FAKULTET ZA ODGOJNE I OBRAZOVNE ZNANOSTI s nastavom … · FAKULTET ZA ODGOJNE I OBRAZOVNE ZNANOSTI Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij s nastavom

FAKULTET ZA ODGOJNE I OBRAZOVNE ZNANOSTI

Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij s nastavom na hrvatskom jeziku u akademskoj godini 2018./2019.

RN I. semestar Predmet Nastavnik/ica P S V ECTS

Pedagogija Doc. dr. sc. Marina Diković Doris Velan, asistent

30 15 15 5

Filozofija odgoja Prof. dr. sc. Fulvio Šuran 30 15 0 3 Sociologija odgoja i obrazovanja

Prof. dr. sc. Fulvio Šuran 30 15 0 3

Opća psihologija Doc. dr. sc. Aldo Špelić 15 15 0 3 Hrvatski jezik I. Doc. dr. sc. Helena Pavletić 30 30 0 4 Strani jezik I.* Engleski jezik I. Njemački jezik I.

Doc. dr. sc. Silva Bratož Jelena Gugić, asistent Marieta Djaković, v. pred.

30 0 15 3

Uvod u matematiku Izv. prof. dr. sc. Neven Grbac Branka Antunović-Piton, asistent

15 0 15 3

Geografija Doc. dr. sc. Nikola Vojnović 30 15 0 3 Kineziološka kultura I.

Izv. prof. dr. sc. Iva Blažević Zlatko Tkalčec, v. pred.

0 0 30 1

Stručna praksa I. Doc. dr. sc. Dijana Drandić jedan tjedan u

veljači 2

Ukupno 30 * Student upisuje onaj strani jezik koji je slušao u srednjoj školi

RN II. semestar

Predmet Nastavnik/ica P S V ECTS Razvojna psihologija

Doc. dr. sc. Aldo Špelić 30 15 0 4

Hrvatski jezik II. Doc. dr. sc. Helena Pavletić 30 30 0 5 Strani jezik II.* Engleski jezik II. Njemački jezik II.

Doc. dr. sc. Silva Bratož Jelena Gugić, asistent Marieta Djaković, v. pred.

30 0 15 4

Skupovi brojeva Izv. prof. dr. sc. Neven Grbac Branka Antunović-Piton, asistent

15 0 15 4

Prirodoslovlje Doc. dr. sc. Ines Kovačić Dr. sc. Petra Burić, asistent

45 15 0 5

Osnove informatike Doc. dr. sc. Ivan Pogarčić Mladen Bočev, asistent

45 15 15 5

Glazbena kultura Doc. dr. sc. Ivana Paula Gortan-Carlin, Isabelle Vidajić, asistent

15 0 15 2

Kineziološka kultura II.

Izv. prof. dr. sc. Iva Blažević Zlatko Tkalčec, v. pred.

0 0 30 1

Ukupno 30 * Student upisuje onaj strani jezik koji je slušao u srednjoj školi

RN III. semestar

Predmet Nastavnik/ica P S V ECTS Didaktika Doc. dr. sc. Sandra Kadum 30 0 30 5 Edukacijska psihologija I.

Doc. dr. sc. Aldo Špelić, Đeni Zuliani, v. pred.

30 15 0 4

Glazbeno pismo i sviranje

Doc. dr. sc. Ivana Paula Gortan-Carlin, Mr. sc. Branko Radić, asistent

30 0 15 3

Elementarne funkcije

Izv. prof. dr. sc. Neven Grbac Branka Antunović-Piton, asistent

15 0 15 3

Obiteljska pedagogija

Doc. dr. sc. Marina Diković 15 15 0 3

Osnove ekologije Doc. dr. sc. Mauro Štifanić 15 15 0 3 Kineziološka kultura III.

Izv. prof. dr. sc. Iva Blažević, Zlatko Tkalčec, v. pred.

0 0 30 1

Stručna praksa II. Doc. dr. sc. Dijana Drandić dva tjedna u

veljači 2

Izborni modul I. 3+3 Izborni modul II. 6 Ukupno 30

Izborni moduli

Izborni modul I: Nastavnik/ica P S V ECTS Fonetika i fonologija engleskog jezika I.

Izv. prof. dr. sc. Ivo Fabijanić 15 0 15 3

Uvod u gramatiku engleskog jezika

Doc. dr. sc. Silva Bratož Emi Belušić, asistent

45 0 30 3

Izborni modul II:

Oblikovanje slike i stolno izdavaštvo

Doc. dr. sc. Ivan Pogarčić Dr. sc. Elena Krelja Kurelović, v.pred. Janko Žufić, v. pred.

30 15 45 6

RN IV. semestar Predmet Nastavnik/ica P S V ECTS Pedagogija djece s posebnim potrebama

Izv. prof. dr. sc. Mirjana Radetić-Paić

30 15 15 5

Dječja književnost Doc. dr. sc. Vjekoslava Jurdana 30 30 0 5 Povijest Prof. dr. sc. Slaven Bertoša 30 15 0 4

Elementarna geometrija Izv. prof. dr. sc. Neven Grbac Branka Antunović-Piton, asistent

15 0 15 4

Edukacijska psihologija II.

Doc. dr. sc. Aldo Špelić, Đeni Zuliani, v. pred.

15 15 0 3

Sviranje I. Doc. dr. sc. Ivana Paula Gortan-Carlin, Marina Dadić, asistent

0 0 30 2

Kineziološka kultura IV. Izv. prof. dr. sc. Iva Blažević, Zlatko Tkalčec, v. pred.

0 0 30 1

Izborni modul I. (Engleski jezik)

2+2+2

Izborni modul II. (Informatika)

6

Ukupno 30

Izborni moduli Izborni modul I: Nastavnik/ica P S V ECTS Fonetika i fonologija engleskog jezika II.

Izv. prof. dr. sc. Ivo Fabijanić

15 0 15 2

Suvremeni engleski jezik I. Doc. dr. sc. Silva Bratož Dr. sc. Gordana Dobravac, poslijedoktorand

15 0 15 2

Govorne vježbe I. Doc. dr. sc. Silva Bratož Emi Belušić, asistent

0 0 30 2

Izborni modul II: Sustavi i alati za e-obrazovanje

Doc. dr. sc. Ivan Pogarčić Janko Žufić, v. pred.

30 45 30 6

RN V. semestar Predmet Nastavnik/ica P S V ECTS

Osnove tehničke kulture Doc. dr. sc. Ivan Pogarčić Matej Pogarčić, asistent

15 15 15 4

Likovna kultura Doc. mr. art. Aleksandra Rotar

30 0 15 4

Istraživanje odgoja i obrazovanja

Doc. dr. sc. Sandra Kadum

30 0 30 4

Socijalna pedagogija Izv. prof. dr. sc. Mirjana Radetić Paić

30 15 0 3

Medijska kultura Doc. dr. sc. Kristina Riman 15 30 0 4

Sviranje II.

Doc. dr. sc. Ivana Paula Gortan-Carlin Mr. sc. Branko Radić, asistent

0 0 30 2

Stručna praksa III. Doc. dr. sc. Dijana Drandić tri tjedna u veljači

2


2+3+2


5+2

Ukupno 30

Izborni moduli Izborni modul I: Nastavnik/ica P S V ECTS

Suvremeni engleski jezik II.

Doc. dr. sc. Silva Bratož Dr. sc. Gordana Dobravac, poslijedoktorand

15 0 15 2

Anglosaksonski svijet I. Doc. dr. sc. Silva Bratož Adriana Beletić, asistent

30 15 0 3

Govorne vježbe II. Doc. dr. sc. Silva Bratož Emi Belušić, asistent

0 0 30 2

Izborni modul II:

Programiranje

Doc. dr. sc. Ivan Pogarčić Dr. sc. Elena Krelja Kurelović, v. pred. Mladen Bočev, asistent

15 0 45 5

Informacijski sustavi Izv. prof. dr. sc. Maja Ružić-Baf

30 0 0 2

RN VI. semestar Predmet Nastavnik/ica P S V ECTS

Kineziologija Izv. prof. dr. sc. Iva Blažević Mr. sc. Loris Benassi, asistent

30 15 15 4

Metodika nastave hrvatskog jezika I.

Doc. dr. sc. Marko Ljubešić Majda Čolak, asistent

30 0 30 5

Metodika glazbene kulture I.

Doc. dr. sc. Ivana Paula Gortan-Carlin Marina Dadić, asistent

30 0 15 4

Etika učiteljskog poziva Prof. dr. sc. Fulvio Šuran 15 15 0 3 Didaktička dokimologija

Doc. dr. sc. Sandra Kadum 15 0 15 3

Uporaba ICT u odgoju i obrazovanju

Doc. dr. sc. Ivan Pogarčić Mladen Bočev, asistent

30 0 15 3


3+3+2


4+4

Ukupno 30

Izborni moduli Izborni modul I: Nastavnik/ica P S V ECTS

Suvremeni engleski jezik III.


15 0 15 3

Anglosaksonski svijet II.

Doc. dr. sc. Silva Bratož Adriana Beletić, asistent

30 30 0 3

Govorne vježbe III. Doc. dr. sc. Silva Bratož Emi Belušić, asistent

0 0 30 2

Izborni modul II:

Audio i video obrada


15 30 30 4

Uporaba računala u razrednoj nastavi


30 30 0 4

RN VII. semestar Predmet Nastavnik/ica P S V ECTS Metodika nastave hrvatskog jezika II.


30 0 30 5

Metodika nastave matematike I.

Izv. prof. dr. sc. Valter Boljunčić Branka Antunović-Piton, asistent

30 0 15 5

Metodika glazbene kulture II.

Doc. dr. sc. Ivana Paula Gortan-Carlin Mr. sc. Branko Radić, asistent

30 0 15 4

Metodika likovne kulture I.

Doc. mr. art. Aleksandra Rotar 30 0 15 4

Programiranje rada razrednika

Doc. dr. sc. Marina Diković 15 0 15 2

Stručna praksa IV. Doc. dr. sc. Dijana Drandić

dva tjedna tijekom

semestra i dva tjedna u

veljači

3

Izborni modul I. 7 Izborni modul II. 7 Ukupno 30

Izborni moduli

Izborni modul I.: Nastavnik/ica P S V ECTS

Suvremeni engleski jezik IV.


15 0 30 2

Dječja književnost na engleskom jeziku I.

Doc. dr. sc. Silva Bratož Ivana Bančić Čupić asistent

45 30 0 3

Govorne vježbe IV. Doc. dr. sc. Silva Bratož Adriana Beletić, asistent

0 0 30 2

Izborni modul II.:

Izrada web stranica


15 0 60 7

RN VIII. semestar Predmet Nastavnik/ica P S V ECTS Metodika nastave hrvatskog jezika III.


15 0 45 5

Metodika nastave matematike II.


30 0 30 5

Metodika nastave prirode i društva I.

Doc. dr. sc. Ines Kovačić 30 0 15 5

Metodika glazbene kulture III.

Doc. dr. sc. Ivana Paula Gortan-Carlin Branko Radić, asistent

15 0 45 3

Metodika likovne kulture II.


Kineziološka metodika I.

Izv. prof. dr. sc. Iva Blažević Mr. sc. Loris Benassi, asistent

30 0 15 4

Izborni modul I 2+2 Izborni modul II 2+2 Ukupno 30

Izborni moduli

Izborni modul I: Nastavnik/ica P S V ECTS Dječja književnost na engleskom jeziku II.

Doc. dr. sc. Silva Bratož I. Bančić Čupić, asistent

15 15 0 2

Metodika nastave engleskog jezika I.

Doc. dr. sc. Silva Bratož Emi Belušić, asistent

15 15 0 2

Izborni modul II:

Metodika nastave informatike I.


15 15 0 2

Baze podataka

Doc. dr. sc. Ivan Pogarčić Dr. sc. Elena Krelja Kurelović, v. pred. Mladen Bočev, asistent

15 0 15 2

RN IX. semestar Predmet Nastavnik/ica P S V ECTS Metodika nastave matematike III.


15 0 45 4

Metodika nastave prirode i društva II.


Metodika likovne kulture III.


Kineziološka metodika II.


30 0 15 4

Stručna praksa V. Doc. dr. sc. Dijana Drandić

dva tjedna tijekom

semestra i dva tjedna u

veljači

4

Izborni kolegij 1 2 Izborni modul 8 Ukupno 30

Izborni moduli

Izborni modul I: Nastavnik/ica P S V ECTS Dječja književnost na engleskom jeziku III.

Doc. dr. sc. Silva Bratož I. Bančić Čupić, asistent

15 15 0 3

Metodika nastave engleskog jezika II.

Doc. dr. sc. Silva Bratož Jelena Gugić, asistent

15 0 30 3

Čitanje stručne literature na engleskom jeziku


0 0 30 2

Izborni modul II: Metodika nastave informatike II.


15 0 45 4

Računalni praktikum Doc. dr. sc. Ivan Pogarčić Janko Žufić, v. pred.

15 0 30 4

RN X. semestar Predmet Nastavnik/ica P S V ECTS Metodika nastave prirode i društva III.


Kineziološka metodika III.


15 0 45 3

Izborni kolegij 2 2 Izborni kolegij 3 2 Izborni kolegij 4 2 Diplomski rad 10 Izborni modul 7 Ukupno 30 Izborni moduli Izborni modul I: Nastavnik/ica P S V ECTS Metodika nastave engleskog jezika III.

Doc. dr. sc. Silva Bratož Jelena Gugić, asistent

15 0 30 4

Temelji lingvistike engleskog jezika


30 15 0 3

Izborni modul II: Metodika nastave informatike III.


15 0 45 5

Web 2.0 alati Doc. dr. sc. Ivan Pogarčić Janko Žufić, v. pred.

15 15 0 2

Slobodni izborni kolegiji

Sem. Kolegij Nastavnik/ica P S V ECTS

Zimski Trening socijalnih vještina

Izv. prof. dr. sc. Mirjana Radetić-Paić Đeni Zuliani, v. pred.

15 0 15 2

Zimski

Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo

Doc. dr. sc. Marina Diković

15 15 0 3

Ljetni *** Psihologija grupe Doc. dr. sc. Aldo Špelić 15 15 0 2

Ljetni Rad s darovitim učenicima

Doc. dr. sc. Sandra Kadum 15 0 15 2

Ljetni Strategije aktivnog učenja

** 15 0 15 2

Ljetni Govorno izražavanje Doc. dr. sc. Helena Pavletić Irena Mikulaco, pred.

15 0 15 2

Ljetni Lektira u razrednoj nastavi

Doc. dr. sc. Vjekoslava Jurdana

15 0 15 2

Ljetni **** Rana dvojezičnost i višejezičnost

Doc. dr. sc. Nada Poropat Jeletić

15 15 0 2

Ljetni Uvod u teoriju književnosti

Doc. dr. sc. Kristina Riman 15 15 0 2

Ljetni Lutkarstvo i scenska kultura

Doc. mr. art. Aleksandra Rotar

15 0 15 2

** Predavanja i vježbe se odvijaju na talijanskom jeziku *** Predavanja i seminar odvijaju se sa studentima s Katedre za predškolski odgoj **** Ak.god. 2018./2019. kolegij Rana dvojezičnost i višejezičnost stavlja se u mirovanje.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA

Kod i naziv kolegija 75069; USPED Pedagogija

Nastavnica Doc. dr. sc. Marina Diković (nositeljica) Doris Velan, asistentica

Studijski program Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij

Vrsta kolegija obvezan Razina kolegija

Integrirani

Semestar zimski Godina studija

I.

Mjesto izvođenja dvorana (Ronjgova)

Jezik izvođenja (drugi jezici)

hrvatski (talijanski)

Broj ECTS bodova 5 Broj sati u semestru

30P – 15V – 15S

Preduvjeti za upis i za svladavanje

nema preduvjeta za upis

Korelativnost Filozofija odgoja, Sociologija obrazovanja, Opća psihologija, Razvojna psihologija, Didaktika, metodike nastave predmeta

Cilj kolegija usvojiti temeljne pedagogijske pojmove i stjecati kompetencije za rješavanje konkretnih pedagoških i socijalnih pitanja u sklopu cjeloživotnog učenja

Ishodi učenja

1. interpretirati temeljne karakteristike pedagogije kao znanosti i analizirati njezin odnos prema drugim znanostima 2. razlikovati pojedine vrste/područja odgoja i komentirati njihove temeljne odrednice 3. interpretirati strukturu odgojno obrazovnoga procesa i kritički analizirati važnost različitih odgojnih sredina 4. uspoređivati teorije/modele komunikacije i analizirati oblike komunikacijskih odnosa u odgojno obrazovnome procesu 5. usporediti značaj i ulogu suvremenoga poimanja kompetencija učitelja 6. analizirati funkciju i značaj cjeloživotnog formalnog obrazovanja te neformalnog i informalnog učenja

Sadržaj kolegija

1. Pedagogija kao znanost 1.1. Predmet, cilj i zadaci pedagogijske znanosti 1.2. Kratki pregled povijesnog razvoja 1.3. Odnos pedagogije prema drugim znanostima

http://www.unipu.hr/index.php?id=marinadikovic

http://unipu.hr/index.php?id=1846&L=0%2F

1.4. Mjesto pedagogije u sustavu znanosti 1.5. Interdisciplinarnost pedagogije 1.6. Struktura pedagogije 1.7. Odnos teorije i prakse 2. Temeljni pojmovi pedagogije 2.1. Odgoj (pojam i vrste odgoja) 2.2. Obrazovanje 2.3. Osposobljavanje/kvalifikacija 2.4. Izobrazba 3. Odgojne sredine – ustanove odgoja 3.1. Intencionalne (obitelj, škola) 3.2. Funkcionalne (radne organizacije, vršnjaci, crkva i druge) 4. Odgojno obrazovna komunikacija 4.1. Pojmovno određenje komunikacije 4.2. Komunikacijski proces 4.3. Teorije/modeli komunikacije 4.4. Oblici kvalitetne odgojno obrazovne komunikacije 4.5. Komunikacija i partnerstvo s roditeljima 5. Kompetencije učitelja u suvremenoj školi 5.1. Što su kompetencije (definicije, podjela, razine) 5.2. Ključne kompetencije za društvo znanja 5.3. Kompetencije učitelja u interakciji s učenikom 5.4. Poželjne osobine učitelja 6. Temeljni dokumenti o odgoju i obrazovanju u RH

Planirane aktivnosti, metode učenja i poučavanja i načini vrednovanja

Obveze

Ishodi Sati ECTS

Maksimalni udio u ocjeni (%)

pohađanje P, V, S 1. – 6. 45 1,6 10 %

vježba 1. – 6. 28 1 20 %

seminarski rad 1. – 6. 28 1 20 %

pismeni ispit 1. – 5. 39 1,4 50 %

ukupno 140 5 100 %

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Studenti/studentice će seminarski rad u skupini – napisati (10 %) i prikazati (10 %) pred skupinom studenata.

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora: 1. Redovito pratiti nastavu i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave, posebno u vježbama. 2. Izraditi vježbu – individualan rad. 3. Izraditi seminarski rad na izabranu temu iz širega područja pedagogije – rad u skupini. 4. Položiti pismeni ispit. Napomena: (vrijedi za obveze 2. i 3.) Student/studentica treba napisati vježbu i seminar u zadanome roku. Ako ne riješi obveze do zadanoga roka, tada gubi pravo na ECTS-e iz kolegija u toj akademskoj godini. Rokovi se u ovome kolegiju u potpunosti poštuju.

Rokovi ispita Daju se na početku akademske godine, objavljuju se na mrežnim stranicama Sveučilišta i u ISVU.

Ostale važne činjenice vezane uz kolegij

Materijali za predavanja i seminare objavljuju se na e-učenju.

Literatura

Obvezna: 1. Jurčić, M. (2012). Pedagoške kompetencije suvremenog učitelja. Zagreb: Recedo d.o.o. 2. Mušanović, M., Lukaš, M. (2011). Osnove pedagogije. Rijeka: Hrvatsko futurološko društvo (str. 1-56). 3. Tatković, N., Diković, M., Štifanić, M. (2015). Odgoj i obrazovanje za razvoj danas i sutra. Ekološke i društvene paradigme. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. 4. Tatković, N., Močinić, S. (2012). Učitelj za društvo znanja. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. (str. 43-104). 5. Vujčić, V. (2013). Opća pedagogija. Novi pristup znanosti o odgoju. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor. (str. 11-235). 6. Vukasović, A. (2001). Pedagogija. Zagreb: HKZ «MI». 7. xxx (1999). Osnove suvremene pedagogije. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor. Izborna: 1. Brajša, P., (1995). Sedam tajni uspješne škole. Školske novine: Zagreb. 2. Bratanić, M. (1990). Mikropedagogija. Zagreb: Školska knjiga. 3. Delores, J. (1998). Učenje – blago u nama. Zagreb: Educa. 4. Devernay, B., Garašić, D., Vučić, V. (2001). Odgoj i obrazovanje za okoliš i održivi razvoj: priručnik za nastavnike i odgajatelje. Zagreb: Društvo za unapređivanje odgoja i obrazovanja. 5. Diković, M., Tatković, S., Legović, M. (2016). Stjecanje i razvijanje kompetencija odgojitelja u inicijalnom obrazovanju. U: N. Tatković, M. Radetić-Paić, I. Blažević (ur.), Kompetencijski pristup kvaliteti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Medulin-Pula: DV Medulin, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, 155-172. 6. Glasser, W. (2000). Teorija izbora – nova psihologija osobne slobode. Zagreb: Alineja. 7. Gordon, T. (1996). Škola roditeljske odgovornosti: kako s djetetom biti prijatelj (P.E.T.). Zagreb: Tiskara D-GRAF. 8. Gudjons, H. (1994). Pedagogija – temeljna znanja. Zagreb: Educa. 9. Haralambos, M. (1989). Uvod u sociologiju. Zagreb: Globus. 10. Jensen, E. (2003). Super-nastava. Zagreb: Educa.

11. Jurić, V. (2007). Školsko (formalno) neformalno i informalno obrazovanje. U: Previšić, V., Šoljan, N., N., Hrvatić, N. (ur.), Pedagogija prema cjeloživotnom obrazovanju i društvu znanja. Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko društvo, 68-80. 12. Koni, E., Zedler, P. (2001). Teorije znanosti o odgoju. Zagreb: Educa. 13. Kyriacou, C. (1998). Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa. 14. Lenzen, D. (2002). Vodič za studij znanosti o odgoju. Zagreb: Educa. 15. Mc. Dermott, I., Jago, W. (2007). NLP učitelj. Zagreb: Educa. 16. Morris, D. (1985). Govor tijela. Zagreb: August Cesarec. 17. Mušanović, M., Vasilj, M., Kovačević, S. (2010). Vježbe iz didaktike. Rijeka: Hrvatsko futurološko društvo. 18. Pease, A. (2008). Velika škola govora tijela. Zagreb: Mozaik knjiga. 19. Pivac, J. (1995). Škola u svijetu promjena. Zagreb: Institut za pedagogijska istraživanja Filozofskog fakulteta u Zagrebu. 20. Pivac, J. (2009). Izazovi školi. Zagreb: Školska knjiga. 21. Pivac. J.(2000). Inovativnom školom u društvo znanja. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor. 22. Reardon, K. K. (1998). Interpersonalna komunikacija. Zagreb: Alinea. 23. Stoll, L., Fink, D. (2000). Mijenjajmo naše škole. Zagreb: Educa. 24. Tatković, N., Radetić-Paić, M., Blažević, I. (ur.) (2016). Kompetencijski pristup kvaliteti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Medulin: Dječji vrtić Medulin. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti.


Kod i naziv kolegija Filozofija obrazovanja (63562) (US002)

Nastavnik/nastavnica Suradnik/suradnica

Prof. dr. sc. Fulvio Šuran [email protected]


Vrsta kolegija Obvezan

Razina kolegija

Integrirani

Semestar Zimski Godina studija

1.

Mjesto izvođenja predavaonica Jezik izvođenja

hrvatski


30 P – V –15 S



Korelativnost Uglavnom sve humanističke discipline

Cilj kolegija

omogućiti studentima uvid u problematiku odgoja i obrazovanja od antike do danas. Potaknuti ih da kritički promišljaju vlastito iskustvo u odnosu na problemsku svijest koja se razvila kroz tradiciju filozofije kao način odgoja. Filozofsku problematiku odgoja i obrazovanja obuhvatiti kroz filozofskog umijeća promišljanja kao bitne pretpostavke kritičkog mišljenja modernog pojedinca u svom produktivnom povezivanju pedagogijskih, psihologijskih, sociologijskih i drugih znanja u odgojnom činu.

Ishodi učenja

1) samostalno objasniti osnovne pojmove iz područja filozofije i posebno filozofije odgoja kako bi bili sposobni valjano oblikovati pojmove i sudove, te prepoznavati i donositi valjane zaključke;

2) pravilno shvatiti bitne osobine filozofskog pristupa znanju i zbiljnosti kako bi razvili kritičko mišljenje kao osnovno sredstvo odgojnog posredovanja;

3) kritički usporediti spregu filozofske refleksije spram tehničkih i društveno- humanističkih studija kako bi se znali kritički odnositi prema znanstvenom znanju koje će posredovati učenicima;

4) Doprinijeti usvajanju argumentirane diskusije i dijaloga kao filozofskog načina mišljenja kako bi znali

mailto:[email protected]

kritički promišljati sam pojam odgoja u čijem će ostvarenju sudjelovati

Sadržaj kolegija

1. Uvod u filozofiju: pojam filozofije, izvori filozofiranja, osnovni filozofijski problemi i pojmovi, mjesto filozofije odgoja u filozofiji.

2. Pokušaj razgraničenja filozofije u odnosu na religiju, znanost i umjetnost (s posebnim obzirom na mjesto filozofije odgoja u filozofiji i u odnosu na druga područja).

3. Izvorno ljudsko iskustvo kao temelj filozofske komunikacije.

4. treća dimenzija stvarnosti i odgoj. 5. Druga dimenzija stvarnosti.i odgoj 6. Prva dimenzija stvarnosti. 7. Četiri tipa kulturnih civilizacija 8. Društvo i obrazovanje u Grčkoj od VII - V. st. p.e.v. do

Helenizma 9. Društvo i obrazovanje od kršćanstva do modernog

doba 10. Društvo i obrazovanje od renesanse do suvremenog

doba 11. Bitni problemi filozofije i temeljne teorije obrazovanja

u suvremenoj filozofiji - odnos između filozofije i znanosti o obrazovanju.

12. Uloga filozofije u određivanju pojma obrazovanja i odgojne prakse

13. Povijesno-problematični excursus u teorijama obrazovanja (alternativnih i dominantnih)

14. Uloga filozofije u određenju pojma odgoja i odgojne prakse u svijetu nihilizma.

15. Povijesno-problemski pregled najvažnijih odgojnih teorija.

Planirane aktivnosti, metode učenja i poučavanja i načini vrednovanja (alternativno stjecanje navesti u studentskim obvezama)

Obveze (brisati nepotrebne retke)

Ishodi (navodi se redni broj)

Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje P 1 - 4. 23 0.7 20

pismeni radovi (seminarski)

1, 3, 4 28 0,8 30

ispit (usmeni) 1 - 4. 33 1,5 50

ukupno 84 3 100

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Studenti su dužni tijekom semestra izraditi 1 seminarski rad (sintetski prikaz tematskih segmenata iz dopunske literature) te položiti usmeni ispit. Na računalu pisani rad o izbornoj literaturi treba predati predmetnom nastavniku najmanje tjedan dana prije ispita. Radovi o izbornoj literaturi neće biti zaprimljeni na samom

ispitu. Studenti imaju mjesec dana za odabir literature, čitanje i pisanje rada. Bez unaprijed predanog pisanog rada o izbornoj literaturi nije moguće pristupiti ispitu. Ista procedura u vezi radova o izbornoj literaturi vrijedi i za buduće prijavljivanje ispita u raspisanim ispitnim rokovima. Što se tiče pisanja seminarskog rada (student/ica mora odabrati jedan naslov):Naveden je preliminarni popis koji može poslužiti kao izbor, ali i kao orijentacija. Moguće je predložiti i naslov izvan popisa – uz dogovor s odgovornim nastavnikom.

Studentske obveze

1. pohađati nastavu; 2. aktivno komentarima i sugestijama sudjelovati u

nastavnom procesu; 3. napisati seminarski rad i usmeno ga izložiti tijekom

usmenog ispita; 4. položiti završni usmeni ispit.

Rokovi ispita i kolokvija

Daju se na početku akademske godine, objavljuju se na mrežnim stranicama Sveučilišta i u ISVU


Upute za pisanje radova o izbornoj literaturi: Prezime i ime studenta/studentice (Navedite prvo prezime, zbog budućeg abecednog razvrstavanja) - Autor/autorica (godina izdanja). Naslov odabranog djela. Mjesto: Izdavač. Npr. Dahlhaus, C. (2003), Estetika glazbe, Zagreb. Uvod (700-800 znakova uključujući razmak = 8-10 redaka) - Ukratko obrazložiti predmet/temu seminara i razloge izbora; navesti što je o temi već poznato; najaviti način na koji će tema biti zahvaćena u eseju; opis strukture eseja koji se piše... - Razrada teme u nekoliko cjelina – poglavlja (7000-9000 znakova uključujući razmak = 60-80 redaka) - Prikazati sadržaj pročitanog djela strukturirajući njegove glavne elemente; diskusija o ključnim argumentima koji su u djelu navedeni – zahvatiti činjenice, ideje i mišljenje autora djela; navoditi vlastito mišljenje i stavove - Zaključne napomene (1000-1200 znakova uključujući razmak = 12-15 redaka) Navesti sličnosti i razlike u odnosu na autora pročitane studije; navesti što se može zaključiti iz vlastitog napisanog teksta; usporedba stavova iz uvoda sa stavovima koji proizlaze iz napisanog rada; navesti vlastite prosudbe o pročitanom djelu. Font: Arial / 12

Literatura

Obvezna: 1. Milan Uzelac, Filozofija obrazovanja I Filozofske osnove

savremenih pedagoških teorija http://www.uzelac.eu/Knjige/MilanUzelacFilozofijaObrazovanja_I.pdf

2. Šuran, (2016.), Fulvio, Estetika komunikacije i suvremeni svijet, (skripta).

3. Šuran, Fulvio, (2018.), Nikakva nas reforma neče spasiti. Odgoj i obrazovanje kao elementi novog „humanizma“.. Izborna:

1. Polić, M. (1993), K filozofiji odgoja (Zagreb: Znamen i Institut za pedagogijska istraživanja)

2. Polić M. (1997), Čovjek, odgoj, svijet: mala filozofijsko-odgojna razložba, (Hrvatski Leskovac: Kruzak)

3. Polić, M. (2002), Filozofija odgoja. Elektronički priručnik (Zagreb: Radionica Polić) (http://www.radionicapolic.hr/filozofija)

4. Savater, F. (1998), Etika za Amadora (Zagreb: Educa) 5. Legrand, L. (1995), Moralna izobrazba danas. Ima li to

smisla? ( Zagreb: Educa) 6. Marinković, J. (2008), Učiteljstvo kao poziv: rastakanje

pedagogije i potraga za smislom, (Zagreb:Kruzak) 7. Morin, E. (2002), Odgoj za budućnost (Zagreb: Educa) 8. Ranciere, J. (2010), Učitelj neznalica (Zagreb:

Multimedijalni institut) 9. Schiller, F. (2006), O estetskom odgoju čovjeka u nizu

pisama (Zagreb: Scarabeus) 10. Nietzsche, F. ( 2003), Schopenhauer kao odgajatelj

(Zagreb: Matica hrvatska) 11. Scheler, M. (1987), Položaj čovjeka u kozmosu (Sarajevo:

Veselin Masleša) 12. Fromm, E., (2000), Umijeće ljubavi (Zagreb: V.B.Z.) 13. Fromm, E. (2004.) Imati ili biti? (TO HAVE OR TO BE?)

(Izvori, Zagreb) http://www.skripta.info/wp-content/uploads/2016/03/Erich-Fromm-imati-ili-biti.pdf

14. Vuk-Pavlović, P., (1996), Filozofija odgoja (Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada) Priručna:

a) Kalin, B. (2009), Povijest filozofije (Zagreb: Školska knjiga);

b) Anzenbacher A. (1992.), Filozofija. Uvod u filozofiju (Zagreb: Školska knjiga).

http://www.uzelac.eu/Knjige/MilanUzelacFilozofijaObrazovanja_I.pdf

http://www.uzelac.eu/Knjige/MilanUzelacFilozofijaObrazovanja_I.pdf

http://www.radionicapolic.hr/filozofija

http://www.skripta.info/wp-content/uploads/2016/03/Erich-Fromm-imati-ili-biti.pdf




Kod i naziv kolegija Sociologija odgoja i obrazovanja (156720) (SOO)


prof. dr. sc. Fulvio Šuran fsuran(at)unipu.hr


Vrsta kolegija Obvezan Razina kolegija

Integrirani


I.

