAJE ITD. ..............104 1.3 INTERVJUI FOKUS SKUPINA.........................................................................104

1.3.1 Intervjui fokus skupina koji su bili usmjereni na nezaposlene...............105 1.3.2 Intervjui fokus skupina usmjereni na Poslodavce................................106

Projekat finansira Evropska Unija

2


Popis skraenica BiH Bosna i Hercegovina CARDS Pomo Zajednice za obnovu, razvoj i stabilizaciju (Community Assistance

for Reconstruction, Development and Stabilisation) CEM Ekonomski memorandum za zemlju EDP Elektronska obrada podataka ELMO Projekt omoguavanja mobilnosti radne snage SZ Slube zapoljavanja ETF Evropska fondacija za obuku (European Training Foundation) EU Evropska unija EURES Evropska sluba zapoljavanja EUROSTAT Statistiki ured Evropske zajednice FBiH Federacija Bosne i Hercegovine GTZ Njemaka tehnika suradnja MOR Meunarodna organizacija rada ICSE Meunarodni status zaposlenosti IS Informacijski sistemi ISCO Standardna klasifikacija zanimanja ISIC Meunarodni standardi industrijske klasifikacije svih ekonomskih

djelatnosti (International Standards Industrial Classification of all Economic Activities)

ISCED Meunarodna standardna klasifikacija obrazovanja (International Standard Classification of Education)

IT Informacijska tehnologija LAN Lokalna mrea (Local Area Network) LLSTE Lokalni pravni kratkoroni ekspert LMIS Informacijski sistem za trite rada LFS Anketa radne snage MCP Ministarstvo civilnih poslova SRS Srednjorona razvojna strategija NVO Nevladina organizacija JSZ Javna sluba zapoljavanja RS Republika Srpska SEED Razvoj poduzea za jugoistonu Evropu (Southeast Europe Enterprise

Development) SME Malo i srednje poduzee SESP Drugi projekt podrke zapoljavanju (Second Employment Support

Project) SOSAC Kredit za prilagodbu socijalnog sektora (Social Sector Adjustment Credit) SOTAC Kredit za tehniku pomo za socijalni sector (Social Sector Technical

Assistance Credit) TL Lider tima USAID Agencija Sjedinjenih Drava za meunarodni razvoj (United States

Agency for International Development) WAN Mrea za iroko podruje (Wide Area Network) SB Svjetska banka


3


1. Uvod

Od svog pokretanja 1997. godine, Evropska strategija zapoljavanja (European Employment Strategy EES) je imala centralnu ulogu u koordiniranju EU politika sa ciljem stvaranja posla za sve. Njenu ulogu je Evropsko vijee u vie navrata podcrtavalo, i postala je kritian instrument kojim se odgovara na jednu od najvanijih preokupacija graana EU: vie i bolja radna mjesta.

EES je tako kreirana da usmjerava i osigurava koordinaciju prioriteta politike zapoljavanja koje preuzima svaka zemlja lanica na nivou EU. efovi drava i vlada su se dogovorili o okviru za djelovanje na ostvarivanju zajednikih ciljeva i prioriteta politike zapoljavanja. Ova koordinacija nacionalnih politika zapoljavanju na EU nivou se gradi na osnovu godinjeg procesa navedenog u reviziji EU Ugovora iz 1998. godine, koja je integrirana u obnovljivi trogodinji ciklus od ponovnog pokretanja Lisabonske strategije 2005.

Izvjetaj radne grupe (Radna mjesta, radna mjesta, radna mjesta stvaranje vee zaposlenosti u Evropi) je predstavio najvee izazove i prioritete za poveanje zaposlenosti u Evropi: poveanu prilagodljivost radnika i poduzea; postizanje da zaposlenost postane realna opcija za sve kroz jaanje aktivnih politika trita rada i ciljanjem na ugroenije grupe, kao to su ene, stariji ljudi i etnike manjine; ulaganje u ljudski kapital, posebno u cjeloivotno uenje; i unaprjeenje upravljanja za zapoljavanje kroz angairanje svih aktera u drutvu.

Od kraja 1990-tih, zadatak Komisije je uvijek bio da osigura da zemlje-kandidati definiraju politike zapoljavanja koje ih pripremaju za lanstvo u Uniji. Namjera da ove zemlje progresivno prilagode svoje institucije i politike Evropskoj strategiji zapoljavanja, ime e omoguiti punu implementaciju Naslova iz Ugovora koji se odnosi na zapoljavanje od samog prijema u Uniju. Kod proirenja prvo na 25 zemalja (2004.) a potom na 27 (2007.), iroke i razraene pripreme za puno lanstvo u EES preko zajednikih Planova akcije su pomogle osiguranju nesmetane integracije novih Zemalja lanica.1

Osnova za formuliranje strategije zapoljavanja trebala bi biti analiza lokalnog trita rada sa ciljem utvrivanja ope situacije i najvanijih karakteristika, kao i njihovog utjecaja na situaciju zapoljavanja. Najvaniji faktori koji odreuju razvoj trita rada su razvoj stanovnitva i ekonomski pokazatelji. Druga najvanija podruja na koja se treba usredotoiti u FBiH su situacija ponude i potranje, produktivnost, i mala i srednja poduzea (SME) i poduzetnitvo. Sektor poljoprivrede takoer ima znaajnu ulogu i u neformalnoj ekonomiji, i po tome to zapoljava veliki dio stanovnitva. Druga podruja na koja se treba usredotoiti kod formuliranja strategije bit e mobilnost radne snage, regionalni/teritorijalni dispariteti, neformalna ekonomija i migracije.

Blisko povezano sa razvojem trita je cjeloivotno uenje, koje radu daje pristup ivotnog ciklusa, pa stoga predstavlja prirodni dio svake strategije zapoljavanja.

Razvoj strategije za trite rada daje osnovu za identificiranje ciljnih skupina. U strategiji zapoljavanja za FBiH, fokus e biti i na nezaposlenosti mladih, ena, starijih radnika, dugorono nezaposlenih, osoba sa onesposobljenjem i Roma.

1 Deset godina Evropske strategije zapoljavanja (European Employment Strategy - EES), Evropska komisija, Generalna direkcija za zapoljavanje, socijalne poslove i jednake mogunosti, Jedinica D.2. Rukopis zavren u julu 2007. godine.


4

Reforma politike zapoljavanja Strategija zapoljavanja FBiH i uspostava informatikog sistema trita rada za BiH - Prvi nacrt - (EuropeAid/123680/C/SER/BA) _________________________________________________________________________________ I na kraju, da bi se strategija zapoljavanja mogla implementirati, institucionalni i organizacijski okvir e imati znaajnu ulogu, ne samo kad se radi o buduoj ulozi javne slube za zapoljavanje, nego i u smislu mogunosti koritenja aktivnih mjera i uloga socijalnih partnera.

Nacionalna strategija zapoljavanja za entitet FBiH se mora promatrati kao cjelovita strategija, ija je najvanija svrha da ponudi okvir za kantonalne/lokalne strategije. Kako je ukazano u odjeljku koji se odnosi na regionalne disparitete, trita rada po kantonima u FBiH se meusobno jako razlikuju. Stoga bi lokalne strategije trebale pratiti ukupnu strategiju uz uvaavanje lokalne situacije ponude i potranje na tritu rada.

Strategija zapoljavanja je takoer u bliskoj povezanosti sa drugim strategijama.

Vizija je da se realizira skup HRD strategija (strategija razvoja ljudskih resursa) koje e omoguiti graanima Federacije da maksimalno poveaju svoj potencijal kroz stjecanje sposobnosti i znanja sa ciljem postizanja bolje kvalitete ivota za sve.

Veze izmeu HRD i politika zapoljavanja i trita rada su pokazani u dijagramu ispod.

Slika 1.1. Razvoj ljudskih resursa i druga podruja politika

Educational Provision through

formal Education andVocational Education and training

Life-Long-Learning

Economic Policy

Taxes,R&D etc. Policy

EmploymentPolicy

ActiveLabourMarket Policy

LabourMarket Policy

PassiveLabourMarket Policy

Social Policy

Oo(je

Kr

PHuman Resource Development Strategy

The Human Resource elements in achieving socio-economic objectives

vaj dijagram predstavlja ilustraciju koncepta HRD. Taj koncept implicira da HRD buhvaa cjeloivotno uenje, struno obrazovanje i obuku, politiku trita rada ukljuujui aktivne i pasivne mjere), kao i sve aspekte politike zapoljavanja. HRD , prema tome, od temeljnog znaaja za razvoj FBiH.

ako bi se osigurala uspjena strategija koja e rijeiti najvanije probleme na tritu ada u FBiH, mora se ostvariti meudjelovanje sa drugim strategijama u drugim

rojekat finansira Evropska Unija

5

Reforma politike zapoljavanja Strategija zapoljavanja FBiH i uspostava informatikog sistema trita rada za BiH - Prvi nacrt - (EuropeAid/123680/C/SER/BA) _________________________________________________________________________________ podrujima, obrazovanja, praenja trita rada, aktivnih mjera, ukljuivanja zainteresiranih aktera i strategije za strukturu i prioritete institucija trita rada.

Strategije zapoljavanja za FBiH e se posebno fokusirati na sprjeavanje nezaposlenosti mladih, unaprjeenje zaposlivosti ena, otvaranje mogunosti aktivnog starenja, sprjeavanje i borba protiv diskriminacije, a posebno protiv ugroenih skupina, i pomo u traenju posla i sprjeavanju dugorone nezaposlenosti.

Treba implementirati slijedee strategije:

Vaan dio pomoi osobama koje trae posao i sprjeavanja nezaposlenosti je pokretanje obuke i unaprjeenja vjetina (struno usavravanje) (u okviru koherentnog plana radnog mjesta) koje mogu unaprijediti zaposlivost i radnu mobilnost meu nezaposlenima i neaktivnima, kao i zaposlenih koji su izloeni riziku ostajanja bez posla.

Podrka osobama koje trae posao i inicijative da se sprijei dugorona nezaposlenost ne smiju se ograniiti samo na pruanje unaprjeenja vjetina i obuke, nego bi trebala obuhvatiti koherentan skup inicijativa koje zadovoljavaju potrebe pojedinanih osoba koje trae posao odnosno nezaposlenih, i koje su orijentirane prema zapoljavanju i poveanju profesionalne mobilnosti. Ostale krucijalne inicijative su pruanje usmjeravanja u karijeri, samo-servisiranje za osobe koje trae posao, i lak pristup informacijama o radnim mjestima i tritu rada, efikasno uparivanje posla i mogunosti za relevantno zapoljavanje uz subvencije na plae. Uspostavljene aktivne mjere bi trebale uvaavati specifine potrebe ciljne skupine, i trebale bi biti prilagodljive za specifine potrebe mladih, ena i osoba sa onesposobljenjem.

U sluaju FBiH, postoji potreba za razliitim vrstama razvoja sposobnosti. Ovakva obuka treba obuhvatiti

o Unaprjeenje strunih sposobnosti koje je specifino za svaki sektor, u smislu obuke i pripravnikog statusa ili obuke na poslu. Naglasak treba staviti na obuku u sektorima gdje postoji potencijal za razvoj, a obuka treba zadovoljiti potrebe za vjetinama/potrebama sektora odnosno specifinog radnog mjesta. Obuka treba obuhvatiti pristup poput egrtovanja gdje se obuhvaa teoretska i praktina obuka (ako je mogue, u kompaniji). Izmeu ostalog, obuka u kompanijama se treba priznati kao formalna obuka.

o Druga ansa u programima obrazovanja koja odraslima daje papire formalnog obrazovanja.

o Ciljano razvijanje najvanijih vjetina. o Opismenjivanje i obuka u osnovama matematike.