Mjesto izvođenja Dvorana Jezik izvođenja

Hrvatski


30 P – 0 – 15 S


Nema

Korelativnost Filozofija odgoja i obrazovanja; pedagogija; psihologija

Cilj kolegija

Upoznavanje sa osnovnim pojmovima sociologije i sociologije obrazovanja te istrazivanjima iz polja obrazovanja; upoznavanje s organizacijom, unutarnjom strukturom, socijalno - povijesnim razvojem i utjecajem modernih obrazovnih sustava na ljudsku kulturu i razvoj pojedinaca, te s teorijama koje objašnjavaju različite sustave u modernim društvima..

Ishodi učenja

1. prepoznati i definirati osnovne pojmove u sociologiji i razumjeti različite paradigme unutar sociologije; 2. uočiti glavne razlike i komplementarnosti između različitih paradigmi i definirati osnovne pojmove iz područja sociologije odgoja i obrazovanja; 3. analizirati društvenu stvarnost putem socioloških teorija i koncepata i pravilno definirati bitne osobine odgojnog i obrazovnog sustava te teorije o njemu; 4. uspoređivati različite teorije o odgoju i obrazovanju unutar sociologije odgoja i obrazovanja. 5. povezati teorijske koncepte sa svakodnevnim društvenim pojavama

Sadržaj kolegija

1. Uvod u sociologiju – Što je sociologija. Sociološka imaginacija. Praktično značenje sociologije. 2. Nastanak i razvoj sociologije: povijesni kontekst, intelektualne snage u nastanku sociologije, suvremene sociološke perspektive.

3. Kultura i društvo. 4. Sociologija obrazovanja : što je sociologija obrazovanja?; razvoj sociologije obrazovanja; obrazovanje i društvene promjene. 5. Sociološki pogledi na obrazovanje: funkcionalizam; liberalna perspektiva; konfliktna perspektiva; perspektiva nove desnice; interakcionizam i obrazovanje; Post-moderne perspektive. 6. Sociološka istraživanja obrazovanja. 7. Metode istraživanja u sociologiji obrazovanja. 8. Klasna struktura i obrazovna postignuća. 9.Rod i obrazovanje. 10.Subkulture i obrazovni uspjeh. 11. Etnicitet i obrazovni uspjeh.




Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje P 1-5 22.5 0.80 15


4, 5 28 1 35

ispit (usmeni) 1, 2, 3

33.5

1.2 50

ukupno 84 3 100

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): na usmenom ispitu studentima će biti postavljena tri pitanja te ocjenjena kvaliteta odgovora od 1 do 5. Ispitivanje po studentu u prosjeku traje 17 minuta. Napomena: Studenti su dužni tijekom semestra izraditi 1 seminarski rad (sintetski prikaz tematskih segmenata iz dopunske literature) te položiti usmeni ispit. Na računalu pisani rad o izbornoj literaturi treba predati predmetnom nastavniku najmanje tjedan dana prije ispita. Radovi o izbornoj literaturi neće biti zaprimljeni na samom ispitu. Studenti imaju mjesec dana za odabir literature, čitanje i pisanje rada. Bez unaprijed predanog pisanog rada o izbornoj literaturi nije moguće pristupiti ispitu. Ista procedura u vezi radova o izbornoj literaturi vrijedi i za buduće prijavljivanje ispita u raspisanim ispitnim rokovima. Što se tiče pisanja seminarskog rada (student/ica mora odabrati jedan naslov):Naveden je preliminarni popis koji može poslužiti kao izbor, ali i kao orijentacija. Moguće je predložiti i naslov izvan popisa – uz dogovor s odgovornim nastavnikom.

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora: pohađati nastavu; aktivno komentarima i sugestijama sudjelovati u nastavnom procesu; napisati i obrazložiti seminarski rad; položiti završni usmeni ispit




Upute za pisanje seminarskih radova: Prezime i ime studenta/studentice (Navedite prvo prezime, zbog budućeg abecednog razvrstavanja) - Autor/autorica (godina izdanja). Naslov odabranog djela. Mjesto: Izdavač. Npr. Šuran, F. (2016), Sociologija odgoja i obrazovanja, (skripta), Pula. Uvod (700-800 znakova uključujući razmak = 8-10 redaka) - Ukratko obrazložiti predmet/temu eseja i razloge izbora; navesti što je o temi već poznato; najaviti način na koji će tema biti zahvaćena u eseju; opis strukture eseja koji se piše... - Razrada teme u nekoliko cjelina – poglavlja (6000-7000 znakova uključujući razmak = 60-80 redaka) - Prikazati sadržaj pročitanog djela strukturirajući njegove glavne elemente; diskusija o ključnim argumentima koji su u djelu navedeni – zahvatiti činjenice, ideje i mišljenje autora djela; navoditi vlastito mišljenje i stavove - Zaključne napomene (1000-1200 znakova uključujući razmak = 12-15 redaka) Navesti sličnosti i razlike u odnosu na autora pročitane studije; navesti što se može zaključiti iz vlastitog napisanog teksta; usporedba stavova iz uvoda sa stavovima koji proizlaze iz napisanog rada; navesti vlastite prosudbe o pročitanom djelu. Font: Arial / 12 Prored: 1,5 lines

Literatura

Obvezna: Šuràn, Fulvio, (2018.), Uvod u sociologiju odgoja i obrazovanja, (skripta); Šuràn, Fulvio, (2018.), Nikakva nas reforma neče spasiti. Odgoj i obrazovanje kao elementi novog „humanizma“ (knjiga). Izborna: 1. Giddens, Anthony, 2007. Sociologija (I. pog. Sto je sociologija, str. 1-19, II. Pog. Kultura i društvo str. 22-47., XX. pog. Metode istrazivanja u sociologiji, str. 636-661.), Zagreb: Nakladni zavod Globus 2. Haralambos, M., Holborn, 2002. Sociologija: teme i perspektive (I. pog. Socioloske perspektive, str. 9-21, XI. pog. Obrazovanje str. 737-882), Zagreb: Golden Marketing 3. Željko Pavić, (2012.),Sociologija odgoja i obrazovanja,

https://www.academia.edu/10374894/Sociologija_odgoja_i_obrazovanja_%C5%BDeljko_Pavi%C4%87?auto=download





Kod i naziv kolegija OPĆA PSIHOLOGIJA

Nastavnik/nastavnica Suradnik/suradnica (s poveznicom na mrežnu str.)

Doc.dr.sc. Aldo Špelić


Vrsta kolegija obvezan

Razina kolegija

Integrirani

Semestar zimski

Godina studija

I.

Mjesto izvođenja Dvorana (Ronjgova)


hrvatski (engleski)


15P –0 V – 15S


Nema preduvjeta za upis.

Korelativnost Razvojna psihologija, Edukacijska Psihologija

Cilj kolegija Usvojiti temeljna znanja iz psihologije

Ishodi učenja

1. razumijeti i objasniti osnovne pojmove povezane s općim psihičkim funkcioniranjem, 2. ispravno korištiti osnovne pojmove povezane s općim psihičkim funkcioniranjem s obzirom na razvoj, 3. analizirati i kritički preispitivati opće informacije o znanstvenoj utemeljenosti psihologijske znanosti i znanstvenih metoda istraživanja u psihologiji, o psihičkim procesima i svojstvima ličnosti s ciljem razumije-vanja karakteristika djeteta, odgojitelja i samog odgojno-obrazovnog procesa 4. analizirati i interpretirati spoznaje objavljene u znanstvenoj psiholo-gijskoj literaturi.

Sadržaj kolegija

1. Psihologija kao znanstvena disciplina 2. Psihologijski pravci 3. Metode istraživanja u psihologiji 4. Fiziologija 5. Spoznajni procesi 6. Motivacijski i čuvstveni procesi 7. Ličnost

http://www.unipu.hr/index.php?id=116


Planirane aktivnosti, metodeučenja i poučavanja i načini vrednovanja (alternativnostjecanje navesti u studentskim obvezama)

Obveze


Sati Udio u ECTS-u*


aktivnosti u nastavi 1.-4. 21 0,5 0%


1.-4. 14 0.5 25%

usmeno izlaganja 1.-4. 10 0,5 25%

kolokvij (pismeni ispit)

1.-4. 20 0,75 25%

ispit (usmeni) 1.-4. 20 0,75 25%

ukupno 85 3 100%

Dodatna pojašnjenja: Pohađanje nastave je obavezno a studenti smiju izostati najviše 30% predviđene satnice (u pravilu 3 izostanka). Tijekom semestra studenti su dužni redovito i aktivno sudjelovati u nastavi prema predviđenom programu kolegija,. Aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

0% = izostanci premašuju dozvoljenih 30% 5% = student/ica koncentrirano prati nastavni proces te

ponekad samoinicijativno sudjeluje u radu 10% = pripremljeno dolazi na nastavu i aktivno sudjeluje

u nastav-nom procesu te izražava visoki stupanj motiviranosti u nastavi, konzultira relevantnu literaturu, redovito ispunjava dogovore-ne obveze, daje konstruktivne prijedloge i originalne ideje u svezi raznih nastavnih rješenja.

Seminarski rad se piše tijekom semestra. Mora biti predan u zadanom roku i zadovoljavati propisane uvjete te ujedno mora biti adekvatno prezentiran na seminarima. Neizvršavanje ove obaveze na način da nije predan seminarski rad ili ne zadovoljava minimalnom kvalitetom (0%) te ukoliko nije prezentiran zbog odsutnosti ili nije prezentiran na adekvat-noj razini (0%) student/ica ne može steći uvjet za izlazak na ispit i mora ponovno upisati isti kolegij. Seminarski rad evaluira se zasebno u pismenom i usmenom djelu na sljedeći način: a). Pismeni dio:

0 - 0% - seminarski rad nije predan ili nisu zadovoljeni minimalni kriteriji seminarskog rada /s obzirom na strukturu, sadržaj, literaturu i jezik izražavanja/ +/- - 10% - seminar rad je loš: nejasna struktura, sadržaj se nedovolj-no dobro prezentira postavljena pitanja, literatura je nedovoljno opsežna, pismeni oblik pun lingvističkih i gramatičkih grešaka + - 15% - seminar rad je dobar: jasna struktura, sadržaj je adekvatno prezentiran postavljena pitanja, literatura je u

skladu s prezentiranim sadržajem, pismeno izražavanja uredno. ++ - 20% - seminar je izvrstan: jasna struktura, sadržaj je adekvatno prezentiran s pojedinačnim vlastitim osvrtom, literatura je bogata (korišteni vlastiti podaci dobiveni Internet pretraživanjem), pismeno izražavanja bez zamjerki.

b). Usmeni dio: 0 - 0% - seminarski rad nije prezentiran u zadanom terminu +/- - 10% - u prezentaciji je loša - nedostaje razumijevanje prezentiranog, student uspijeva čita pojedine zapise iz seminarskog rada. + - 15% - prezentacija je dobra - sadržajno zadovoljavajuća, stu-dent povremeno koristi napisani tekst čita. ++ - 20% - prezentacija je izvrsna - korektna, jasna i precizna prezen-tacija, te sadrži osobni kritički osvrt.

Kolokvij se piše tijekom semestra i obuhvaća dio gradiva koji je pret-hodno obrađen. Kolokviji ocjenjuju se na sljedeći način: 0 0 % - uspješnost točnih odgovora je 0 – 35 % +/- 5 % - uspješnost točnih odgovora je 35 – 50 % + 15 % - uspješnost točnih odgovora je 50 – 65 % ++ 25 % - uspješnost točnih odgovora je 65 – 100 % Ukoliko student u toku semestra ostvari više od 65% (++)biti će oslobođen pisanog dijela završnog ispita. Usmeni dio završnog ispita obavezan je za sve studente. Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 90 - 100% 5 (izvrstan) = 89 - 100% ocjene B = 80 - 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 - 88% ocjene C = 70 - 79,9% 3 (dobar) = 63 - 75% ocjene D = 60 - 69,9% 2 (dovoljan) = 50 - 62% ocjene E = 50 - 59,9%

Studentske obveze

1. Pohađati u više od 70% nastave te aktivno sudjelovati u nastavnom procesu. Ukoliko student/studentica izostane od više od 30% nastave uskratit će se pravo na potpis, ispit i upis bodova te će morati ponovo upisati kolegij. 2) Studenti na početku predavanja trebaju dobiti teme seminarskih radova koje moraju predati do zadanog termina. Seminarki radovi koji se ne predaju do zadanog termina neće biti naknadno prihvaćeni

3) Studenti ima obavezu prezentiranja seminarskih radova na zadovoljavajućoj razini i u zadanim terminima u unaprijed definiranim njihovim seminarskim grupama. Ukoliko student/studentica ne preda seminarskirad, ne prisustvuje prezentaciji seminarskog rada ili ne zadovolji u prezentaciji seminara neće steči pravo na potpis, izlazak na ispit i upis bodova te će morati ponovo upisati kolegij. 4) Studenti koji su zadovoljili gornje kriterije mogu izaći na pismeni dio završnog ispita uz gore zadovoljene zahtjeve. Studenti koji du postigli ++ na kolokviju mogu direktno izači na usmeni dio završnog ispita uz gore zadovoljene zahtjeve.

Rokovi ispita I kolokvija

Daju se na početku akademske godine, objavljuju se na mrežnim stranicama Sveučilištai u ISVU.


U okviru seminarskih grupa biti će obrađene teme: 1. Pamćenje SPENCER R. (1994). Temelji psihologije /poglavlje VII/. Naklada Slap, Jastrebarsko. (str.247.-294.) 2. Mišljenje, jezik i govor SPENCER R. (1994). Temelji psihologije /poglavlje VIII/. Naklada Slap, Jastrebarsko. (str. 295. – 341.) 3. Inteligencija SPENCER R. (1994) Temelji psihologije /poglavlje IX/. Naklada Slap, Jastrebarsko. (str. 342. – 376.) 4. Motivacija i čuvstva SPENCER R. (1994). Temelji psihologije /poglavlje: X/. Naklada Slap, Jastrebarsko. (str, 377.- 422.) 5. Ličnost SPENCER R. (1994) Temelji psihologije /poglavlje: XII/. Naklada Slap, Jastrebarsko (str, 469.-512.)

Literatura

Obvezna: 1. SPENCER R. (1994). Temelji psihologije Naklada Slap, Jastrebarsko. (poglavlja: I, II, VI, VII, VIII, IX, X i XII - ukupno 300 stranica) Izborna: 1. Andrilović, A., Čudina, M. (1995). Osnove opće i razvojne

psihologije. Zagreb: Školska knjiga 2. Fulgozi, A. (1969). Psihologija ličnosti. Zagreb: Školska

knjiga. 3. Oatley, K., Jenkins, J.M. (1994.). Razumijevanje emocija.

Jastrebarsko: Naklada Slap. 4. Lacković-Grgin, K. (1994.). Samopoimanje.Naklada Slap,

Jastrebarsko. 5. Gardner, H., Kornhaber, M.L., Wake, W.K. (1999.).

Inteligencija: Različita gledišta. Naklada Slap, Jastrebarsko. 6. Petz, B. (2003.). Uvod u psihologiju. Naklada Slap,

Jastrebarsko.

7. Zarevski, P. (2007.). Psihologija pamćenja i učenja. Naklada Slap. Jastrebarsko.

8. Zarevski, P. (2012.). Struktura i priroda inteligencije. Naklada Slap. Jatrebarsko.

Priručna: 1. Kodeks etike za psihološku djelatnost, Narodne novine

13/2005.


Kod i naziv kolegija 75070; USHRV1 Hrvatski jezik I.

Nastavnik/nastavnica

Doc. dr. sc. Helena Pavletić



Razina kolegija

Integrirani

Semestar zimski

Godina studija

I.

Mjesto izvođenja učionica (Ronjgova) Jezik izvođenja

hrvatski


30P – V – 30S


Nema preduvjeta za upis, a za svladavanje je preduvjet upisati istoimeni kolegij na portalu za udaljeno učenje.

Korelativnost Hrvatski jezik II., Dječja književnost, Medijska kultura

Cilj kolegija Upoznati norme hrvatskoga standardnog jezika (ortografska i fonološka norma) te usvojiti kompetencije za pravilnu primjenu usvojenih znanja.

Ishodi učenja

1. pravilno definirati pojam standardnoga jezika i jezičnih razina 2. objasniti odmak od standardnojezičnih normi 3. usporediti normativna pravila u pravopisnim priručnicima 4. primjenjivati stečena znanja iz ortoepije i ortografije u izradi i prezentaciji usmenog izlaganja.

Sadržaj kolegija

1. Standardni jezik i norme 2. Normativni priručnici 3. Pravopisi hrvatskoga jezika 4. Pravopisna pravila 5. Fonološko ustrojstvo hrvatskoga jezika 6. Glasovne promjene


Obveze Ishodi

Sati ECTS


pohađanje nastave (P+S)

1.- 4. 45 1.6 10%


samostalni zadatak 1.- 2. 6 0.2 15%

usmeno izlaganje 1.- 4. 11 0.4 25%

dva kolokvija ili pismeni ispit 1.- 4. 50 1.8

25%+25%

ukupno 112 4 100%

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Prisutnost na nastavi Poželjno je prisustvovanje i aktivno sudjelovanje na nastavi. Tolerira se 30% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Za veći broj izostanaka i neaktivnost dodjeljuju se sljedeći postotci: 5 izostanaka (8%), 6 izostanaka (6%), 7 izostanaka (4%), više od 7 izostanaka (0%). Izostanak se ne može nadoknaditi i ne treba se opravdavati. Priprema i vrednovanje usmenog izlaganja Studenti trebaju prezentirati rad na zadanu temu. Izlaganje može trajati između 10 i 15 minuta. Studenti trebaju prezentaciju i ostale elektroničke materijale koje će koristiti u izlaganju predati na e-učenju najkasnije dva dana prije izlaganja. Usmeno izlaganje ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Rad nije prezentiran. 5% = Rad nije pripremljen i pročitan je. 10% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen. 15% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 20% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške. 25% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Upute za izradu samostalnog zadatka daju se na e-učenju. Vrednovanje samostalnog zadatka: 0% = Zadatak nije pripremljen. 5% = Zadatak je nepotpun. 10% = Zadatak je u većoj mjeri napravljen. 15% = Zadatak je u potpunosti napravljen. Vrednovanje kolokvija Tijekom semestra pišu se dva kolokvija, na svakom se može postići najviše 25% na sljedeći način: manje od 50 % točnih odgovora = 0 % ocjene

od 51 % do 60 % = 5% ocjene od 61% do 70 % = 10 % ocjene od 71% do 80 % = 15% ocjene od 81% do 90 % = 20% ocjene od 91% do 100 % = 25 % ocjene U zadnjemu tjednu nastave održat će se popravni kolokvij za studente koji iz opravdanih razloga nisu pristupili ili koji nisu zadovoljili na redovnim kolokvijima. Popravnom kolokviju može se pristupiti samo jednom. Studenti koji su ostvarili manje od 50% udjela ocjene tijekom nastave pristupaju završnom pismenom ispitu. Završni (pismeni) ispit ocjenjivat će se ovako: manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 10% ocjene od 61% do 70% = do 20% ocjene od 71% do 80% = do 30% ocjene od 81% do 90% = do 40% ocjene od 91% do 100% = do 50% ocjene Konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: Ocjenjivanje studenata obavlja se na temelju konačnog postignuća, odnosno zbroja ocjene tijekom nastave i/ili ocjene na završnom ispitu kako slijedi: A – 90 do 100% ocjene, 5 (izvrstan) = 89 do 100% ocjene B – 80 do 89,9% ocjene, 4 (vrlo dobar) = 76 do 88% ocjene C – 70 do 79,9% ocjene, 3 (dobar) = 63 do 75% ocjene D – 60 do 69,9% ocjene, 2 (dovoljan) = 50 do 62% ocjene E – 50 do 59,9% ocjene.

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora: 1. Upisati se u kolegij na portalu za udaljeno učenje (e-učenje) najkasnije tijekom drugog tjedna nastave. 2. Usmeno izložiti rad na odabranu temu, prema vremeniku izlaganja koji će biti objavljen na portalu za udaljeno učenje. 3. Položiti dva kolokvija koja se pišu tijekom nastave ili pismeni ispit. 4. Izraditi samostalan zadatak.


Rokovi ispita se objavljuju na početku akademske godine na mrežnim stranicama Sveučilišta i u ISVU sustavu.


Materijali za predavanja, izlaganja i izradu samostalnog zadatka objavljuju se na portalu za udaljeno učenje (e-učenju).

Bodovi koje student/studentica postigne izvršavanjem zadataka i položenim kolokvijima vrijede najduže godinu dana nakon odslušanog kolegija. Mnoge važne informacije studentice/studenti će dobiti samo tijekom nastave. Izvan nastave studentice/studenti će o predmetu biti informirani preko glavnog, nastavnikovog foruma na portalu za udaljeno učenje, čije se poruke automatski prosljeđuju na e-adrese studenata uključenih u portal za udaljeno učenje. Informacije koje nisu specifične samo za ovaj kolegij, studentice/studenti će naći na oglasnoj ploči i mrežnim stranicama Fakulteta.

Literatura

Obvezna: 1. Hrvatski pravopis, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2013. 2. E. Barić i dr.: Hrvatska gramatika, ŠK, Zagreb, 1997. (str. 39-93) 3. J. Silić, I. Pranjković: Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2005. (str. 11-33) Izborna: 1. V. Anić, J. Silić: Pravopis hrvatskoga jezika, NL i ŠK, Zagreb, 2001. 2. V. Anić: Veliki rječnik hrvatskoga jezika, NL, Zagreb, 2003. 3. S. Babić, B. Finka, M. Moguš: Hrvatski pravopis, ŠK, Zagreb, 1996. (ili novija izdanja) 4. E. Barić i dr. : Hrvatski jezični savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 1999. 5. A. Bičanić i dr. : A. Frančić, L. Hudeček, M. Mihaljević: Pregled povijesti, gramatike i pravopisa hrvatskoga jezika, Croatica, Zagreb, 2013. 6. Birtić, M i dr.: Školski rječnik hrvatskoga jezika, ŠK, IHJJ, Zagreb, 2012. 7. L. Hudeček, M. Mihaljević: Hrvatska školska gramatika, , IHJJ, Zagreb, 2017. 8. S. Težak, S. Babić: Gramatika hrvatskoga jezika, ŠK, Zagreb, 2000. 9. Časopis Hrvatski jezik, IHJJ, Zagreb. Priručna: http://www.hrvatskiplus.org/ http://savjetnik.ihjj.hr/ http://gramatika.hr/

http://www.hrvatskiplus.org/

http://savjetnik.ihjj.hr/


Kod i naziv kolegija 63565 Engleski jezik I.


doc.dr.sc. Silva Bratož (nositeljca)

Jelena Gugić, asistentica


Vrsta kolegija Obavezni

Razina kolegija

Integrirani


I.

Mjesto izvođenja Učionice 33 i 34, I.M. Ronjgova 1

Jezik izvođenja

Engleski


30P – 15V – 0S


Nema preduvjeta za upis, a za svladavanje je preduvjet mogućnost praćenja literature na engleskom jeziku

Korelativnost Hrvatski jezik I.

Cilj kolegija Nadograditi prethodno stečeno (srednjoškolsko) znanje engleskog jezika s naglaskom na intenzivno uvježbavanje sve četiri jezične vještine (slušanje, govorenje, čitanje i pisanje)

Ishodi učenja

1. Razlikovati osnovne gramatičke strukture u engleskom jeziku, neophodne za svakodnevnu pisanu ili govornu komunikaciju te ih uspješno primijeniti u zadanom kontekstu pisanog ili govornog engleskog jezika

2. Poboljšati vještinu slušanja i analiziranja sadržaja pomoću izvornih audiomaterijala

3. Pravilno izraziti vlastito mišljenje, sudjelovati u diskusijama i razgovorima

4. Upotpuniti čitalačke vještine i poboljšati izgovor 5. Pravilno napisati različite vrste tekstova

Sadržaj kolegija

1. Who are the British? (present tenses) 2. Psychometric tests , writing a letter about yourself 3. Brain power (Modal verbs) 4. Identity, writing a letter giving advice 5. Ups and downs of the human race (past tenses) 6. Reliving the past, writing a description 7. Jobs in the future (future tenses) 8. 23rd century twins, writing a formal letter of complaint 9. Fame and the family (Modal verbs for logical conclusions)

http://doc.dr.sc/

10. Making changes, writing an argument for and against


Obveze

Ishodi

Sati Udio u ECTS-u*


Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi

1-5 34 1.2 10%

Jedna prezentacija na zadanu temu

1., 3.,4., 5.

6 0.3 10%

Dva kolokvija 1-5 24 0.8 2 x 25%

Usmeni ispit 1-5 20 0.7 30%

Ukupno 84 3 100%

Studentske obveze

1. Najviše pet izostanka 2. Redovito donositi propisani udžbenik te pisati domaće zadaće 3. Izraditi i izložiti jednu prezentaciju na zadanu temu 3. Položiti dva kolokvija (ukoliko student ne položi jedan ili oba kolokvija, imat će priliku isti(e) položiti na popravnom roku)


Daju se na početku akademske godine, objavljuju se na mrežnim stranicama Sveučilišta i u ISVU.


Pohađanje nastave je obvezno. Praćenje i ocjenjivanje studenata izvodi se tijekom nastave i na završnom ispitu. Tijekom nastave student ostvaruje 70% ocjene, a na završnom ispitu 30% ocjene. Usmeni ispit je svojevrsna rekapitulacija svega naučenog tijekom semestra i odražava opću pripremljenost i spremnost za primjenu naučenih sadržaja kolegija. Prema Pravilniku o studiranju konačna ocjena se dobiva na sljedeći način: A = 90 100% 5 (izvrstan) = 89 100% ocjene B = 80 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 88% ocjene C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75% ocjene D = 60 69,9% 2 (dovoljan)= 50 62% ocjene E = 50 59,9%

Literatura

Obvezna: Gude, K. (2011): New Matrix, Intermediate,Student' book, OUP Gude, K. (2011): New Matrix, Intermediate,Workbook book, OUP

Izborna: Murphy, R. (2007): English Grammar in Use, Cambridge University Press Eastwood, J. (2009): Oxford Learner's Grammar – Grammar Finder , OUP Eastwood, J. (2009): Oxford Learner's Grammar – Grammar Builder , OUP


Kod i naziv kolegija 63566 Njemački jezik 1


Marieta Djaković, viši predavač https://fitiks.unipu.hr/fitiks/marieta.djakovic

Studijski program Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni Učiteljski studij


Integrirani


I.

Mjesto izvođenja Učionica/vanjske institucije


Njemački/hrvatski jezik


15P – 15V –0S


/

Korelativnost Program kolegija usporediv je s kolegijima Njemački jezik

Cilj kolegija

Temeljni cilj kolegija je upoznavanje njemačkog jezika i kulture kao i usvajanje vještina u korištenju tog jezika: razvijanje receptivnih sposobnosti (čitanje/slušanje) te razvijanje jezičnih kompetencija (leksičke, gramatičke, semantičke, fonološke, ortografske i ortoepske) kao i sociolingvističke i pragmatične kompetencije (diskursne, funkcionalne i kompetencije planiranja) iz područja pedagogije.

Ishodi učenja

1. Ovladati jezičnim znanjima i vještinama na razini A1-2 prema ZEROJ-u 2. Čitati i razumjeti te usmeno tumačiti tekstove na razini A1-2 3. Ispravno primijeniti gramatička pravila u pismu i govoru 4. Razviti jezične sposobnosti za govorno i pisano komuniciranje na razini A1-2 5. Primijeniti usvojeno i prezentirati (usmeno i pismeno) te raspravljati o temama na razini A1-A2

Sadržaj kolegija

https://fitiks.unipu.hr/fitiks/marieta.djakovic

1. Berufe-Sozialberufe 2. Deutsch in der Primarschule 3. Lernfähigkeit und Lernmotivation 4. Fremdsprachliche Erziehung in der Primarschule 5. Kreativ und innovativ in der Primarschule


Obveze

Ishodi

Sati Udio u ECTS-u*


Pohađanje (i redovita aktivnost u nastavi) predavanja /vježbe / zadatci/pismeni radovi/ usmena izlaganja, prezentacije

1-5 42 1,5 40%

Jezični portfolio/kolokvij Aktivnosti (učionične i izvanučionične, radionica)

1-5 14 0,5 30%

Ispit (usmeni, pismeni)

1-5 28 1,0 30%

Ukupno 84 3,00 100%

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Pohađanje nastave je obvezno. U toku nastave student može steći do 70 % ocjene kroz pozitivno ocijenjene zadatke i aktivnosti. Da bi se pristupilo završnome ispitu, potrebno je iz svakog segmenta prije njega, tj. tijekom nastave, doseći minimalni broj bodova, stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbiru bodova. Vježbe i zadatci ocjenjuju se na sljedeći način: 0% = Ne dolazi na vježbe. 10% = Prisustvuje vježbama, no priprema je nepotpuna uz veće nedostatke. 20% = Prisustvuje vježbama, no priprema je nepotpuna uz manje nedostatke. 30% = Redovito je pripremljen/-na, priprema je korektna. 40% = Student/studentica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, uvijek je pripremljen/-na. Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način: od 0% do 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = 6% ocjene

od 61% do 70% = 12% ocjene od 71% do 80% = 18% ocjene od 81% do 90% = 24% ocjene od 91% do 100% = 30% ocjene Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći način: od 0 do 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = 6% ocjene od 61% do 70% = 12% ocjene od 71% do 80% = 18% ocjene od 81% do 90% = 24% ocjene od 91% do 100% = 30% ocjene Student/ica može pristupiti završnom ispitu samo u slučaju ako su prethodno navedene obveze ( vježbe, zadatci i prezentacija) uredno izvršene i pozitivno ocijenjene. Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 90 100% 5 (izvrstan) = 89 100% ocjene B = 80 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 88% ocjene C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75% ocjene D = 60 69,9% 2 (dovoljan) = 50 62% ocjene E = 50 59,9%

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora 1. Pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u svim

nastavnim aktivnostima, pripremati se za nastavu svakog tjedna

2. Redovito izrađivati zadaće i napisati zadani referat, izraditi prezentaciju te voditi jezični portfolio.

3. Položiti završni ispit.


Objavljuju se na mrežnim stranicama Sveučilišta i u ISVU.


Nastavnik može revidirati silabus ovisno o predznanju studenata. Na svakome satu studenti će dobiti upute i materijale. Dodatni materijali i informacije dostupne su na mrežnoj

stranici kolegija (e-učenje). Vrlo je važno redovito pratiti obavijesti na e-stranicama i na oglasnoj ploči.

Literatura

Obvezna: 1. Eine von der Lehrerin erstellte und laufend

wechselnde / aktualisierte Sammlung von Texten und Übungen

2. Marčetić: Deutsche Grammatik im Überblick, Školska knjiga Zagreb 2008;

3. Habersack, Ch., Pude, A., Specht, F., Menschen Deutsch als Fremdsprache, Lehrbuch, Hueber Verlag, Ismaning, 2015.

4. Habersack, Ch., Pude, A., Specht, F., Menschen Deutsch als Fremdsprache, Arbeitsbuch, Hueber Verlag, Ismaning, 2015.

Izborna: 1. Montali-Motta: Übungsheft zur Festigung der grammatischen Kompetenz, Firenze 2. Autorengruppe: Hrvatsko-njemački frazeološki rječnik; 3. Duden: Redewendungen und sprichwörtliche Redensarten, Dudenverlag Mannheim, Leipzig, Wien Zürich 2014,

Priručna: 5. Jakić-Hurm: Hrvatsko-njemački rječnik, Školska knjiga

Zagreb, zadnje izdanje; 6. Jakić-Hurm: Njemačko-hrvatski rječnik, Školska

knjiga Zagreb, zadnje izdanje; 7. M. Reimann - Grundstufengrammatik für Deutsch als

Fremdsprache, Hueber Internet adrese: https://www.tatsachen-ueber-deutschland.de/de, https://www.austria.info/at/service-fakten/uber-osterreich,www.dw-world.de, www.goethe.de, www.deutschlandpanorama.de, www.vitaminde.de, http://www.alumniportal-deutschland.org, www.goethe.de

https://www.tatsachen-ueber-deutschland.de/de


https://www.austria.info/at/service-fakten/uber-osterreich


http://www.dw-world.de/

http://www.goethe.de/

http://www.deutschlandpanorama.de/

http://www.vitaminde.de/

http://www.alumniportal-deutschland.org/



Kod i naziv kolegija

(63568) UVOD U MATEMATIKU


izv.prof.dr.sc. Neven Grbac

Branka Antunović-Piton, dipl.ing.mat. - asistentica


Vrsta kolegija Obavezan Razina kolegija Integrirani

Semestar Zimski Godina studija 1.

Mjesto izvođenja učionica (dvorana) Ronjgova


hrvatski

Broj ECTS bodova 3 Broj sati u semestru 15P – 15V– 0S


Temeljna znanja iz elementarne matematike obrađena tokom srednjoškolskog obrazovanja.

Korelativnost Skupovi brojeva.

Cilj kolegija Steći temeljna matematička znanja o strukturi matematike, o načinima zaključivanja i dokazivanja tvrdnji, o skupovima općenito te o skupu prirodnih brojeva.

Ishodi učenja

1. objasniti značenje jednostavnih tvrdnji koristeći matematičku notaciju i jezik, primjenjujući osnovne oblike zaključivanja i matematičku logiku

2. razlikovati osnovne i izvedene pojmove te svojstvima određenih pojmova

3. formulirati pojmove: skup, operacije sa skupovima, Vennovi dijagrami, binarna relacija, relacija ekvivalencije

4. definirati osnovne računske operacije na skupu prirodnih brojeva i zakone koji za njih vrijede

5. prevesti u matematički jezik jednostavne probleme koji su formulirani nematematički, te koristiti dobiveni zapis za rješavanje početnog problema

6. Argumentirati matematička znanja, ideje i rezultate.

Sadržaj kolegija

1. Elementi matematičke logike 2. Struktura matematike 3. Skupovi. Pojmovi i definicije 4. Operacije sa skupovima 5. Relacije 6. Skup prirodnih brojeva 7. Djeljivost prirodnih brojeva


Obaveze Isho

di Sati

Udio u ECTS-

u*

Maksimalni udio u ocjeni

(%)

pohađanje P, V 1.-6. 22 0.8 10%

aktivnosti u nastavi 1.-6. 6 0.2 10%

pismeni ispit ili 2 kolokvija

1.-6. 28 1 40%

usmeni ispit 1.-6. 28 1 40%

ukupno 84 3 100%

Načini izvođenja nastave : predavanja, vježbe, konzultacije, kontinuirana provjera znanja, samostalni zadaci, rješavanje kratkih provjera u sustavu za e-učenje Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Kolokviji i/ili pismeni ispiti ocjenjuju se na sljedeći način (ali i detaljnije u postotku, pri čemu se uzima u obzir udio bodova u ukupnom broju bodova, te onda udio u ukupnoj ocjeni): manje od 9 bodova = bez ocjene od 9 do 10 bodova = ocjena 2 od 11 do 13 bodova = ocjena 3 od 14 do 15 bodova = ocjena 4 od 16 do 18 bodova = ocjena 5

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora 1. redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave 2. zadovoljiti na dva pismena kolokvija 3. zadovoljiti na usmenom ispitu ILI 1. redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave 2. zadovoljiti na pismenom ispitu 3. zadovoljiti na usmenom ispitu

Rokovi ispita Redoviti u, lipnju/srpnju i rujnu. Izvanredni u travnju i prosincu. Datumi dostupni na web stranicama Odjela i ISVU bazi.


Materijali za predavanja i vježbe objavljuju se na e-učenju.

Literatura

Obvezna: 1. Udžbenici i zbirke zadataka za matematiku u osnovnim i

srednjim školama 2. S. Mintaković, F. Ćurić, Matematika sa zbirkom zadataka,

Školska knjiga, Zagreb, 2003. Izborna / Priručna: 1. Devide, V. ,Čudesna matematika - pogled iznutra i izvana,

Zagreb, HMD, 2010.

2. Pauše, Ž., Matematika i zdrav razum, Zagreb, Školska knjiga , 2007.

3. Pelle, B., Tako poučavamo matematiku, Zagreb, Školske novine i HMD, 2004.

4. B. Pavković, D. Veljan, Elementarna matematika I, Tehnička

knjiga, Zagreb 1992.

5. S. Kurepa, Uvod u matematiku, Tehnička knjiga Zagreb, 1975.


Kod i naziv kolegija Geografija (63578) (US016)


Doc. dr.sc. Nikola Vojnović (http://www.unipu.hr/index.php?id=929#c1736)



Integrirani


I.

Mjesto izvođenja Dvorana FOOZ


Hrvatski


P – V – S 30-0-15


-

Korelativnost Sociologija obrazovanja, Uvod u matematiku, Osnove informatike, Prirodoslovlje

Cilj kolegija

Cilj kolegija je identificirati, klasificirati i objasniti temeljne pojmove geografije kao znanstvenog polja u interdisciplinarnom području znanosti kao i prostornim aspektima vrednovanja prirodne osnove, odnosno tumačenja i analiziranja zakonitosti u prostornim odnosima na Zemljinoj površini sa svrhom rješavanja aktualnih problema stanovništva te predviđanja održivog razvoja u konkretnom prostoru.

Ishodi učenja

1. Definirati temeljne geografske pojmove 2. Izdvojiti i objasniti osnovna obilježja fizičko geografskih elemenata (faktora) i procesa 3. Primijeniti stečena znanja u samostalnom istraživanju geografskih obilježja RH i užeg zavičaja 4. Analizirati pojedine sadržaje, procese, vez e, odnose i modele na geografskoj površini 5. Vrednovati prostorni razvoj svijeta i Hrvatske 6. Smisliti, razviti i stvoriti vlastiti samostalni rad na zadanu temu

Sadržaj kolegija 1. Opća geografija

http://www.unipu.hr/index.php?id=929#c1736

1.Uvod u geografiju. 2. Oblik, veličina i gibanje Zemlje. 3. Predočavanje Zemljine površine: geografska karta, globus, vrste karata, uporaba mjerila, namjena karata. 4. Reljef: građa Zemlje, litološki sastav, geološka starost Zemlje. 5. Reljef: endogene i egzogene sile. 6. Klima: klimatski elementi i modifikatori, atmosfera i zračna strujanja. 7. Klima: klasifikacija klima, tlo i tipovi vegetacije. 8. Svjetsko more: kemijsko-fizička svojstva mora, dinamika mora. Vode na kopnu: podzemne vode, tekućice i jezera. 9. Stanovništvo: razmještaj i razvoj naseljenosti, kretanje stanovništva (prirodna i prostorno). 10. Stanovništvo: sastav i populacijska politika 11. Naselja: ruralna i urbanizirana naselja, gradska naselja, urbanizacija. 12. Gospodarstvo: I djelatnosti (poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo). 13. II djelatnosti: energetika, rudarstvo, industrija, industrijske regije. 14. III djelatnosti: promet. vrste prometa, turizam, turističke regije svijeta 15.Geografski aspekt zaštite okoliša: društveno-gospodarska obilježja i okoliš 2. Geografija Hrvatske i zavičajna geografija Problematika regionalnog razvoja Republike Hrvatske. Prirodno-geografska obilježja Republike Hrvatske Stanovništvo i naselja Republike Hrvatske Prostorni aspekt gospodarstva Republike Hrvatske Zavičajna geografija (geografija odabranih regija Republike Hrvatske) Geografija Hrvatske i zavičajna geografija obrađuje se na seminaru i terenskoj nastavi 3. Terenska nastava Terenska nastava je skladu s temama opće, regionalne i zavičajne geografije i u korelaciji i suradnji sa srodnim kolegijima.




Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje P, V (lab), S 1-6 34 1,2 2,5

terenska nastava 1-6 5 0,2 5

pismeni radovi (seminarski rad)

1-6 17 0,6 40

usmena izlaganja 1-6 5 0,2 2,5

ispit (usmeni, pismeni)

1-6 23 0,8 30+20

ukupno 84 3 100

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Vidjeti Ostale važne činjenice vezane uz kolegij

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora (što i do kada*): 1. Pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnome procesu tijekom cijelog semestra 2 Pred studentima izložiti seminarski rad na zadanu temu regionalne ili primijenjene geografije 3. Napisati cjelovit seminarski rad. Rok za predaju rada isključivo na portal za e-učenje je najkasnije sedam dana prije pisanog ispita, a prema kalendaru objavljenom na portalu za e-učenje 4. Aktivno sudjelovati u terenskoj nastavi 5. Položiti pisani i usmeni ispit




Pohađanje nastave je obvezno. Student koji izostane više od 4 puta nema pravo prijave i pristupa ispitu te moraju ponovno upisati kolegij. Terenska nastava obvezna je za sve studente i uvjet je za ispit. Seminarski rad se izrađuje u pisanom obliku prema naputku koji je studentima prezentiran na prvom terminu seminara i objavljen na mrežnim stranicama (portal za e-učenje, forum s vijestima Geografija). Temu seminara je zadana na početku semestra. Seminar se usmeno prezentira ostalim studentima. Način prezentacije prepušten je studentima. Trajanje prezentacije 10-15 minuta. Pisani rad može se u više navrata dati na pregled i eventualne ispravke nositelju kolegija. Prezentacija seminara pred studentima jedan je od uvjeta za prijavu i pristupanje ispitu. Student koji ne izvrši obvezu mora ponovo upisati kolegij. Izrada pisanog seminarskog rada uvjet je za pristupanje ispitu. Seminar se na pregled i ocjenu može slati najviše jednom po ispitnom roku isključivo na portal za e-učenje. Studenti koji ne izvrše obvezu prezentacije i izrade pisanog dijela seminara ne mogu prijaviti i pristupiti ispitu. 0% Nije izvršio obvezu 0-10% Usmeno izložio pred studentima; pisani dio seminara četiri i više puta vraćen na doradu 10-20% Usmeno izložio pred studentima; pisani dio seminara dva ili tri puta vraćen na doradu

20-30% Usmeno izložio pred studentima; pisani dio seminara predan na vrijeme bez dodatnih ispravaka Napomena: Način izlaganja prepušten je studentima;. Između granica intervala postotak ovisi o uspješnosti prezentacije seminara i pisanog dijela. Maksimalnih 40% bodova tijekom nastave mogu dobiti one studentice i studenti koji se svojim radom i aktivnošću naročito ističu tijekom predavanja i seminara te kojima je seminar pozitivno ocijenjen tijekom izvođenja nastave. Pisani ispit se sastoji od testa sa zadacima objektivnog tipa. Test sadrži 30 zadataka podijeljenih u dvije cjeline koje ukupno donose 100 bodova. Prva cjelina ispituje geografska znanja, a sastoji se od 22 zadatka od kojih je 8 zadataka višestrukog izbora, 4 zadatka višestrukih kombinacija, 6 zadataka povezivanja i sređivanja te 4 zadatka dopunjavanja. Ukupno prva cjelina nosi 66 bodova. Druga cjelina ispituje geografske vještine, a sastoji se od 8 zadataka dopunjavanja popraćenih geografskim kartama i/ili zadacima izračunavanja geografskih vrijednosti. Ukupno druga cjelina donosi 34 boda. Pisani ispit donosi najviše 30% bodova. Položen pisani ispit uvjet je za pristupanje usmenom ispitu i sastavni je dio završnog ispita. Usmeni ispit se sastoji od razgovora vezanih za seminar studenta, seminare drugih studenata, teme iz fizičke geografije, teme iz društvene geografije, primjenu geografskih znanja i vještina u razrednoj nastavi, kartografsku pismenost te tema o geografskim obilježjima Republike Hrvatske. Student mora samostalno sudjelovati u razgovoru o svim zadanim temama: 1. Vlastiti i seminar drugih kolegica i kolega (do 4%) 2. Tema iz fizičke geografije i kartografska pismenost(do 4%) 3. Tema iz društvene geografije (do 4%) 4. Primjena geografskih znanja u razrednoj nastavi (do 4%) 5. Geografska obilježja Republike Hrvatske (do 4%) Usmeni ispit u ukupnoj ocjeni sudjeluje s najviše 20%

Literatura

Obvezna: Nejašmić, I., 1998: Osnove opće geografije, Educa, Zagreb (13-380) Brazda, M., 1985: Terenski rad i ekskurzije u nastavi geografije, Školska knjiga, Zagreb (5-49) Matas, M., 1996: Metodika nastave geografije, HGD, Zagreb (7-28; 129-142) Matthews, J.A., Herbert D.T., 2008: Geography- a very short introduction, Oxford university press, Oxford (1-81) Izborna: Vresk, M., 1997: Uvod u geografiju, Školska knjiga, Zagreb

Šegota, T., Filipčić, A., 1996: Klimatologija za geografe, Školska knjiga, Zagreb Nejašmić, I., 2005: Demogeografija- Stanovništvo u prostornim odnosima i procesima, Školska knjiga, Zagreb Marsh, W.M., 1987: Earthscape- A physical geography, John Wiley & Sons Inc., Toronto Priručna: Geografski atlasi svijeta i Hrvatske Digitalna ili tiskana verzija sažetaka predavanja



Kineziološka kultura 1

Nastavnik Izv. prof dr. sc. Iva Blažević Zlatko Tkalčec, v. pred.

Studijski program

Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij


preddiplomski


1.

Mjesto izvođenja Sportska dvorana Sveučilišta Terenska nastava

Jezik izvođenja

hrvatski

Broj ECTS bodova

1 Broj sati u semestru

0P – 30V – 0S


Usvojena temeljna motorička znanja tijekom dosadašnjeg školovanja i razina motoričkih i funkcionalnih sposobnosti primjerena dobi.

Korelativnost

Kineziološka kultura programski je u direktnoj korelaciji s Kineziologijom, Kineziološkom metodikom i Glazbenom kulturom te upotpunjuje stručnu cjelovitost studenata u procesu suvremenih promjena i potreba za kvalitetnim programom predškolskog odgoja.

Cilj kolegija

Utjecati na razvoj osobnih antropoloških obilježja; - razvijati motoričke i funkcionalne sposobnosti, - utjecati na konativne osobine ličnosti, - povećati fond motoričkih znanja i informacija, - poboljšati nivo motoričkih dostignuća.

Ishodi učenja

1. Primijeniti usvojena teorijska znanja pojedinih kinezioloških aktivnosti i temeljna metodička načela. 2. Demonstrirati sve prirodne oblike kretanja i bazične strukture sve četiri skupine biotičkih motoričkih znanja (za savladavanje prostora, prepreka, otpora i manipulaciju predmetima); bazične strukture iz područja atletike, gimnastike, sportskih igara, plivanja, plesa, različitih vrsta elementarnih i štafetnih igara. 3. Primijeniti osnove procjene i vrednovanja rezultata rada u nastavi Kineziološke kulture (Tjelesne i zdravstvene kulture). 4. Interpretirati spoznaju o koristi redovitog i cjeloživotnog tjelesnog vježbanja u cilju unapređenja zdravlja.

http://www.unipu.hr/index.php?id=1828&L=1%2Findex.php%3Fid

http://www.unipu.hr/index.php?id=1086&L=1%2Findex.php%3Fid

Sadržaj kolegija

1. Opće pripremne vježbe (dinamičke vježbe istezanja, vježbe snage, statičke vježbe istezanja), kroz različite organizacijske oblike rada (sa i bez rekvizita, sa i na spravama, sa i bez glazbe, samostalno i u paru). 2. Sadržaji po cjelinama: hodanje, trčanje, skakanje, bacanje, hvatanje i gađanje, dizanje i nošenje, puzanje i provlačenje, penjanje, potiskivanje i vučenje, kotrljanje i kolutanje, ples, igre (elementarne, štafetne). 3. Sportske igre: Odbojka - uvježbavanje elemenata odbojke; vršno odbijanje lopte i podlaktično odbijanje, udarci po lopti, donji servis, pravila igre, igra. 4. Sadržaji atletike: Visoki i niski start, trčanja (kratke dionice-sprint), skokovi (skok u vis). 5. Društveni plesovi: Engleski valcer, Bečki valcer, Polka. 6. Pješačenje u prirodi i planinarenje.


Obveze

Ishodi

Sati ECTS

Maksimalni udio u

ocjeni (%)

pohađanje, aktivnosti, vrednovanje

1. - 4. 22 0,8 80%

terenska nastava 1. - 4. 6 0,2 20%

ukupno 28 1 100%

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Ocjenjuje se aktivnost na nastavi, zadani elementi motoričkih znanja i rezultati testova (razina) motoričkih i funkcionalnih sposobnosti.

Studentske obveze

Da položi kolegij, student treba ispunjavati slijedeće uvjete: 1. Studenti su dužni na nastavu dolaziti redovito, na vrijeme, u čistoj sportskoj odjeći i obući: tenisicama (posebnim, samo za sportsku dvoranu), bijeloj sportskoj majici, sportskim hlačicama ili trenirci. 2. Studenti su dužni na nastavi biti aktivni, unaprjeđivati ranije naučena motorička znanja i usvajati ona motorička znanja koja iz nekog razloga nisu usvojili u svom dosadašnjem školovanju. 3. Na nastavi nije dozvoljeno nositi nikakav nakit radi osobne sigurnosti i sigurnosti ostalih sudionika u nastavnom procesu (sat, lančić, narukvicu, prsten, naušnicu ili piercing na bilo kojem dijelu tijela). 4. Studenti su obvezni prisustvovati terenskoj nastavi, pješačenjem u prirodi i planinarenjem te sportsko-rekreativnom danu Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti (na Fratarskom otoku krajem akademske godine). 5. Tijekom nastavnog procesa studenti će biti praćeni i provjeravani, te sve zadane elemente moraju savladati i imati ocijenjene pozitivnom ocjenom.

6. Student može izostati s nastave maksimalno 4 puta, a da zbog toga ne gubi pravo na potpis za prisustvovanje i upis ocjene.


Objavljuju se na početku akademske godine na mrežnim stranicama Sveučilišta i u ISVU.


- Za provjeru stupnja razvoja općih kompetencija koristit će se standardizirani testovi motoričkih sposobnosti (testovi eksplozivne, statičke i repetitivne snage, brzine, koordinacije i fleksibilnosti), test za mjerenje funkcionalnih sposobnosti (trčanje 1200 m), testovi motoričkih znanja (ocjenjivanje zadanih elemenata tijekom nastave) i test znanja plivanja osnovnim plivačkim tehnikama. - Vrijeme konzultacija bit će određeno na početku svakog semestra (nakon službene objave rasporeda sati).

Literatura

Obvezna: Literatura nije obvezna! Izborna: 1. Vladimir Findak: Metodika tjelesne i zdravstvene kulture u predškolskom odgoju. Školska knjiga, Zagreb, 1995. 2. Vladimir Findak, Krešimir Delija: Tjelesna i zdravstvena kultura u predškolskom odgoju. EDIP d.o.o., Zagreb, 2001. 3. Plan i program tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja u predškolskom odgoju - Ministarstvo prosvjete, kulture i športa, Zagreb, 1991. 4. Aurelija Ivanković: Tjelesne vježbe i igre u predškolskom odgoju. Školska knjiga Zagreb, 1982. 5. Aurelija Ivanković: Tjelesni odgoj djece predškolske dobi. Školska knjiga, Zagreb, 1988. 6. Aleksandra Pejčić: Igre za male i velike. Sveučilište u Rijeci - Visoka učiteljska škola u Rijeci, 2002. 7. Aleksandra Pejčić: Kineziološke aktivnosti za djecu predškolske i rane školske dobi. Sveučilište u Rijeci - Visoka učiteljska škola u Rijeci, 2005. Priručna: 1. Mijo Šimunić - Zašto ne pušiti? / Zagreb: 4P, 1996.


Kod i naziv kolegija 174592 STRUČNA PRAKSA I.


Doc.dr.sc. Dijana Drandić https://fooz.unipu.hr/fooz/dijana.drandic


Vrsta kolegija redovni Razina kolegija

Integrirani

Semestar

zimski Godina studija

I.

Mjesto izvođenja Odgojno-obrazovna

ustanova


Hrvatski


0P - 30V- 0S


Nema

Korelativnost Kolegij Školska praksa blisko korespondira i korelira sa stručno-metodičkim kolegijima koji čine programsku cjelinu učiteljskog studija.

Cilj kolegija Studenti će tijekom školske prakse povezati teorijske spoznaje u cjelovitu sliku o općoj i specifičnoj organizaciji rada i života u školi.

Ishodi učenja

1. nabrojiti zakone, pravilnike i propise koji reguliraju djelatnost škole

2. upoznati strukturu plana i programa/kurikuluma škole 3. prikazati sustav upravljanja školom, rad stručnih tijela

škole i radne obveze učitelja 4. upoznati relevantnu i obveznu školsku dokumentaciju 5. upoznati ispravno i redovito vođenje dokumentacije 6. upoznati zakone, pravilnike i propise koji reguliraju

djelatnost osnovne škole u redovnom nastavnom radu, dodatnoj, dopunskoj i izbornoj nastavi te izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima

7. upoznati ostale aktivnosti koje stručni timovi i učitelji realiziraju tijekom školske prakse.

https://fooz.unipu.hr/fooz/dijana.drandic

Sadržaj kolegija

- Upoznavanje s općom i specifičnom organiziranosti

škole-vježbaonice - Upoznavanje s kulturnom i javnom djelatnošću škole-

vježbaonice - Upoznavanje sa sustavom upravljanja školom, radom

stručnih i drugih tijela škole i radnim obvezama učitelja - Upoznavanje s relevantnom i obveznom školskom

dokumentacijom, te njezinim ispravnim i redovitim vođenjem

- Upoznavanje sa zakonima, pravilnicima i propisima koji reguliraju djelatnost osnovne škole (Zakon o osnovnom školstvu, Pravilnici, Kalendar rada za tekuću školsku godinu i sl.)

- Prisustvovanje redovnom nastavnom radu, dodatnoj, dopunskoj i izbornoj nastavi te izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima

- Prisustvovanje ostalim aktivnostima koje stručni timovi i učitelji realiziraju tijekom školske prakse.

Student stručno-pedagošku praksu ostvaruje u izabranoj školi tijekom zimskog semestra i u veljači (25 sati), a pod vodstvom učitelja-mentora u školi-vježbaonici.


Obveze Ishodi Sati Udio u ECTS-u*


Pohađanje stručne prakse

1-7 28 1 0

Izrada dnevnika stručne prakse

1-7 28 1 100%

ukupno 56 2 100%

Studentske obveze

- Redovno pohađanje stručno-pedagoške prakse i aktivno sudjelovanje u različitim oblicima odgojno-obrazovnog rada u školi

- O realiziranoj stručnoj praksi student vodi dnevnik prakse u koji se bilježe navedeni sadržaji i stručno mišljenje učitelja-mentora o aktivnosti studenta tijekom školske prakse

- Dnevnik prakse i potvrdnicu o obavljenoj praksi daje se na potpis mentoru i ravnatelju/ici škole te u roku od 15 dana od završene stručne prakse predaje voditelju stručne prakse na Fakultetu.



-

Literatura

Obvezna: 1. Nastavni plan i program od I. – IV. razreda osnovne škole. 2. XXX Zakoni, pravilnici i propisi koji reguliraju djelatnost osnovne škole. 3. Praćenje potrebite stručne literature koja se dogovora s voditeljem kolegija i učiteljem-mentorom.


Kod i naziv kolegija RAZVOJNA PSIHOLOGIJA



Studijski program Integrirani preddiplomski i diplomski sveučlišni učiteljski studij


Razina kolegija

Integrirani

Semestar ljetni

Godina studija

I.



hrvatski (engleski)


30P –0V – 15S


Preduvjet za upis je potpis iz kolegija Opća psihologija Preduvjet za polaganje ispita iz kolegija Razvojne psihologije je položeni ispit iz kolegija Opća psihologija.

Korelativnost Opća psihologija, Edukacijska psihologija

Cilj kolegija Usvojiti temeljna znanja iz razvojne psihologije

Ishodi učenja

1. razumjeti i objasniti pojedine pravce razvoja djeteta i njihove karak-teristike 2. ispravno tumačiti pojedine pojmove s obzirom na opći razvoj i poje-dina razvojna razdoblja 3. razumjeti i jasno definirati poteškoće u pojedinim razvojnim razdob-ljima 4. prepoznati i ispravno tumačiti pojedine razvojne fenomene s obzi-rom na vrijeme njihove pojavnosti.

Sadržaj kolegija

1. Razvojna psihologija: Predmeti i zadaci / Povijesni razvoj

Razvojne psihologije / Pojam razvoja i zrelosti / Metode

istraživanja u razvojnoj psihologiji.

2. Razvojna razdoblja

3. Razvoj govora

4. Kognitivni razvoj: Razvoj osjetila i percepcije / Piagetova

teorija kognitivnog razvoja / Pristup obrade informacija



5. Emocionalno-socijalni razvoj: Razvojni strahovi / Uloga

procesa tugovanja u ranom razvoju / Teorije objektnih

odnosa – D.Winnicott, M.Mahler, R.Spitz, M.Klein

6. Razvoj ličnost: Psihoanalitički model razvoja (Freud)


Obveze


Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje nastave 1.-4. 30 1 0%

pismeni radovi (seminari)

1.-4. 20 0,5 25%

usmena izlaganja (seminara)

1.-4. 10 0,5 25%

kolokvij (ili pismeni ispit)

1.-4. 40 1,5 25%

ispit (usmeni) 1.-4. 15 0,5 25%

Ukupno 110 4 100%

Dodatna pojašnjenja: Pohađanje nastave je obavezno a studenti smiju izostati najviše 30% predviđene satnice. Tijekom semestra studenti su dužni redovito i aktivno sudjelovati u nastavi prema predviđenom programu kolegija. Aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

0% = izostanci premašuju dozvoljenih 30% 5% = student/ica koncentrirano prati nastavni proces te ponekad samoinicijativno sudjeluje u radu 10% = pripremljeno dolazi na nastavu i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu te izražava visoki stupanj motiviranosti u nastavi, konzultira relevantnu literaturu, redovito ispunjava dogovorene obveze, daje konstruktivne prijedloge i originalne ideje u svezi raznih nastavnih rješenja.

Seminarski rad se piše tijekom semestra. Mora biti predan u zadanom roku i zadovoljavati propisane uvjete te ujedno mora biti adekvatno prezentiran na seminarima. Neizvršavanje ove obaveze na način da nije predan seminarski rad ili ne zadovoljava minimalnom kvalitetom (0%) te ukoliko nije prezentiran zbog odsutnosti ili nije prezentiran na adekvat-noj razini (0%) student/ica ne može steći uvjet za izlazak na ispit i mora ponovno upisati isti kolegij. Seminarski rad evaluira se zasebno u pismenom i usmenom djelu na sljedeći način: a). Pismeni dio:

0 - 0% - seminarski rad nije predan ili nisu zadovoljeni minimalni kriteriji seminarskog rada /s obzirom na strukturu, sadržaj, literaturu i jezik izražavanja/ +/- - 10% - seminar rad je loš: nejasna struktura, sadržaj se nedovolj-no dobro prezentira postavljena pitanja, literatura je nedovoljno opsežna, pismeni oblik pun lingvističkih i gramatičkih grešaka + - 15% - seminar rad je dobar: jasna struktura, sadržaj je adekvatno prezentiran postavljena pitanja, literatura je u skladu s prezentiranim sadržajem, pismeno izražavanja uredno. ++ - 20% - seminar je izvrstan: jasna struktura, sadržaj je adekvatno prezentiran s pojedinačnim vlastitim osvrtom, literatura je bogata (korišteni vlastiti podaci dobiveni Internet pretraživanjem), pismeno izražavanja bez zamjerki.

b). Usmeni dio: 0 - 0% - seminarski rad nije prezentiran u zadanom terminu +/- - 10% - u prezentaciji je loša - nedostaje razumijevanje prezentira-nog, student uspijeva čitanjem pojedinih zapise iz seminarskog rada. + - 15% - prezentacija je dobra - sadržajno zadovoljavajuća, student povremeno koristi napisani tekst čita. ++ - 20% - prezentacija je izvrsna - korektna, jasna i precizna prezen-tacija, te sadrži osobni kritički osvrt.

Kolokvij se piše tijekom semestra i obuhvaća dio gradiva koji je pret-hodno obrađen. Kolokviji ocjenjuju se na sljedeći način: 0 0 % - uspješnost točnih odgovora je 0 – 35 % +/- 5 % - uspješnost točnih odgovora je 35 – 50 % + 15 % - uspješnost točnih odgovora je 50 – 65 % ++ 25 % - uspješnost točnih odgovora je 65 – 100 % Ukoliko student u toku semestra ostvari više od 65% (++)biti će oslobođen pisanog dijela završnog ispita. Usmeni dio završnog ispita obavezan je za sve studente. Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 90 - 100% 5 (izvrstan) = 89 - 100% ocjene B = 80 - 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 - 88% ocjene C = 70 - 79,9% 3 (dobar) = 63 - 75% ocjene D = 60 - 69,9% 2 (dovoljan) = 50 - 62% ocjene E = 50 - 59,9%

Studentske obveze 1. Pohađati u više od 70% nastave te aktivno sudjelovati u nastavnom procesu.

Ukoliko student/studentica izostane od više od 30% nastave uskratit će se pravo na potpis, ispit i upis bodova te će morati ponovo upisati kolegij. 2) Studenti na početku predavanja trebaju dobiti teme seminarskih radova koje moraju predati do zadanog termina. Seminarki radovi koji se ne predaju do zadanog termina neće biti naknadno prihvaćeni 3) Studenti ima obavezu prezentiranja seminarskih radova na zadovoljavajućoj razini i u zadanim terminima u unaprijed definiranim njihovim seminarskim grupama. Ukoliko student/studentica ne preda seminarskirad, ne prisustvuje prezentaciji seminarskog rada ili ne zadovolji u prezentaciji seminara neće steči pravo na potpis, izlazak na ispit i upis bodova te će morati ponovo upisati kolegij. 4) Studenti koji su zadovoljili gornje kriterije mogu izaći na pismeni dio završnog ispita uz gore zadovoljene zahtjeve. Studenti koji du postigli ++ na kolokviju mogu direktno izači na usmeni dio završnog ispita uz gore zadovoljene zahtjeve.




U okviru seminarskih grupa biti će obrađene teme spoznajnog razvoja kroz teoriju J.Piageta: U okviru seminarskih grupa biti će obrađene teme spoznajnog razvoja kroz teoriju J.Piageta: 1. Piagetov koncept kognitivnog razvoja BUGGLE F. (2002). Razvojna psihologija Jeana Piageta. Naklada slap, Jastrebarsko. (Piagetova polazišta i temeljni istraživački interesi: genet-ska epistemologija; str. 13.-24./ Piagetova teorija spoznajnog razvoja: temeljni pojmovi i značajke; str. 25.-46.) dodatna literatura: PIAGET J. (1983). Psihologija saznanja. Noilit, Beograd. (Geneza i struk-tura u psihologiji inteligencije. str. 9.-21. / Od genetičke psiholo-gije ka epistemiologiji; str.22.– 36.) 2. Senzo-motorini stadij kognitivnog razvoja J. Piageta BUGGLE F. (2002). Razvojna psihologija Jeana Piageta. Naklada slap. Jastrebarsko. (Kognitivni razvoj kao slijed strukturalno različitih razdoblja; str. 53.-70.) dodatna literatura: PIAGET J., INHELDER B. (1990). Psihologija deteta. Dobra vest, Novi sad. (Senzo-motorni stadij; str.8.-33. / Razvoj opažanja; str.34.-56.) 3. Preoperativno razdoblje kognitivnog razvoja J. Piageta BUGGLE F. (2002). Razvojna psihologija Jeana Piageta. Naklada slap. Jastrebarsko. (Razdoblje preoperacionalnog mišljenja; str. 71.- 84.) dodatna literatura:

PIAGET J., INHELDER B. (1985). Intelektualni razvoj deteta. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd. (Rano detinstvo; 16- 29.str.) 4. Razdoblje konkretnih operacija J. Piageta BUGGLE F. (2002). Razvojna psihologija Jeana Piageta. Naklada slap. Jastrebarsko. (Razvoj konkretnih operacija, str. 85.-96) dodatna literatura: PIAGET J., INHELDER B. (1985). Intelektualni razvoj deteta. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd. (Detinjstvo od sedme do dva-naeste godine; str. 30-44.). 5. Razdoblje formalnih operacija J. Piageta BUGGLE F. (2002). Razvojna psihologija Jeana Piageta. Naklada slap. Jastrebarsko. (Razvoj formalnih operacija, str.97.-108) dodatna literatura: PIAGET J., INHELDER B. (1985). Intelektualni razvoj deteta. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd. (Mišljenje u adolescenata, str. 45-58).

Literatura

Obvezna: VASTA R, HAIT M, MILLER S.C. (1997). Dječja psihologija. Naklada Slap, Jastrebarsko. (poglavlja: I, II, III, VII, VIII, IX, XI, XII, XIV - ukupno 335 str.)

Izborna: 9. ANDRILOVIĆ A., ČUDINA M. (1995). Osnove opće i

razvojne psihologije. Školska knjiga, Zagreb. 10. BUGGLE F. (2001). Razvojna psihologija Jeana Piageta.

Naklada Slap, Jastrebarsko. 11. FURLAN I. (1981). Čovjekov psihički razvoj. Školska

knjiga, Zagreb, 12. FULGOZI A. (1981). Psihologija ličnosti, Školska knjiga.

Zagreb. 13. McGURK H. (1978). Razvoj i promjena. Nolit, Beograd. 14. PIAGET J. INHELDER B. (1985) Intelektualni razvoj

deteta, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd. 15. PIAGET J. (1983). Psihologija saznanja. Noilit. Beograd;

1983 16. TURNER J. Saznajni razvoj. Nolit. Beograd, 1979. 17. ZAREVSKI P., Mamula, M. (1998). Pobijedite

sramežljivost. Naklada Slap, Jastrebarsko. 18. ŠPELIĆ A. (2005). Razvoijna psihologija – skripta

(http://www.unipu.hr/uploads/media/SKRIPTA_Razvojna_psihologija.pdf)


13/2005.

http://www.unipu.hr/uploads/media/SKRIPTA_Razvojna_psihologija.pdf

http://www.unipu.hr/uploads/media/SKRIPTA_Razvojna_psihologija.pdf


Kod i naziv kolegija 63573; US011 Hrvatski jezik II.