Posebnu panju treba posvetiti potrebi za obukom i unaprjeenjem vjetina u ruralnim sredinama.

Obuka se treba zasnivati na sposobnostima, i usmjerena na praktino uenje. Trebalo bi biti mogue prilagoditi obuku potrebama odreenih ciljnih skupina, izmeu ostalog nepismene/polupismene osobe, osobe sa onesposobljenjima, mlade i ene. Obuka treba omoguiti fleksibilnost u metodama njenog izvrenja i metodologijama uenja, i naglaavati moderne metodologije uenja.


6

Reforma politike zapoljavanja Strategija zapoljavanja FBiH i uspostava informatikog sistema trita rada za BiH - Prvi nacrt - (EuropeAid/123680/C/SER/BA) _________________________________________________________________________________ Trebalo bi omoguiti priznavanje svih vrsta obuke, i akreditiranje u skladu sa

zajednikim standardnim sistemom akreditacije, a u strunoj obuci bi trebalo biti mogue izgraditi profesiju kroz kratko, modulizirano srednje struno obrazovanje.

Treba promovirati potrebu za obukom i poslodavaca i zaposlenih, i to se moe uraditi kroz informativne kampanje, preko medija, preko uzora i poticaja za uee u obuci.

Jedan uinkovit nain sprjeavanja nezaposlenosti je organiziranje posebnih programa obuke i programa zaposlivosti za radnike koji gube radna mjesta u situacijama masovnih otputanja. Prema tome, ovoj grupi je potrebno posvetiti posebnu panju, i kod masovnih otputanja je potrebno izdvojiti odreena financijska sredstva kao podrku zaposlivosti radnika.

Jo jedna kljuna taka u sprjeavanju nezaposlenosti je uspostava sigurnih staza koje e mlade ljude iz obrazovanja uvesti na trite rada. Ovakve inicijative e iziskivati uspostavu jednog formalnog sistema koji moe na sebe preuzeti tu zadau. U kratkoronom razdoblju, potrebno je utvrditi ciljne grupe koje obuhvaaju lanove u sektoru obrazovanja, slubi zapoljavanja, organizacije poslodavaca i zaposlenika i civilno drutvo. Zadatak te ciljne skupine bio bi da izrade akcioni plan da li i koje inicijative treba pokrenuti kako bi se osigurala uspjena tranzicija mladih iz obrazovanja na trite rada. Te inicijative moraju biti u skladu sa buduom strategijom zapoljavanja mladih.

U srednjoronom razdoblju, potrebno je uspostaviti i formalizirati koherentan sistem podrke za tranziciju mladih na trite rada. Taj sistem treba osigurati da mladi ljudi koji napuste sistem obrazovanja ili budu zaposleni u roku od 6 mjeseci, ili su se upisali u neku vrstu relevantnih aktivnosti obuke ili obrazovanja koje mogu unaprijediti njihovu zaposlivost i strunu mobilnost. Ovakav sistem se treba bazirati na ukljuivanju socijalnih partnera i iziskivat e blisku suradnju izmeu slubi obrazovanja i zapoljavanja. Osim toga, iziskivat e uspostavu praenja i registracije mladih koji napuste sistem obrazovanja. Mogue mjere koje bi se ovdje mogle obuhvatiti bilo bi usmjeravanje i savjetovanje u karijeri, pruanje vjetina nalaenja posla, mogunosti prekvalifikacije, dopunska ciljana obuka, obuka bazirana u kompaniji, pripravniki sta kao dio plana rada za svakog pojedinca, i mentorstvo.

Jedna kljuna stvar u strategiji trita rada FBiH je podrka poduzetnitvu i stvaranje pozitivne klime za poslovanje SME i mikro-poduzea. Ovo kljuno podruje e obuhvatiti slijedee inicijative:

Slube zapoljavanja, skupa sa formalnim sistemom obrazovanja, trebaju uspostaviti veze sa postojeim poduzetnikim inicijativama i igrati aktivnu ulogu u lokalnim inicijativama na promoviranju i razvoju poduzetnitva. Potrebno je na lokalnoj osnovi naglasiti uspostavu formalnih struktura za koordinaciju i suradnju.

Treba pokrenuti inicijative da se poduzetnike inicijative koordiniraju i uvedu u glavne tokove, kako u poslovanju, tako i u obrazovanju. Razvoj na entitetskom nivou u pravcu koherentne strategije poduzetnitva je od velikog znaaja.

Mogunosti za uspostavu SME i mikro-poduzea se trebaju mapirati, i podrati sektori i podruja u kojima postoji potencijal za poduzetnitvo. Sastavni dio


7


ovih inicijativa bi bio da se ispitaju mogunosti poduzetnitva u ruralnim podrujima.

Potrebno je naglasiti promoviranje poduzetnitva prema odraslima, posebno u sektorima u kojima postoji potencijal za poduzetnitvo.

Odraslima koji imaju poduzetniki potencijal i motivaciju da postanu poduzetnici treba ponuditi podrku za pokretanje posla, to treba obuhvatiti i dobivanje vozake dozvole za poduzetnike, procjenu poslovnih planova, pristup financijskim sredstvima, savjetovanje, mentorstvo, inkubatore i veze sa klasterima.

Za mlade ljude, potrebno je razviti koherentan pristup uvoda i obuke u poduzetnitvu u srednjim i visokim kolama. To bi trebalo obuhvatiti promoviranje poduzetnitva, obuku u poduzetnitvu i uspostavu pozitivne poslovne klime za mlade diplomce i podrku za otvaranje radnih mjesta za diplomske asove (podrka za pokretanje posla, pristup financijskim sredstvima, savjetovanje, mentorstvo, inkubatori i veze sa klasterima.

Poduzetnitvo i samo-zapoljavanje trebaju predstavljati aktivne mjere u aktivnim mjerama za borbu protiv nezaposlenosti, i zaposleni u slubama zapoljavanja bi trebali biti u stanju ponuditi osnovno poslovno savjetovanje i savjete.

Predstavljanje i promoviranje poduzetnitva treba biti sastavni dio savjetovanja i usmjeravanja karijere u kolama i usmjeravanja odraslih (slube zapoljavanja i obuka odraslih).

Nezaposlenima i drugim ciljnim skupinama bi trebalo, ukoliko postoji potencijal, ponuditi obuku u poduzetnitvu, i podrku za pokretanje posla u kombinaciji sa obukom u relevantnim vjetinama.

Poduzetnikim aktivnostima ena treba dati prioritet, kao i obuku i svaku drugu podrku koje trebaju biti prilagoene potrebama ena. Treba im dati prioritet u specifinim ciljnim skupinama nezaposlenih.

Razvoj poduzetnitva u ruralnim podrujima treba imati prioritet. Promoviranje prilagodljivosti radnika i kompanija na promjenu uvjeta rada.

Jedan instrument od krucijalnog znaaja za prilagodbu radnika i kompanija promijenjenim uvjetima jeste ulaganje u ljudski kapital. To obuhvaa i unaprjeenje vjetina kroz praksu na poslu, obuku, obrazovanje i obuku u kompanijama.

Kompanije treba potai da implementiraju dugorone strateke planove strunog usavravanja radnika, i primijene upravljanje ljudskim resursima. U sastavu ovakvog razvoja ljudskih potencijala (HRD) trebala bi biti i obuka u modernom menadmentu. Posebnu panju je potrebno posvetiti SME i kompanijama u sektorima rasta.

U FBiH postoji potreba da se uspostavi koherentan sistem obuke odraslih koji bi im pruio usluge strunog usavravanja i razvoja sposobnosti radne snage. Postojei programi obuke odraslih nisu adekvatni za zadovoljavanje potreba trita rada, ne naglaavaju razvoj vjetina cjeloivotnog uenja, i njihov kvalitet nije odgovarajui. Kao posljedica toga, postoji velika potreba da se pozabavi propustima u postojeoj obuci i uspostavi adekvatan i moderan sistem obuke odraslih. Uspostava funkcionalnog i modernog sistema obuke odraslih, smatra se velikom zadaom koja se ne deava preko noi i iziskivat e i financijske i ljudske resurse i kapacitete. Osim toga, postoji potreba za


8


institucionalnim i strukturalnim prilagodbama i unaprjeenjima, to bi bio jedan od prvih koraka.

U kratkoronom periodu, potrebno je uspostaviti radnu grupu (task force) sa zadatkom da izae sa strategijom i akcionim planom za razvoj sistema obuke odraslih koji e istovremeno zadovoljiti potrebe trita rada i naglaavati cjeloivotno uenje. Osim toga, radna grupa bi se trebala baviti potrebama promjena i unaprjeenja politika i institucionalnog organiziranja.

U srednjoronom periodu, FBiH bi trebala pokrenuti razvoj modernog sistema obuke odraslih i uiniti institucionalna unaprjeenja i prilagodbe koje mogu osigurati efikasnost, relevantnost i odrivost. Obavezno je da se u cijeli proces aktivno ukljue socijalni partneri.

Alternativne metode obuke i obrazovanja, kao to je obuka u kompaniji, uenje na daljinu, centri za obuku na radnom mjestu, su sve programi koje treba testirati preko pilot projekata, i u srednjoronom periodu uvesti u glavne tokove i koristiti u kombinaciji sa tradicionalnijim metodama organiziranja obuke i obrazovanja.

Prilagodljivost radnika ne zavisi samo od unaprjeenja strunih sposobnosti, nego i od nivoa njihovih osnovnih sposobnosti. Stoga je jako vano da obuka i obrazovanje naglaavaju razvoj osnovnih vjetina i sposobnosti cjeloivotnog uenja.

Posebnu panju treba posvetiti potrebama strunog usavravanja i razvoja osnovnih vjetina u ruralnim podrujima.

Pruanje veih i kvalitetnijih investicija u ljudski kapital. Nema sumnje da postojeu obuku odraslih treba unaprijediti kako bi posluila kao vei i kvalitetniji instrument za ljudski kapital. Neke od najvanijih unaprjeenja koja je potrebno uvesti su:

Efikasnost i relevantnost pruene obuke se mora osigurati kroz implementaciju mehanizama kojima se osigurava da obrazovanje odraslih bude prilagoeno potranji, i da zadovoljava potrebe trita rada. Takvi mehanizmi moraju ukljuivati socijalne partnere.

Uspostava koherentnog okvira akreditacije i sistema za svu obuku, koji e takoer akreditirati i obuku u kompaniji. U akreditaciju je potrebno ukljuiti socijalne partnere.

Uspostava formaliziranih mehanizama suradnje i koordinacije na lokalnom, regionalnom i entitetskom nivou.

Koherentan sistem registracije pruatelja obuke, njihovog tipa i obima fokusa, i registracije uesnika.

Uspostava sistema osiguranja kvalitete i monitoringa kojim e se osigurati sadraj ulaznih i izlaznih elemenata obuke. Tu se moraju ukljuiti socijalni partneri.

Prilagodba obuke revidiranom i fleksibilnijem i aurnijem nacionalnom okviru kvalifikacija.

Obuka odraslih mora uvesti moderne metodologije uenja i ponuditi vie praktian pristup obuci. Tu se moraju ukljuiti modeli poput egrtovanja.