Nastavnik/nastavnica Doc. dr. sc. Helena Pavletić



Razina kolegija

Integrirani

Semestar ljetni

Godina studija

I.

Mjesto izvođenja učionica (Ronjgova) Jezik izvođenja

hrvatski


30P – V – 30S


Nema preduvjeta za upis kolegija, a za svladavanje je preduvjet upisati istoimeni kolegij na portalu za udaljeno učenje.

Korelativnost Hrvatski jezik I., Dječja književnost, Medijska kultura

Cilj kolegija Upoznati norme hrvatskoga standardnog jezika (gramatička, leksička i stilistička norma) te usvojiti kompetencije za pravilnu primjenu usvojenih znanja.

Ishodi učenja

1. pravilno definirati pojam jezičnih disciplina i jezičnih jedinica 2. prepoznati odmak od standardnojezičnih normi (gramatička i leksička razina) 3. tumačiti normativna pravila u normativnim priručnicima 4. primjenjivati stečena znanja o gramatičkim i leksičkim značajkama hrvatskoga standardnog jezika u izradi seminarskog rada

Sadržaj kolegija

1. Morfološko ustrojstvo hrvatskoga standardnog jezika 2. Morfem, riječ, vrste riječi 3. Sintaktičko ustrojstvo hrvatskoga standardnog jezika 4. Sintagma, rečenica, sintaktička služba riječi, vrste

rečenica 5. Tvorba riječi, tvorbeni načini 6. Leksičko ustrojstvo hrvatskoga standardnog jezika

Planirane aktivnosti, Obveze Ishodi

Sati ECTS Maksimalni udio u


metode učenja i poučavanja i načini vrednovanja

ocjeni (%)

pohađanje nastave (P+S)

1.- 4. 45 1.6 10%

samostalni zadatak 1.- 2. 20 0.7 15%


dva kolokvija ili pismeni ispit

1.- 4. 55 2 25%+25%

ukupno 140 5 100%

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Prisutnost na nastavi Poželjno je prisustvovanje i aktivno sudjelovanje na nastavi. Tolerira se 30% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Za veći broj izostanaka i neaktivnost dodjeljuju se sljedeći postotci: 5 izostanaka (8%), 6 izostanaka (6%), 7 izostanaka (4%), više od 7 izostanaka (0%). Izostanak se ne može nadoknaditi i ne treba se opravdavati. Priprema i vrednovanje usmenog izlaganja Studenti trebaju prezentirati izlaganje na zadanu temu. Izlaganje može trajati između 10 i 15 minuta. Studenti trebaju prezentaciju i ostale elektroničke materijale koje će koristiti u izlaganju predati na e-učenju najkasnije dva dana prije izlaganja. Usmeno izlaganje ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Rad nije prezentiran. 5% = Rad nije pripremljen i pročitan je. 10% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen. 15% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 20% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške. 25% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Upute za izradu samostalnog zadatka daju se na e-učenju. Vrednovanje samostalnog zadatka: 0% = Zadatak nije pripremljen. 5% = Zadatak je nepotpun. 10% = Zadatak je u većoj mjeri napravljen. 15% = Zadatak je u potpunosti napravljen. Vrednovanje kolokvija Tijekom semestra pišu se dva kolokvija, na svakom se može postići najviše 25% na sljedeći način: manje od 50 % točnih odgovora = 0 % ocjene od 51 % do 60 % = 5% ocjene

od 61% do 70 % = 10 % ocjene od 71% do 80 % = 15% ocjene od 81% do 90 % = 20% ocjene od 91% do 100 % = 25 % ocjene U zadnjemu tjednu nastave održat će se popravni kolokvij za studente koji iz opravdanih razloga nisu pristupili ili koji nisu zadovoljili na redovnim kolokvijima. Popravnom kolokviju može se pristupiti samo jednom. Studenti koji su ostvarili manje od 50% udjela ocjene tijekom nastave pristupaju završnom pismenom ispitu. Konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: Ocjenjivanje studenata obavlja se na temelju konačnog postignuća, odnosno zbroja ocjene tijekom nastave i/ili ocjene na završnom ispitu kako slijedi: A – 90 do 100% ocjene, 5 (izvrstan) = 89 do 100% ocjene B – 80 do 89,9% ocjene, 4 (vrlo dobar) = 76 do 88% ocjene C – 70 do 79,9% ocjene, 3 (dobar) = 63 do 75% ocjene D – 60 do 69,9% ocjene, 2 (dovoljan) = 50 do 62% ocjene E – 50 do 59,9% ocjene.

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora: 1. Upisati se u kolegij na portalu za udaljeno učenje (e-učenje) najkasnije tijekom drugog tjedna nastave. 2. Održati usmeno izlaganje na odabranu temu, prema vremeniku izlaganja koji će biti objavljen na portalu za udaljeno učenje. 3. Položiti dva kolokvija koja se pišu tijekom nastave ili pismeni ispit. 4. Izraditi samostalan zadatak.


Rokovi ispita se objavljuju na početku akademske godine na mrežnim stranicama Sveučilišta i u ISVU sustavu.


Materijali za predavanja, seminare i samostalne zadatke objavljuju se na portalu za udaljeno učenje (e-učenju). Bodovi koje student/studentica postigne izvršavanjem zadataka i položenim kolokvijima vrijede najduže godinu dana nakon odslušanog kolegija. Mnoge važne informacije studentice/studenti će dobiti samo tijekom nastave. Izvan nastave studentice/studenti će o predmetu biti informirani preko glavnog, nastavnikovog foruma na portalu za udaljeno učenje, čije se poruke automatski prosljeđuju na e-adrese studenata uključenih u portal za udaljeno učenje. Informacije koje nisu specifične

samo za ovaj kolegij, studentice/studenti će naći na oglasnoj ploči i mrežnim stranicama Fakulteta.

Literatura

Obvezna: 1. E. Barić i dr.: Hrvatska gramatika, ŠK, Zagreb, 1997. 2. E. Barić i dr. : Hrvatski jezični savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 1999. 3. J. Silić, I. Pranjković: Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2005. Izborna: 1. M. Alerić, T. Gazdić-Alerić: Hrvatski u upotrebi, Profil, Zagreb, 2013. 2. V. Anić: Veliki rječnik hrvatskoga jezika, NL, Zagreb, 2003. 3. A. Bičanić i dr. : A. Frančić, L. Hudeček, M. Mihaljević: Pregled povijesti, gramatike i pravopisa hrvatskoga jezika, Croatica, Zagreb, 2013. 4. Birtić, M i dr.: Školski rječnik hrvatskoga jezika, ŠK, IHJJ, Zagreb, 2012. 5. G. Blagus Bartolec i dr.: 555 jezičnih savjeta, IHJJ, Zagreb, 2016. 6. A. Frančić, L. Hudeček, M. Mihaljević: Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005. 7. L. Hudeček, M. Mihaljević, J. Pilić: Hrvatski jezik 4, Profil, Zagreb, 2001. 8. L. Hudeček, M. Mihaljević: Hrvatska školska gramatika, , IHJJ, Zagreb, 2017. 9. L. Hudeček, M. Mihaljević, l. Vukojević: Jezični savjeti, IHJJ, Zagreb, 2010. 10. B. Klaić: Novi rječnik stranih riječi, Školska knjiga, Zagreb, 2012. 11. N. Opačić: Reci mi to kratko i jasno. Hrvatski za normalne ljude, Novi Liber, 2009. 12.N. Opačić: Novi jezični putokazi. Hrvatski na raskrižjima, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2014. 13. Rječnik hrvatskoga jezika (ur. J. Šonje), Leksikografski zavod «Miroslav Krleža», ŠK, Zagreb, 2000. 14. M. Samardžija: Hrvatski jezik 4, Školska knjiga, Zagreb, 1998. 15. S. Težak, S. Babić: Gramatika hrvatskoga jezika, ŠK, Zagreb, 2000.

16. Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika (ur. Lj. Jojić), Školska knjiga, Zagreb, 2015. 17. Časopis Hrvatski jezik, IHJJ, Zagreb. Priručna: http://www.hrvatskiplus.org/ http://savjetnik.ihjj.hr/ http://riznica.ihjj.hr/index.hr.html http://bolje.hr/ http://hjp.znanje.hr/

http://www.hrvatskiplus.org/

http://savjetnik.ihjj.hr/

http://riznica.ihjj.hr/index.hr.html

http://bolje.hr/

http://hjp.znanje.hr/


Kod i naziv kolegija 63574 Engleski jezik II.


doc.dr.sc. Silva Bratož (nositeljica)

Jelena Gugić, asistentica


Vrsta kolegija Obavezni

Razina kolegija

Integrirani

Semestar Ljetni Godina studija

I.


Jezik izvođenja

Engleski


30P – 15V – 0S


Nema preduvjeta za upis, a za svladavanje je preduvjet mogućnost praćenja literature na engleskom jeziku

Korelativnost Engleski jezik I., Hrvatski jezik I. i II.

Cilj kolegija Nadograditi prethodno stečeno (srednjoškolsko) znanje engleskog jezika s naglaskom na intenzivno uvježbavanje sve četiri jezične vještine (slušanje, govorenje, čitanje i pisanje)

Ishodi učenja

5. Razlikovati osnovne gramatičke strukture u engleskom jeziku, neophodne za svakodnevnu pisanu ili govornu komunikaciju te ih uspješno primijeniti u zadanom kontekstu pisanog ili govornog engleskog jezika

6. Poboljšati vještinu slušanja i analiziranja sadržaja pomoću izvornih audiomaterijala

7. Pravilno izraziti vlastito mišljenje, sudjelovati u diskusijama i razgovorima

8. Upotpuniti čitalačke vještine i poboljšati izgovor 5. Pravilno napisati različite vrste tekstova

Sadržaj kolegija

1. Body language (the present perfect) 2. Varieties of English, writing a letter of enquiry 3. New York (The passive) 4. Inventing tomorrow, writing a short story 5. Measuring the risks (relative clauses) 6. Emergency fitness, writing a message and an informal letter 7. Into the wild (first and second conditional) 8. If you were in their shoes, writing a discursive composition

http://doc.dr.sc/

9. Running out of time (reported speech)

10. What next, writing a letter of application


Obveze

Ishodi

Sati Udio u ECTS-u*



1-5 34 1.2 10%

Jedna prezentacija na zadanu temu

1., 3.,4., 5.

6 0.2 5%

Esej 1.,5. 16 0.6 5%

Dva kolokvija 1-5 30 1.1 2 x 25%


Ukupno 112 4 100%

Studentske obveze

1. Najviše pet izostanka 2. Redovito donositi propisani udžbenik te pisati domaće zadaće 3. Izraditi i izložiti jednu prezentaciju na zadanu temu 4. Napisati jedan esej na zadanu temu 5. Položiti dva kolokvija (studenti koji nisu prošli oba kolokvija moraju pristupiti završnom pisanom ispitu u redovnim ili izvanrednim ispitnim rokovima)




Pohađanje nastave je obvezno. Praćenje i ocjenjivanje studenata izvodi se tijekom nastave i na završnom ispitu. Tijekom nastave student ostvaruje 70% ocjene, a na završnom ispitu 30% ocjene. Usmeni ispit je svojevrsna rekapitulacija svega naučenog tijekom semestra i odražava opću pripremljenost i spremnost za primjenu naučenih sadržaja kolegija. Prema Pravilniku o studiranju konačna ocjena se dobiva na sljedeći način: A = 90 100% 5 (izvrstan) = 89 100% ocjene B = 80 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 88% ocjene C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75% ocjene D = 60 69,9% 2 (dovoljan)= 50 62% ocjene E = 50 59,9%

Literatura

Obvezna: Gude, K. (2011): New Matrix, Intermediate,Student' book, OUP Gude, K. (2011): New Matrix, Intermediate,Workbook book, OUP Izborna: Murphy, R. (2007): English Grammar in Use, Cambridge University Press Eastwood, J. (2009): Oxford Learner's Grammar – Grammar Finder , OUP Eastwood, J. (2009): Oxford Learner's Grammar – Grammar Builder , OUP


Kod i naziv kolegija 63575 Njemački jezik 2


Marieta Djaković, viši predavač https://fitiks.unipu.hr/fitiks/marieta.djakovic



Integrirani

Semestar ljetni Godina studija

I.

Mjesto izvođenja Učionica/vanjske institucije


Njemački/hrvatski jezik


15P – 15V –0S


Položen kolegij Njemački jezik I

Korelativnost Program kolegija usporediv je s kolegijima Njemački jezik

Cilj kolegija

Temeljni cilj kolegija je upoznavanje njemačkog jezika i kulture kao i usvajanje vještina u korištenju tog jezika: razvijanje receptivnih sposobnosti (čitanje/slušanje) te razvijanje jezičnih kompetencija (leksičke, gramatičke, semantičke, fonološke, ortografske i ortoepske) kao i sociolingvističke i pragmatične kompetencije (diskursne, funkcionalne i kompetencije planiranja) iz područja pedagogije.

Ishodi učenja

1. Ovladati jezičnim znanjima i vještinama na razini A1-2 prema ZEROJ-u 2. Čitati i razumjeti te usmeno tumačiti tekstove na razini A1-2 3. Ispravno primijeniti gramatička pravila u pismu i govoru 4. Razviti jezične sposobnosti za govorno i pisano komuniciranje na razini A1-2 5. Primijeniti usvojeno i prezentirati (usmeno i pismeno) te raspravljati o temama na razini A1-A2

Sadržaj kolegija

https://fitiks.unipu.hr/fitiks/marieta.djakovic

1. Sprache spielend lernen 2. Neue Medien in der Primarschule 3. Märchen 4. Kinderfilme 5. Musik


Obveze

Ishodi

Sati Udio u ECTS-u*


Pohađanje (i redovita aktivnost u nastavi) predavanja /vježbe / zadatci/pismeni radovi/ usmena izlaganja, prezentacije

1-5 42 1,5 40%

Jezični portfolio/kolokvij Aktivnosti (učionične i izvanučionične, radionica)

1-5 14 0,5 30%

Ispit (usmeni, pismeni)

1-5 28 1,0 30%

Ukupno 84 3,00 100%

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Pohađanje nastave je obvezno. U toku nastave student /ica može steći do 70 % ocjene kroz pozitivno ocijenjene zadatke i aktivnosti. Da bi se pristupilo završnome ispitu, potrebno je iz svakog segmenta prije njega, tj. tijekom nastave, doseći minimalni broj bodova, stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbiru bodova. Vježbe i zadatci ocjenjuju se na sljedeći način: 0% = Ne dolazi na vježbe. 10% = Prisustvuje vježbama, no priprema je nepotpuna uz veće nedostatke. 20% = Prisustvuje vježbama, no priprema je nepotpuna uz manje nedostatke. 30% = Redovito je pripremljen/-na, priprema je korektna. 40% = Student/studentica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, uvijek je pripremljen/-na. Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način: od 0% do 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = 6% ocjene

od 61% do 70% = 12% ocjene od 71% do 80% = 18% ocjene od 81% do 90% = 24% ocjene od 91% do 100% = 30% ocjene Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći način: od 0 do 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = 6% ocjene od 61% do 70% = 12% ocjene od 71% do 80% = 18% ocjene od 81% do 90% = 24% ocjene od 91% do 100% = 30% ocjene Student/ica može pristupiti završnom ispitu samo u slučaju ako su prethodno navedene obveze ( vježbe, zadatci i prezentacija) uredno izvršene i pozitivno ocijenjene. Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 90 100% 5 (izvrstan) = 89 100% ocjene B = 80 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 88% ocjene C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75% ocjene D = 60 69,9% 2 (dovoljan) = 50 62% ocjene E = 50 59,9%

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora 1. Pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u svim nastavnim

aktivnostima, pripremati se za nastavu svakog tjedna

2. Redovito izrađivati zadaće i napisati zadani referat, izraditi

prezentaciju te voditi jezični portfolio.

3. Položiti završni ispit.


Objavljuju se na mrežnim stranicama Sveučilišta i u ISVU.


Nastavnik može revidirati silabus ovisno o predznanju studenata Na svakome satu studenti će dobiti upute i materijale. Dodatni materijali i informacije dostupne su na mrežnoj

stranici kolegija (e-učenje). Vrlo je važno redovito pratiti obavijesti na e-stranicama i na oglasnoj ploči.

Literatura

Obvezna: 1. Eine von der Lehrerin erstellte und laufend wechselnde /

aktualisierte Sammlung von Texten und Übungen

2. Marčetić: Deutsche Grammatik im Überblick, Školska knjiga

Zagreb 2008;

3. Habersack, Ch., Pude, A., Specht, F., Menschen Deutsch als

Fremdsprache, Lehrbuch, Hueber Verlag, Ismaning, 2015.

4. Habersack, Ch., Pude, A., Specht, F., Menschen Deutsch als

Fremdsprache, Arbeitsbuch, Hueber Verlag, Ismaning, 2015.

Izborna: 1. Montali-Motta: Übungsheft zur Festigung der grammatischen Kompetenz, Firenze 2. Autorengruppe: Hrvatsko-njemački frazeološki rječnik; 3. Duden: Redewendungen und sprichwörtliche Redensarten, Dudenverlag Mannheim, Leipzig, Wien Zürich 2014,

Priručna: 1. Jakić-Hurm: Hrvatsko-njemački rječnik, Školska knjiga

Zagreb, zadnje izdanje;

2. Jakić-Hurm: Njemačko-hrvatski rječnik, Školska knjiga

Zagreb, zadnje izdanje;

3. M. Reimann - Grundstufengrammatik für Deutsch als

Fremdsprache, Hueber

Internet adrese: https://www.tatsachen-ueber-deutschland.de/de, https://www.austria.info/at/service-fakten/uber-osterreich,www.dw-world.de, www.goethe.de, www.deutschlandpanorama.de, www.vitaminde.de, http://www.alumniportal-deutschland.org, www.goethe.de





http://www.dw-world.de/


http://www.deutschlandpanorama.de/

http://www.vitaminde.de/

http://www.alumniportal-deutschland.org/




(63576) SKUPOVI BROJEVA






Semestar Ljetni Godina studija 1.



hrvatski



Temeljna znanja iz elementarne matematike obrađena tokom srednjoškolskog obrazovanja. Položeni ispit iz kolegija Uvod u matematiku nije uvjet za upis, ali je za polaganje ovog kolegija.

Korelativnost Kolegij se nastavlja na kolegij Uvod u matematiku.

Cilj kolegija

Usvojiti temeljna matematička znanja, vještine i procese, te uspostaviti i razumjeti matematičke odnose i veze. Samostalno i timsko rješavanje matematičkih problema te primjena matematike u svakodnevnom životu.

Ishodi učenja

7. razlikovati skupove brojeva, povezivati skupove brojeva i objasniti potrebu njihovog proširivanja

8. definirati osnovne računske operacije na skupovima brojeva i zakone koji za njih vrijede, razviti vještine računanja te rabiti razne zapise uz objašnjavanje postupaka

9. primijeniti postotke, omjere i razmjere u problemskim zadacima

10. objasniti postupak smještaja racionalnih i iracionalnih brojeva na brojevni pravac

11. prevesti u matematički jezik jednostavne probleme koji su formulirani nematematički, te koristiti dobiveni zapis za rješavanje početnog problema

12. argumentirati matematička znanja, ideje i rezultate.

Sadržaj kolegija

1. Skupovi N i Z 2. Skup Q 3. Linearne jednadžbe s jednom nepoznanicom 4. Omjeri, razmjeri, proporcionalnost 5. Sustavi dviju linearnih jednadžbi s dvije nepoznanice

6. Skupovi I, R


Obaveze Isho

di Sati

Udio u ECTS-

u*


(%)

pohađanje P, V 1.-6. 22 0.8 10%



1.-6. 46 1.6 40%


ukupno 112 4 100%


Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora 1. redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave 2. zadovoljiti na dva pismena kolokvija 3. zadovoljiti na usmenom ispitu ILI 1. redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave 2. zadovoljiti na pismenom ispitu 3. zadovoljiti na usmenom ispitu




Literatura

Obvezna: 1. S. Mintaković, F. Ćurić, Matematika sa zbirkom zadataka,

Školska knjiga, Zagreb, 2003. 2. B. Pavković, D. Veljan, Elementarna matematika I, Tehnička

knjiga, Zagreb 1992. 3. Udžbenici i zbirke zadataka za matematiku u osnovnim i

srednjim školama

Izborna / Priručna: 1. Devide, V. , Čudesna matematika - pogled iznutra i izvana,

Zagreb, HMD, 2010. 2. Pauše, Ž. , Matematika i zdrav razum, Zagreb, Školska knjiga,

2007. 3. Pelle, B., Tako poučavamo matematiku, Zagreb, Školske

novine i HMD, 2004.


Kod i naziv kolegija (75702) (USPRIROD) Prirodoslovlje


doc.dr.sc. Ines Kovačić dr.sc. Petra Burić



Integrirani


I

Mjesto izvođenja I.M. Ronjgova 1


hrvatski


45 P – 0 V – 15 S


nema preduvjeta

Korelativnost

Osnove ekologije, Metodika prirode i društva I, Metodika prirode i društva II, Metodika prirode i društva III

Cilj kolegija

Cilj ovog kolegija usvajanje je novih činjeničnih i teorijskih znanja iz domene prirodoslovnih znanosti, s naglaskom na poznavanje temeljnih zakona života, prirodnih pojava i raznolikosti žive prirode.

Ishodi učenja

Uspješnim završetkom ovog kolegija studenti će biti sposobni: 1 - navesti i opisati osnovne pojmove i principe prirodoslovlja 2 - primijeniti stečena činjenična i teorijska znanja i spoznajne vještine, te analizirati i interpretirati temeljne životne zakonitosti

3 - osmisliti, kreirati i prezentirati seminarski rad na zadanu temu 4 - samostalno nadograđivati znanja iz prirodoslovlja 5 - primijeniti stečena znanja i vještine te kritički i

argumentirano komentirati i procjenjivati iznesene zaključke i teze.

Sadržaj kolegija Priroda života. Podrijetlo života. Atomi, molekule i živa tvar. Stanica – temeljna jedinica života. Stanični ciklus. DNA i

genetika. Čovjek i njegovo zdravlje. Organizmi i njihov okoliš. Raznolikost organizama. Biljka cvjetnjača.


Obveze


Sati ECTS bodovi


aktivnost u nastavi (P i S)

1,2,5 34 1.20 10%

seminarski rad 3-5 22 0.8 20%

kolokviji (2 pismena) 1,2,4,5 84 3.0 70%

ukupno 140 5 100%

Dodatna pojašnjenja: Kolokviji nisu obavezni, ali studentima omogućavaju oslobađanje pismenog ispita ukoliko je ostvareno najmanje 50% bodova na pojedinom kolokviju). Prvi kolokvij piše se sredinom semestra. Drugi kolokvij piše se krajem semestra. Studenti mogu popravljati jedan kolokvij prema izboru na kraju semestra. Ukoliko student ne položi jedan ili oba kolokvija, pristupa pismenom ispitu. Pismeni ispit je eliminacijski (potrebno je postići najmanje 50% bodova).

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora: 1. Redovito pohađati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave. Toleriraju se izostanci do 30% satnice (posebno za svaki oblik nastave). 2. Pripremiti seminarski rad i izložiti prema uputama. 3. Položiti kolokvije ili završni ispit. 4. Sveukupno za prolaz kolegija potrebno je sakupiti minimalno 50% ocjene


Određuju se na početku akademske godine, objavljuju se na mrežnim stranicama Sveučilišta i u ISVU sustavu


Literatura

Obvezna: Delić A, Vijtiuk N. Prirodoslovlje. Školska knjiga Zagreb, 2004. Krsnik-Rasol M, Krajačić M. Od molekule do organizma. Školska knjiga, Zagreb 2009. Bačić T, Erben R, Krajačić M. Raznolikost živoga svijeta. Školska knjiga. Zagreb 2009. Springer O, Pevalek-Kozlina B. Živi svijet 3. Profil International, Zagreb 2009. Jelenić S, Kerovac M, Ternjej I, Mihaljević Z. Biologija 4. Profil International, Zagreb 2008.

Izborna: Berns M. Stanica. Školska knjiga. Zagreb 1984. Keros P, Andreis I, Gamulin M. Anatomija i fiziologija. Školska knjiga. Zagreb 1998. Springer O. Čovjek i zdravlje, Profil international, Zagreb, 1995 Mader, S. Biology, McGraw-Hill, 2005 Raven, H.P; Johnson, G.B.; Singer,S; Losos, J. Biology, McGraw-Hill, 2004 Priručna:

Blatarić,Z. Biološki leksikon 2 . , Alfa, 2009.


Kod i naziv kolegija 95136 Osnove informatike

Nastavnica Suradnice

Izv.prof.dr.sc. Maja Ružić-Baf (nositeljica) Doc.dr.sc. Ivan Pogarčić Mladen Bočev, mag.edu.inf., asistent



Integrirani


1



hrvatski


45P – 1V – 1S



Korelativnost Informacijsko-komunikacijske tehnologije u odgoju i obrazovanju, Osnove računalstva, Građa računala

Cilj kolegija

Usvojiti temeljne pojmove iz osnova informatike i osnove rada za računalom.

Ishodi učenja

1. Pravilno definirati i opisati temeljne pojmove iz osnova informatike. Definirati i komponente osobnih računala. 2.Objasniti i razlikovati komponente osobnih računala. 3. Pravilno upotrijebiti alate za obradu teksta, tablično kalkuliranje, izradu prezentacija, pretraživanje interneta. 4.Vrednovati informacije na internetu.

Sadržaj kolegija

1. Temeljni pojmovi iz osnova informatike (pojam informacija, informatika kibernetika) 2. Razvoj osobnih računala 3. Osnovna građa računala 4. Ulazno-izlazne jedinice 5. Programska potpora osobnih računala 6. Tehnologija korisnik-poslužitelj 7. Informacijski sustavi-uvodno 8. Mreže-uvodno


Obveze

Ishodi Sati ECTS


pohađanje P, V 1. – 4. 40 0,5 10 %

Samostalni zadatci (referat, prezentacija)

1, 2, 4 20 1 20 %

(1X20%)

Kolokvij (dva pismena kolokvija) i /ili ispit

3 60 2,5 70%

(2x35%)

ukupno 120 5 100 %

Studentske obveze

Da položi kolegij, studentica/student mora: 1. Redovito pratiti nastavu i aktivno sudjelovati u vježbama. 2. Izraditi i prezentirati referat (izraditi prezentaciju) (5-8 kartica teksta) s literaturom i bez osvrta na metodologiju. 3. Položiti kolokvij i/ili ispit.



Dodatna pojašnjenja: Pohađanje je nastave obvezno. Tolerira se do 30% izostanaka. Završnom ispitu (pismeni/ usmeni) može se pristupiti u lipnju i srpnju (dva ispitna roka), rujnu (dva ispitna roka). Potrebno je izraditi samostalni zadatak (referat od 5-8 kartica teksta s literaturom i bez osvrta na metodologiju). Napraviti prezentaciju i zadanu teme prezentirati. Ocjenjivanje (prema PRAVILNIK U o ocjenjivanju studenata preddiplomskog, diplomskog, integriranog i stručnog studija Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli unutar Europskog sustava prijenosa bodova (ECTS)).

1. Brojčano (nacionalna ljestvica) ocjenjivanje studenata obavlja se na temelju konačnog postignuća, odnosno zbroja ocjene ostvarene tijekom nastave ili ocjene tijekom nastave i ocjene na završnom ispitu kako slijedi:

→ 5 – 89 do 100% ocjene,

→ 4 – 76 do 88,9% ocjene,

→ 3 – 63 do 75,9% ocjene,

→ 2 – 50 do 62,9% ocjene.

2. Slovno (europska ljestvica) ocjenjivanje studenata obavlja se na temelju konačnog postignuća, odnosno zbroja ocjene ostvarene tijekom nastave ili ocjene tijekom nastave i na završnom ispitu kako slijedi:

→ A – 90 do 100% ocjene,

→ B – 80 do 89,9% ocjene,

→ C – 70 do 79,9% ocjene,

→ D – 60 do 69,9% ocjene,

→ E – 50 do 59,9% ocjene.

Kontaktiranje s nastavnikom Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se najčešće u vrijeme konzultacija. Konzultacije mogu biti dogovorene i izvan zadanih termina kada su studenti spriječeni drugim studijskim obvezama. Svakodnevno (dvosmjerno) kontaktiranje omogućuje se elektroničkom poštom ([email protected], [email protected]).

Literatura

Obvezna: 1.Šimović, V., Maletić, F., Afrić, W (2010). Osnove informatike-Uvod. Zagreb: Golden marketing. (str.9-str. 151.) 2. Preppernau, J.,Lambert, J., Frye, C. (2010). Microsoft Office 2010 Korak po korak. Microsoft Press. Preppernau, J.,Cox, J. (2010). Microsoft Windows 7 korak po korak. Microsoft Press. Izborna: 1. Johnson, S. (2010). Microsoft Excel 2010 na dlanu, Miš: Zagreb. 2. Cox, J., Lambert, L. (2010). Microsoft Word 2010 Step by Step. Microsoft Press. Dobrodošla je bilo koja literatura koja govori o korištenju operacijskog sustava MS Windows, tekst procesoru MS Word, proračunskim tablicama MS Excel i programu za izradu prezentacija MS PowerPointu.




Kod i naziv kolegija 63580 GLAZBENA KULTURA


doc. dr. sc. Ivana Paula Gortan-Carlin Isabelle Vidajić, asistent



Integrirani


1.

Mjesto izvođenja učionica koncertna dvorana, kazalište


hrvatski (talijanski, slovenski)


15P – 15V – 0S


Nema preduvjeta

Korelativnost

Sviranje, Metodika glazbene kulture. Kolegij Glazbena kultura korelira s Metodikom likovne kulture i Metodikom kineziološke kulture. Ujedno s predmetom Rad s darovitom djecom i Rad s djecom s posebnim potrebama pri čemu se stvara jedinstven suvremeni pristup temeljnom obrazovanju.

Cilj kolegija

Ovladati osnovama glazbene kulture i glazbenom terminologijom na temeljima glazbene povijesti te steći opće i specifične glazbene kompetencije (percepcija, analiza, razumijevanje, sistematiziranje).

Ishodi učenja

Studenti će nakon odslušanog kolegija biti u stanju: 1. Prepoznati i analizirati glazbeno djelo određivanjem

stilskog razdoblja, glazbenog oblika i glazbene vrste. 2. Usporediti karakteristike različitih glazbenih djela s

obzirom na razdoblje nastanka i izvođački sastav. 3. Usporediti i analizirati vrijedna hrvatska i svjetska

glazbena djela te suvremena glazbena ostvarenja slušanjem glazbe.

Sadržaj kolegija Kolegij Glazbena kultura uključuje sljedeće cjeline:

1. Sastavnice glazbenog jezika (melodija, harmonija, ritam, boja, slog)

2. Glazbeni oblici i glazbene vrste 3. Glazbena kultura antičke Grčke i Rima 4. Glazba srednjeg vijeka 5. Glazbena renesansa 6. Barok 7. Bečka klasika 8. Romantizam i predstavnici romantizma 9. Glazbeni impresionizam i ekspresionizam 10. Glazbeni smjerovi 20. stoljeća 11. Glazba u Hrvatskoj i predstavnici hrvatske umjetničke

glazbe 12. Hrvatska tradicijska glazba 13. Terenska nastava

Terenska nastava će se održati odlaskom u kazalište ili koncertnu dvoranu gdje će studenti pratiti izabrani glazbeni sadržaj i nije nužno zadnja cjelina kolegija već je ovisan o repertoaru sezone.


Obveze


Sati ECTS


pohađanje P i V 1.-3.

22 0,80 10

terenska nastava 1.-2. 0 0,00 0

Dnevnik slušanja glazbe

1.-2. 0 0,00 10

pismeni radovi (2 osvrta)

1.-3. 6 0,20 20

kolokvij I. (pismeni) 1.-3. 7 0,25 15

kolokvij II. (pismeni) 1.-3. 7 0,25 15

ispit (usmeni) 1.-2. 14 0,50 30

ukupno 56 2 100

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Pohađanje je nastave obvezno. Tolerira se 30 % izostanaka (4 izostanka) koje nije potrebno opravdati. Studenti tijekom predavanja i vježbi pišu (vode) Dnevnik slušanja glazbe. Terenska nastava je prisustvovanje koncertu. Sastavni je dio vježbi. Dokaz prisustvovanju koncertu je potpis za dolazak. Programski letak kojeg studenti dobiju na koncertu prilažu u Dnevnik slušanja glazbe zajedno s individualnim osvrtom na koncert (prikaz) kojeg pišu na satima vježbi nakon odslušanih koncerata. Studenti koji nisu prisustvovali koncertu pišu osvrt na temelju odslušanog djela u učionici. Terensku nastavu tijekom semestra organizira voditelj kolegija. U konačnu ocjenu ulaze rezultati iz pohađanja nastave, aktivnosti na nastavi što uključuje vođenje Dnevnika slušanja

glazbe, dva kolokvija, napisani prikazi s prisustvovanja terenske nastave te usmeni ispit. Pohađanje nastave ocjenjuje se na sljedeći način:

0% = Ne dolazi na predavanja i vježbe (od 5 izostanaka nadalje)

10% = Dolazi na predavanja, ne vodi dnevnik slušanja glazbe.

Dnevnik slušanja glazbe ocjenjuje se na sljedeći način: 2,5 % = Ima manje od 25 % zapisanih odslušanih djela u

Dnevniku slušanja glazbe. 5 % = Ima od 25,1 do 50 % zapisanih odslušanih djela u

Dnevniku slušanja glazbe. 7,5 % = Ima od 50,1 do 75 % zapisanih odslušanih djela u

Dnevniku slušanja glazbe. 10 % = Ima dnevnik slušanja glazbe s 75,1 % i više

zapisanih odslušanih djela. U dnevnik slušanja pišu se životopisi skladatelja.

Kontinuirana provjera znanja iz slušanja glazbe ocjenjuje se kolokvijima. Na svakom kolokviju može se ostvariti najviše 30 točnih odgovora. Svaki kolokvij nosi najviše 15 %. Dva kolokvija u semestru nose najviše 30 %. Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način: manje od 50 % točnih odgovora (odn. 15 točnih odgovora) = 0 % svaki slijedeći točni odgovor (od 16 do 30) nosi 1 % udjela u ocjeni (u proporcionalnom postotku). Osvrti s terenske nastave pišu se na vježbama i ocjenjuju se na sljedeći način:

0 % = Nije prisustvovao/la na glazbenom ili glazbeno-scenskom događaju klasične glazbe tijekom semestra i nisu napisani osvrti. 10 % = Prisustvovao/la na jedan glazbeni ili glazbeno-scenski događaj klasične glazbe tijekom semestra i napisao/la jedan prikaz slušanog klasičnog koncerta. 20 % = Prisustvovao/la na dva glazbena ili glazbeno-scenska događaja klasične glazbe tijekom semestra i napisao/la dva prikaza odslušanih klasičnih koncerta.

Osvrt se predaje u elektroničkom ([email protected]) ili u tiskanom obliku najkasnije 7 dana nakon odslušanog koncerta. Kasnije predani osvrti nose 50 % mogućeg udjela u ocjeni. Zadnji dan predaje osvrta je zadnji dan nastave u semestru.

Sastavni dio osvrta je fotografija programskog letka ili drugi dokaz s odslušanog koncerta (fotografija sale, izvođača ili slično). Usmeni ispit Osim razgovora o terenskoj nastavi, na usmenom ispitu postavljaju se tri pitanja i tri potpitanja koja proizlaze iz pitanja (ukupno šest), a kojima se povezuju elementi stilskih glazbenih razdoblja, a ocjenjuje se:

0% = manje od 50% točnih odgovora (3 netočno odgovorena odgovora)

10% = 4 točna odgovora 20% = 5 točna odgovora 30% = 6 točna odgovora

Studentske obveze Za položiti kolegij, student/studentica mora: Pristupiti usmenom ispitu i sveukupno ostvariti barem 50 % udjela u ocjeni.


U semestru se pišu 2 kolokvija (cca. sredinom travnja i krajem svibnja). U zadnjemu tjednu lipnja dodatni je rok za kolokvije za one koji iz opravdanih razloga nisu pristupili prije ili nisu ostvarili minimalni postotak. Na predzadnjem satu uzima se na pregled Dnevnik slušanja glazbe. Na kraju semestra pristupa se završnome ispitu (usmenome), kojemu se može pristupiti u lipnju, srpnju ili u rujnu. Dodatni rok je u veljači. Rokovi se objavljuju na mrežnim stranicama Odjela za odgojne i obrazovne znanosti (http://www.unipu.hr/index.php?id=120).


Primjer kolokvija sa zvučnim primjerima i ispitna pitanja za usmeni ispit studenti će dobiti na početku predavanja.

Literatura

Obvezna: 1. Perak-Lovričević, N. – Ščedrov, Lj. (2008.), Glazbeni

susreti 1., Glazbeni susreti 2., Glazbeni susreti 3., Glazbeni susreti 4. vrste. Zagreb: Profil International. (udžbenici i CD)

2. Gortan-Carlin, I., Pace, A., Denac, O. (2014.) Glazba i Tradicija: Izabrani izričaji u regiji Alpe-Adria. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. (51-123)

Izborna: 1. Andreis, J. (1975.), Povijest glazbe, knjiga I. – III. Zagreb: Liber – Mladost. 2. Andreis, J. (1974.), Povijest glazbe, Povijest hrvatske glazbe, knjiga IV. Zagreb: Liber – Mladost.

3. Majer-Bobetko, S. (1991.), Osnove glazbene kulture. Zagreb: Školska knjiga. 4. Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svjetova i epoha, ur. Z. Vitez i A. Muraj, (2001.) Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku. 5. Michels, U. (2004.), Atlas glazbe, svezak 1: sistematski dio i povijest glazbe od početaka do renesanse. Zagreb: Golden marketing-Tehnička knjiga. 6. Michels, U. (2006.), Atlas glazbe, svezak 2: povijest glazbe od baroka do danas. Zagreb: Golden marketing-Tehnička knjiga.




Nastavnik Izv. prof. dr. sc. Iva Blažević Zlatko Tkalčec, v. pred.

Studijski program



preddiplomski


1.


Jezik izvođenja

hrvatski

Broj ECTS bodova


0P – 30V – 0S



Korelativnost

Kineziološka kultura programski je u direktnoj korelaciji s Kineziologijom, Kineziološkom metodikom i Glazbenom kulturom te upotpunjuje stručnu cjelovitost studenata u procesu suvremenih promjena i potreba za kvalitetnim programom predškolskog odgoja.

Cilj kolegija

Utjecati na razvoj osobnih antropoloških obilježja; - razvijati motoričke i funkcionalne sposobnosti, - utjecati na konativne osobine ličnosti, - povećati fond motoričkih znanja i informacija,

poboljšati nivo motoričkih dostignuća.

Ishodi učenja

1. Primijeniti usvojena teorijska znanja pojedinih kinezioloških aktivnosti i temeljna metodička načela. 2. Demonstrirati sve prirodne oblike kretanja i bazične strukture sve četiri skupine biotičkih motoričkih znanja (za savladavanje prostora, prepreka, otpora i manipulaciju predmetima); bazične strukture iz područja atletike, gimnastike, sportskih igara, plivanja, plesa, različitih vrsta elementarnih i štafetnih igara. 3. Primijeniti osnove procjene i vrednovanja rezultata rada u nastavi Kineziološke kulture (Tjelesne i zdravstvene kulture). 4. Interpretirati spoznaju o koristi redovitog i cjeloživotnog tjelesnog vježbanja u cilju unapređenja zdravlja.

Sadržaj kolegija

1. Opće pripremne vježbe (dinamičke vježbe istezanja, vježbe snage, statičke vježbe istezanja), kroz različite organizacijske oblike rada (sa i bez rekvizita, sa i na spravama, sa i bez glazbe, samostalno i u paru).

2. Sadržaji sportske gimnastike: - parter; kolut naprijed, upor stražnji „most“, stoj na rukama - preča (vratilo); upor prednji i kovrtljaj naprijed - karike (krugovi); kovrtljaj unazad - penjanje; kvadrati, mornarske ljestve - preskoci preko kozlića; raznoška.

3. Sportske igre: Košarka - uvježbavanje elemenata košarke (vođenje lopte, dodavanje, primanje, košarkaški dvokorak, šut na koš), pravila igre, igra.

4. Sadržaji atletike: bacanja (loptica u dalj i u cilj), trčanje i vježbanje na trim stazi.

5. Pješačenje u prirodi i planinarenje.

6. Plivanje - provjera znanja plivanja i škola plivanja za neplivače (ako ih ima). Sadržaji plivanja: prsno plivanje, kraul, leđni kraul, spašavanje utopljenika.


Obveze

Ishodi

Sati ECTS

Maksimalni udio u

ocjeni (%)


1. - 4. 22 0,8 80%


ukupno 28 1 100%


Studentske obveze

Da položi kolegij, student treba ispunjavati slijedeće uvjete: 1. Studenti su dužni na nastavu dolaziti redovito, na vrijeme, u čistoj sportskoj odjeći i obući: tenisicama (posebnim, samo za sportsku dvoranu), bijeloj sportskoj majici, sportskim hlačicama ili trenirci. 2. Studenti su dužni na nastavi biti aktivni, unaprjeđivati ranije naučena motorička znanja i usvajati ona motorička znanja koja iz nekog razloga nisu usvojili u svom dosadašnjem školovanju. 3. Na nastavi nije dozvoljeno nositi nikakav nakit radi osobne sigurnosti i sigurnosti ostalih sudionika u nastavnom procesu (sat, lančić, narukvicu, prsten, naušnicu ili piercing na bilo kojem dijelu tijela).

4. Studenti su obvezni prisustvovati terenskoj nastavi, pješačenjem u prirodi i planinarenjem te sportsko-rekreativnom danu Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti (na Fratarskom otoku krajem akademske godine). 5. Tijekom nastavnog procesa studenti će biti praćeni i provjeravani, te sve zadane elemente moraju savladati i imati ocijenjene (isključivo u vrijeme nastave) pozitivnom ocjenom. 6. Student može izostati s nastave maksimalno 4 puta, a da zbog toga ne gubi pravo na potpis za prisustvovanje i upis ocjene.


Objavljuju se na početku akademske godine na mrežnim stranicama Sveučilišta i u ISVU.


- Za provjeru stupnja razvoja općih kompetencija koristit će se standardizirani testovi motoričkih sposobnosti (testovi eksplozivne, statičke i repetitivne snage, brzine, koordinacije i fleksibilnosti), test funkcionalnih sposobnosti (trčanje 1200 m), testovi motoričkih znanja (ocjenjivanje zadanih elemenata tijekom nastave) i test znanja plivanja osnovnim plivačkim tehnikama. - Vrijeme konzultacija bit će određeno na početku svakog semestra (nakon službene objave rasporeda sati).

Literatura

Obvezna: Literatura nije obvezna! Izborna: 1. Vladimir Findak: Metodika tjelesne i zdravstvene kulture u predškolskom odgoju. Školska knjiga, Zagreb, 1995. 2. Vladimir Findak, Krešimir Delija: Tjelesna i zdravstvena kultura u predškolskom odgoju. EDIP d.o.o., Zagreb, 2001. 3. Plan i program tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja u predškolskom odgoju - Ministarstvo prosvjete, kulture i športa, Zagreb, 1991. 4. Aurelija Ivanković: Tjelesne vježbe i igre u predškolskom odgoju. Školska knjiga Zagreb, 1982. 5. Aurelija Ivanković: Tjelesni odgoj djece predškolske dobi. Školska knjiga, Zagreb, 1988. 6. Aleksandra Pejčić: Igre za male i velike. Sveučilište u Rijeci - Visoka učiteljska škola u Rijeci, 2002. 7. Aleksandra Pejčić: Kineziološke aktivnosti za djecu predškolske i rane školske dobi. Sveučilište u Rijeci - Visoka učiteljska škola u Rijeci, 2005. Priručna: 2. Mijo Šimunić - Zašto ne pušiti? / Zagreb: 4P, 1996.


Kod i naziv kolegija 96570 Didaktika


Doc.dr.sc. Sandra Kadum


Vrsta kolegija Obvezan Razina

kolegija

Integrirani

Semestar

Zimski

Godina studija

II.

Mjesto izvođenja Kabinet (Ronjgova) Jezik

izvođenja (drugi jezici)

Hrvatski (talijanski)


30P –30V – 0S


Položen ispit iz Pedagogije

Korelativnost Pedagogija, Opća psihologija

Cilj kolegija

Stjecanje znanja o osnovnim zakonitostima nastave, temeljnih didaktičkih znanja neophodnih za uspješno i kvalitetno poučavanje, što predstavlja temelj za njihovu kasniju primjenu u svakodnevnoj školskoj i izvanškolskoj praksi.

Ishodi učenja

1.identificirati didaktiku kao pedagošku disciplinu, te njen odnos prema drugim znanstvenim disciplinama 2.objasnit i odnos didaktike i metodika 3.definirati temeljne didaktičke pojmove 4.identificirati uzročno-posljedične veze između različitih didaktičkih fenomena 5.objasniti i usporediti različite didaktičke teorije, pravce, modele i sustave 6.razlikovati tipove nastavnika i objasniti njihov utjecaj na nastavni proces 7.navesti i opisati elemente nastavnog procesa 8.pravilno definirati i formulirati ciljeve i ishode učenja 9.objasniti i usporediti različite teorije izbora sadržaja nastave 10.opisati faze, pristupe i aspekte procesa planiranja i programiranja 11.izraditi i analizirati izvedbeni program za jedan nastavni predmet 12. navesti i opisati faze nastavnog procesa 13. objasniti didaktička načela u procesu nastave i učenja 14. klasificirati i opisati didaktičke metode nastave i učenja

15.razlikovati socijalne oblike rada u nastavi i učenju 16.klasificirati i vrednovati nastavnu tehnologiju i medije 17.izraditi i analizirati detaljnu priprem u za izvođenje nastavnog sata 18.nabrojati i opisati modele komuniciranja 19. identificirat i probleme u komunikacijskom procesu 20.definirati pojam odgojno-obrazovne ekologije 21.identificirati i opisati faktore koji utječu na stvaranje odgojno-obrazovne klime

Sadržaj kolegija

1. Temeljni didaktički pojmovi i didaktički sustav. 2. Didaktičke teorije, pravci, modeli i sustavi. 3. Tipovi nastavnika 4. Obrazovanje i nastava (ciljevi, zadaci-ishodi učenja i sadržaji; zakoni i zakonitosti, zakonite tendencije). 5. Odgojno-obrazovne i nastavne situacije 6. Nastavni plan, program i kurikulum. 7.Planiranje i programiranje nastave (strukturiranje kurikuluma). 8. Makro i mikro organizacija obrazovanja i nastave. 9. Didaktički ciklus i njegove etape (pripremanje, realizacija i evaluacija nastave i obrazovanja). 10. Artikulacija situacije učenja i nastave. 11. Didaktička načela u procesu nastave i učenja. 12. Didaktičke metode nastave i učenja. 13. Socijalni oblici rada u nastavi i učenju. 14. Tehnologija i mediji obrazovanja i nastave. 15. Komunikacijski procesi u nastavi.


Obveze

Ishodi

Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje P, V 1-15 60 2,1 5%

praktični zadaci 4,5,7,8 14 0,5 20 % pismeni ispit 1-15 38 1,4 50%

usmeni ispit 1-15 28 1 25%

ukupno 140 5 100%

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora: 1. Redovito pratiti nastavu i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave, posebno u vježbama. 2. Izraditi praktične radove. 3. Položiti pismeni ispit. Napomena: (vrijedi za obvezu 2.) Student/studentica treba napisati praktične radove u zadanome roku. Ako ne riješi obveze do zadanoga roka, tada gubi pravo na ECTS-e iz kolegija u toj akademskoj godini. Rokovi se u ovome kolegiju u potpunosti poštuju.

Rokovi ispita i kolokvija Daju se na početku akademske godine, objavljuju se na mrežnim stranicama Sveučilišta i ISVU.


-

Literatura

Obvezna: 1. Bognar, L., Matijević, M. (2002) Didaktika. Zagreb: Školska knjiga. (odabrana poglavalja) 2. Mušanović M., Vasilj, Kovačević (2010) Vježbe iz didaktike. Rijeka: Hrvatsko futurološko društvo. 3.Previšić, V. (ur.) (2007) Kurikulum: Teorije –Metodologija –Sadržaj –Struktura. Zagreb: Zavod za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Školska knjiga. (odabrana poglavlja) 4. Kadum-Bošnjak, S.; Cotič, M.; Felda D. (2014) Činitelji uspješnosti nastave u rpimarnom obrazovanju, Kopar, Univerza na Primorskem, Pedagoška fakulteta Priručna: 1. Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2010) Zagreb. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. 2. Nastavni plan i program za osnovnu školu (2006) Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. 3. Udžbenici i metodički priručnici za učitelje u razrednoj nastavi.


Kod i naziv kolegija 78253; US01 Edukacijska psihologija I


doc.dr.sc. Aldo Špelić Đeni Zuliani, mag.psih.



Razina kolegija

Integrirani


II



hrvatski (talijanski i engleski)


30P – 0V –15 S


Preduvjet za upis je položen ispit iz Opće psihologije i odslušana Razvojna psihologija, a uvjet za izlazak na ispit su položena oba spomenuta kolegija.

Korelativnost Opća psihologija, Razvojna psihologija

Cilj kolegija Usvojiti kompetencije za primjenu spoznaja psihologije učenja u poučavanju učenika

Ishodi učenja

1. Definirati, usporediti i kritički analizirati povijesni razvoj edukacijske psihologije, predmete poučavanja te fenomene učenja, pamćenje te odrediti njihovu važnost u poučavanju

2. Razlikovati, usporediti, kritički argumentirati povezanost između intelektualnih i drugih sposobnosti, temperamenta, ličnosti i učenja

3. primijeniti i procijeniti osnovne principe različitih mehanizama učenja u razredu

4. odrediti, argumentirati i procijeniti ciljeve poučavanja s obzirom na ishode učenja i načine procesiranja informacija

Sadržaj kolegija

1. Edukacijska psihologija – povijest njenog razvoja i predmet proučavanja

2. Učenje i vrste učenja –teorije učenja /asocijativne, kognitivne, biheviorističke teorije učenja

3. Intelektualne sposobnosti: struktura inteligencije, mjerenje inteligencije, inteligencija i školski uspjeh


http://www.unipu.hr/index.php?id=381&L=1%25%27

4. Pamćenje i zaboravljanje: vrste pamćenja i tehnike zapamćivanja

5. Pojave koje prate učenje: transfer i interferencija 6. Učenje i ličnost


Obveze


Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje P, S aktivnosti (učioničke)

1-4 34 1,2 0%


1-4 14 0,5 20%

usmena izlaganja 1-4 8 0,3 20%

kolokvij (ili pismeni ispit)

1-4 42 1,5 30%

ispit (usmeni) 1-4 14 0,5 30%

ukupno 112 4 100%

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Seminarski rad vrednuje se zasebno u pismenom i usmenom djelu na sljedeći način: a). Pismeni dio: - 0% - seminarski rad nije predan ili nisu zadovoljeni minimalni kriteriji seminarskog rada /s obzirom na strukturu, sadržaj, literaturu i jezik izražavanja/ - 10% - seminar je loš: nejasna struktura, sadržaj se nedovoljno dobro prezentiran s obzirom na postavljena pitanja, literatura je nedovoljno opsežna, pismeni oblik pun lingvističkih i gramatičkih grešaka - 15% - seminar je dobar: jasna struktura, sadržaj je adekvatno prezentiran s obzirom na postavljena pitanja, literatura je u skladu s prezentiranim sadržajem, pismeno izražavanje uredno. - 20% - Seminar je izvrstan: jasna struktura, sadržaj je adekvatno prezentiran s pojedinačnim vlastitim osvrtom, literatura je bogata /korišteni vlastiti podaci dobiveni Internet pretraživanjem/, pismeno izražavanje bez zamjerki. b). Usmeni dio: - 0 % - seminarski rad nije prezentiran u zadanom terminu - 10 % - u prezentaciji je loša - nedostaje razumijevanje prezentiranog, student čita pojedine zapise iz seminarskog rada. - 15 % - prezentacija je dobra - sadržajno zadovoljavajuća, student povremeno koristi napisani tekst čita. - 20 % - prezentacija je izvrsna - korektna, jasna i precizna prezentacija, te sadrži osobni kritički osvrt. Kolokviji i pismeni ispit se vrednuju na sljedeći način: - manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

- od 51% do 60% = 6% ocjene - od 61% do 70% = 12% ocjene - od 71% do 80% = 18% ocjene - od 81% do 90% = 24% ocjene - od 91% do 100% = 30% ocjene Usmeni ispit se vrednuje na sljedeći način: - 0-5 odgovora 0% ocjene - 6 odgovora 6% ocjene - 7 odgovora 12% ocjene - 8 odgovora 18% ocjene - 9 odgovora 24% ocjene - 10 odgovora 30% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 90 - 100% 5 (izvrstan) = 89 - 100% ocjene B = 80 - 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 - 88% ocjene C = 70 - 79,9% 3 (dobar) = 63 - 75% ocjene D = 60 - 69,9% 2 (dovoljan) = 50 - 62% ocjene E = 50 - 59,9%

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora: 1. Pohađati više od 70% nastave te aktivno sudjelovati u

nastavnom procesu. Ako student/studentica izostane od više od 30% nastave uskratit će mu/joj se pravo na potpis, ispit i upis bodova te će morati ponovo upisati kolegij.

2. Napisati i adekvatno prezentirati seminarski rad. Ako student/studentica ne izvrši ove obaveze na način da

seminarski rad nije predan na vrijeme, ne udovoljava minimalnim kriterijima vrednovanja, nije prezentiran zbog odsutnosti i ili prezentacija ne udovoljava minimalnim kriterijima vrednovanja uskratit će mu/joj se pravo na potpis, ispit i upis bodova te će morati ponovo upisati kolegij.

Rokovi se u ovome kolegiju u potpunosti poštuju. 3. U toku semestra piše se kolokvij koji nije obavezan i uvjetan za potpis, ali ukoliko izvršenje udovoljava minimalnim kriterijima vrednovanja (minimalno 51% točnih odgovora ili 6% ocjene) , može zamijeniti pismeni dio ispita.

4. Položiti kolokvij ili pismeni ispit te usmeni ispit.




Seminarski rad vezan je za jednu od metoda poučavanja. Osim teorijskog prikaza, seminarski rad mora sadržavati i praktični prikaz obrade jedne nastavne cjeline metodom poučavanja iz seminarskog rada. Seminari i radionice biti će prezentirani istodobno.

Ukoliko bude moguće, izrada seminarskog rada, za 6 do 12 studenata/studentica, može se zamijeniti sudjelovanjem u projektu „Most“ pulske Udruge „Suncokret“. Seminarske teme su sljedeće:

1. Izravno poučavanje 2. Poučavanje vođenim otkrivanjem i razgovorom 3. Samostalno učenje i poučavanje u vještinama učenja 4. Poučavanje čitanja 5. Poučavanje matematike 6. Alternativni pristupi u poučavanju

Za sve teme osnovna literatura je: Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003.). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP, poglavlja VI (321-404) VIII (469-505).

Literatura

Obvezna: 1. Grgin, T. (2004.). Edukacijska psihologija. Jastrebarsko:

Naklada Slap, poglavlja I (11-23), III (57-79), IV (81-97), V (99-116), VI(117-126), VII (127-159), X(209-234), XII (257-265). (str.148)

2. Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003.). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP, poglavlja I (5-35), II (42-105), VI (321-404), VIII (469-505). (str. 215)

3. Zarevski, P. (2007). Psihologija pamćenja i učenja. Jastrebarsko: Naklada Slap, poglavlje 5.1. Mnemotehnike (173-188). (str. 15)

4. Zarevski, P. (2012.). Struktura i priroda inteligencije. Jastrebarsko: Naklada Slap, poglavlje 11 (165-172). (str. 8)

5. Zarevski, P. (ur.) (2000.). Učitelji za učitelje: primjeri provedbe načela Aktivne/efikasne škole. Zagreb: IEP, (53-72) (str. 20)

(ukupno stranica 406) Izborna:

1. Andrilović, V. Čudina, M. (1991.). Psihologija učenje i nastave. Zagreb: Školska knjiga.

2. Furlan, I. (1984.). Primijenjena psihologija učenja. Zagreb: Školska knjiga.

3. Furlan, I. (1977.). Učenje kao komunikacija. Zagreb: PKZ. 4. Furlan, I. (1968.). Početak osnovnog školovanja. Zagreb: Školska knjiga.

5. Gruden, Z., Gruden, V. (1992.). Dijete - škola – obitelj. Zagreb: Medicinska naklada.

6. Vukasović, A. (1993.). Etika - moral - osobnost. Zagreb: Školska knjiga.


13/2005.


Kod i naziv kolegija 78266 GLAZBENO PISMO I SVIRANJE


doc. dr. sc. Ivana Paula Gortan-Carlin mr. sc. Branko Radić, asistent



Integrirani


2.

Mjesto izvođenja učionica




30P – 15V – 0S


Nema preduvjeta

Korelativnost Sviranje, Metodika glazbene kulture.

Cilj kolegija Glazbeno opismenjavanje. Primjeniti znanja iz teorije glazbe za čitanje notnog zapisa. Upoznati vještinu sviranja na instrumentu s tipkama (glasovir).

Ishodi učenja

Studenti će nakon odslušanog kolegija biti u stanju: 1. Samostalno primijeniti vještinu čitanja notnog zapisa

za interpretaciju jednostavnijih skladbi pjevanjem i sviranjem na glasoviru (posebno lijevom i posebno desnom rukom)

2. Naučiti teoriju glazbe 3. Svirati na instrumentu s tipkama (glasovir,

sinthysizer)

Sadržaj kolegija

Kolegij Glazbeno pismo i sviranje uključuje sljedeće cjeline: 1. Ton 2. Notne vrijednosti 3. Glazbeni metar i ritam 4. Ljestvice 5. Akordi (kvintakordi, septakordi) 6. Melodija 7. Harmonija 8. Glazbeni oblici

9. Tempo 10. Dinamika 11. Sviranje na instrumentima s tipkama


Obveze Ishodi Sati ECTS


pohađanje P i V 1.-3. 34 1,20 0

Vježbe iz teorije 1.-3. 5 0,15 10

Vježbe sviranja 1.-3. 8 0,30 10

kolokvij I. (pismeni) 1.-3. 14 0,50 25

kolokvij II. (pismeni) 1.-3. 14 0,50 25

ispit (usmeni) 1.-2. 9 0,35 30

ukupno 84 3 100

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Pohađanje je nastave obvezno. Tolerira se 30 % izostanaka (12 x45 min) koje nije potrebno opravdati. Vježbe sviranja Svaki uspješno odsvirani zadatak nosi 2 boda. Student može max. ostvariti 10 boda. Vježbe iz teorije Svaki uspješno napisani domaći zadatak iz teorije nosi 2 boda. Student može max. ostvariti 10 boda. Kontinuirana provjera znanja ocjenjuje se kolokvijima. Svaki kolokvij nosi najviše 25 %. Dva kolokvija u semestru nose najviše 50 %. Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način: 50 % točnih odgovora i manje = 0 % svaki slijedeći točni postotak nosi udio u ocjeni, u proporcionalnom postotku. Max. broj bodova je 25. Usmeni ispit Na usmenom ispitu ocjenjuje se sviranje ljestvice posebno lijevom i posebno desnom rukom, student svira skladbu ili vježbu koju je sam pripremio (desnom rukom i pjeva tekst pjesme) i svira skladbu „a prima vista“:

0 % = ne vlada vještinom sviranja, nije savladana vještina čitanja notnog pisma

7,5 % = savladano je sviranje odabrane skladbe i ljestvice, a „a vista“ čitanje nije savladano (srednja ocjena svih segmenata dovoljan)

15 % = savladano je sviranje odabrane skladbe, djelomično je savladano sviranje ljestvica i „a vista“ (srednja ocjena svih segmenata dobar)

22,5 % = savladano je sviranje odabrane skladbe i ljestvice, a „a vista“ čitanje tek djelomično (srednja ocjena svih segmenata vrlo dobar)

30 % = savladana vještina sviranja (posebno lijevom i desnom rukom) te čitanje notnog pisma (srednja ocjena svih segmenata odličan)

Studentske obveze

Za položiti kolegij, student/studentica mora: imati pozitivna oba kolokvija. Da bi se pristupilo završnome ispitu, potrebno je (tijekom nastave) doseći minimalni broj bodova (ukupno 20%). Svi elementi usmenog ispita moraju biti pozitivno ocijenjeni


U semestru se pišu 2 kolokvija (cca. krajem studenog i krajem prosinca). U zadnjemu tjednu siječnja, odn. predzadnji sat semestra dodatni je rok kolokvija za one studente koji iz opravdanih razloga nisu pristupili prije ili nisu ostvarili minimalni postotak. Prvi kolokvij piše se iz područja teorije glazbe, a drugi iz teorije glazbe te primjene teorije na zadanim pjesmama. Na kraju semestra pristupa se završnom ispitu (usmenome). Rokovi se objavljuju na mrežnim stranicama Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti (http://www.unipu.hr/index.php?id=120).


Literatura

Obvezna: 1. Petrović, Tihomir (2007.) Osnove teorije glazbe. Zagreb: Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara (str. 3-120) ILI 2. Sam, Renata (1998). Glazbeni doživljaj u odgoju djeteta. Rijeka: Glosa. (str. 11.-35., 107.-135.) 3. Završki, Josip (1995.), Teorija glazbe. Zagreb: Pedagoško-književni zbor. (str. 13.-109.) Izborna: 1. Ashworth, Steve (2011.), Naučite svirati klavijature. Zagreb: Mozaik knjiga. 2. Riman, Marija (2001.) Zvončići. Rijeka: Izdavački centar Rijeka. 3. Tomašić, dr. Đuro (2003.) Osnove glazbene teorije. Zagreb: Erudit 4. Spiller, Felix (1996.) Muzički sustav. Zagreb: Šolta.



(132987) ELEMENTARNE FUNKCIJE









hrvatski



Temeljna znanja iz elementarne matematike i matematičke analize obrađena tokom srednjoškolskog obrazovanja. Položeni ispit iz kolegija Skupovi brojeva nije uvjet za upis, ali je za polaganje ovog kolegija.

Korelativnost Uvod u matematiku.

Cilj kolegija

Steći temeljna matematička znanja o funkcijama s naglaskom na (elementarne) realne funkcije . Samostalno i timsko rješavanje matematičkih problema te primjenu matematike u svakodnevnom životu.

Ishodi učenja

13. Objasniti pojam funkcije 14. Rabiti prikaz funkcije koristeći formulu, tablicu ili graf 15. primjenjivati svojstva funkcija u analizi grafova relanih

funkcija relane varijable 16. modelirati u primjerima linearne i kvadratne funkcije 17. Argumentirati matematička znanja, ideje i rezultate.