9

Reforma politike zapoljavanja Strategija zapoljavanja FBiH i uspostava informatikog sistema trita rada za BiH - Prvi nacrt - (EuropeAid/123680/C/SER/BA) _________________________________________________________________________________ Nuenje obuke u skladu sa uspostavljenim standardima kvalitete i

indikatorima uinka za pruatelje.

U cilju borbe protiv diskriminacije odreenih skupina, neophodno je poduzeti aktivnosti na nivou politika i implementacije i predstavljanja politika, kao i aktivne mjere koje e osigurati inkluziju na trite rada i pristup obrazovanju. Vano je da sve politike budu meuresornog karaktera i da se mjere uvedu u glavne tokove.

Mjere koje se pokrenu za odreene skupine bi trebale, kod implementacije, uvaavati specifine potrebe ciljne skupine, ali je potrebno izbjegavati izolaciju posebnih ciljnih skupina u posebne inicijative, umjesto toga, trebalo bi naglaavati upis osoba iz odreenih ciljnih skupina u inicijative glavnih tokova, i potom ponuditi potrebne prilagodbe i podrku kako bi oni mogli uestvovati.

Kako bi se osigurala uspjena implementacija politika i mjera, vano je da vladine organizacije socijalnog sektora i u obrazovanju i na tritu rada, sindikati i organizacije poslodavaca i civilno drutvo, svi budu aktivno angairani i posveeni.

Obuka u kompanijama treba postati prihvaen i priznat dio obuke odraslih, i treba ga kao takvog akreditirati.

U FBiH, posebnu panju je potrebno posvetiti dugorono nezaposlenima, enama, mladim enama, osobama sa onesposobljenjem, i mladima.

Prethodni uvjet za strunu mobilnost je da radna snaga usvoji pristup poslu koji podrazumijeva ivotni ciklus. Stoga se ovo treba promovirati i meu poslodavcima, i meu zaposlenicima i onima koji trae posao.

Jako vaan uvjet za profesionalnu mobilnost je da je radna snaga visoko kvalificirana i da posjeduje sposobnosti cjeloivotnog uenja koje joj omoguava da stekne nove vjetine. Prema tome, znaajan prioritet treba dati ulaganjima u razvoj sposobnosti i unaprjeenje vjetina i zaposlenih i vika radne snage. Obuka treba obuhvatiti unaprjeenje specifinih vjetina za odreeni sektor, drugu ansu u obrazovnim programima koji ciljaju na razvoj osnovnih vjetina, i Opismenjivanje, i treba slijediti iste principe koji su opisani gore u tekstu u dijelu koji se odnosi na sprjeavanje nezaposlenosti.

Ako se eli da ljudi stvarno osjete korist od obuke i strunog usavravanja, sadraj obuke se treba poklapati sa zahtjevima odreenog radnog mjesta, posla i sektora. Ovo se moe osigurati samo ukoliko postoji adekvatan sistem praenja i evaluacije sadraja i nastavnog programa obuke, i ukoliko socijalni partneri igraju znaajnu ulogu kako u utvrivanju sadraja obuke i nastavnog programa, tako i u akreditaciji obuke.

Kompanije bi preko razvoja ljudskih resursa trebalo poticati da razviju dugorone strategije unaprjeenja vjetina za svoje radnike, i da razviju profile radnih mjesta koji bi se zasnivali na sposobnostima i koji bi se koristili za zapoljavanje i napredovanje u karijeri.

Potrebno je pokrenuti inicijative da se osigura akreditacija svih vrsta obuke za odrasle u skladu sa koherentnim okvirom za akreditiranje i zanimanja. Bit e vano da se proces modernizacije okvira zanimanja koji je u toku paljivo prati i da se obuka odraslih prilagodi izvrenim promjenama.

Kako bi se osigurala efikasna implementacija strategije zapoljavanja, potrebno je poduzeti inicijative na reorganizaciji slubi Javnih slubi za zapoljavanje (JSZ) kako bi se omoguila integracija nezaposlenih i drugih koji trae posao na trite rada odnosno pomoi poslodavcima u regrutiranju i izboru ljudi. JSZ takoer treba imati


10

Reforma politike zapoljavanja Strategija zapoljavanja FBiH i uspostava informatikog sistema trita rada za BiH - Prvi nacrt - (EuropeAid/123680/C/SER/BA) _________________________________________________________________________________ vanu zadau u praenju trita rada i u monitoringu i evaluaciji politika zapoljavanja, programa i projekata za zapoljavanje, i posredovanju i savjetovanju u traenju posla. Kod implementiranja aktivnosti i preventivnih mjera, preporuuje se da JSZ prilagodi svoje razliite ponude na osnovu modela prepreka ponovnom zapoljavanju.

Neophodno je proiriti obuhvat socijalnog dijaloga i na pitanja koja su izvan kolektivnih ugovora i povesti konzultacije i inicirati dijalog sa socijalnim partnerima o irokom spektru pitanja vezanih za rad i zapoljavanje, ukljuujui dijalog o zakonima i propisima o radu i zapoljavanju, i politikama rada i zapoljavanja.

Socijalni partneri trebaju imati vanu ulogu u formuliranju nacionalne strategije zapoljavanja, koja se treba promatrati kao okvirna strategija za uspostavu strategija na kantonalnom nivou koje e predstavljati odraz lokalnog trita rada.

Socijalni partneri trebaju imati vanu ulogu u formuliranju i implementiranju kantonalnih strategija zapoljavanja kod odluivanja o lokalnim zadacima i mjerama u okviru aktivnosti strune obuke.

Evropske smjernice za zapoljavanje iziskuju od zemalja lanica da razmotre mogunost da zacrtaju odreene ciljne vrijednosti za nacionalne stope zapoljavanja. U tabeli ispod navedeni su EU zadaci i postojei prosjeni nivo stopa zapoljavanja u FBiH i u EU27. U tabeli se takoer navode ciljne stope zaposlenosti u FBiH do 2010, to je zadatak postavljen na osnovu strategije zapoljavanja za FBiH.

Tabela 1.1 Zacrtane ciljne vrijednosti za stopu zapoljavanja u FBiH

FBiH 2007

Zadatak FBiH 2010

EU zadatak

2010

EU27 2006

Ukupna stopa zaposlenosti

34.1% Xx% 70% 64.3%

Stopa zaposlenosti ena

21.9% Xx% 60% 57.1%

Stopa zaposlenosti starijih radnika2

28.3% Xx% 50% 43.5%

2 Molimo da obratite panju da EU koristi dobne skupine 25 54 i 55 64 i kod izraunavanja stope zaposlenosti i stope aktivnosti. Stoga ove brojke nisu potpuno usporedive izmeu FBiH i EU27.


11

Reforma politike zapoljavanja Strategija zapoljavanja FBiH i uspostava informatikog sistema trita rada za BiH - Prvi nacrt - (EuropeAid/123680/C/SER/BA) _________________________________________________________________________________ 2. Trite rada u FBiH

Ovaj opis demografskih i ekonomskih indikatora u FBiH se uglavnom zasniva na prethodnoj situacionoj analizi REGIONALNA I LOKALNA ANALIZA ZA FEDERACIJU BOSNE I HERCEGOVINE, juni 2008, koja je uraena u okviru projekta Reforma politike zapoljavanja i strategije zapoljavanja BiH, uspostava informacijskog sistema za trite rada (EuropeAid/123680/C/SER/BA) Vidi Aneks 1.

2.1 Demografija Na slici 3.1 prikazana je distribucija ukupnog stanovnitva na dva entiteta, Federaciju Bosne i Hercegovine i Republiku Srpsku i Distrikt Brko. Na slici 3.1 ilustrirana je relativna veliina stanovnitva tri geografska elementa koji ine Bosnu i Hercegovinu.

Slika 3.1 Distribucija stanovnitva na dva entiteta i Distrikt Brko 2007, prema LFS serijama

FBiH63%

RS35%

BD (estimated)2%

U Tabeli 3.1 prikazano je stanovnitvo FBiH podijeljeno na iroke dobne skupine u godinama 2006. i 2007., prema Anketi radne snage. Zadnje dvije kolone tabele dalje pokazuju promjene u broju stanovnika od 2006. do 2007. za mukarce i ene. Anketa ukazuje na to da u FBiH ivi oko 2,101,000 stanovnika.

Procenat stanovnitva mlai od 15 godina pokazuje djecu i mlade (osnovnokolski uzrast). Segment stanovnitva starosti izmeu 15 i 24 godine predstavlja kolsku populaciju koja je primarni fokus za srednje kole. Prema meunarodnim standardima, veliki dio stanovnitva starosti izmeu 15 i 64 godine predstavljaju radno sposobno stanovnitvo, dok grupu stanovnitva iznad 64 godine karakterizira dob kada se povlai iz produktivnog rada. Oigledno, iroke dobne skupine nisu izravno usporedive jer su dobne kategorije nejednake veliine.

Dalje, tabela pokazuje udio ena u svakoj od skupina po nivou entiteta. I opet, ini se da je udio enske populacije vrlo slian onome koji se moe primijetiti u drugim zemljama na Balkanu. ene predstavljaju 51.6 posto ukupnog stanovnitva u prosjeku; 50.6 procenata u populacijskoj skupini mlaoj od 15 godina, i 56.8 posto onih iznad 64 godine. U populacijskoj skupini od 25 do 49 godina, ene ine 51 posto, to je neto Bosni i Hercegovini koji iznosi 50.3 posto.

Tabela pokazuje da radno sposobno stanovnitvo (15 do 64 godine starosti ) ini u prosjeku 68.4 posto ukupne populacije. Starosna struktura ne otkriva nita izuzetno u odnosu na komparativne zemlje i vanjske regije.

Tabela 3.1 Stanovnitvo po irokim dobnim skupinama i spolu, 2007, i promjene stanovnitva po irokim dobnim skupinama i spolu izmeu 2006 i 2007, prema LFS serijama

Ukupno

Od ega je

ena

Rast 2006-07 Mukarci

Rast 2006-

07


12


ene aps. pct pct aps. Ukupno populacija 2,101,000 51.6% -2.2% -1.5% Populacija 14 godina starosti 1,708,000 51.9% -0.5% -0.6% Populacija 15 - 64 godina starosti 1,437,000 50.9% -0.4% -0.4% Populacija 15 - 24 godina starosti 326,000 49.1% -3.5% -2.2% Populacija 25 49 godina starosti 757,000 51.0% -1.4% 0.7% Populacija 50 - 64 godina starosti 353,000 52.7% 5.1% -0.9% Populacija 64+ godina starosti 271,000 56.8% -1.2% -1.5%

Izvor: LFS 2006 i 2007 i vlastite kalkulacije

Usporedba podataka iz dvije ankete radne snage koje su provedene u Bosni i Hercegovini ukazuje na dosta znaajnu strukturu promjene populacije, to uglavnom proizlazi iz smanjenja populacije djece i mladih mlaih od 15 godina. Ovaj uoljiv trend je dodatno naglaen poveanjem populacije izmeu 50 i 64 godine.

Dalje, spolna struktura ukazuje da je nagli rast dijela populacije izmeu 50 i 64 godine muki fenomen. Ova dobna skupina je doivjela rast od 5.1 posto za mukarce i 1.8 posto ukupno u samo jednoj godini. ini se da se ukupna populacija smanjuje stopom od -1.7 posto.