Sadržaj kolegija

7. Funkcije: Pojam funkcije. Načini zadavanja funkcije. Graf funkcije. Slika funkcije.

8. Neki pojmovi vezani uz funkcije : Parnost funkcije. Ograničenost funkcije. Nultočke funkcije. Rast i pad funkcije.

9. Operacije s funkcijama. Kompozicija funkcija 10. Surjekcija. Injekcija. Bijekcija. Inverzna funkcija 11. Linearna funkcija 12. Kvadratna funkcija

Planirane aktivnosti, metode učenja i poučavanja i

Obaveze Isho

di Sati

Udio u ECTS-

u*


(%)

pohađanje P, V 1.-5. 22 0.8 10%

načini vrednovanja



1.-5. 28 1 40%


ukupno 84 3 100%


Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora 1. redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave 2. zadovoljiti na dva pismena kolokvija 3. zadovoljiti na usmenom ispitu ILI 1. . redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave 2. zadovoljiti na pismenom ispitu 3. zadovoljiti na usmenom ispitu




Literatura

Obvezna: 1. S. Mintaković, F. Ćurić, Matematika sa zbirkom zadataka,

Školska knjiga, Zagreb, 2003. 2. Sedmak S., Demistificirana matematika, Element, Zagreb,

2010. 3. Udžbenici i zbirke zadataka za matematiku u osnovnim i

srednjim školama Izborna / Priručna: 1. Devide, V. (2010). Čudesna matematika - pogled iznutra i

izvana, Zagreb, HMD 2. Pauše, Ž. (2007). Matematika i zdrav razum, Zagreb, Školska

knjiga

3. Pelle, B. (2004.), Tako poučavamo matematiku, Zagreb, Školske novine i HMD


Kod i naziv kolegija 78281; US04 Obiteljska pedagogija

Nastavnica Doc. dr. sc. Marina Diković (nositeljica)



Integrirani


II.



hrvatski (talijanski)


15P – 0V – 15S



Korelativnost Sociologija obrazovanja, Pedagogija, Psihologija, Filozofija odgoja, Edukacijska psihologija I i II, Pedagogija djece s posebnim potrebama

Cilj kolegija usvojiti temeljne značajke obitelji kao sociološke kategorije važne za razvoj, odgoj i obrazovanje učenika

Ishodi učenja

1. definirati kvalitativne prednosti suvremene obitelji te djelovati u okvirima svoje profesionalne uloge i na osobnoj razini u pravcu njene kvalitetnije transformacije u suvremenu ljudsku zajednicu 2. promicati spoznaje o značaju obiteljskog odgoja kao temeljnog sredinskog činitelja u razvoju svake ličnosti 3. analizirati odgojne funkcije suvremene obitelji radi izgrađivanja partnerskoga odnosa između škole i obitelji 4. analizirati suvremene spoznaje o djetinjstvu kao interaktivnom odnosu izmedu učenika i okruženja u procesima izgradnje odnosnih relacija djeteta (učenika) i odraslog (razrednog učitelja) u složenim okolnostima poučavanja u sustavu primarnog obrazovanja

Sadržaj kolegija 1. Teorijske osnove Obiteljske pedagogije


1.1. Cilj, zadaci i predmet proučavanja Obiteljske pedagogije; određenje mjesta u sustavu pedagogijskih disciplina i njen odnos prema drugim znanostima 1.2. Istraživanja u području obiteljskoga odgoja – od kvantitativnih ka kvalitativnim istraživanjima 2. Obitelj kao socijalna zajednica 2.1. Položaj djeteta u obitelji u kontekstu društvenih uvjeta – povijesni pregled 2.2. Tipologija obitelji 2.3. Suvremena obitelj u ostvarivanju njezine odgojne zadaće 2.4. Integrirana i dezintegrirana obitelj 3. Obitelj kao odgojna zajednica 3.1. Značaj ranoga iskustva u razvoju osobnosti djeteta 3.2. Odgoj kao temeljna funkcija obitelji: uloga majke i oca u odgoju djeteta, utjecaj braće i sestara 3.3. Vrijednosni sustavi roditelja kao pretpostavka uspješnoga odgojnog djelovanja; stilovi u odgoju; sredstva i metode roditeljskoga odgoja 4. Otvorenost obitelji prema društvenoj sredini 4.1. Uloga roditelja u pripremanju djeteta za školu 5. Učitelj kao ključni čimbenik u izgradnji partnerskoga odnosa s roditeljima 5.1. Sadržaji, oblici i metode u ostvarivanju partnerskih odnosa 5.2. Profesionalne zadaće učitelja u uspostavljanju suradnje s obitelji. Kako i zašto graditi most prema obitelji. 5.3. Osnovne karakteristike partnerstva kao suvremenoga načina odnosa između dvaju subjekata u odgoju i obrazovanju učenika 5.4. Oblici, sadržaji i metode u realizaciji partnerskih odnosa s obitelji


Obveze

Ishodi Sati ECTS


pohađanje P, S 1. – 4. 23 0,8 10 %

seminarski rad 1. – 4. 28 1 40 %

pismeni ispit 1. – 4. 33 1,2 50 %

ukupno 84 3 100 %

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Studenti/studentice će seminarski rad napisati i prikazati pred skupinom studenata.

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora: 1. Redovito pratiti nastavu i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave. 2. Izraditi seminarski rad na izabranu temu i predstaviti ga pred studentima/studenticama. 3. Položiti pismeni ispit.

Napomena: (vrijedi za obvezu 2.) Student/studentica treba napisati seminar u zadanome roku. Ako ne riješi obvezu do zadanoga roka, tada gubi pravo na ECTS-e iz kolegija u toj akademskoj godini. Rokovi se u ovome kolegiju u potpunosti poštuju.




Literatura

Obvezna: 1. Covey, S. R. (1998). Sedam navika uspješne obitelji. Zagreb: Mozaik knjiga. 2. Gordon, T. (1996). Škola roditeljske odgovornosti. Zagreb: Poduzetništvo Jakić. 3. Juul, J. (1995). Razgovori s obiteljima: perspektive i proces. Zagreb: Alinea. 4. Ljubetić, M. (2014). Od suradnje do partnerstva obitelji, odgojno-obrazovne ustanove i zajednice. Zagreb: Element. 5. Maleš, D. (1988). Obitelj i uloga spolova. Zagreb: Školske novine. Izborna: 1. Lepičnik, Vodopivec, J. ( 1996). Med starši in vzgojitelji ni mogoče ne komunicirati. Ljubljana: MiSch. 2. Longo, I. (2001). Roditeljstvo se može učiti. Zagreb: Alinea. 3. Milanović, M. (ur.) (1997). Pomozimo im rasti: Priručnik za partnerstvo odgojitelja i roditelja. Zagreb: MPŠ, UNICEF – Ured za Hrvatsku. 4. Rosić, V., Zloković, J. (2002). Prilozi obiteljskoj pedagogiji. Rijeka: Graftrade. 5. Stevanović, M. (2000). Obiteljska pedagogija. Varaždinske Toplice: Tonimir. 6. Vukasović, A. (1994). Obitelj – vrelo i nositeljica života. Zagreb: Hrvatski katolicki zbor «MI».


Kod i naziv kolegija (78288) (US05) Osnove ekologije


izv.prof.dr.sc. Mauro Štifanić



Integrirani


II



hrvatski


15 P –0 V – 15 S


pravo prijave ispita iz kolegija Prirodoslovlje

Korelativnost

Prirodoslovlje, Metodika prirode i društva I, Metodika prirode i društva II, Metodika prirode i društva III

Cilj kolegija

Cilj ovog kolegija usvajanje je novih činjeničnih i teorijskih znanja iz domene ekologije, te razvoj spoznajnih vještina, samostalnosti i odgovornosti. Studenti će kroz predavanja i samostalno učenje usvojiti osnovne termine i principe interakcija živih organizama s okolišem, koji će biti dublje elaborirani i primjenjeni kroz nastavu seminarskog tipa. Poznavanje temeljnih ekoloških principa nužan je preduvjet održivog razvitka. Razumijevanje odnosa između organizama i njihovog okoliša neophodno je za tumačenje životnih procesa na Zemlji, kao i raznolikosti života u prostoru (bioraznolikost) i vremenu (evoluciju).

Ishodi učenja

Uspješnim završetkom ovog kolegija studenti će biti sposobni: 1 - navesti i opisati osnovne pojmove i principe interakcija živih organizama s okolišem

2 - primijeniti stečena činjenična i teorijska znanja u odgoju i obrazovanju za održivi razvoj

3 - osmisliti, kreirati i prezentirati seminarski rad na određenu temu iz domene ekologije

4 - kritički i argumentirano komentirati i procjenjivati iznesene zaključke i teze

5 - provesti jednostavnije istraživačke zadatke iz područja razvoja ekološke svijesti, vrednovati dobivene rezultate i uputiti na mogućnosti poboljšanja ekološko-pedagoške prakse.

Sadržaj kolegija

Uvod u ekologiju i ekologija kao znanost Biotički i abiotički ekološki čimbenici Ekologija populacija, životnih zajednica, ekosustava i bioma Bioraznolikost Antropogeni utjecaji na biosferu i zaštita prirode


Obveze


Sati ECTS bodovi


aktivnost u nastavi (P i S)

1,2,4,5 20 0.75 15%

seminarski rad 2-5 13 0.45 15%

kolokviji (2 pisana) 1,4 26 0.90 40%

ispit (pisani i usmeni) 1,4,5 25 0.90 30%

ukupno 84 3 100%

Dodatna pojašnjenja: Za uspješan završetak kolegija student iz svake predviđene obaveze treba ostvariti najmanje polovinu predviđenih bodova. Kolokviji nisu obavezni ali studentima pružaju mogućnost oslobađanja od pisanog dijela ispita (uz najmanje 50% bodova na kolokvijima) ili i pisanog i usmenog dijela ispita (uz najmanje 70% bodova na kolokvijima). Oslobađanje od ispita (na osnovu rezultata ostvarenih na kolokvijima) vrijedi do kraja izvanrednog ispitnog roka u travnju. Pisani ispit je eliminacijski (za prolaz na usmeni ispit potrebno je postići najmanje 50% bodova). Ukoliko na pisanom ispitu ostvari najmanje 70% bodova, student ne mora pristupiti usmenom ispitu.

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora: 1. Redovito pohađati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave. Toleriraju se izostanci do 30% satnice (posebno za svaki oblik nastave).

2. Individualno obraditi jednu unaprijed određenu temu iz koje će prema dobivenim uputama pripremiti i održati jedno usmeno izlaganje (seminarski rad) u trajanju od 5 - 7 min. 3. Položiti 2 kolokvija s više od 70% bodova na svakom. ILI 1. Redovito pohađati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave. Toleriraju se izostanci do 30% satnice (posebno za svaki oblik nastave). 2. Individualno obraditi jednu unaprijed određenu temu iz koje će prema dobivenim uputama pripremiti i održati jedno usmeno izlaganje (seminarski rad) u trajanju od 5 - 7 min. 3. Položiti završni ispit.




Literatura

Obvezna: Jelenić, A., Kerovac, M., Ternjej, I., Mihaljević, Z. Biologija 4 –

genetika, evolucija, ekologija. Udžbenik za 4. razred gimnazije (IV izdanje). Profil International, Zagreb, 2008.

Scott M. Ekologija. SysPrint d.o.o. Zagreb, 1998. Internet stranica: Državni zavod za zaštitu prirode

www.dzzp.hr Izborna: Delić A, Vijtiuk N. Prirodoslovlje. Školska knjiga Zagreb,

2004.

Blatarić,Z. Biološki leksikon 2 . , Alfa, 2009.

Bralić V. Nacionalni parkovi Hrvatske. Školska knjiga. Zagreb, 1991.

Litvinoff, M. Atlas zaštite okoliša : <veliki ilustrirani vodič za skrb o našem planetu>. ABC naklada. Zagreb, 2001.

Rischard, J. Točno u podne: 20 globalnih problema: 20 godina za rješavanje. Golden marketing - Tehnička knjiga. Zagreb, 2005.

Rogers, E. K. Zeleni priručnik : svaki dan za zdraviji planet. Planetopija. Zagreb, 2008.

Springer O. Ekološki leksikon. MZOPU. Barbat, Zagreb, 2001. Springer, O. Otrovani modrozeleni planet : priručnik iz

ekologije, ekotoksikologije i zaštite prirode i okoliša. Meridijani. Samobor, 2008.

Priručna:

http://www.dzzp.hr/




Nastavnik Izv prof. dr. sc. Iva Blažević Zlatko Tkalčec, v. pred.

Studijski program



preddiplomski


2.


Jezik izvođenja

hrvatski

Broj ECTS bodova


0P – 30V – 0S



Korelativnost

Kineziološka kultura programski je u direktnoj korelaciji s Kineziologijom, Kineziološkom metodikom i Glazbenom kulturom te u indirektnoj s Prirodoslovljem, Ekologijom, Prirodom i društvom, Geografijom, Povijesti i Općom kulturom te upotpunjuje stručnu cjelovitost studenata u procesu suvremenih promjena i potreba za kvalitetnim programom predškolskog odgoja. Neposredno korespondira s kvalitetom življenja i uspješnošću studiranja.

Cilj kolegija

Utjecati na razvoj osobnih antropoloških obilježja; - razvijati motoričke, funkcionalne i kognitivne sposobnosti, - utjecati na konativne osobine u smislu razvijanja pozitivnih i suzbijanja negativnih osobina ličnosti, - povećati fond motoričkih znanja i informacija, - poboljšati nivo motoričkih dostignuća, a sve s jedinstvenim ciljem očuvanja i unapređenja zdravlja i kvalitete života.

Ishodi učenja

1. Primijeniti usvojena teorijska znanja pojedinih kinezioloških aktivnosti i temeljna metodička načela. 2. Demonstrirati sve prirodne oblike kretanja i bazične strukture sve četiri skupine biotičkih motoričkih znanja (za savladavanje prostora, prepreka, otpora i manipulaciju predmetima); bazične

strukture kretanja atletike, gimnastike, sportskih igara, plivanja, plesa, različitih vrsta elementarnih i štafetnih igara. 3. Primijeniti osnove procjene i vrednovanja rezultata rada u nastavi Kineziološke kulture (Tjelesne i zdravstvene kulture). 4. Interpretirati spoznaju o koristi redovitog, cjeloživotnog tjelesnog vježbanja u cilju unapređenja zdravlja, unaprjeđenjem i održavanjem osobnih motoričkih i funkcionalnih sposobnosti u svakodnevnom životu i radu kao i u svom budućem radu s djecom, te o ispravnoj prehrani, štetnosti i prevenciji bolesti ovisnosti koje izaziva konzumiranje cigareta, alkohola i opojnih droga.

Sadržaj kolegija


2. Sportske igre: Odbojka - uvježbavanje elemenata odbojke: udarci po lopti u skoku na mreži „smeč“, gornji servis, pravila igre, taktika igre, igra).

3. Sportske igre: Nogomet - uvježbavanje elemenata nogometa: dodavanje i primanje lopte nogom po podu i visoke (leteće) lopte, vođenje lopte i šut nogom.

4. Sportske igre: Rukomet – uvježbavanje elemenata rukometa: dodavanje, primanje i vođenje lopte, skok-šut.

4. Društveni plesovi: Foxtrot, Slow fox.




Maksimalni udio u

ocjeni (%)


1. - 4. 22 0,8 80%


ukupno 28 1 100%


Studentske obveze

Da položi kolegij, student treba ispunjavati slijedeće uvjete: 1. Studenti su dužni na nastavu dolaziti redovito, na vrijeme, u čistoj sportskoj odjeći i obući: tenisicama (posebnim, samo za sportsku dvoranu), bijeloj sportskoj majici, sportskim hlačicama ili trenirci.

2. Studenti su dužni na nastavi biti aktivni, unaprjeđivati ranije naučena motorička znanja i usvajati ona motorička znanja koja iz nekog razloga nisu usvojili u svom dosadašnjem školovanju. 3. Na nastavi nije dozvoljeno nositi nikakav nakit radi osobne sigurnosti i sigurnosti ostalih sudionika u nastavnom procesu (sat, lančić, narukvicu, prsten, naušnicu ili piercing na bilo kojem dijelu tijela). 4. Studenti su obvezni prisustvovati terenskoj nastavi, pješačenjem u prirodi i planinarenjem te Sportsko-rekreativnom danu Odjela za odgojne i obrazovne znanosti (na Fratarskom otoku krajem akademske godine). 5. Tijekom nastavnog procesa studenti će biti praćeni i provjeravani, te sve zadane elemente moraju savladati i imati ocijenjene (isključivo u vrijeme nastave) pozitivnom ocjenom. 6. Student može izostati s nastave maksimalno 4 puta, a da zbog toga ne gubi pravo na potpis za prisustvovanje i upis ocjene.




- Za provjeru stupnja razvoja općih kompetencija koristit će se standardizirani testovi motoričkih sposobnosti (testovi eksplozivne, statičke i repetitivne snage, brzine, koordinacije i fleksibilnosti), test funkcionalnih sposobnosti (trčanje 1200 m.), testovi motoričkih znanja (ocjenjivanje zadanih elemenata tijekom nastave) i test znanja plivanja osnovnim plivačkim tehnikama. - Vrijeme konzultacija bit će određeno na početku svakog semestra (nakon službene objave rasporeda sati).

Literatura

Obvezna: Literatura nije obvezna! Izborna: 1. Vladimir Findak: Metodika tjelesne i zdravstvene kulture u predškolskom odgoju. Školska knjiga, Zagreb, 1995. 2. Vladimir Findak, Krešimir Delija: Tjelesna i zdravstvena kultura u predškolskom odgoju. EDIP d.o.o., Zagreb, 2001. 3. Plan i program tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja u predškolskom odgoju - Ministarstvo prosvjete, kulture i športa, Zagreb, 1991. 4. Aurelija Ivanković: Tjelesne vježbe i igre u predškolskom odgoju. Školska knjiga Zagreb, 1982. 5. Aurelija Ivanković: Tjelesni odgoj djece predškolske dobi. Školska knjiga, Zagreb, 1988. 6. Aleksandra Pejčić: Igre za male i velike. Sveučilište u Rijeci - Visoka učiteljska škola u Rijeci, 2002. 7. Aleksandra Pejčić: Kineziološke aktivnosti za djecu predškolske i rane školske dobi. Sveučilište u Rijeci - Visoka učiteljska škola u Rijeci, 2005.

Priručna: 3. Mijo Šimunić - Zašto ne pušiti? / Zagreb: 4P, 1996.


Kod i naziv kolegija 66268 STRUČNA PRAKSA II.





Integrirani

Semestar


II.


ustanova


Hrvatski


0P - 45V- 0S


Nema



Ishodi učenja

8. nabrojiti zakone, pravilnike i propise koji reguliraju djelatnost škole

9. upoznati strukturu plana i programa/kurikuluma škole 10. prikazati sustav upravljanja školom, rad stručnih tijela

škole i radne obveze učitelja 11. upoznati relevantnu i obveznu školsku dokumentaciju 12. upoznati ispravno i redovito vođenje dokumentacije 13. upoznati zakone, pravilnike i propise koji reguliraju

djelatnost osnovne škole u redovnom nastavnom radu, dodatnoj, dopunskoj i izbornoj nastavi te izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima

14. upoznati ostale aktivnosti koje stručni timovi i učitelji realiziraju tijekom školske prakse.


Sadržaj kolegija

- Upoznavanje s općom i specifičnom organiziranosti

škole-vježbaonice - Upoznavanje s kulturnom i javnom djelatnošću škole-

vježbaonice - Upoznavanje sa sustavom upravljanja školom, radom

stručnih i drugih tijela škole i radnim obvezama učitelja - Upoznavanje s relevantnom i obveznom školskom

dokumentacijom, te njezinim ispravnim i redovitim vođenjem

- Upoznavanje sa zakonima, pravilnicima i propisima koji reguliraju djelatnost osnovne škole (Zakon o osnovnom školstvu, Pravilnici, Kalendar rada za tekuću školsku godinu i sl.)

- Prisustvovanje redovnom nastavnom radu, dodatnoj, dopunskoj i izbornoj nastavi te izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima

- Prisustvovanje ostalim aktivnostima koje stručni timovi i učitelji realiziraju tijekom školske prakse.

Student stručno-pedagošku praksu ostvaruje u izabranoj školi u zimskom semestru i tijekom veljače (50 sati), a pod vodstvom učitelja-mentora u školi-vježbaonici.





1-7 28 1 0


1-7 28 1 100%

ukupno 56 2 100%

Studentske obveze






-

Literatura



Kod i naziv kolegija US06; Fonetika i fonologija engleskog jezika I

Nastavnik

Izv.prof.dr.sc. Ivo Fabijanić (vanjski suradnik; http://www.unizd.hr/engleski/Nastavnici/tabid/2001/Default.aspx)



Razina kolegija

Integrirani

Semestar Zimski/III. (2018./2019.)

Godina studija

II.



engleski


15 P – 0S – 15 V


---

Korelativnost Program Fonetike i fonologije korespondira i korelira s kolegijem iz Lingvistike.

Cilj kolegija

Razviti jezične kompetencije različitim tipovima vježbi (fonetskih, fonoloških) da bi se studenti mogli služiti suvremenim engleskim jezikom na razinama osnovnih jezičnih vještina s posebnim naglaskom na korektnom izgovoru i fonetskoj transkripciji.

Ishodi učenja

1) Definirati osnovne jedinice na razini fonetike i fonologije; 2) poznavati govorne organe u produkciji govora i znati opisati njihovu funkciju u produkciji govora; 3) na grafičkoj razini (IPA simboli), prepoznavati aspekte fonema i fona; 4) razumjeti razlike između monoftonga, diftonga i triftonga te zapamtiti vrste takvih vokala u engleskom jeziku; 5) znati osnovne karakteristike konsonanata prema načinu, mjestu i intenzitetu artikulacije odnosno vokala prema ulozi jezika i usana u njihovoj produkciji; 6) znati koristiti adekvatne IPA simbole za

konsonante i vokale, znati opisati karakteristike fonema i fona.

Sadržaj kolegija

1) Phonetics; phonology; RP, traditional spelling; phonetic transcription; IPA sounds and notation;

2) The production and description of speech sounds: speech organs; The phoneme; speech sounds; phonetic features

3) Consonants: place and manner of articulation; 4) Vowels: place and manner of articulation; long

and short vowels; diphthongs and triphthongs 5) Revision


Obveze

Ishodi

Sati

Udio u ECTS-u*


pohađanje P, V 1. - 6. 30 0,9 30%

samostalni zadatci (domaća zadaća)

1. - 6. 0,45 15%

aktivnosti (učionične )

1. - 6. 0,6 20%

kolokvij (pismeni) 1. - 6. 0,45 15%

ispit (pismeni) 1. - 6. 0,3 10%

provjera znanja tijekom nastavnog procesa

1. - 6. 0,3 10%

ukupno 30 3 100%

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Ocjena iz kolokvija predstavlja konačnu ocjenu iz kolegija za navedeni semestar.

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora 1. Redovito pohađati nastavu. 2. Aktivno sudjelovati u nastavnim aktivnostima. 3. Redovito i zainteresirano rješavati postavljene zadatke na vježbama. 4. Redovito i zainteresirano rješavati postavljene zadatke za domaću zadaću. 5. Na kraju semestra položiti kolokvij iz predviđenih tema prema sadržaju kolegija



Student koji izostane s nastave više od 20% ili ne sudjeluje aktivno u nastavi, gubi pravo na stjecanje kredita.

Literatura

Obvezna:

1) Roach, P. (2009). English Phonetics and Phonology. Cambridge University Press.

Izborna:

1) Skandera, P., P. Burleigh (2011) A Manual of English Phonetics and Phonology. Narr Verlag

2) Brown, G. (1990.). Listening to Spoken English. Longman.

3) Brazil, D. (1997.). Pronunciation for Advanced Learners of English. Cambridge University Press.

4) Rackham, A. (1985.). Mother Goose Nursery Rhymes. Chancellor Press. London

5) Ponsonby, M. (1995) How now, brown cow: A course in the pronunciation of English, with exercises and dialogues.Phoenix ELT. Hertfordshire.

Priručna: 1) Roach, Peter Glossary of Phonetic Terms from

English Phonetics and Phonology

(http://www.cambridge.org/elt/peterroach,

'Glossary’);

2) http://www.langsci.ucl.ac.uk/ipa (International

Phonetic Association);

3) http://journals.cambridge.org/action/displayJou

rnal?jid=IPA (Journal of IPA)

4) http://www.phonetics.ucla.edu/course/chapter1/chapter1.html

5) Hornby,A. S. (2005 ) Oxford Learner's Dictionary, Oxford University Press.

http://www.cambridge.org/servlet/file/EPP_PED_Glossary.pdf?ITEM_ENT_ID=2491706&ITEM_VERSION=1&COLLSPEC_ENT_ID=7


http://www.cambridge.org/elt/peterroach

http://www.phonetics.ucla.edu/course/chapter1/chapter1.html



Kod i naziv kolegija 78303. US07 Uvod u gramatiku engleskog jezika


Doc. dr. sc. Silva Bratož Emi Belušić, prof., asistent


Vrsta kolegija obvezni

Razina kolegija

Integrirani

Semestar zimski

Godina studija

II.

Mjesto izvođenja


engleski


45P – 30V –0S


Nema preduvjeta za upis

Korelativnost Kolegij je poglavito povezan s programom dva obvezatna kolegija na prvoj godini studija – Engleski jezik I. i Engleski jezik II.

Cilj kolegija

- usustaviti prethodno stečeno znanje o osnovnim gramatičkim strukturama engleskog jezika kao preduvjet njihovoj pravilnoj kontekstualnoj primjeni

Ishodi učenja

1.definirati i razlikovati temeljne gramatičke strukture engleskog jezika,

2. unaprijediti sposobnost njihove uspješne primjene u zadanom kontekstu pisanog ili govornog engleskog jezika

3. argumentirano analizirati različite gramatičke situacije 4. razviti kritički pristup konceptu gramatike i njezine uloge u jeziku u širem smislu

Sadržaj kolegija 1.Sustavna obrada temeljnih gramatičkih struktura engleskog jezika s posebnim naglaskom na:

2. vrste riječi i njihove oblike (npr. glagoli, glagolska vremena, pomoćni i modalni glagoli, neodređeni glagolski oblici)

3. Sintaksa rečenice

4. Sintaksa engleskog jezika općenito 5. Sintatičko-semantičke specifičnosti engleskog jezika.

Naglasak je na razumijevanju, uvježbavanju i uporabi engleskog jezika na naprednoj razini.


Obveze


Sati Udio u ECTS-u*


Pohađanje P,V i aktivnost na nastavi (analiza domaćih zadaća)

1.- 4. 14 0.5 20%

prezentacija 3.-4. 14 0.5 20%

Kolokviji i priprema za kontinuiranu provjeru znanja (rješavanje zadataka)

1.- 4. 56 2 60% (30%+30%)

ukupno 84 3 100%

Dodatna pojašnjenja: Rad studenata na kolegiju prati se, vrednuje i ocjenjuje tijekom nastave a u tom slučaju student može dobiti ocjenu na temelju ostvarenih uvjeta i prikupljenih bodova tijekom nastave (100% udjela u ukupnoj ocjeni). Pohađanje je nastave obvezno.Toleriraju se četiri (4) izostanka. Da bi se pristupilo kolokviju, studenti moraju zadovoljiti sve obveze, a naročito redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu. Svakoga tjedna studenti su dužni izraditi domaće uratke ( zadaci iz Vježbenice i Gramatike ). Studenti su dužni javno izložiti jednu gramatičku cjelinu u powerpointu. U semestru se pišu 2 kolokvija (u studenome i u siječnju). U zadnjemu tjednu siječnja održat će se popravni kolokvij za studente koji iz opravdanih razloga nisu pristupili ili koji nisu zadovoljili na redovnim kolokvijima. U konačnu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, prezentacija i pohađanje nastave. Sudjelovanje u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

4% = Prisustvuje nastavi, no ne sudjeluje u radu, i ne piše domaće zadaće

8% = Prisustvuje na nastavi, ne sudjeluje u radu, ali povremeno piše domaće zadaće

12% = Prisustvuje nastavi, povremeno sudjeluje u radu, ali piše domaće zadaće

16% = Aktivan/-na na satu, pripremljen/-na za nastavu, dobrovoljno učestvuje u diskusiji, korektno izvršava sve zadatke

20% = Pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, uvijek je pripremljen/-na; samoinicijativno učestvuje u diskusiji i nudi vlastita rješenja

Prezentacija se ocjenjuje ovako:

10% = Gramatička cjelina je korektno napisana i prezentirana, s neznatnim brojem jezičnih ili gramatičkih pogrešaka

20% = Gramatička cjelina je besprijekorno osmišljena i izvrsno prezentirana

Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način (ali i detaljnije prema proporcionalnome postotku): manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = 6% ocjene od 61% do 70% = 12% ocjene od 71% do 80% = 18% ocjene od 81% do 90% = 24% ocjene od 91% do 100% = 30% ocjene Studenti koji su ostvarili manje od 50% udjela ocjene tijekom nastave moraju pristupiti završnom pismenom ispitu u redovnim ili izvanrednim ispitnim rokovima. Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 90 100% 5 (izvrstan) 89 100% ocjene B = 80 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 88% ocjene C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75% ocjene D = 60 69,9% 2 (dovoljan) = 50 62% ocjene E = 50 59,9%

Studentske obveze 1. Redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu

2. Redovito donositi propisani udžbenik i vježbenicu te pisati domaće uratke 3. održati jedno javno izlaganje 4. Polaganje kolokvija


Definiraju se na početku akademske godine, objavljuju se na mrežnim stranicama Sveučilišta i u ISVU .


Materijali za predavanja objavljuju se na e-učenju.

Literatura

Obvezna:

1. J. Eastwood (2009), Oxford Learner's Grammar – Grammar Finder , OUP ( 1-56., 134-170., 290-307., 322-342., 353-358., 372-383. )

( 143 str. ) 2. J. Eastwood (2009), Oxford Learner's Grammar – Grammar Builder , OUP ( 1-37., 92-115., 136-152., 176-192., 193-205., 215-220., 229-239.) ( 118 str. )

Izborna:

1. Michael Swan : Practical English Usage. OUP, 2005.

2. B.D.Graver (1997), Advanced English Practice, OUP

3. M.Vince (2003), First Certificate Language Practice, MacMillan Heinemann

Priručna:

1. D.Crystal (1997), The Cambridge Encyclopedia of the English Language, CUP


Kod i naziv kolegija Oblikovanje slike i stolno izdavaštvo


Dr. sc. Elena Krelja Kurelović Janko Žufić, viši predavač



Integrirani


II

Mjesto izvođenja Dvorana, računalna učionica


Hrvatski


30P – 45V – 15S


Za ovaj kolegij potrebno je odslušati kolegij Informatika.

Korelativnost Kolegij korelira i korespondira s kolegijem Informatika.

Cilj kolegija Usvojiti kompetencije za primjenu računala u oblikovanju teksta i slike.

Ishodi učenja

1. koristiti temeljne pojmove iz područja oblikovanja teksta i slike i stolnoga izdavaštva

2. oblikovati tekst i sliku u nekom računalnom programu

3. koristiti neki računalni program za obradu slike 4. koristiti neki računalni program za stolno izdavaštvo 5. izrađivati gotove tiskane materijale ili materijale

pogodne za objavu u elektroničkim izdanjima

Sadržaj kolegija

1. Tiskarstvo; Stolno izdavaštvo; Klasični tisak; Digitalni tisak

2. Boja (nastanak i opažanje, miješanje, osobine); Prikaz boja na računalu (dubina boje, podešavanje boja, kalibracija boja, šum na slici); Modeli boja, prostor boja, profili boja; Kromatska aberacija, kontrast, krivulja kontrasta

3. Rasterska grafika; Vektorska grafika; 2D računalna grafika; 3D računalna grafika

4. Digitalna slika; Formati digitalnih slika; Kanali digitalne slike, Tonski raspon digitalne slike

http://www.unipu.hr/index.php?id=1851&L=1%2Fsupport.php%3Fid%3D%5C%27

5. Grafička kartica i uređaji za ulaz i izlaz grafike u računalo; ekranska rezolucija i rezolucija ispisa; Skener i proces skeniranja; Digitalni fotografski aparat; Ekspozicija i kompenzacija ekspozicije;

6. Temeljna fotografska izražajna sredstva sredstva (okvir, objektiv, udaljenost (plan) i kut snimanja, kompozicija slike, ekspozicija, osvjetljenje) i tehnike snimanja (portret, pejzaž, životinje, predmeti, događaji, makrofotografija, apstraktna fotografija);Proces fotografiranja;

7. Proces obrade slike; Besplatni računalni programi za obradu slike; Proces oblikovanja teksta; Tipografija (funkcije teksta, tipografski elementi, tipografsko oblikovanje, tipografska pravila); Besplatni računalni programi za obradu teksta

8. Stolno izdavaštvo - uređivanje (uređivanje rukopisa, priprema ilustracija te priprema rukopisa za oblikovanje i slaganje), oblikovanje (procjenjivanje duljine rukopisa, odabiranje izgleda stranice, vrste i veličine slova, odabiranje boja, pripremanje ilustracija i izrađivanje uzoraka stranica) i priprema za tisak (slaganje teksta, pregledavanje teksta, uključivanje ilustracija, ispis teksta i ilustracija na papir, film ili paus-papir)

9. Štampač – vrste i karakteristike; Multimedija; Web stranice; Osnove grafičkoga dizajna (integracija teksta i slike); Grafički dizajn za tisak; Grafički dizajn za internet; Grafički dizajn za multimediju; Grafički dizajn za prezentacije




Referat i prezentacija 1. 30 1,1 10%

Online kviz 1. 20 0,7 10%

seminarski rad 1. – 5. 50 1,8 10%

pet domaćih zadaća 2. – 5. 34 1,2 5 x 7%

praktični rad 2. – 5. 34 1,2 35%

ukupno 168 6 100%

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora 1. do utvrđenoga termina izraditi referat na dodijeljenu

temu i prezentirati ga na nastavi. Izraditi online kviz na temu referata i aktivno sudjelovati u kvizovima drugih studenata. Izradom referata i kviza, te aktivnim sudjelovanjem u kvizovima drugih studenata može se ostvariti maksimalno 20% ocjene.

2. izraditi seminarski rad 3. izraditi pet domaćih zadaća 4. izraditi praktični rad




Završni ispit se sastoji iz praktičnih zadataka. Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 90 – 100% 5 (izvrstan) = 89 – 100% B = 80 – 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 – 88% C = 70 – 79,9% 3 (dobar) = 63 – 75% D = 60 – 69,9% 2 (dovoljan) = 50 – 62% E = 50 – 59,9%

Literatura

Obvezna: 1. Koschan, A., Abidi, M. (2008). Digital color image

processing. John Wiley & Sons 2. Singh, V. P., Singh, M. (2008). DTP Course Book.

Computech Publications Izborna:

1. Ambrose, G., Harris, P. (2009). The Fundamentals of Graphic Design. AVA Publishing

2. Gordon, B., Gordon, M. (2005). The Complite Guide to Graphic Design, Thames & Hudson


Kod i naziv kolegija Pedagogija djece s posebnim potrebama US12


Izv.prof.dr.sc. Mirjana Radetić-Paić https://fooz.unipu.hr/fooz/mirjana.radetic_-_paic



Razina kolegija

Integrirani


II.



hrvatski jezik


2P - 1S - 1V


Stečena znanja iz kolegija: Pedagogija, Edukacijska psihologija I

Korelativnost Pedagogija, Edukacijska psihologija I

Cilj kolegija Pružiti studentu osnovne informacije o odgoju i obrazovanju djece s posebnim potrebama.

Ishodi učenja

1. imenovati razvojne specifičnosti učenika s posebnim potrebama u sklopu individualnih razlika među učenicima te dobi 2. opisati etiološke čimbenike nastanka teškoće, dijagnostičke instrumente, principe i metode rada s učenicima s posebnim potrebama ranog školskog uzrasta, programe rada i nastavnu tehnologiju 3. razlikovati osobitosti u ponašanju učenika s posebnim potrebama 4. primijeniti stečene spoznaje u radu s učenicima s posebnim potrebama u razrednoj nastavi 5. analizirati osobitosti u ponašanju učenika s posebnim potrebama 6. procijeniti razvojne potencijale učenika s posebnim potrebama

Sadržaj kolegija 1. Osnovne odrednice (definicije važeće u RH) statusa djece sa specifičnostima u razvoju, usporedbe određenja

https://fooz.unipu.hr/fooz/mirjana.radetic_-_paic

specifičnosti u razvoju djece školske dobi u europskim zemljama 2. Incidencija i struktura populacije djece s posebnim potrebama školske dobi, statistički i drugi pokazatelji statusa djece s posebnim potrebama školske dobi 3. Suvremena terminologija u odgojno-obrazovnoj praksi, analiza značenja stručnih termina, interdisciplinarnost stručnog nazivlja. 4. Etiologija specifičnosti u razvoju djece školske dobi; relacije bioloških i ekonomsko-socijalnih čimbenika, analiza etiologije kod pojedine djece s posebnim potrebama (studije slučaja) 5. Opće osobine učenika s posebnim potrebama mlađe osnovnoškolske dobi. Posebne značajke pojedinih skupina učenika s posebnim potrebama, analiza pojedinačnih slučajeva učenika sa specifičnostima u razvoju 6. Osnovne postavke diferencijalne dijagnostike u području odgoja i obrazovanja djece s posebnim potrebama, pregled i analiza dijagnostičkih instrumenata za potrebe odgoja djece s posebnim potrebama 7. Principi i metode rada s učenicima s posebnim potrebama ranog školskog uzrasta; prilagođeni programi; nastavna tehnologija za učenike s posebnim potrebama 8. Stručne organizacije i humanitarne udruge relevantne za odgoj i obrazovanje učenika s posebnim potrebama.


Obveze


Sati ECTS


pohađanje P, S, V 1-6 30 1

15% (5% +

5%+ 5%)

aktivnosti (učionične i izvanučionične)

1-5 5 0,3 5%

pismeni radovi (seminarski rad i prikaz)

1-5 35 1,2 22,5 %

(7,5%+15%)

usmena izlaganja 1-5 15 0,5 7,5%

ispit (usmeni) 1-6 60 2 50%

ukupno 5 100%

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Da bi se, na kraju semestra pristupilo završnom ispitu potrebno je tijekom nastave doseći minimalno 15% ocjene koja mora obvezno proizlaziti iz pohađanja nastave.

Studentske obveze Da položi kolegij, student/studentica mora (što i do kada*): 1. redovito prisustvovati na predavanjima i seminarima

2. postići očekivane ciljeve i ishode učenja do izlaska na ispit


Ispitni rokovi Redoviti zimski, ljetni i jesenski: Objavit ce se naknadno Izvanredni:


E-učenje, maximalna veličina grupe 40, neispunjavanje obveza pohađanje nastave eliminacijsko je za dolazak na završni ispit

Literatura

Obvezna: 1. Bouillet. D. (2010) : Izazovi integriranog odgoja i obrazovanja. Školska knjiga .Zagreb 2. Radetić-Paić, M. (2013): Prilagodbe u radu s djecom s teškoćama u razvoju u odgojno-obrazovnim ustanovama. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. 3. Radetić-Paić, M., Ružić-Baf, M., Zuliani, Đ. (2011): Poremećaji nedovoljno kontroliranog ponašanja sa psihološkog, socijalnopedagoškog te informacijskog i komunikacijskog aspekta. Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 4. Mustać, V., Vicić, M. (1996): Rad s učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoj školi. Zagreb: Školska knjiga. 5. Koller-Trbović, N., Žižak, A., J., Bašić, J. (2001): Određenje, prevencija i tretman poremećaja u ponašanju djece i mladih. Dijete i društvo. 3, 3, 319-342. 6. Kiš-Glavaš, L. i Fulgosi-Masnjak, R (ur) (2004): Do prihvaćanja zajedno: Integracija djece s posebnim potrebama. Priručnik za učitelje. Hrvatska udruga za stručnu pomoć djeci s posebnim potrebama IDBM, Zagreb. Zbornik radova znanstveno-stručnog skupa: Dijete, odgajatelj i učitelj, Zadar. Izborna: 1. Dulčić, A., Kondić Lj. (2002): Djeca oštećena sluha. Zagreb: Alinea. 2. Winkler, R. (1996): Djeca koju je teško odgajati. Zagreb: Educa. 3. Patton, J. R., Payne, J. S. i dr. (1987): Exceptional children in focus. Columbus: Merrill Publishing Company. 4. Časopisi: Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja (Defektologija), Kriminologija i socijalna integracija, Dijete i društvo, Napredak


Kod i naziv kolegija 78355;USO13 Dječja književnost

Nastavnica

doc. dr. sc. Vjekoslava Jurdana



Integrirani


II.

Mjesto izvođenja dvorana (Ronjgova) Jezik izvođenja (drugi jezici)

hrvatski


30P – V – 30S


Nema preduvjeta.

Korelativnost Usmena zavičajna baština, Medijska kultura, Hrvatski jezik, Glazbena kultura, Govorno izražavanje, Likovna kultura, Lektira u razrednoj nastavi

Cilj kolegija

Upoznati korpus dječje književnosti te znanstvene i stručne spoznaje o njezinim vrstama u razvoju literarnih sposobnosti djeteta

Ishodi učenja

1. pravilno tumačiti temeljne pojmove dječje književnosti i služiti se osnovnim književnoteorijskim aparatom 2. koristiti stručnu i znanstvenu literaturu te pravilno primijeniti stečene spoznaje 3. kreativno osmisliti i realizirati konkretan nastavni model po mjeri djeteta i u okviru odgojno-obrazovnih zahtjeva 4. pokazati osobne kvalitete ličnosti i kreativnu dimenziju profesije

Sadržaj kolegija

1. Dječja književnost: specifičnost, vrste, naziv, definicija 2. Slikovnica 3. Priča: vrste i najznačajniji primjeri 4. Dječji roman (pojam i karakteristike) 5. Basna 6. Igrokaz (pojam, odlike i primjeri) 7. Poezija (specifičnosti i najznačajniji primjeri) 8. Strip (pojam, izraz, tema)


Obveze Ishodi Sati ECTS Maksimalni udio u ocjeni (%)

pohađanje P, S 1. - 4. 45 1,6 10 %

terenska nastava 2. 5 0,2 0 %

(alternativno stjecanje navesti u studentskim obvezama)

istraživanje 3. 40 1,4 35 %

kolokvij (pismeni) 1. - 4. 30 1,1 25 %

ispit (usmeni) 1. - 4. 20 0,7 30 % ukupno 140 5 100%

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora: 1. Pohađati nastavu i aktivno sudjelovati na predavanjima i seminarima. 2. U skladu s postulatima teorije recepcije aktivno pratiti i vrednovati seminarske radove. 3. Aktivno se uključiti u terensku nastavu: Sajam knjiga u Istri; Monte Librić , književne promocije odabranih djela. 4. Proučiti teorijsku literaturu i primijeniti je u radu s mlađim školskim djetetom pri osmišljavanju konkretnoga modela rada. 5. Lektira – obavezna za kolokvij i ispit. 6. Položiti pismeni kolokvij. 7. Položiti usmeni ispit.

Rokovi ispita i kolokvija Daju se na početku akademske godine, objavljuju se na mrežnim stranicama Sveučilišta i u ISVU.



Literatura

Obvezna: 1.Crnković, M. (1990): Dječja književnost, Školska knjiga, Zagreb. 2. Crnković, M., Težak, D. (2002): Hrvatska dječja književnost od početaka do 1995., Znanje, Zagreb. 3. Hameršak, M., Zima, D. (2015): Uvod u dječju književnost, Leykam international, Zagreb. 4. Hranjec, S. (2007): Pregled hrvatske dječje književnosti, Školska knjiga, Zagreb. 5. Zalar, I. (1991): Pregled hrvatske dječje poezije, Školska knjiga, Zagreb. Izborna: 1. Crnković, M. (1987): Sto lica priče, Školska knjiga Zagreb. 2. Diklić, Težak, Zalar (1996): Primjeri iz dječje književnosti, DiVič, Zagreb. 3. Hranjec, S. (1998): Hrvatski dječji roman, Znanje, Zagreb. 4. Hranjec, S. (2004): Dječji hrvatski klasici, Školska knjiga Zagreb. 5. Težak, D. (1991): Hrvatska dječja poratna priča, Školska knjiga, Zagreb. 6. Težak, D., Težak, S. (1997): Interpretacija bajke, DiVič, Zagreb. 7. Visinko, K. (2005): Dječja priča – povijest, teorija, recepcija i interpretacija, Školska knjiga, Zagreb. Priručna:

1. Diklić. Z. i drugi autori (1990.): Dozivi i odzivi lirske pjesme: metodički priručnik za razrednu nastavu, Pedagoško književni zbor, Zagreb.

2. Lučić, K.(2008): Prožimanje riječi, slike i glazbe u metodici književnosti u razrednoj nastavi, Školska knjiga, 2008.

3. Jurdana, V.(2015): Igri. Mala zaviČAjna čitanka (s primjerima iz čakavske poezije Drage Gervaisa), Sveučilište Jurja Dobrile u Puli-Ustanova „Ivan Matetić Ronjgov“, Pula.

4. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (2006): Nastavni plan i program za osnovnu školu.

5. Rosandić, D. ( 1986.): Metodika književnog odgoja i obrazovanja, Školska knjiga, Zagreb.

6. Rosandić, D. (2005.) Metodika književnog odgoja-temeljci metodičkoknjiževne enciklopedije, Školska knjiga, Zagreb.

7. Šabić, A.G.(1983): Lirska poezija u razrednoj nastavi, Školska knjiga, Zagreb.

Kod i naziv kolegija 78356; US14 Povijest


prof. dr. sc. Slaven Bertoša (https://ffpu.unipu.hr/ffpu/slaven.bertosa)


Vrsta kolegija obvezatni Razina kolegija

Integrirani


II.



hrvatski


30P – 0V – 15S

Preduvjeti nema

Korelativnost Svi predmeti slične tematike

Cilj kolegija Prepoznati, argumentirano definirati, opisati i kritično protumačiti najvažnija pitanja iz hrvatske povijesti od prapovijesti do danas.

Ishodi učenja

1. Pravilno definirati, opisati i usporediti temeljne pojmove iz naše nacionalne povijesti 2. Prepoznati i interdisciplinarno kritički analizirati bitna obilježja i pojave 3. Objasniti važnost najpoznatijih ličnosti i događaja 4. Primijeniti stečena znanja i vještine u budućem radu s učenicima

Sadržaj kolegija

- Povijest i njezino značenje - Pomoćne povijesne znanosti - Historiografija i najznačajniji historiografi - Kratki pregled hrvatske povijesti: antičko doba; srednji vijek (od doseljenja do 1526.); moderno doba (XVI.-XIX. stoljeće); suvremena povijest. - Teme: doseljenje Hrvata, knezovi, kraljevi, gradovi, plemići-feudalci i njihove obitelji, društvo, kulturno nasljeđe, ratovi s Osmanlijama, Vojna granica; mletačka, austrijska i francuska vlast u našim krajevima; političke stranke, državnopravni identitet, ratovi (s Osmanlijama, Prvi svjetski rat, Drugi svjetski rat, Domovinski rat) itd.

https://ffpu.unipu.hr/ffpu/slaven.bertosa


Obveze

Ishodi Sati Udio u ECTS-u


pohađanje P, S 1-4 34 1,2 10 %

seminarski uradak 1-4 20 0,7 10 %

tri pisana testa 1-4 28 1 30 %

završni usmeni ispit 1-4 30 1,1 50 %

ukupno 112 4 100 %

Studentske obveze

1. Redovito pohađati i pozorno pratiti nastavu 2. Pisati sva tri testa 3. Napisati i na vrijeme predati seminarski uradak 4. Položiti završni usmeni ispit

Rokovi ispita i testova Ispitni rokovi objavljuju se na studomatu početkom akademske godine, a datumi testova na prvom predavanju.


1. Nastava se izvodi u obliku predavanja, seminara, konzultacija (osobno u kabinetu i putem e-maila) i mentorskog rada. Nazočnost na nastavi podrazumijeva se od početka do završetka sata. 2. Predavanja su zamišljena kao pregledna izlaganja odabranih tema i ne pokrivaju čitavu ispitnu literaturu, jer se od studenata očekuje i sposobnost samostalnog intelektualnog rada. 3. Kontinuirana provjera znanja: provodi se tri puta u semestru (datumi se obznanjuju na uvodnom predavanju). Svaki test ima 10 pitanja, a donosi najviše 10 % udjela u ocjeni (1 točan odgovor = 1 % udjela u ocjeni). Student koji nema najmanje 5 točnih odgovora dobiva 0 % udjela u ocjeni. U posljednjem tjednu nastave održavaju se popravni testovi za sve tri provjere znanja. Ako žele, popravne testove mogu pisati studenti koji nisu položili neki redoviti test, a moraju ih pisati oni koji iz opravdanog razloga nisu bili na sva tri redovita testa. Opravdani razlog mora biti pravovremeno i valjano dokumentiran; u suprotnom se nedolazak na test računa kao 0 % ocjene. Konačni rezultat iz testa računa se kao srednja ocjena redovitog i popravnog testa. Studenti koji nisu pisali ni redoviti ni popravni test gube pravo pristupa završnom ispitu i trebaju ponovno upisati predmet u sljedećoj akademskoj godini. 4. Seminarski uradak (s eventualnom prezentacijom na satu) ocjenjuje se prema kvaliteti obavljenog rada, pri čemu se u obzir uzimaju ovi elementi: sposobnost sastavljanja suvislog uratka (s naslovnicom, uvodom, razradom teme, zaključkom i popisom literature), jasno razlučivanje bitnih i nebitnih činjenica, količina pravopisnih pogrešaka i izvornost rada (istraživanje i korištenje neobjavljene arhivske građe ili pisanje prema postojećoj literaturi). Kod prezentacije na

nastavi ocjenjivat će se i vještina izlaganja (suvislost, jasnoća, preglednost i sl.). Tema rada je po slobodnom odabiru, pri čemu će se posebice cijeniti analiza nekog arhivskog dokumenta, knjige, male povijesne „sinteze“ pojedinih mjesta i sl. Tekst je potrebno dostaviti do unaprijed dogovorenog datuma, a postoji i mogućnost njegovog kasnijeg proširivanja u diplomski rad. Dio seminarskih radova bit će prezentiran na nastavi (power point). 5. Obveza je studenata nazočiti svakom predavanju i svakom seminarskom satu, a valjano opravdanje izostanka u obzir se uzima samo u iznimnim slučajevima (nesreća, bolest i sl.) 6. Završni ispit: pristupanje uz ostvareni postotak na nastavi od minimalno 25 % (u suprotnom – maksimalna ocjena dovoljan (E) na završnom ispitu) 7. Dan-dva prije svakog izlaska na ispit, studenti su dužni provjeriti datum i sat njegovog održavanja.

Literatura

Obvezatna:

♦ Dragutin Pavličević, „Povijest Hrvatske”, Zagreb 2000. (ili kasnija izdanja): 1. test: str. 17.-198.; 2. test: str. 199.-372.; 3. test: str. 373.-560. (541 – 127 stranica slikovnih priloga i praznih listova = 414 stranica teksta)

♦ „Knjiga o Istri”, Zagreb 1968., str. 13.-214. (201 – 56 stranica slikovnih priloga = 145 stranica teksta)

♦ „Historiografija”, u: „Hrvatski leksikon”, sv. I., Zagreb 1996., str. 442.-443. (1 stranica)

♦ Bilješke s predavanja iz historiografije i pomoćnih povijesnih znanosti (30 stranica) (ukupno: 590 stranica) Izborna:

♦ Miroslav Bertoša, „Istra: Doba Venecije (XVI.-XVIII. stoljeće)“, Pula 1995.

♦ Slaven Bertoša, „Život i smrt u Puli. Starosjeditelji i doseljenici od XVII. do početka XIX. stoljeća”, Pula 2002.

♦ Ivan Kampuš – Igor Karaman, „Tisućljetni Zagreb”, Zagreb 1994.

♦ „Crkva u Istri: osobe, mjesta i drugi podaci porečke i pulske biskupije” (ured. Marijan Bartolić i Ivan Grah), Pazin 1991.

♦ Dražen Vlahov, „Boljunska kronika”, Poreč 2006.

♦ Julijano Sokolić, „Zavičajni kalendar cresko-lošinjskoga otočja”, Mali Lošinj 2008.

♦ Vesna Bauer Munić, „Sakralna arhitektura istočnoistarskih komuna od XII. do XVIII. stoljeća”, Zagreb2005. Priručna:

♦ Ljubo Boban, „Hrvatske granice od 1918. do 1993.”, Zagreb 1995. (ili kasnija izdanja).

♦ „Hrvatski povijesni zemljovidi”, Zagreb 1996. (ili kasnija izdanja).

♦ Rosanna Biasiol-Babić – Ivanka Šverko-Blašković, „Istarska županija: zavičajni priručnik za učenice i učenike”, Zagreb 2010.

♦ Trpimir Macan, „Povijest hrvatskog naroda”, Zagreb 1992.

♦ Ivo Perić, „Povijest Hrvata”, Zagreb 1997.



(78357) ELEMENTARNA GEOMETRIJA









hrvatski



Temeljna znanja iz elementarne matematike i matematičke analize obrađena tokom srednjoškolskog obrazovanja.

Korelativnost Uvod u matematiku.

Cilj kolegija

Usvojiti temeljna matematička znanja vezana za geometrijske pojmove, razviti vještine, razumjeti procese te uspostaviti i razumjeti matematičke odnose i veze. Samostalno i timsko rješavanje matematičkih problema te primjenu matematike u svakodnevnom životu.

Ishodi učenja

13. pokazati intuitivno znanje i razumijevanje temeljnih koncepata elementarne geometrije i opisati osnovne teoreme planimetrije i njihove dokaze

14. izvoditi jednostavne geometrijske konstrukcije rabeći geometrijski pribor i /ili računalni program dinamičke geometrije

15. opisati svojstva i odnose točaka, ravninskih geometrijskih oblika radi crtanja, mjerenja, računanja i zaključivanja.

16. primjenjivati sukladnost, sličnost u svakodnevnom okružju te ih upotrebljavati za opis i analizu svijeta oko sebe

17. argumentirati matematička znanja, ideje i rezultate.

Sadržaj kolegija

1. Istaknuti skupovi točaka u ravnini .Geometrijske konstrukcije 2. Trokut . Sukladnost trokuta. Konstrukcije. 4 karakteristične

točke trokuta 3. Četverokuti. Paralelogram ,Romb, Pravokutnik, Kvadrat,

Trapez 4. Sličnost trokuta 5. Mnogokuti 6. Teoremi o kružnici

7. Opsezi i površine 8. Preslikavanja ravnine


Obaveze Ishodi Sati Udio u ECTS-

u*


(%)

pohađanje P, V 1.-5. 22 0.8 10%



1.-5. 46 1.6 40%


ukupno 112 4 100%


Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora 1. redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave 2. zadovoljiti na dva pismena kolokvija 3. zadovoljiti na usmenom ispitu ILI 1. . redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave 2. zadovoljiti na pismenom ispitu 3. zadovoljiti na usmenom ispitu




Literatura

Obvezna: 1. Udžbenici i zbirke zadataka za matematiku u osnovnim i

srednjim školama 2. S. Mintaković, F. Ćurić, Matematika sa zbirkom zadataka,

Školska knjiga, Zagreb, 2003. Izborna / Priručna:

1. Radić, M. (1972), Euklidova geometrija, Zagreb, Školska knjiga

2. Radić, M. (1997), O izgradnji geometrije i dokazi nekih ključnih teorema, Rijeka, Pedagoški fakultet

3. Devide, V. (2010). Čudesna matematika - pogled iznutra i izvana, Zagreb, HMD

4. Pauše, Ž. (2007). Matematika i zdrav razum, Zagreb, Školska knjiga

5. Pelle, B. (2004.), Tako poučavamo matematiku, Zagreb, Školske novine i HMD

6. B. Pavković, D. Veljan, Elementarna matematika ITehnička

knjiga, Zagreb 1992.


Kod i naziv kolegija 78358; US15 Edukacijska psihologija II


doc.dr.sc. Aldo Špelić Đeni Zuliani, mag.psih.



Razina kolegija

Integrirani

Semestar ljetni

Godina studija

II





15P – 0V – 15S


Preduvjet za polaganje ispita su položeni ispiti iz Opće psihologije, Razvojne psihologije te Edukacijske psihologije 1. Za svladavanje dijela nastavnog gradiva potrebno je poznavanje engleskog jezika.

Korelativnost Opća psihologija, Razvojna psihologija, Edukacijska psihologija 1

Cilj kolegija Usvojiti kompetencije potrebne za vođenje i praćenje nastavnog procesa te prilagođavanje poučavanja specifičnim karakteristikama i potrebama učenika.

Ishodi učenja

1. definirati, razlikovati i prepoznati djecu s posebnim potrebama, znati prilagoditi načine i strategije rada sukladno specifičnim potrebama učenika

2. analizirati događanja u nastavnom procesu, znati pravilno odgovoriti na zahtjeve i izazove obrazovnog rada,

3. prepoznati činitelje uspješnog učenja, razlikovati tipove socijalnog statusa u razredu i planirati postupke za unapređenje socijalnog statusa

4. usporediti i primijeniti različite metode motiviranja i discipliniranja učenika u cilju poboljšanja obrazovnog procesa i rada učenika i učitelja



5. planirati evaluaciju vlastitog rada i rada učenika, znati pratiti i ocjenjivati znanje i napredak učenika

6. argumentirati ulogu učiteljice u obrazovnom procesu, prepoznati utjecaj očekivanja učitelja/ice na uspjeh i motivaciju učenika.

Sadržaj kolegija

1. učenici s posebnim potrebama u procesu poučavanja/obrazovna integracija

2. psihologija nastavnika: osobine uspješnog učitelja 3. ocjenjivanje znanja 4. motivacija u učenju i nastavi 5. disciplina u razredu: vođenje razreda-grupe, suočavanje s

nepoželjnim oblicima ponašanja 6. suradnja s roditeljima


Obveze


Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje P, S aktivnosti (učioničke)

1-6 23 0,8 0%


1-6 14 0,5 20%


kolokvij (ili pismeni pismeni ispit)

1-6 28 1 30%

ispit (usmeni) 1-6 11 0,4 30%

ukupno 84 3 100%

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Seminarski rad vrednuje se zasebno u pismenom i usmenom djelu na sljedeći način: a). Pismeni dio: - 0% - seminarski rad nije predan ili nisu zadovoljeni minimalni kriteriji seminarskog rada /s obzirom na strukturu, sadržaj, literaturu i jezik izražavanja/ - 10% - seminar je loš: nejasna struktura, sadržaj se nedovoljno dobro prezentiran s obzirom na postavljena pitanja, literatura je nedovoljno opsežna, pismeni oblik pun lingvističkih i gramatičkih grešaka - 15% - seminar je dobar: jasna struktura, sadržaj je adekvatno prezentiran s obzirom na postavljena pitanja, literatura je u skladu s prezentiranim sadržajem, pismeno izražavanje uredno. - 20% - Seminar je izvrstan: jasna struktura, sadržaj je adekvatno prezentiran s pojedinačnim vlastitim osvrtom, literatura je bogata /korišteni vlastiti podaci dobiveni Internet pretraživanjem/, pismeno izražavanje bez zamjerki. b). Usmeni dio:

- 0 % - seminarski rad nije prezentiran u zadanom terminu - 10 % - u prezentaciji je loša - nedostaje razumijevanje prezentiranog, student čita pojedine zapise iz seminarskog rada. - 15 % - prezentacija je dobra - sadržajno zadovoljavajuća, student povremeno koristi napisani tekst čita. - 20 % - prezentacija je izvrsna - korektna, jasna i precizna prezentacija, te sadrži osobni kritički osvrt. Kolokviji i pismeni ispit se vrednuju na sljedeći način: - manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene - od 51% do 60% = 6% ocjene - od 61% do 70% = 12% ocjene - od 71% do 80% = 18% ocjene - od 81% do 90% = 24% ocjene - od 91% do 100% = 30% ocjene Usmeni ispit se vrednuje na sljedeći način: - 0-5 odgovora 0% ocjene - 6 odgovora 6% ocjene - 7 odgovora 12% ocjene - 8 odgovora 18% ocjene - 9 odgovora 24% ocjene - 10 odgovora 30% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 90 - 100% 5 (izvrstan) = 89 - 100% ocjene B = 80 - 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 - 88% ocjene C = 70 - 79,9% 3 (dobar) = 63 - 75% ocjene D = 60 - 69,9% 2 (dovoljan) = 50 - 62% ocjene E = 50 - 59,9%

Studentske obveze


nastavnom procesu. Ako student/studentica izostane od više od 30% nastave

uskratit će mu/joj se pravo na potpis, ispit i upis bodova te će morati ponovo upisati kolegij.

2. Napisati i adekvatno prezentirati seminarski rad. Ako student/studentica ne izvrši ove obaveze na način da

seminarski rad nije predan na vrijeme, ne udovoljava minimalnim kriterijima vrednovanja, nije prezentiran zbog odsutnosti i ili prezentacija ne udovoljava minimalnim kriterijima vrednovanja uskratit će mu/joj se pravo na potpis, ispit i upis bodova te će morati ponovo upisati kolegij.

Rokovi se u ovome kolegiju u potpunosti poštuju. 3. U toku semestra piše se kolokvij koji nije obavezan i uvjetan za potpis, ali ukoliko izvršenje udovoljava minimalnim kriterijima vrednovanja (minimalno 51%

točnih odgovora ili 6% ocjene) , može zamijeniti pismeni dio ispita.

4. Položiti kolokvij ili pismeni ispit te usmeni ispit.




Seminarski rad vezan je za jednu od teorija motivacije. Osim teorijskog prikaza, seminarski rad mora sadržavati i praktični rad koji se sastoji od izrade kritičkog osvrta na jedan znanstveni rad u području motivacije učenika. Praktični rad piše se u grupama. Seminari i radionice biti će prezentirani istodobno. Ukoliko bude moguće, izrada seminarskog rada, za 6 do 12 studenata/studentica, može se zamijeniti sudjelovanjem u projektu „Most“ pulske Udruge „Suncokret“. Seminarske teme su sljedeće:

7. Teorija potreba 8. Teorije kognitivne usklađenosti 9. Samoregulirano učenje 10. Teorije socijalne kognicije 11. Atribucijske teorije 12. Teorija očekivanja

Za sve teme osnovna literatura je: Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003.). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP, poglavlje IV (209- 232).

Literatura

Obvezna: 1. Grgin, T. (2004.). Edukacijska psihologija. Jastrebarsko:

Naklada Slap, poglavlja VIII (161-183), IX (185-207), XI (235-256). (str. 68)

2. Radetić-Paić, M., Ružić-Baf, M., Zuliani, Đ. (2011.). Poremećaji nedovoljno kontroliranog ponašanja sa psihološkog, sociopedagoškog, informatičkog i komunikacijskog aspekta. Zagreb: Učiteljski fakultet, poglavlje I (13-46). (str. 34)

3. Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003.). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP, poglavlja II (106-137), IV (209- 232), V (271-317), VII (405-465). (str. 164)

4. Zarevski, P. (ur.) (2000.). Učitelji za učitelje: primjeri provedbe načela Aktivne/efikasne škole. Zagreb: IEP, (75-86). (str. 12)

(ukupno stranica 278) Izborna: 1. Čudina-Obradović, M. (1990.). Nadarenost -

razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Zagreb: Školska knjiga.

2. Furlan, I. (1984.). PrimIjenjena psihologija učenja. Zagreb: Školska knjiga.

3. Furlan, I. (1970.). Upoznavanje, ispitivanje i ocjenjivanje učenika. Zagreb: PKZ.

4. Furlan, I. (1977.). Učenje kao komunikacija. Zagreb: PKZ. 5. Furlan, I. (1968.). Početak osnovnog školovanja. Zagreb:

Školska knjiga. 6. Furlan, I. (1981.). Čovjekov psihički razvoj. Zagreb:

Školska knjiga. 7. Gruden Z, Gruden V. (1992.). Dijete - škola – obitelj.

Zagreb: Medicinska naklada. 8. Jurić-Šimunović, A., Hudolin, V., Cotić, A. (1982.). Teškoće

u učenju i vladanju. Zagreb: Školska knjiga. 9. Olweus D. (1998.). Nasilje među djecom u školi. Zagreb:

Školska knjiga. 10. Ribić, K. (1990). Psihofizičke razvojne teškoće. Zadar :

Forum, ITP. 11. Stražinić, V. (1985). Djeca sa teškoćama u razvoju u

redovnoj školi. Zagreb: NIRO “Porodica i domaćinstvo”. 12. Trussler, S. i Robinson, D. (2015.). Inclusive practice in the

primary school. London: Sage. 13. Vukasović, A. (1993). Etika - moral - osobnost. Zagreb:

Školska knjiga.


Kod i naziv kolegija 78359 SVIRANJE I.


doc. dr. sc. Ivana Paula Gortan-Carlin (nositelj) Marina Dadić, asistent



Integrirani


2.

Mjesto izvođenja Učionica




0P – 30V – 0S


Položen ispit Glazbeno pismo i sviranje

Korelativnost Kolegij je u uskoj vezi sa svim glazbenim kolegijima tijekom studija; Glazbenim pismom i sviranjem, Glazbenom kulturom, Metodikom glazbene kulture.

Cilj kolegija

Primjeniti znanja glazbene pismenosti, savladati vještinu sviranja instrumenta s tipkama (glasovir i druge vrste klavijatura) te koristiti različite udaraljke. Spoznati važnost uporabe instrumenata (ritmičkih i melodijskih) u razvijanju glazbenih sposobnosti djeteta.

Ishodi učenja

Studenti će nakon odslušanog kolegija biti u stanju: 4. Ovladati tehnikom sviranja na klavijaturi zajedno

lijevom i desnom rukom 5. Primjeniti vještinu čitanja notnog zapisa za

interpretaciju jednostavnijih skladbi sviranjem na glasoviru (klavijaturi)

6. Svirati metar i ritam na Orffovom instrumentariju

Sadržaj kolegija

Kolegij Sviranje I. uključuje sljedeće cjeline: 1. Glazbeni izražajni elementi 2. Tehničke vježbe za razvoj motorike prstiju 3. Sviranje ljestvica (dur i mol), kroz jednu oktavu, do

četiri predznaka 4. Sviranje melodije desnom rukom i jednostavne

harmonijske pratnje lijevom rukom (zajedno) na klavijaturi

5. Harmonizacija zadane melodije 6. Sviranje metra i ritma na Orffovom instrumentariju. 7. Pjevanje




Pohađanje - V 1.-3. 22 0,80 20

Kontinuirana provjera znanja

1.-3. 20 0,70 50

Ispit, usmeni 1.-3. 14 0,50 30

Ukupno 56 2 100

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 30% izostanaka (dakle, 4 izostanka) i njih nije potrebno opravdati. ohađanje nastave ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Ne dolazi na predavanja (od 5 izostanaka nadalje) 20% = Dolazi na predavanja. Kontinuirana provjera znanja je potrebna zbog što kvalitetnijeg usvajanja vještine sviranja. Studenti tijekom vježbi sviraju individualno i skupno prema uputama (provjera ljestvica i navježbanih pjesama). Sve se ocjenjuje ocjenom od 1 do 5 te se na kraju, na osnovi svega izvježbanog izračunava srednja ocjena. 0 % = Student nije naučio zadano gradivo 10 % = Student tijekom provjere ima prosjek ocjene 1,50-2,19 20 % = Student tijekom provjere ima prosjek ocjene 2,20-2,89 30 % = Student tijekom provjere ima prosjek ocjene 2,90-3,59 40 % = Student tijekom provjere ima prosjek ocjene 3,60-4,29 50 % = Student tijekom provjere ima prosjek ocjene 4,30-5,00 Usmeni ispit - ocjenjuje se sviranje ljestvice, skladbu koju bira student i 2 skladbe koje bira nastavnik od zadanih skladbi za vježbanje. Svira se objema rukama zajedno. Sva tri elementa moraju biti pozitivno odsvirana za položiti usmeni dio ispita. Ocjenjuje se ocjenama od 1 do 5. 0% = ne vlada vještinom sviranja, nije savladana vještina čitanja notnog pisma, nije odsvirana tražena skladba.