Generalno, slika koja pokazuje smanjenje mladih dobne skupine 0-14 je slina slici koja postoji u veini evropskih zemalja, to takoer u ekonomiji u rastu naglaava potrebu za provoenjem mjera usmjerenih na due zadravanje starije radne snage na tritu rada. Ovu tendenciju dodatno podrava pogled na distribuciju radnih skupina unutar radne snage. LFS 2006 i 2007 pokazuje da je skupina mladih 15 24 relativno opadala sa 19.6 ukupne populacije 2006 na 19.1. Iako je stopa nezaposlenosti u dobnoj skupini 15 do 24 velika, ne postoji urgentna potreba u ovom trenutku.

Slika koja prikazuje dobnu strukturu prema tome ukazuje na potrebu uvoenja poticaja na trite rada u pravcu usluga koje su posebno kreirane za najvanije klijente kantona / opine. To znai da relativno velika podgrupa starih ljudi treba vie socijalnih i zdravstvenih aktivnosti u odnosu na druge kantone / opine, dok kantoni/opine sa relativno velikim brojem djece trebaju natprosjean broj predkolskih institucija, kulturnih i sportskih objekata i slinoga, iji je znaaj, izmeu ostalog, i u tome da podri stabilnost radne snage (roditelja djece).

Drugim rijeima, fleksibilno drutvo bi trebalo biti u stanju prilagoavati svoje javne usluge kako bi one odraavala demografski sastav stanovnitva.

2.2 Ekonomski pokazateljiTabela 3.2 Izvoz i uvoz i trgovinski bilans za robe i usluge u procentima BDP, 2001 do 2006

2001 2002 2003 2004 2005 2006 IZVOZ 20.5% 17.5% 20.1% 22.2% 25.5% 29.1%


13

Reforma politike zapoljavanja Strategija zapoljavanja FBiH i uspostava informatikog sistema trita rada za BiH - Prvi nacrt - (EuropeAid/123680/C/SER/BA) _________________________________________________________________________________ UVOZ 67.2% 64.7% 64.4% 66.8% 77.2% 66.8% TRGOVINSKI BILANS -46.7% -47.2% -44.3% -44.6% -51.7% -37.6% Izvor: REGIONALNA I LOKALNA ANALIZA ZA FEDERACIJU BOSNE I HERCEGOVINE, juni 2008, na osnovu Statistiki godinjak/ljetopis 2007.

Trgovinski deficit FBiH ilustrira probleme tranzicije od komandne ekonomije na trinu ekonomiju, gdje se planom pojedinanom potroau ne nudi izbor. Izvoz roba i usluga je povean od nekih 20 posto BDP na nekih 30 posto u zadnjih est godina, dok se uvoz stabilizirao na nekih 67 posto BDP, uz izuzetak 2005, kada je uvoz zabiljeio jednokratni rast na 77 posto BDP. Trgovinski bilans stoga predstavlja solidan godinji deficit. Naravno, gotovo sve nove trine ekonomije doivljavaju trgovinski deficit, mada ni jedna od njih to nije iskusila u tom obimu kao FBiH, osim moda dvije nove lanice EU Rumunjske i Bugarske.

Lekcija nije da se smanji uvoz, to bi dodalo samo jo jednu konicu na proces tranzicije, nego da se potakne izvoz kroz proizvodnju konkurentnijih proizvoda, bolju infrastrukturu komunikacija i tehnologije, i ne najmanje vano, generalno poveanje nivoa vjetina. Ovo zadnje je najvaniji iminentni zadatak jer je poveanje nivoa vjetina neophodno za sveo stalo. Znaaj jaanja lokalne ekonomije kako bi se mogla nositi sa izazovima konkurentnih ekonomija je naglaeno u skladu s tim.

Godinja stopa rasta BDP za razliite zemlje u odnosu na FBiH ilustrira visoku stopu rasta FBiH, to je, naravno, pozitivno, jer je to najee signal olakavanja procesa tranzicije. Ali koliko god da je ta mjera gruba, iskustvo pokazuje da rast BDP-a u obimu od 6 do 8 posto dodatno ilustrira potencijale u ekonomiji; odnosno ne-eksploatirane profite za koje se ini da ih je lako izvui za investitora.

Tabela 3.3 Godinje stope rasta u BDP za razliite zemlje, 2004 do 2006

2004 2005 2006 FBiH 5.5 4.0 8.6 Bugarska 6.6 6.2 6.1 EU27 2.5 1.9 3.0 Hrvatska 4.3 4.3 4.8 Makedonija 4.1 4.1 4.0 Rumunjska 8.5 4.2 7.9 Slovenija 4.4 4.1 5.7

Izvor: REGIONALNA I LOKALNA ANALIZA ZA FEDERACIJU BOSNE I HERCEGOVINE, June 2008, na osnovu EUROSTAT, Statistiki godinjak/ljetopis 2006 i 2007.

ini se da FBiH postie znaajno vee stope rasta nego to je EU prosjek u svim sektorima ekonomije. I opet, ovaj znak je pozitivan jer bi suprotno bilo nepodnoljivo, ali realno ne pokazuje da znaajan rast ekonomije generira pozitivan ishod za graane ovog entiteta.

Za ovo postoje viestruki razlozi; na primjer, ukoliko strani ulaga u lokalno poduzee moe postii poveanje proizvodnje i prodaje, ime generira znaajno poveanje prometa i profita, to znai da se profit nee vratiti u lokalnu ekonomiju ukoliko strani ulaga ne reinvestira profit na lokalnom nivou, bilo u fiziki ili ljudski kapital, ukljuujui poveanje plae, bolje uvjete rada itd. Isto tako, jedan lokalno uspjeni poduzetnik moe svoj profit poloiti na tednju u stranoj banci ili kupiti skupu potroaku robu iz inozemstva. U svakom sluaju, postie se ekonomski rast, ali samo mali dio tog rasta ulazi u lokalnu (nacionalnu) ekonomiju. Naravno, preovlauju drugi primjeri.


14

Reforma politike zapoljavanja Strategija zapoljavanja FBiH i uspostava informatikog sistema trita rada za BiH - Prvi nacrt - (EuropeAid/123680/C/SER/BA) _________________________________________________________________________________ Glavna stvar je da se osigura solidan prenos ekonomskog rasta u investicije (uglavnom investicije u ljudski kapital i/ili infrastrukturu) u lokalnu ekonomiju kako bi se ostvarile realne koristi od ekonomskog rasta. Iskustvo iz drugih zemalja jugoistone Evrope ukazuje da ovaj prijenos djeluje sporo, to pokazuje spor i vrlo nesiguran, ako ne difuzan i osjetljiv proces ekonomske tranzicije.

2.2.1 Produktivnost Tabela 3.4 ilustrira potencijale za FBiH, kao i probleme sa kojima se ona suoava jer tabela nudi grube mjere produktivnosti za odabrane evropske zemlje u 2005 u odnosu na EU prosjek.3

Tabela 3.4 Produktivnost: Indeksi produktivnosti u irokim ekonomskim sektorima u odabranim evropskim zemljama 2005 (Indeks EU25=100)

Sektor4 A-B C-D-E F G-H-I J-K L-P UKUPNO

FBiH 158 16 22 30 54 28 26 Belgija 205 151 143 134 112 118 131 Danska 283 160 144 134 120 129 130 Francuska - - - - - - 127 Njemaka 0 120 103 98 108 116 115 Nizozemska 209 145 122 119 82 105 111 Italija 157 89 97 119 101 102 104 EU25 100 100 100 100 100 100 100 Slovenija 34 49 51 59 49 73 54 Maarska 106 29 25 30 41 33 32 Estonija 43 23 28 43 45 21 31 eka Republika 66 29 25 39 22 28 31 Poljska 18 30 51 45 34 33 31 Turska - - - - - - 29 Slovaka 105 31 33 24 22 19 26 Latvija 19 20 27 38 40 21 25 Rumunjska - - - - - - 13

Izvor: REGIONALNA I LOKALNA ANALIZA ZA FEDERACIJU BOSNE I HERCEGOVINE, June 2008, na osnovu EUROSTAT, Statistiki godinjak/ljetopis 2006 i 2007 i vlastite kalkulacije. Napominjemo da je gornja kalkulacija zasnovana na grubim mjerama i razlikama u META podacima.

ini se oiglednim da FBiH treba poveati svoju produktivnost kako bi ubrzala proces tranzicije i smanjila njegovo optereenje. Naravno, FBiH e se suoiti sa istim teretom kao i zemlje poput Rumunjske, Turske, Slovake, Maarske i Baltikih

3 Ovaj opis produktivnosti u FBiH se uglavnom zasniva na analizi situacije REGIONALNA I LOKALNA ANALIZA ZA FEDERACIJU BOSNE I HERCEGOVINE iz juna 2008. godine, koja je napravljena u okviru Projekta reforme politike zapoljavanja i strategije zapoljavanja i uspostave informativnog sistema za trite rada (EuropeAid/123680/C/SER/BA) Vidi Aneks 1. 4 A: Poljoprivreda, lov i umarstvo, B: ribarstvo, C: rudarstvo, D: proizvodnja, E: opskrba strujom, gasom i vodom, F: graditeljstvo, G: Trgovina; odreene popravke motora i robe; H: ugostiteljstvo; I: transport, skladitenje i komunikacije, J: Financijsko posredovanje, K: Nekretnine, najam i poslovne aktivnosti, L: Javna uprava i odbrana; obavezno socijalno osiguranje, M: Obrazovanje, N: zdravstvena i socijalna zatita, O: Ostale socijalne i osobne usluge, P: privatna domainstva koja zapoljavaju radnike.


15

Reforma politike zapoljavanja Strategija zapoljavanja FBiH i uspostava informatikog sistema trita rada za BiH - Prvi nacrt - (EuropeAid/123680/C/SER/BA) _________________________________________________________________________________ drava, koje sve prolaze velike reforme u sektorima obrazovanja i trita rada. Iste te zemlje su ve davno provele reforme financijskog sektora, to je u FBiH jo uvijek otvoreno pitanje.

Studija produktivnosti meu sektorima daje odreene signale o tome to su najurgentnije potrebe za novim, boljim i produktivnijim vjetinama. Odreeno iznenaenje predstavlja injenica da je produktivnost u sektoru poljoprivrede u FBiH vea od prosjeka EU, to se ini neobjanjivim5.

Zanimljiviji je (i u odreenoj mjeri pozitivan) relativno visok nivo produktivnosti u financijskim sektorima. Iskustvo pokazuje da jedan moderan financijski sektor predstavlja prvo polazite za tranziciju jer omoguuje financijske tokove za ostale dijelove ekonomije.

Mnogo vie zabrinjava izuzetno niska produktivnost u sektoru proizvodnje, koja bi trebala stvarati temelje ekonomije, i to nije najmanje vano, temelje za rast izvoza. Isto se odnosi na nisku produktivnost u sektoru graditeljstva, koji omoguuje modernizaciju infrastrukture u smislu puteva i zgrada.

Generalno, potrebno je poveati produktivnost. Produktivnost FBiH je vrlo niska, to ukazuje na dug i trajan proces tranzicije. Oajniki je potrebno izvriti ulaganja u vjetine kako bi se ovaj proces ubrzao. Sreom, poveanje produktivnosti e otvoriti prostor i za ulaganja i za poveanje plaa, a da se pri tome dodatno ne ugrozi osjetljiva ekonomija. U manjem broju sektora, plae se mogu vie poveati.

Evidentno je da ove strateke prednosti treba naglaavati u strategijama zapoljavanja. FBiH je doivjela umjeren rast zaposlenosti od 0.7 posto (2872 osoba).

Iako je analiza promjena produktivnosti ograniena sumnjama u kvalitetu podataka o zaposlenosti, ini se, ipak, u cijeloj ekonomiji, rast plaa u RS je prestigao rast produktivnosti tokom zadnjih godina, dok je u FBiH ovo manje izraeno. Meutim, ova slika entiteta sakriva razliite trendove po privrednim granama i moda je osjetljivo na greke mjerenja. Prema tome, korisno je promatrati pojedinane privredne grane. Na primjer, produktivnost u sektoru proizvodnje u RS je, kako se ini, postigla znaajan rast zadnjih godina i u skladu sa plaama, dok je u FBiH dolo do opadanja6.

Rezimirajui indikativno poglavlje o ekonomskim pokazateljima i produktivnosti, moe se zakljuiti da ekonomija FBiH mora dobiti poticaje kroz solidno ulaganje u vjetine i sposobnosti kako bi se ubrzao proces tranzicije u modernu trinu ekonomiju. Trgovinski bilans ukazuje na to da su potroai u FBiH u odreenoj mjeri zapoeli proces tranzicije jer oni svoje proizvode kupuju na globalnom tritu, ali jo uvijek ekaju da globalni potroai ponu kupovati proizvode FBiH.

5 Oigledan razlog za visoku produktivnost u sektoru Poljoprivrede nalazi se u veliini neformalne zaposlenosti, koja nije obuhvaena kalkulacijama zbog oiglednog nepostojanja podataka o neformalnoj zaposlenosti u FBiH. Bilo bi fer rei da je realna produktivnost u sektoru poljoprivrede u skladu sa razumnim usporedivim zemljama i prema tome na nivou od oko 30 procenata EU prosjeka. Vidi takoer odjeljak koji se odnosi na Poljoprivredu u Poglavlju X.X. 6 Vie o Stopama produktivnosti, Stopama ekonomskog rasta i stopama plaa u prethodnoj analizi situacije REGIONALNA I LOKALNA ANALIZA ZA FEDERACIJU BOSNE I HERCEGOVINE iz juna 2008. godine koja je izraena u okviru Projekta reforme politike zapoljavanja i strategije zapoljavanja BiH i uspostava informativnog sistema za trite rada (EuropeAid/123680/C/SER/BA)


16

Reforma politike zapoljavanja Strategija zapoljavanja FBiH i uspostava informatikog sistema trita rada za BiH - Prvi nacrt - (EuropeAid/123680/C/SER/BA) _________________________________________________________________________________ 2.2.2 Razvoj malih i srednjih poduzea (SME) i poduzetnitvo SME se smatraju kraljenicom ekonomija u EU dravama, kao i u drugim dijelovima svijeta, jer na njih u veini ekonomija otpada veina kompanija i one nude najvei broj radnih mjesta7. Kao posljedica toga, SME u svakoj ekonomiji a posebno u zemljama u tranziciji postaju izuzetno znaajan faktor za pokretanje ekonomskog rasta i osiguranje i poveanje broja otvorenih radnih mjesta.8

Prema tome, razvoj i rast SME je dobilo prioritetno mjesto u EU strategiji (partnerstvo za rast).

Tabela 3.5 Samozaposlenost u FBiH

Samozaposlenost 2006 2007 EU27 2006

Samozaposlenost u ukupnoj radno sposobnoj populaciji (% ukupne zaposlenosti)

18.8 17.7 16.6

Samozaposleni mukarci (% ukupne zaposlenosti) 20.8 20.0 19.7 Samozaposlene ene (% ukupne zaposlenosti) 15.0 12.8 12.7 Izvor. LFA 2006 i 2007 FBiH, i LFA 2006 EU 27.

U FBiH je sjedite oko 60% kompanija u BiH, to je ekvivalent 56,554. Ogromna veina njih u FBiH su SME (98%), a meu njima, veina se kategorizira kao mikro-poduzea (86 %)9. SME obuhvaaju oko 57% zanata (1-2 zaposlena) i 43% pravnih kompanija.10

SME u FBiH imaju vanu ulogu u ekonomiji jer su se one pobrinule za oko 60 posto BDP-a u 200411. Isto tako, SME znaajno doprinose otvaranju radnih mjesta12. Mnoge mikro-kompanije, meutim, poinju unutar tradicionalnih sektora i ne donose napredak u tehnoloki naprednim sektorima; osim toga, pitanje je da li vjetine potrebne za koritenje naprednije tehnologije, odnosno odgovarajue vjetine upravljanja, postoje u segmentu SME.

Osim to doprinose rastu i otvaranju radnih mjesta, posebno mikro-kompanije nude dobre mogunosti samo-zapoljavanja13 kako u urbanim tako i u urbanim i ruralnim podrujima. Statistiki podaci govore da je oko 19% radno sposobne populacije registrirano kao samo-zaposleno.

Meunarodno iskustvo pokazuje da mnogim enama samo-zaposlenje daje fleksibilnost u poslu koja im odgovara zbog obaveza u kui i brige za djecu. Za ene u ruralnim podrujima ili specifinim tradicionalnim drutvima, uloga samo-zaposlene osobe osim toga nudi mogunost da kombiniraju ulogu koja se od njih oekuje, ulogu domaice i majke, sa doprinosom ekonomiji obitelji kroz poduzetnitvo. U BiH, kao i

7 Prema Implementaciji Lisabonskog programa zajednice moderne politike za mala i srednja poduzea (SME) za rast i zapoljavanja postoji oko 23 miliona u EU i oni nude oko 75 miliona radnih mjesta, a na njih otpada 99% svih poduzea. 8 Vie informacija o kljunim prioritetnim podrujima vidi aneks xx 9 SME se definira kao drutvo (kompanija) sa 50 ili manje zaposlenika, mikro-kompanije se definiraju kao kompanije sa 1-5 zaposlenika.

11 Vie informacija moe se nai u Procjena performansi politike zapoljavanja za BiH saetak ulaganja za jugoistonu Evropu, mart 2005, i aneks koji naglaava BiH rejting u EU ugovoru za SME. 12 Na SME otpada oko 50 posto radnih mjesta 200512. 13 Statistiki podaci iz LFS 2006. i 2007. koji se odnose na status zaposlenosti zaposlenih osoba u FBiH procjenjuju da ih se 15% registrira kao samo-zaposleni.


17

Reforma politike zapoljavanja Strategija zapoljavanja FBiH i uspostava informatikog sistema trita rada za BiH - Prvi nacrt - (EuropeAid/123680/C/SER/BA) _________________________________________________________________________________ u EU zemljama, ipak ima vie mukaraca nego ena poduzetnika (mukaraca oko 10% / ena oko 15%).

Tabela 3.6 Veliina kompanija u FBiH

Broj zaposlenih Ukupno broj registriranih kompanija i poduzetnika (zanatlija) 2004

% od ukupnog

broja SME 1 5 48,635 86.0 % 6 10 3,159 5.5 % 11 50 3,610 6.5 % 51 250 1,150 2.0 %

56,554 100.0 % Izvor: SME u FBiH 2004 & SMS u RS 2004

Postignut je napredak u unaprjeenju uvjeta za otvaranje i rad SME. Tu spada uspostava pet ekonomskih regija, prilagodba srednjorone razvojne strategije, kao

unaprjeenje pravnog i regulatornog okvira i poreznog sistema14. Osim toga, uspostavljena je i mrea podrke poslovanju i pruanja informacija.

Postoji generalno zadovoljstvo sa raspoloivim savjetodavnim uslugama, ali inicijative su zasnovane na lokalnom nivou i nema dovoljno ukljuivanja u glavne tokove i preuzimanja odgovornosti od strane FBiH u smislu inicijativa i resursa. Koncept poslovnih inkubatora nije dovoljno poznat niti koriten kao podrka poduzetnitvu, i nije bilo mogue utvrditi da li postoji trajna podrka i praenje mikro-firmi i SME nakon to se uspostave. Jo jedan izazov je da SME ne mogu u BiH dobiti dugoroan kredit, unato jaanju konkurencije meu bankama i dotoku poslovanja stranih banaka u BiH.

Unato postignutom napretku, SME inicijative ovise o donatorima, a politike i strategije su nerazvijene. Osim toga, inicijative pate zbog nedovoljno resursa i nedostatka koherentne kontrole kvaliteta i ukljuivanja u glavne tokove.

Poduzetnitvo se ne koristi sistematski kao aktivna mjera za borbu protiv nezaposlenosti, i ove inicijative su razbacane i nekonzistentne. Isto tako, obuka u poduzetnitvu za posebne skupine kao to su, na primjer, ene, mladi ili ugroene skupine, nije identificirana kao prioritet.

Kako bi se podrao razvoj poduzetnitva, duh EU naglaava znaaj Njegovanja poduzetnikog naina razmiljanja kroz kolu i obrazovanje .15

Ova inicijativa je direktno usmjerena na poduzetnitvo u obrazovanju, i ima za cilj da njeguje poduzetniki duh i nove vjetine, razvije specifine poslovne module u shemama obrazovanja na srednjem nivou, na koledima i univerzitetima, i promovira poduzetnike napore mladih buduih poduzetnika.16

14 Vie informacija o ovome moe se nai u izvjetajima Procjena politike zapoljavanja 2005 i indeks politike SME iz 2007. god. 15 Evropska komisija (EC) je usvojila poduzetnitvo kao jednu od kritinih nadlenosti u referentnom okviru cjeloivotnog uenja. Poduzetnitvo se definira na slijedei nain: Poduzetnitvo se odnosi na sposobnost osobe da ideje pretvori u aktivnosti; obuhvaa kreativnost, inovativnost i spremnost na rizik, kao i sposobnost planiranja i upravljanja projektima sa ciljem ostvarivanja zadataka, povrh relevantnog poznavanja poslovanja i posjedovanja potrebnih vjetina u tom domenu. 16 RADNI DOKUMENT OSOBLJA KOMISIJE (COMMISSION STAFF WORKING DOCUMENT)- Izvjetaj o implementaciji Evropske povelje za mala poduzea u Moldaviji i zemljama Zapadnog Balkana, ETF 2006. god.


18

Reforma politike zapoljavanja Strategija zapoljavanja FBiH i uspostava informatikog sistema trita rada za BiH - Prvi nacrt - (EuropeAid/123680/C/SER/BA) _________________________________________________________________________________ U FBiH, na primjer, postoji uvod u poduzetnitvo u odabranim osnovnim kolama. U nekim srednjim i visokim kolama, studenti se uvode u poduzetnitvo, a kroz okvir VET projekta koji obuhvaa studente odabranih kola, oni su dobili odreenu obuku u poduzetnitvu. U nekoliko sluajeva obuka u poduzetnitvu je zasnovana na proizvodnji.17 Pored toga, neto poduzetnikih inicijativa se moe nai i u visokom obrazovanju. ini se da generalno postoji zadovoljstvo poduzetnikim inicijativama pokrenutim u formalnom obrazovanju, ali ne postoji koherentan pristup ili okvir za inicijative, a osim toga, obuka ne posjeduje osiguranje kvalitete i ukljuivanje u glavne tokove.

Preporuke:

Podrka poduzetnitvu treba obuhvatiti pet stupova:

Strateki i institucionalni razvoj Pristup srednjoronoj i dugoronoj financijskoj podrci Obuka u poduzetnitvu, informiranje, savjetovanje i mentorstvo Inicijative poduzetnitva za odreene skupine Promoviranje poduzetnitva.

Strateki i institucionalni razvoj treba obuhvatiti

Meu-resornu radnu grupu (trite rada i poslovni sektor, obrazovanje), koju treba osnovati kako bi mapirala inicijative poduzetnitva i razvila koherentnu strategiju i okvir za poduzetnitvo i podrku SME, to izmeu ostalog ukljuuje zapoljavanje ugroenih grupa i mladih.

Lokalne poduzetnike inicijative su koordinirane i povezane sa slubama zapoljavanja koje aktivno uestvuju u razvoju koherentnog okvira za obuku u poduzetnitvu.

Na lokalnoj razini, mogunosti za SME i mikro-poduzea se trebaju mapirati, i poduzeti inicijative na promoviranju poduzetnitva u tim podrujima.

Da se poduzetnitvo i samozapoljavanje promatra kao integralni dio aktivnih mjera zapoljavanja, i da se pokreu inicijative kojima se nezaposlenima prua pomo za pokretanje posla i razvoj poslovne djelatnosti.

Specifina podruja na koja se treba usredotoiti: mladi, ene i ugroene skupine, su prioritizirani i razvijeni su i implementirani akcioni planovi za te inicijative. Osim toga, poduzetnitvu u ruralnim podrujima treba dati prioritet.

Pristup financijskim sredstvima

17 Ministarstvo trgovine i ekonomskih odnosa BiH, izvjetaj o implementaciji EU povelje za mala poduzea, 2006.


19


Pristup srednjoronim i dugoronim financijskim sredstvima je poboljan, i da se poseban naglasak stavi na nuenje financijskih sredstava spremnih na rizik / povoljnih kredita za odreene grupe nezaposlenih, mladih i ugroenih.

Odobravanje povoljnih zajmova je direktno povezano sa poduzetnitvom i obukom za stjecanje potrebnih vjetina, kao i podrkom u procjeni i razvoju planova poslovanja.

Obuka u poduzetnitvu, informacije, savjetovanje i mentorstvo

Podrka poduzetnicima treba obuhvatiti poduzetniku vozaku dozvolu koja daje potencijalnim poduzetnicima potrebne sposobnosti za razvoj poslovnih ideja, poslovnih planova, iznalaenje sredstava i uspostavu i rad firme.

Obuka u otvaranju i pokretanju posla treba biti dopunjena obukom u vjetinama i sposobnostima upravljanja, ako je potrebno.

Obuka u pokretanju posla treba biti praena inicijativama savjetovanja i mentorstva za odravanje poslovanja i rasta (6 mjeseci do jedne godine).

Novouspostavljeni poduzetnici se trebaju povezati sa postojeim poslovnim klasterima, odnosno treba ih se potai da formiraju nove klastere kako bi kroz njih mogli iskoristiti sinergiju i podrku. Osim toga, treba promovirati uspostavu poslovnih inkubatora.

Odabrano osoblje iz slubi zapoljavanja treba proi obuku koja e im omoguiti da daju osnovne savjete o mogunostima za poduzetnitvo i podrku i usmjeravanje za nezaposlene koji imaju potencijal da se samozaposle.

ene, mladi i ugroene skupine trebaju imati poseban prioritet u obuci i podrci, koja ne mora uvijek biti u obliku izoliranih inicijativa, nego dio postojee obuke u poduzetnitvu.

Poslovno savjetovanje i podrka se treba fokusirati na nove mogunosti za SME u tehnoloki naprednim sektorima kako bi se unaprijedila i poboljala njihova produktivnost.

Promoviranje poduzetnitva

Trebalo bi uspostaviti radnu grupu koja bi obuhvaala predstavnike trita rada, poslovnog sektora i obrazovanja kako bi se utvrdilo na koji nain se moe pruiti poticaj i podrka najboljim poduzetnicima i poslovnim aktivnostima mladih ljudi.

Poduzetnitvo se treba poticati i meu enama, kroz kampanje i koritenje uzora.

2.3 Strukturalni faktori

Demografski i ekonomski pokazatelji su znaajni za analizu i promatranje njihovog utjecaja na trite rada. Ali takoer i strukturalni faktori, kao to je neformalna ekonomija, mobilnost i migracije, imaju utjecaja na ponudu i potranju radne snage.


20


2.3.1 Neformalna ekonomija Neprijavljene ekonomske aktivnosti s jedne strane predstavljaju nezakonito ponaanje, koje uzrokuje znaajne trokove na vie nivoa: porezni organi dobivaju manje prihoda u obliku poreza na prihod ili poreza na dodanu vrijednost; institucije socijalne zatite ne dobivaju doprinose, a neprijavljene djelatnosti dijelom sprjeavaju stvaranje redovne zaposlenosti koja podrazumijeva punu socijalnu zatitu. Ipak, s druge strane, neprijavljeni rad je dio ekonomije, i stoga se njegov znaaj treba to preciznije procijeniti.

Transformacija neprijavljenog rada u formalni rad je vano pitanje za tekuu politiku zapoljavanja Evropske komisije. Transformacija neformalnog rada u formalni moe predstavljati vaan korak ka ispunjavanju EU ciljeva zaposlenosti koji su navedeni u Lisabonskoj strategiji.

Naravno, teko je procijeniti veliinu neformalne ekonomije u FBiH, ali ono to je na raspolaganju ukazuje na to da se radi o ogromnom problemu.

Godine 2001, anketa je dala procjene da omjer ljudi koji rade na sivom tritu u odnosu na slubeno zaposlene bio 0,75 : 1, odnosno, drugim rijeima, da je ponuda na sivom tritu dostigla nivo od 75% ukupnog broja registriranih zaposlenih. Izvori ponude za sivo trite su osobe koje su slubeno zaposlene, na ekanju, slubeno registrirane kao nezaposlene, osobe koje nisu dobile plau dva ili vie mjeseci, i osobe koje nisu ak ni registrirane kao nezaposlene (prije svega izbjeglice i raseljene osobe). Na toj osnovi se procjenjuje da je vie od 350,000 osoba ponudilo svoje usluge na sivom tritu u FBiH (267,000 slubeno nezaposlenih, 40,000 radnika na ekanju, 50,000 radnika ije plae kasne dva ili vie mjeseci)18

Izvjetaj Svjetske banke o ulozi industrijskih odnosa opisao je 2005. godine da se veina novih radnih mjesta pojavljuje u rastuem neformalnom sektoru. Udio neformalnog sektora u FBiH se po procjenama poveao od 2001 do 2004 sa 33% na 36%. U brojkama, neto zaposlenost u neformalnom sektoru se poveala za oko 70,000 novih radnih mjesta. Izvjetaj takoer procjenjuje da je neformalna zaposlenost u FBiH uglavnom koncentrirana u sektoru poljoprivrede, oko 50%, gdje su mnogi radnici samozaposleni i lanovi obitelji koji daju svoj doprinos u radu. Drugi sektori koji imaju veliki udio u neformalnom zapoljavanju su graditeljstvo, proizvodnja, trgovina i hotelijerstvo i ugostiteljstvo19.

Podvueno je da poljoprivredni sektor u FBiH ima vanu drutveno-ekonomsku ulogu u neformalnoj, sivoj ekonomiji jer daje posao i sigurnost u smislu hrane za nezaposlene mlade i starije ljude u ruralnim podrujima, i one koji su izgubili posao i prihod u drugim djelatnostima, ukljuujui i urbana podruja.

U svjetlu kompleksnosti i heterogenosti neprijavljenog rada, nema jednostavnog rjeenja za borbu protiv njega. Potrebno je usvojiti jedan uravnoteen pristup, koji bi se sastojao od mjera za ograniavanje i sprjeavanje njene pojave i njihovog provoenja, ukljuivanje socijalnih partnera. EU preporuuje slijedee aktivnosti kao nain borbe protiv neprijavljenog rada20:

18 POLITIKE MEUNARODNE PODRKE ZEMLJAMA JUGOISTONE EVROPE LEKCIJE KOJE (NI)SU NAUENE U BOSNI I HERCEGOVINI, POGLAVLJE V, FIKRET AUEVI, ZAPOLJAVANJE I PRIVATIZACIJA 19 Izvjetaj Br. 32650-BA, Bosna i Hercegovina, Najnovija deavanja na tritu rada: Uloga industrijskih odnosa, Decembar 2005. god. 20 Rezolucija Vijea iz 2003 o transformiranju neprijavljenog rada u redovnu zaposlenost


21

Reforma politike zapoljavanja Strategija zapoljavanja FBiH i uspostava informatikog sistema trita rada za BiH - Prvi nacrt - (EuropeAid/123680/C/SER/BA) _________________________________________________________________________________ Smanjenje financijske atraktivnosti neprijavljenog rada koja bi se postigla kreiranjem sistema poreza i beneficija, i permisivnosti sistema socijalne zatite u pogledu obavljanja neprijavljenog rada;

Administrativna reforma i pojednostavljenje, sa ciljem smanjenja trokova potivanja propisa;

Jaanje mehanizama praenja i sankcioniranja uz ukljuivanja poreznih inspekcija, poreznih ureda i socijalnih partnera;

Trans-nacionalna suradnja;

Aktivnosti na jaanju svijesti.

MOR je podvukao znaaj razvoja ljudskih resursa:

lanovi trebaju identificirati politike razvoja ljudskih resursa, obrazovanja, obuke i cjeloivotnog uenja koje se bave izazovom transformiranja aktivnosti u neformalnoj ekonomiji u pristojan rad koji je u potpunosti integriran u ekonomski ivot; potrebno je razviti politike i programe sa ciljem kreiranja pristojnih radnih mjesta i mogunosti za obrazovanje i obuku, kao i validaciju ranijeg uenja i vjetina koje su stekli kako bi se pomoglo radnicima i zaposlenicima da se prevedu u formalnu ekonomiju.21

2.3.2 Mobilnost radne snage Mobilnost radne snage predstavlja jedno od kljunih pitanja kada se radi o zapoljavanju u Federaciji BiH i Bosni i Hercegovini. Jedan od kljunih principa Evropske unije je stvaranje podruja bez unutarnjih granica, u kojemu je osigurana sloboda kretanja roba, osoba, usluga i kapitala. Bosna i Hercegovina, koja se nalazi na putu ka EU, e morati implementirati ove principe i ukloniti sve zakonske, administrativne i druge prepreke za mobilnost radnih snaga u geografskom i u smislu zanimanja.

Dva najvanija tipa mobilnosti radne snage u tom kontekstu su:

Geografska mobilnost radne snage, odnosno kretanje radne snage u geografskim udaljenostima, i na dnevnoj osnovi i na privremenoj, sezonskoj ili trajnoj osnovi;

Mobilnost radne snage meu zanimanjima, odnosno kretanja radne snage izmeu pojedinih profesija i poziva, kao i izmeu sektora, to obuhvaa prekvalifikaciju, dodatnu obuku, specijalizaciju, itd.

Mobilnost radne snage, kao fenomen, definira nekoliko tipova mobilnih radnika:

Tradicionalni meunarodni radnici, gdje se radnik seli i radi u inozemstvu, i u kratkoronom i u dugoronom periodu, sa ili bez svoje obitelji, ali oekuje se da e se vratiti u svoju zemlju;

Trajni transfer, gdje se radnik preseli i radi u inozemstvu i ne oekuje se da e se vratiti u svoju zemlju;

Prekogranini putnik, gdje radnik putuje od svoje kue na radno mjesto u drugoj zemlji, obino na krai vremenski period (do tri mjeseca);

21 MOR, R195 Preporuka za razvoj ljudskih resursa, 2004. g.


22


Interni putnici, gdje radnik putuje od svoje kue na radno mjesto u istoj zemlji, i kratkorono i dugorono, sa ili bez obitelji22.

Ovaj odjeljak u Strategiji e se uglavnom baviti geografskom i mobilnou meu zanimanjima u Federaciji Bosne i Hercegovine, identificirati prepreke mobilnosti radne snage i usporediti kontekst koji postoji u FBiH sa EU perspektivama vezano za mobilnost rada, i ponuditi zakljuke i preporuke.

22 Osim ovih tradicionalnih tipova, postoje i neki novi oblici mobilnosti radne snage, kao to je tele-rad (zaposlenik radi sa bilo koje lokacije, uz podrku IT tehnologija), virtualno dodijeljeni zaposlenik (zaposlenik normalno pokriva nekoliko zemalja, i radi kao dio tima u nekoliko zemalja, ali pri tome ne mora putovati), rotacijski dodijeljeni radnik (zaposlenik putuje od kue na posao na nekoliko mjeseci, nakon ega ga na istom radnom mjestu zamjenjuje netko drugi; ovakav se angaman obino koristi za radna mjesta koja su izolirana i gdje se radi u tekim okolnostima, ili na izuzetno tekim zadacima) itd., ali s obzirom da oni nisu relevantni u kontekstu Federacije BiH i Bosne i Hercegovine, ovdje im se nee posveivati dalja panja.


23

Reforma politike zapoljavanja Strategija zapoljavanja FBiH i uspostava informatikog sistema trita rada za BiH - Prvi nacrt - (EuropeAid/123680/C/SER/BA) _________________________________________________________________________________ Geografska mobilnost i FBiH

Glavni izvori informacija o geografskoj mobilnosti u Federaciji BiH i u BiH su intervjui sa fokusnim skupinama koje su obuhvaale predstavnike poslodavaca i nezaposlenih iz 40 (od 80) opina u FBiH.

Intervjui sa fokusnim skupinama ukazuju na vrlo malu geografsku mobilnost. U veini regija i Kantona, i veina intervjuiranih poslodavaca su izrazili da vie vole zapoljavati lokalnu radnu snagu. Jedini izuzetak je podruje Hercegovine23, gdje su svi intervjuirani poslodavci izjavili da zapoljavaju oko 10% radnika koji svaki dan putuju. Prosjena udaljenost sa koje ljudi putuju na posao je 35 km, to u uvjetima u kakvim se nalazi lokalna putna mrea iziskuje od 45 minuta do jednog sata putovanja u jednom pravcu.

U smislu mobilnosti izmeu entiteta, nje gotovo nikako da i nema, osim u dva kantona (Orake i Odak- Posavski kanton), gdje je meuentitetska mobilnost uzrokovana nespremnou lokalne radne snage da prihvate ono to smatraju neprihvatljivom plaom. Kao rezultat toga, poslodavci zapoljavaju radnike iz susjedne Modrie i Bosanskog amca (15 odnosno 30 km udaljeni, nalaze se u RS).

Ovi su intervjui ukazali na znaajan nivo putovanja na posao preko granice (privremena ekonomska migracija radnika u susjedne zemlje). Za razliku od migranata 1960-ih i 1970-ih, koji su odlazili sa obiteljima, danas radnici-migranti uglavnom odlaze bez obitelji. Glavna odredita za ove migracije su Slovenija i Hrvatska (za razliku od 1960-ih i 1970-ih kada su radnici migrirali u Austriju i Njemaku). Na osnovu pojedinanih pria nezaposlenih osoba i nekih podataka dobivenih od relevantnih institucija, radnici-migranti koji putuju u Sloveniju uglavnom dobivaju privremenu radnu vizu i registriraju se u Sloveniji (ali su uglavnom i dalje registrirani kao nezaposleni u BiH). Radnici-migranti u Hrvatsku uglavnom rade u neformalnom sektoru.

Ne postoje zakonske prepreke za mobilnost u FBiH, jer ne postoje zakonska ogranienja za zapoljavanje na drugom mjestu u odnosu na ono gdje osoba ima boravite. Prepreke za mobilnost se pojavljuju kad se radi o pravima zaposlenih (zdravstveno osiguranje i penzija) i pravima vezanim za osiguranje od nezaposlenosti koje uplauje raniji poslodavac24. Jo jedan element koji moe obeshrabriti mobilnost radne snage je to to zakon o penzionom osiguranju ne doputa prenos prikupljenih sredstava25.

Mobilnost izmeu zanimanja u FBiH

Tokom zadnjih decenija, FBiH je zapoela proces drutvene i ekonomske transformacije koji dovodi do fundamentalnih promjena u ekonomiji i na tritu rada.

23 Hercegovako-Neretvanski Kanton i Zapadnohercegovaki Kanton 24 Na primjer, socijalne beneficije i zdravstveno osiguranje se utvruje na osnovu mjesta gdje je osoba prijavljena da boravi. Doprinos poslodavca se plaa prema mjestu gdje je zaposlenik registriran. Ukoliko osoba radi u drugom kantonu u odnosu na onaj gdje ima boravite, zdravstvenu zatitu i socijalnu pomo moe dobiti samo u kantonu gdje ima boravite. Ista se situacija pojavljuje ukoliko osoba ima boravite u RS, a radila bi u FBiH. 25 Uvjet za dobivanje penzije je 20 godina staa. Ukoliko neka osoba nakon 10 godina rada dobije posao u drugom entitetu, ne moe prenijeti 10 godina staa na prvom radnom mjestu ukoliko je radno mjesto u drugom entitetu25.


24

Reforma politike zapoljavanja Strategija zapoljavanja FBiH i uspostava informatikog sistema trita rada za BiH - Prvi nacrt - (EuropeAid/123680/C/SER/BA) _________________________________________________________________________________ Jedna velika promjena26 se odnosi na restrukturiranje trita rada, to podrazumijeva (i) sektorske promjene, (ii) restrukturiranje unutar poduzea odnosno sektora i (iii) tehnoloke promjene. Promjene u ove tri dimenzije su uzrokovale potrebe za novim i drugaijim vjetinama u pojedinim poduzeima i po sektorima, koje se razlikuju od onih koje su trebale u tradicionalnoj ekonomiji. Osim toga, pojavila se poveana potreba za mobilnou radne snage izmeu zanimanja.

Mobilnost izmeu zanimanja je uvelike povezana sa sposobnou pojedinca da stekne i akumulira nove vjetine i sposobnosti, i njihovu mogunost da se prilagode novim zahtjevima radnog mjesta, kako na postojeem radnom mjestu, tako i u novim zanimanjima ili sektorima. Sposobnost da steknu nove vjetine je, s druge strane, blisko povezana sa visokim nivoom steenog obrazovanja i sposobnou cjeloivotnog uenja pojedinca. Prema tome, nivo steenog obrazovanja radne snage ima znaajnu ulogu kad se radi o mobilnosti izmeu zanimanja.

Neki od vanih instrumenata za unaprjeenje mobilnosti meu zanimanjima jesu pristup obuci odraslih i razvoj pristupa poslu koji se zasniva na ivotnom ciklusu. Dodatne informacije o radnom mjestu i tritu rada zasnovane na pouzdanim injenicama, voenju karijere i struke, i efikasnim mehanizmima uparivanja poslova - nalaenja prave osobe za pravo radno mjesto predstavljaju elemente podrke.

Osim toga, mobilnost meu zanimanjima je vezana za fleksibilnost zapoljavanja (kriteriji zapoljavanja), putevima unaprjeenja (razvoja karijere) ili kriterijima za promoviranje, i motivacijom za promjenom karijere i posla.

Tabela 3.7 Generalni nivo obrazovanja meu radno sposobnim stanovnitvom 15-64

Svi 2006 2007 Radno sposobno stanovnitvo sa Niskim nivoom steenog obrazovanja 46.8% 46.7% Radno sposobno stanovnitvo sa Srednjim nivoom steenog obrazovanja 46.3% 46.7% Radno sposobno stanovnitvo sa visokim nivoom steenog obrazovanja 6.9% 6.6% Registrirani radnici sa niskim nivoom steenog obrazovanja 21.2% 19.5% Registrirani radnici sa srednjim nivoom steenog obrazovanja 63.2% 65.7% Registrirani radnici sa visokim nivoom steenog obrazovanja 15.6% 14.9%

Izvor: LMS Bosna i Hercegovina 2006

Radno sposobnog stanovnitva, dobi 15-64 godine u FBiH ima 1.718,00027 Opi nivo steenog obrazovanja za radno sposobno stanovnitvo u FBiH je nizak unato porastu koji je zabiljeen zadnjih godina u usporedbi i sa EU prosjekom i sa odabranim novim zemljama lanicama28.

26 Tranzicijske promjene su, izmeu ostalog, obuhvatile poveanu privatizaciju, restrukturiranje vlade i poduzea, trite u nastajanju i trgovinske reforme, reforme bankarskog sektora i razvoj infrastrukture. 27 Brojke iz 2006

28 Procenat radno sposobnog stanovnitva u EU 15 koje posjeduje nii nivo obrazovanja je 35%, a u EU10 10%. Prosjena stopa za EU 10 za radno sposobno stanovnitvo sa srednjim nivoom obrazovanja je 43%, a u EU 10, prosjek za visoko obrazovanje je 22%. Ove brojke se ne mogu izravno usporeivati jer se termin radno sposobno stanovnitvo u EU odnosi na osobe starosti 25-64 godine, a u FBiH 15-64 godine. Brojke, meutim, ipak mogu dati neke pokazatelje.


25

Reforma politike zapoljavanja Strategija zapoljavanja FBiH i uspostava informatikog sistema trita rada za BiH - Prvi nacrt - (EuropeAid/123680/C/SER/BA) _________________________________________________________________________________ Nivo steenog obrazovanja meu zaposlenim osobama je vii nego meu radno sposobnim stanovnitvom, nezaposlenima i neaktivnima; ali u odnosu na prosjek EU, nivo steenog obrazovanja se mora smatrati niskim29.

Postoje varijacije meu kantonima kada se radi o procentima zaposlenih samo sa osnovnim obrazovanjem. Na primjer, u Tuzlanskom kantonu ima samo 3%, a u Zapadno-Hercegovakom kantonu 3.9% radnika koji imaju samo osnovno obrazovanje, za razliku od Posavskog kantona, gdje ih je 10.5%, Srednjobosanskog kantona sa 9.5%, dok Hercegovako-Neretvanski kanton ima vii procenat zaposlenih sa univerzitetskom diplomom (T:29%/H:24.6%), a Posavski kanton ima 13% i Unsko-Sanski kanton 15.4%.

U pojedinim kantonima postoji znaajan spolni jaz u nivou steenog obrazovanja meu zaposlenima- u Zeniko-Dobojskom kantonu ima 4.4% mukaraca, ali 9.2% ena sa osnovnim obrazovanjem, a u Zapadno-Hercegovakom kantonu, 5% mukaraca u odnosu na 9.1% ena su zavrili samo osnovnu kolu. U Unsko-Sanskom kantonu postoji visok procenat mukaraca koji imaju samo osnovno obrazovanje.

Takoer, nivo steenog obrazovanja meu nezaposlenima i neaktivnima se mora opisati kao nizak, i u odnosu na nacionalni nivo, i u odnosu na EU standarde30.

Prilino nizak nivo steenog obrazovanja u FBiH daje slabu osnovu za poveanje mobilnosti radne snage. Prvo zato to e velika grupa zaposlenih koji imaju nizak nivo obrazovanja imati velike probleme sa stjecanjem novih i odgovarajuih vjetina koje e unaprijediti njihovu fleksibilnost i mobilnost u pogledu zanimanja. Drugo, velika grupa nezaposlenih i neaktivnih e imati problema u ponovnom ulasku u formalno trite rada iz istog tog razloga. Ovakva situacija dovodi do neslaganja izmeu potranje na tritu rada i ponude radne snage.

Prema intervjuima sa fokus skupinama, neki sektori ve sada osjeaju efekte niske mobilnosti izmeu zanimanja jer teko nalaze odgovarajue radnike za specijalizirane i tehniki napredne profile radnih mjesta.

Trite rada jo moe apsorbirati veinu osoba sa niskim obrazovanjem, ali ova grupa se suoava sa rizikom da u budunosti bude istisnuta sa trita rada zbog niske produktivnosti i zastarjelih sposobnosti. Posebno stariji radnici (i sa niskim i sa srednjim nivoom steenog obrazovanja) su izloeni ovom riziku, jer oni povrh navedenog ne posjeduju tradiciju i motivaciju da porade na svojim sposobnostima.

Posebna grupa koja zavrjeuje panju su mladi ljudi. Mnogi mladi ljudi sa niskim nivoom steenog obrazovanja osjeaju da je njihova mobilnost meu zanimanjima ograniena zbog nepoklapanja vjetina; nedovoljno usmjeravanje i malo mogunosti za stjecanje iskustva kroz praktian rad na radnom mjestu (vidi poglavlje o cjeloivotnom uenju na str. xx).

Drugi vani mehanizmi koji ugroavaju mobilnost izmeu zanimanja su:

strog i vrlo specijalizirani okvir zanimanja koji daje kvalifikacije za radna mjesta koja ili vie ne postoje, ili su visoko specijalizirana, i sadre radne zadatke koji vie ne postoje;

29 Oko 60% ima srednje obrazovanje, to je znaajno vie nego u segmentu ope radno sposobne populacije (46.8%). Procenat zaposlenih je 15.6%, to je takoer znaajno vie od istog segmenta radno sposobnog stanovnitva (6.9%).

30 Prema EUROSTAT 2006, prosjeni procenat nezaposlenih sa niim obrazovanjem je 11%


26


kriteriji zapoljavanja su zasnovani na obrazovanju to sprjeava potencijalne radnike koji posjeduju odgovarajue vjetine, ali ne posjeduju certifikate za njih, da se zaposle;

vrlo ograniene mogunosti za obuku odraslih to ne doputa dovoljno mogunosti za unaprjeenje sposobnosti;

meu mnogim poslodavcima i radnicima prevlauje shvaanje karijere kao isti posao do kraja ivota, i to utjee na njihovu motivaciju da posao trae izvan firme;

nedostatak optimalnih informacija o tritu rada i radnim mjestima, kao i savjeta o karijeri odnosno struci koji bi mogli ljudima pomoi da nau put do novih zanimanja, i da identificiraju praznine gdje je potrebna obuka;

nedostatak resursa na strani slubi zapoljavanja da se pozabave uparivanjem radnih mjesta i implementacijom aktivnih mjera zapoljavanja koje bi mogle unaprijediti promjenu zanimanja nezaposlenih osoba.

Unato ogranienjima mobilnosti izmeu zanimanja i sektora, ini se da se ljudi esto kreu sa jednog na drugi nivo pridruenosti tritu rada31.

2.3.3 Migracije

Analiza migracija se suoava sa tekoama jer ne postoje validni podaci o stanovnitvu. Zadnji popis stanovnitva u BiH izvren je 1991. godine. Poslije tog popisa, BiH je prola kroz znaajne promjene stanovnitva kao posljedica rata i procesa tranzicije. Prema popisu iz 1991. godine, BiH je imala 4,37 miliona stanovnika. Tekue slubene statistike procjenjuju stanovnitvo na 3.84 miliona32. Nedavno date procjene, izvedene na osnovu podataka ankete radne snage, procjenjuju broj stanovnika BiH na mnogo niem nivou - 3.31 miliona.

Kao direktna posljedica sukoba, procjenjuje se da je gotovo milion izbjeglica napustilo Bosnu i Hercegovinu, a vie od 1.2 miliona postalo interno raseljene osobe (DP) unutar granica BiH tokom perioda 1992-1995 (Izvor: UNHCR, 2008). Proces povratka je bio intenzivan u periodu nakon rata (1996-1999), dok se broj izbjeglica koji se vraaju u BiH nakon 2000 dramatino smanjio broj povrataka izbjeglica u periodu 1999-2007 je nii nego broj povrataka samo u 1998. U okviru interno raseljenog stanovnitva, procjenjuje33 da je 2006 330,000 izbjeglica iz BiH jo uvijek imalo potrebu za stalnim domom... i ... ak 836,000 ljudi su jo uvijek bili raseljeni iz svojih domova 490,000 u Federaciji; 360,000 u Republici Srpskoj (Ibreljic, i suradnici 2006).

31 Anketa domainstava koja je provedena 2004, dala je procjenu da osobe esto mijenjaju nivoe povezanosti sa tritem rada, posebno se primjeuje kretanje iz sive ekonomije u status neaktivne ili nezaposlene osobe. 32 Izvor: Agencija za statistiku BiH (BHAS) 33 Migracioni tokovi u Bosni i Hercegovini nakon 1992, Izet Ibrelji, Salih Kulenovi, Alma Kadui, Sabahudin Smaji, Univerzitet u Tuzli, 2006


27

Reforma politike zapoljavanja Strategija zapoljavanja FBiH i uspostava informatikog sistema trita rada za BiH - Prvi nacrt - (EuropeAid/123680/C/SER/BA) _________________________________________________________________________________ Tabela 3.8 Povratak izbjeglica i raseljenih osoba u BiH 1996-2007

Izbjeglice Raseljene osobe

BiH Hrvatska

Srbija

Ostale zemlje

Ukupno BiH

Hrvatska Srbija

Ostale zemlje

Ukupno

1996 76,38

5 3,144 8,477 33 88,03

9 101,4

02 505 62,79

2 42 164,74

1

1997 74,75

6 33,56

8 11,13

6 820 120,2

80 39,44

7 10,19

1 8,452 205 58,295

1998 78,58

9 23,18

7 6,765 1,459 110,0

00 15,80

6 4,325 9,139 300 29,570

1999 18,44

0 6,299 6,332 579 31,65

0 24,90

7 6,760 11,31

5 403 43,385

2000 7,633 4,834 5,303 837 18,60

7 36,94

4 7,779 14,17

5 449 59,347

2001 4,642 4,244 9,155 652 18,69

3 48,04

2 5,960 25,73

4 436 80,172

2002 12,59

2 5,933 18,22

0 389 37,13

4 41,51

1 5,319 23,21

5 730 70,775

2003 5,257 2,852 5,482 421 14,01

2 21,86

1 2,267 16,02

3 152 40,303

2004 976 450 942 74 2,442 12,97

6 1,028 3,888 56 17,948 2005 805 151 314 3 1,273 3,540 437 1,177 10 5,164 2006 1,098 146 158 17 1,419 3,121 233 826 4 4,184 2007 1,359 1,579 122 3 3,063 3,002 618 895 1 4,516 UKUPNO

282,532

86,387

72,406 6,287

447,612

352,559

45,422

177,631 2,788

578,400

Izvor: Rezime o povratku za BiH od 1/1/1996 do 31/12/2007, UNHCR, 2008

UNHCR procjenjuje da je ukupni povratak izbjeglica iz inozemstva 447,000, od ega se 3,000 ljudi u BiH vratilo 2007. godine. Broj raseljenih osoba koji su se vratili u svoja prijeratna boravita procjenjuje se na 578.000, od ega se 4.500 ljudi vratilo na svoja ranije boravita 2007. godine. Ovim se povratak procjenjuje na ukupno 466.000. Od tog broja, 275,000 ljudi su se vratili u FBiH, a 169,000 ljudi u Republiku Srpsku, dok se u Brko Distrikt vratilo 22,000 ljudi.

Najznaajniji utjecaj na BiH kad se radi o imigraciji do 1999 bio je prekid sukoba u Hrvatskoj, to je dovelo do toga da 30,000 izbjeglica- Srba iz Hrvatske (koji su sada uglavnom trajno naseljeni u BiH) doe u BiH. Kriza na Kosovu 1999. rezultirala je znaajnim dotokom migranata iz Srbije i sjeverne Crne Gore, 10,000 kosovskih Albanaca, i 30,000 drugih izbjeglica iz raznih podruja Srbije i Crne Gore. Od 2000. godine, mnogi od tih izbjeglica su se vratili u svoje domovine, ali procjenjuje se da ih je u BiH ostalo jo nekih 15,000.

Godine 2007, neto stopa migracije bila je 29 migranata na hiljadu stanovnika (Izvor: Meunarodna organizacija za migracije, 2008). Broj osoba koje su zatraile azil u BiH bio je 627 ukupno. Svih 627 osoba koje su zatraile azil su se prijavile za azil u


28

Reforma politike zapoljavanja Strategija zapoljavanja FBiH i uspostava informatikog sistema trita rada za BiH - Prvi nacrt - (EuropeAid/123680/C/SER/BA) _________________________________________________________________________________ FBiH. Od ovoga broja, 97% (606 osoba) su traitelji azila iz Srbije (ukljuujui Kosovo), dok ih je samo 3% (21 osoba) iz drugih zemalja.

Gore navedeni podaci ne ukazuju na postojanje velike imigracije u FBiH i BiH. FBiH i BiH jo uvijek nemaju atraktivno trite rada koje bi moglo privui znaajan broj radnika-migranata, a dosadanja imigracija je gotovo u svim sluajevima bila posljedica politike krize i nasilja.

Implikacije emigracije na trite rada su bile znaajnije. Od procijenjenog broja od 1 miliona ljudi koji su napustili BiH u periodu 1992-1996, manje od 48% ih se vratilo u BiH. Veina onih koji su ostali u inozemstvu su pripadnici aktivnog dijela stanovnitva (15 do 64 godina starosti ), a znaajan udio ove kohorte je visoko produktivna i posjeduje potrebne vjetine/kvalifikacije.

Ne postoji statistika broja imigranata u periodu 1996-2008. Meutim, istraivanja i studije (UNDP HDR 2007, UNDP izvjetaj o mladima 2004) navodi da je veina imigranata otilo gotovo iskljuivo zbog ekonomskih razloga (zapoljavanje), i da su veina migranata mlai od 35 godina.

Slijedea znaajna implikacija emigracije jeste odliv mozgova. Ne postoje podaci o broju visoko kvalificiranih mladih ljudi koji su otili iz BiH, ali postoji znaajan trend da visoko kvalificirani mladi ljudi naputaju BiH da bi ostvarili bolji ivotni standard i uvjete ivota. Ukoliko se ovakav trend nastavi, BiH i FBiH e poeti osjeati posljedice u obliku nedostatka kvalificiranih ljudskih resursa u odreenim podrujima (kao to su IT, mainski inenjeri, graevinski inenjeri, radnici u zdravstvu, itd.) u vrlo kratkom periodu. Izvjetaji fokusnih skupina su ukazali da se u pojedinim dijelovima FBiH ve osjeaju posljedice emigracije, i da se

Documents

F BiH Strategija Zaposljiavanja- Final Draft