7,5% = srednja ocjena svih elemenata je od 2 do 2,4 15% = srednja ocjena svih elemenata je do 3,4 22,5% = srednja ocjena svih elemenata je do 4,4 30% = srednja ocjena svih elemenata je od 4,5.

Studentske obveze Da položi kolegij, student/studentica mora pristupiti usmenom ispitu i uspješno položiti sve tražene elemente sviranja i pjevanja.


Rokovi se objavljuju na mrežnim stranicama Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti (http://www.unipu.hr/index.php?id=120).


Položeni ispit iz Sviranja I. uvjet je za polaganje kolegija Sviranje II.

Literatura

Obvezna: 1. Riman, Marija (2001.) Zvončići. Rijeka: Izdavački

centar Rijeka. 2. Sam, Renata (1992.) Sviramo uz pjesmu. Rijeka: Glosa. 3. Jurišić, Grozdana i Sam Palmić, Renata (2002.)

Brojalica, snažni glazbeni poticaj. Rijeka: Adamić Izborna:

3. prir. Prašelj, Dušan (1990.) Ivan Matetić-Ronjgov: Zaspal Pave, Rijeka : Izdavački centar Rijeka i KPD „Ivan Matetić-Ronjgov“

4. Udžbenici glazbene kulture koji se primjenjuju za 1.-4. razred osnovne škole

5. Ashworth, Steve (2011.), Naučite svirati klavijature. Zagreb: Mozaik knjiga.

6. Petrović, Tihomir (2007.) Osnove teorije glazbe. Zagreb: Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara.

Priručna: razne pjesmarice.





Nastavnik Izv prof. dr. sc. Iva Blažević Zlatko Tkalčec, v. pred.

Studijski program



sveučilišni

Semestar lLjetni Godina studija

2.

Mjesto izvođenja

Sportska dvorana Sveučilišta Terenska nastava-Pula, Istra, Hrvatska

Jezik izvođenja

hrvatski

Broj ECTS bodova


0P – 30V – 0S



Korelativnost

Kineziološka kultura programski je u direktnoj korelaciji s Kineziologijom, Kineziološkom metodikom i Glazbenom kulturom te u indirektnoj s Prirodoslovljem, Ekologijom, Prirodom i društvom, Geografijom, Povijesti i Općom kulturom te upotpunjuje stručnu cjelovitost studenata u procesu suvremenih promjena i potreba za kvalitetnim programom predškolskog odgoja. Neposredno korespondira s kvalitetom življenja i uspješnošću studiranja.

Cilj kolegija

Utjecati na razvoj osobnih antropoloških obilježja; - razvijati motoričke, funkcionalne i kognitivne sposobnosti, - utjecati na konativne osobine u smislu razvijanja

pozitivnih i suzbijanja negativnih osobina ličnosti, - povećati fond motoričkih znanja i informacija, - poboljšati nivo motoričkih dostignuća,

a sve s jedinstvenim ciljem očuvanja i unapređenja zdravlja i kvalitete života.

Ishodi učenja

1. Primijeniti usvojena teorijska znanja pojedinih kinezioloških aktivnosti i temeljna metodička načela. 2. Demonstrirati sve prirodne oblike kretanja i bazične strukture sve četiri skupine biotičkih motoričkih znanja (za

savladavanje prostora, prepreka, otpora i manipulaciju predmetima); bazične strukture kretanja atletike, gimnastike, sportskih igara, plivanja, plesa, različitih vrsta elementarnih i štafetnih igara. 3. Primijeniti osnove procjene i vrednovanja rezultata rada u nastavi Kineziološke kulture (Tjelesne i zdravstvene kulture). 4. Interpretirati spoznaju o koristi redovitog, cjeloživotnog tjelesnog vježbanja u cilju unapređenja zdravlja, unaprjeđenjem i održavanjem osobnih motoričkih i funkcionalnih sposobnosti u svakodnevnom životu i radu kao i u svom budućem radu s djecom, te o ispravnoj prehrani, štetnosti i prevenciji bolesti ovisnosti koje izaziva konzumiranje cigareta, alkohola i opojnih droga.

Sadržaj kolegija


2. Sadržaji sportske gimnastike: - parter; kolut nazad, stav o lopaticama „svijeća“, premet

strance „zvijezda“ - greda-vježba; hodanje zamahom pruženim nogama, „vaga“

s zanoženjem, hodanje s počučnjem, okret u usponu za 180°, poskoci, saskok s uvinućem.

- karike (krugovi); vis uznjeto i strmoglavo, ljuljanje u visu prednjem dodirom tla koračno

- penjanje; konopac i motka - preskoci preko kozlića; zgrčka

3. Sportske igre: Košarka - uvježbavanje elemenata košarke; košarkaški dvokorak, skok šut, pravila igre, igra na jedan i na dva koša.

4. Sadržaji atletike: trčanje na kratkim i srednjim dionicama, trčanje i vježbanje na trim stazi.


6. Sadržaji plivanja: plivanje prsno, kraul, leđni kraul, spašavanje utopljenika, prva pomoć i reanimacija.


Obveze

Ishodi

Sati ECTS

Maksimalni udio u

ocjeni (%)


1. - 4. 22 0,8 80%


ukupno 28 1 100%

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja):

Ocjenjuje se aktivnost na nastavi, zadani elementi motoričkih znanja i rezultati testova (razina) motoričkih i funkcionalnih sposobnosti.

Studentske obveze

Da položi kolegij, student treba ispunjavati slijedeće uvjete: 1. Studenti su dužni na nastavu dolaziti redovito, na vrijeme, u čistoj sportskoj odjeći i obući: tenisicama (posebnim, samo za sportsku dvoranu), bijeloj sportskoj majici, sportskim hlačicama ili trenirci. 2. Studenti su dužni na nastavi biti aktivni, unaprjeđivati ranije naučena motorička znanja i usvajati ona motorička znanja koja iz nekog razloga nisu usvojili u svom dosadašnjem školovanju. 3. Na nastavi nije dozvoljeno nositi nikakav nakit radi osobne sigurnosti i sigurnosti ostalih sudionika u nastavnom procesu (sat, lančić, narukvicu, prsten, naušnicu ili piercing na bilo kojem dijelu tijela). 4. Studenti su obvezni prisustvovati terenskoj nastavi, pješačenjem u prirodi i planinarenjem te Sportsko-rekreativnom danu Odjela za odgojne i obrazovne znanosti (na Fratarskom otoku krajem akademske godine). 5. Tijekom nastavnog procesa studenti će biti praćeni i provjeravani, te sve zadane elemente moraju savladati i imati ocijenjene (isključivo u vrijeme nastave) pozitivnom ocjenom. 6. Student može izostati s nastave maksimalno 4 puta, a da zbog toga ne gubi pravo na potpis za prisustvovanje i upis ocjene.




- Za provjeru stupnja razvoja općih kompetencija koristit će se standardizirani testovi motoričkih sposobnosti (testovi eksplozivne, statičke i repetitivne snage, brzine, koordinacije i fleksibilnosti), test funkcionalnih sposobnosti (trčanje 1200 m.), testovi motoričkih znanja (ocjenjivanje zadanih elemenata tijekom nastave) i test znanja plivanja osnovnim plivačkim tehnikama.

- Vrijeme konzultacija bit će određeno na početku svakog semestra (nakon službene objave rasporeda sati).

Literatura

Obvezna: Literatura nije obvezna! Izborna: 1. Vladimir Findak: Metodika tjelesne i zdravstvene kulture u predškolskom odgoju. Školska knjiga, Zagreb, 1995. 2. Vladimir Findak, Krešimir Delija: Tjelesna i zdravstvena kultura u predškolskom odgoju. EDIP d.o.o., Zagreb, 2001.

3. Plan i program tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja u predškolskom odgoju - Ministarstvo prosvjete, kulture i športa, Zagreb, 1991. 4. Aurelija Ivanković: Tjelesne vježbe i igre u predškolskom odgoju. Školska knjiga Zagreb, 1982. 5. Aurelija Ivanković: Tjelesni odgoj djece predškolske dobi. Školska knjiga, Zagreb, 1988. 6. Aleksandra Pejčić: Igre za male i velike. Sveučilište u Rijeci - Visoka učiteljska škola u Rijeci, 2002. 7. Aleksandra Pejčić: Kineziološke aktivnosti za djecu predškolske i rane školske dobi. Sveučilište u Rijeci - Visoka učiteljska škola u Rijeci, 2005. Priručna: 4. Mijo Šimunić - Zašto ne pušiti? / Zagreb: 4P, 1996.


Kod i naziv kolegija US18; Fonetika i fonologija engleskog jezika II

Nastavnik

Izv.prof.dr.sc. Ivo Fabijanić (vanjski suradnik; http://www.unizd.hr/engleski/Nastavnici/tabid/2001/Default.aspx)



Razina kolegija

Integrirani

Semestar Ljetni/IV. (2018./2019.)

Godina studija

II.



engleski


15 P – 0S – 15 V


---

Korelativnost Program Fonetike i fonologije II korespondira i korelira s kolegijem Fonetika i fonologija I

Cilj kolegija

Razviti jezične kompetencije različitim tipovima vježbi (fonetskih, fonoloških) da bi se studenti mogli služiti suvremenim engleskim jezikom na razinama osnovnih jezičnih vještina s posebnim naglaskom na korektnom izgovoru i fonetskoj transkripciji.

Ishodi učenja

Naučiti osnove varijacije alofona; razlikovati, odrediti i znati opisati artikulacijske osobitosti vezanoga govora od onih izgovorenih u izolaciji; opisati i analizirati dijelove sloga; zapamtiti osnovne intonacijske uzorke, funkciju intonacije i strukturu intonacijske jedinice u engleskome jeziku; korištenjem IPA simbola (transkripcijom) prikazati artikulacijske karakteristike pojedinačnih glasova govora i vezanoga govora; razumjeti i znati opisati činjenice vezanoga govora; razumjeti i znati opisati dijelove sloga; razumjeti i znati razlikovati naglašene slogove u jednostavnim i složenim riječima; razumjeti i znati koristiti/razlikovati funkcije koje intonacija ima u jeziku.

Sadržaj kolegija

6) Allophonic variations and criteria; allophone vs. phoneme;

7) Connected speech 8) The syllable; the structure of the syllable and its

analysis; strong and weak syllables; 9) Stress: simple and complex word stress 10) Intonation 11) Differences between NAE (GA) and BE


Obveze

Ishodi

Sati

Udio u ECTS-u*


pohađanje P, V 1. - 5. 30 0,6 30%


1. - 5. 0,3 15%

aktivnosti (učionične )

1. - 5. 0,4 20%

kolokvij (pismeni) 1. - 5 0,3 15%

ispit (pismeni) 1. - 5. 0,2 10%

provjera znanja tijekom nastavnog procesa

1. - 5. 0,2 10%

ukupno 30 2 100%

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Ocjena iz ispita predstavlja konačnu ocjenu iz kolegija za navedeni semestar.

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora 1. Redovito pohađati nastavu. 2. Aktivno sudjelovati u nastavnim aktivnostima. 3. Redovito i zainteresirano rješavati postavljene zadatke na vježbama. 4. Redovito i zainteresirano rješavati postavljene zadatke za domaću zadaću. 5. Na kraju semestra položiti ispit iz predviđenih tema prema sadržaju kolegija



Student koji izostane s nastave više od 20% ili ne sudjeluje aktivno u nastavi, gubi pravo na stjecanje kredita.

Literatura

Obvezna:

2) Roach, P. (2009). English Phonetics and Phonology. Cambridge University Press.

Izborna:

6) Skandera, P., P. Burleigh (2011) A Manual of English Phonetics and Phonology. Narr Verlag

7) Brown, G. (1990.). Listening to Spoken English. Longman.

8) Brazil, D. (1997.). Pronunciation for Advanced Learners of English. Cambridge University Press.

9) Rackham, A. (1985.). Mother Goose Nursery Rhymes. Chancellor Press. London

10) Ponsonby, M. (1995) How now, brown cow: A

course in the pronunciation of English, with

exercises and dialogues.Phoenix ELT.

Hertfordshire.

Priručna: 6) Roach, Peter Glossary of Phonetic Terms from

English Phonetics and Phonology

(http://www.cambridge.org/elt/peterroach,

'Glossary’);

7) http://www.langsci.ucl.ac.uk/ipa (International

Phonetic Association);

8) http://journals.cambridge.org/action/displayJou

rnal?jid=IPA (Journal of IPA)

9) http://www.phonetics.ucla.edu/course/chapter1/chapter1.html

10) Hornby,A. S. (2005 ) Oxford Learner's Dictionary, Oxford University Press.



http://www.cambridge.org/elt/peterroach




Kod i naziv kolegija 96483 Suvremeni engleski jezik 1



dr.sc. Gordana Dobravac, poslijedoktorand


Vrsta kolegija Izborni

Razina kolegija

Integrirani

Semestar Ljetni

Godina studija

II.

Mjesto izvođenja Dvorana (Ronjgova) Jezik izvođenja

Engleski


15P – 15V – 0S


Nema preduvjeta za upis, a za svladavanje je preduvjet mogućnost praćenja literature i predavanja na engleskom jeziku

Korelativnost

Program je povezan s programom dva obvezatna kolegija na prvoj godini studija Engleski jezik I. i Engleski jezik II. te s kolegijima modula Engleski jezik na 2. godini studija: Fonetika i fonologija engleskog jezika i Uvod u gramatiku engleskog jezika

Cilj kolegija

Temeljni cilj kolegija obuhvaća intenzivno uvježbavanje sve četiri jezične vještine (slušanje, govorenje, čitanje i pisanje) na naprednoj razini (B2 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike) koristeći suvremene teme

Ishodi učenja

Studenti će nakon položenog ispita biti osposobljeni: 1. služiti se suvremenim rječnikom engleskog jezika na naprednoj razini kako bi mogli raspravljati o suvremenim temama 2. primijeniti gore navedeno u vježbama komunikacije i simulacijama stvarnih situacija iz svakodnevnog života 3. primijeniti gore navedeno pri izradi jednostavnijih pismenih uradaka, kraćih eseja vođenog tipa 4. koristiti tehnike kritičkog razmišljanja pri evaluaciji ideja

Sadržaj kolegija 1. Powerful images (past simple, present perfect simple and continious)

http://doc.dr.sc/

2. Writing a description, negative prefixes, verbs and prepositions 3. Happiness (gerunds and infinitives) 4. Writing a story, Globalisation 5. The natural word (Present and past habits) 6. Writing an informal letter, adjectives with –less and -ful Program kolegija prati i ostvaruje stupanj B2 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike (Common European Framework of Reference for Languages – CEF )


Obveze

Ishodi

Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje nastave i aktivnosti u nastavi

1-3 20 0.7 0%

Samostalni zadatci (domaća zadaća, 1 prezentacija, priprema za kontinuiranu provjeru znanja)

1-3 10 0.3 40%

Dva kolokvija 1-3 30 1

60% (30% + 30%)

UKUPNO 60 2 100

Studentske obveze

1. Pohađati više od 70 % nastave 2. Redovito donositi propisani udžbenik te pisati domaće zadaće 3. Izraditi i izložiti jednu prezentaciju na zadanu temu 4. Položiti dva kolokvija (studenti koji nisu prošli oba kolokvija moraju pristupiti završnom pismenom ispitu u redovnim ili izvanrednim ispitnim rokovima) Student/studentica treba riješiti sve obveze iz kolegija u zadanom roku da bi pristupio/pristupila kolokviju ili završnom ispitu. Ako ne riješi sve obveze do zadanoga roka, tada gubi pravo na ECTS-e iz kolegija u toj akademskoj godini. Rokovi se u ovome kolegiju u potpunosti poštuju.




Detaljan kalendar nastave s nastavnim cjelinama, temama i rokovima studentskih obaveza daju se u obliku uručka prvog sata kolegija.

Literatura

Obvezna: 1. R. Reppen (2011), Grammar And Beyond 3, Cambridge

UP 2. K. Gude, J. Wildman, M. Duckworth (2010): New Matrix,

Upper-Intermidiate, Student's book, OUP 3. K. Gude, J. Wildman, M. Duckworth (2010): New Matrix,

Upper-Intermidiate,Workbook, OUP Izborna: 4. J. Eastwood (2009), Oxford Learner's Grammar –

Grammar Finder , OUP 5. J. Eastwood (2009), Oxford Learner's Grammar –

Grammar Builder , OUP 6. M.Vince (2003), First Certificate Language Practice,

MacMillan Heinemann

https://elt.oup.com/bios/elt/g/gude_k?cc=gr&selLanguage=en&mode=hub

https://elt.oup.com/bios/elt/w/wildman_j?cc=gr&selLanguage=en&mode=hub

https://elt.oup.com/bios/elt/d/duckworth_m?cc=gr&selLanguage=en&mode=hub





Kod i naziv kolegija 78362. US20 Govorne vježbe I.





Razina kolegija

Integrirani

Semestar ljetni

Godina studija

II.



engleski


0P – 30V –0S



Korelativnost Kolegij je u uskoj vezi s kolegijem Suvremeni engleski jezik I. i s kolegijima koji u svom sadržaju imaju elemente glazbene, likovne i scenske umjetnosti.

Cilj kolegija

-primijeniti usvojene tehnike prepričavanja izvornih priča (pojedinačno ili u kombinaciji) na ostale didaktičke materijale radi što uspješnijeg podučavanja engleskog jezika

Ishodi učenja

1. primijeniti rječnik i izričaj vezan uz svijet bajki i svijet mašte u realnim govornim situacijama različitog tipa 2. pravilno se izražavati uz korištenje bogatog rječnika u raznim komunikacijskim kontekstima

Sadržaj kolegija

1. Uporaba jezičnih funkcija s pomoću stimulacija, dramatizacije, igara i sl. uz elemente stranih kultura 2. Primjena različitih tehnika prepričavanja tradicionalnih bajki, basni i autentičnih priča- općenito- 3. Pregled općih pravila prepričavanja

4. Tehnike prepričavanja: diskusija, preuzimanje uloga, povezivanja oblika i likova, tehnike” u novoj odjeći”, problemske priče, stvaranje novih priča, uvježbavanja gramatičkih struktura pa sve do tematskih rečenica. 5. Obrada vokabulara i izričaja vezanih uz svijet bajki i općenito svijet mašte.


Obveze


Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje V 1., 2. 30 1 10%

Prepričavanje dviju priča

1., 2. 13 0,5 60% (2x30%)

kolokvij (pismeni) 1., 2. 13 0,5 30%

ukupno 56 2 100%

Dodatna pojašnjenja: Rad studenata na kolegiju prati se, vrednuje i ocjenjuje tijekom nastave a u tom slučaju student može dobiti ocjenu na temelju ostvarenih uvjeta i prikupljenih bodova tijekom nastave (100% udjela u ukupnoj ocjeni). Pohađanje je nastave obvezno.Toleriraju se tri (3) izostanka. Da bi se pristupilo kolokviju, studenti moraju zadovoljiti sve obveze, a naročito redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu. Svakoga tjedna studenti su dužni izraditi domaće uratke (pripreme za prepričavanje priča,). Studenti su dužni prepričati dvije priče poštujući sva pravila o prepričavanju priča prema zadanoj literaturi. U semestru se piše 1 kolokvij (na kraju semestra). U prvom tjednu lipnja održat će se popravni kolokvij za studente koji iz opravdanih razloga nisu pristupili ili nisu zadovoljili na redovnom kolokviju. U konačnu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, ocjena prepričavanja dviju priča te pohađanje nastave. Studenti koji su ostvarili manje od 50% udjela ocjene tijekom nastave moraju pristupiti završnom pismenom i usmenom ispitu u redovnim ili izvanrednim ispitnim rokovima

Studentske obveze

1. Redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu 2. Redovito donositi propisani udžbenik te pisati domaće zadaće

3. Prepričati dvije priče 4. Polaganje kolokvija





Literatura

Obvezna: John Morgan and Mario Rinvolucri (2004), Once upon a time-Using stories in the language classroom, CUP ( 5- 52.). (47str.) Izborna: G. Ellis & J. Brewster (1997), The Storytelling Handbook for Primary Teachers, Longman G. P. Ladouse (1994), Role Play, OUP Priručna: 1. slikovnice, basne, priče, stripovi, mrežne stranice i ostali tiskani ili elektronički materijal


Kod i naziv kolegija 145489, U802 Sustavi i alati za e-obrazovanje


doc.dr.sc. Ivan Pogarčić Janko Žufić, dipl.ing., v. pred.


Vrsta kolegija Izborni Razina kolegija

Integrirani studij


II.

Mjesto izvođenja dvorana , cabinet, eNastava (moodle)


Hrvatski jezik Engleski jezik


30P –30V – 45S


Odslušani kolegiji Informatika, Osnove oblikovanja teksta i slike i Obrada slike i stolno izdavaštvo. Drugi preduvjeti nisu potrebni.

Korelativnost Kolegij korelira i korespondira s kolegijem Informatika i i Osnove oblikovanja teksta i slike i Obrada slike i stolno izdavaštvo

Cilj kolegija

Studenti će usvojiti terminologiju e-obrazovanja. Upoznati se s načinima analize i sinteze e-tečaja kao oblika nastave. Naučiti koristiti neki od sustava za udaljeno učenje (Moodle, Claroline. ..). Naučiti planirati i dizajnirati tečaj.

Ishodi učenja

1. Analizirati nastavni sadržaj s aspekta eObrazovanja. 2. Sintetizirati nastavne sadržaje i pripremiti za izradu

eTečaja. 3. Naučiti koristiti neki od sustava i alata za udaljeno

učenje. 4. Naučiti koristiti terminologiju eObrazovanja. 5. Koristit eAlate u komunikaciji s učenicima i drugim

nastavnicima 6. Naučiti planirati i dizajnirati tečaj i dizajnirati

nastavu uz pomoć eAlata. 7. Analizirati nastavni sadržaj s aspekta potrebnih alata 8. Oblikovati moduse provjere znanja i načina

ocjenjivanja

Sadržaj kolegija Predavanje:

1. Modeli nastave. Elementi nastave: učenik, nastavnik, sadržaj, ciljevi i kontekst.

2. Što je eLearning? Povijesni pregled eLearninga i obrazovanja na daljinu. Razlozi i stavovi o korištenje eObrazovanja.

3. Uvod u organizacijska pitanja vezana za eLearning. 4. Tehnologija eLearninga. 5. Poučavanje i nastavnik. Učenje i učenik. Odnos učenja

i poučavanja. 6. Razvoj kurikuluma. Tehnologija i mediji u

obrazovanju. 7. Reprezentacija znanja i interaktivnost. 8. eLearning infrastruktura i model SECTIONS. Budući

trendovi. 9. Pregled planiranja i upravljanja eLearningom. 10. Planiranje na razini programa. 11. Alati za sliku, audio i video: Picasa; Glogster (Edu

Glogster); Jing; SnagIt; iTunes; iTunesU; Animoto ili Animoto for Education; Screencast-O-matic; Screenr; TeacherTube; Vimeo; YouTube; Flickr; Prezi

12. Uvođenje i održavanje eObrazovanja. 13. O alatima za e-obrazovanje. Podjela. 14. Alati za komunikaciju: Gmail, Skype 15. Pretraživači, čitači i playeri: Google Reader; iGoogle;

Symbaloo; NetVibes 16. Planiranje tečajeva. 17. Nastavne strategije, metode i tehnike. Procjena znanja. 18. Dizajniranje tečajeva. 19. Blog, Web i wiki alati: WordPress: Edublogs; Blogger;

Wikispaces; Google Sites; Weebly; Google form (obrasci)

20. Alati za prezentacije, dokumenate i tablice: Google Docs; OpenOffice; Etherpad; Scribd; Voicethread; Slideshare; PDFCreator

21. Nastavni alati: Udutu; Quizlet; Hot Potatoes; eFrontN 22. Proučavanje medija i tehnologije. 23. Dizajn i razvoj materijala.

Seminar: 1. Izrada dva seminara

Vježbe:

1. Izrada online tečaja pomoću Loomen-a: Upoznavanje sa sučeljem Loomena; Osmišljavanje tečaja; Postavke tečaja; Blokovi; Struktura sadržaja; Izrada sadržaja tečaja; Rad s polaznicima; Komunikacijski i kolaboracijski alati; Alati za procjenu znanja; Upravljanje tečajem ili

2. Izrada online tečaja pomoću sučelja Edmodo: Otvaranje sučelja sa nastavničkim kompetencijama; Izrada profila; Sigurnosne postavke; Izrada

studenskih računa i dozvola; Izrada i upravljanje grupama; Komunikacija u grupama; Aplikacije za Edmodo ili

3. Izrada, implementacija i evaluacija na praktičnom primjeru jednog predmeta za osnovnu školu.


Obveze Ishodi Sati ECTS*


Pohađanje (i redovita aktivnost u nastavi) P, V (lab), S

1 – 6 79 2,8 5%

aktivnosti tijekom nastave

1 – 6 13 0,5 10%

Izrada tečaja u nekom LMS-u

3 –6 28 1,0 35%

Izrada seminara 3 –6 28 1,0 35%

Završni test (pismeni) 1 – 6 20 0,7 15%

Ukupno 168 6 100%

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Pohađanje i aktivnost u nastavi: student je dužan prisustvovati na najmanje 70% nastavnih sati, za nazočnost na više od 70% nastavnih sati sječe pravo na ostvarivanje do 5% uspješnosti. Student koji aktivno sudjeluje u svim oblicima nastave (zadaci, konkretni praktični primjeri, kratke rasprave i sl.) ima pravo na ostvarivanje dodatnih (maksimalno) 5% uspješnosti u skladu pokazanim aktivnostima. Napomena: Nazočnost se jednako odnosi i na redovne i na izvanredne studente sve u skladu s predviđenom satnicom kolegija na studiju i za svaki status ponaosob. Teme za izradu tečaja dodjeljuje asistent, a student tečaj priprema i predaje na pregled. U slučaju ozbiljnijih nedostataka, materijal se vraća studentu na ispravak po danim uputama. Time ostvaruje maksimalno 35% po svakom tečaju. Završna provjera teorijskih sadržaja se obavlja testom na kraju predavanja čime student postiže maksimalnih 15% ocjene. Položenim testom smatra se test na kojem je student ostvario najmanje 50% od ukupnog broja bodova. Student mora položiti gradivo testa. Test se organizira kao redovni test u formi završnog ispita. Konačna ocjena iz predmeta izvodi se iz ukupno ostvarenog postotka uspješnosti pripreme i realizacije sata, pohađanja i aktivnosti u nastavi te završnog testa. Student ima mogućnost izlaska na završni ispit u slučaju da:

- je uspješno obavio izradu oba tečaja - ako nije zadovoljan ponuđenom ocjenom

Položenim završnim ispitom smatra se test na kojem je student ostvario najmanje 50% od ukupnog broja bodova. Sve realizirane aktivnosti u tekućoj akademskoj godini priznaju se najdulje do isteka sljedeće akademske godine.

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora: 1. Prisustvovati predavanjima i vježbama - najmanje

70%, pripremati se za nastavu svakog tjedna utvrđivanjem i ponavljanjem gradiva iznijetog na predavanjima i seminarima proteklog tjedna, aktivno se uključiti u nastavni proces rješavanjem zadataka, odgovorima na postavljena pitanja, sudjelovanjem u diskusiji i sl. Svi studenti moraju biti pripremljeni za svako predavanje i seminar.

2. Izraditi zadane tečajeve, predati ih u roku koji utvrdi predmetni nastavnik ili asistent te održati njihovu prezentaciju u dogovoru s predmetnim nastavnikom/asistentom,

3. Pristupiti završnoj provjeri znanja prema planu izvedbe kojeg objavi predmetni nastavnik po realizaciji ukupne satnice predavanja.


Objavljuju se na početku akademske godine na mrežnim stranicama FET – a i u ISVU.


Dio nastave vezan za pripreme seminara i rasprave pojedinih nastavnih tema će se izvoditi on-line kroz Moodle verziju kolegija. (max. 10 sati). Virtualna nazočnost je obvezna i pratit će se kroz Moodle alate.

Literatura

Redovna: 1. William Horton, e-Learning by Design , ISBN-13: 978-

0470900024, 2011 2. Michael W. Allen, Michael Allen's Guide to E-

Learning: Building Interactive, Fun, and Effective Learning Programs for Any Company, ISBN-13: 072-3812203024, 2003

3. Ruth C. Clark, Richard E. Mayer, e-Learning and the Science of Instruction: Proven Guidelines for Consumers and Designers of Multimedia Learning , ISBN-13: 978-0470874301

Izborna: 1. Marc J. Rosenberg, Beyond E-Learning: Approaches

and Technologies to Enhance Organizational Knowledge, Learning, and Performance, ISBN-13: 978-0787977573, 2005

Priručna:

sve preporučene internetske poveznice aktualne u određenom trenutku


Kod i naziv kolegija (145502) (US808) Osnove tehničke kulture


doc.dr.sc.Ivan Pogarčić Matej Pogarčić, asistent



Razina kolegija

Integrirani

Semestar Zimski

Godina studija

III

Mjesto izvođenja učionica, terenska nastava, eNastava(Moodle)


hrvatski


15P – 15V – 15S


Korelativnost Metodika nastave prirode i društva

Cilj kolegija

Upoznati studente s osnovama tehničke kulture, osvijestiti i razvijati tehnički način razmišljanja te znati primijeniti naučeno u funkciji rješavanja tehničkih zadataka u nižim razredima osnovne škole.

Ishodi učenja

1. Ustanoviti važnost tehnike i tehnologije kao bitnih komponenti čovjekova okruženja i života

2. Razviti elementarne vještine rukovanja jednostavnim priborom, alatom i materijalom

3. Primijeniti osnovne postavke tehničkog crtanja na izradu tehničke dokumentacije

4. Primijeniti mjerne instrumente 5. Prezentirati analiziranu tematsku cjelinu iz

predmetnog područja

Sadržaj kolegija

1. Osnove tehničkog crtanja, izrade tehničko tehnološke dokumentacije, te čitanje iste.

2. Mjere i mjerenja u strojarstvu, građevinarstvu i u svakodnevnom životu.

3. Alati uređaji i strojevi za obradu materijala, način upravljanja, vrste i metode obrade.



4. Tehnički uređaji u domaćinstvu, primjena, rukovanje i održavanje.

5. Promet i prometna kultura. 6. Alternativni izvori energije. 7. Posjet odabranom poduzeću moderne tehnologije.




Sati

Udio u ECTS-u*


Pohađanje nastave I aktivnost u nastavi

1-5 45 1,5 10

Praktični rad/terenski rad

1, 5 30 1 20

Seminarski rad 2-4 15 0,5 30

Pismene vježbe 2-4 30 1 40

ukupno 120 4 100%

=(COUNTIF(h2:q2;"y"))*7/10000

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): 1. Sudjelovanje u nastavi: 0% = ne dolazi na predavanja i vježbe 2% = prisustvuje predavanjima i vježbama, no ne sudjeluje u radu 4% = pripremljen/a je no priprema je nepotpuna, vraćena na doradu (domaće zadaće redovito s pogreškama, više od 4 puta) 6% = pripremljen/a je no priprema ima manje nedostatke (domaće zadaće i vježbe s ponekom pogreškom) 8% = redovito pripremljen/a, priprema je korektna, dobrovoljno sudjeluje u nastavnom procesu 10% = Pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, uvijek pripremljen/a i aktivan/na 2. Seminarski radovi: 0% = rad nije napisan ili sadrži manje od 10 stranica 4% = rad ima manje od 15 stranica (ali ne manje od 10), te nisu slijeđeni zadani naputci o oblikovanju rada. 8% = rad ima više od 15 stranica, no uočeni su nedostaci u oblikovanju rada (formalnom i sadržajnom) 12% = rad ima više od 15 stranica, no uočeni su manji nedostaci u sadržajnom oblikovanju rada. 16% = rad ima više od 15 stranica, nema sadržajnih ni formalnih nedostataka i ukazuje na vezu teme s kolegijem. 20% = rad ima više od 15 stranica, nema sadržajnih ni formalnih nedostataka i ukazuje na vezu teme s

kolegijem, dopunjeno vlastitim komentarima i zapažanjima. 3. Praktični radovi: Nije urađen praktični rad = 0% ocjene od 51% do 60% = 6% ocjene od 61% do 70% = 12% ocjene od 71% do 80% = 18% ocjene od 81% do 90% = 24% ocjene od 91% do 100% = 30% ocjene 4. Pisane vježbe: Manje od 50% urađenih vježbi = 0% ocjene od 51% do 60% = 8% ocjene od 61% do 70% = 16% ocjene od 71% do 80% = 24% ocjene od 81% do 90% = 32% ocjene od 91% do 100% = 40% ocjene 5. Završni ispit: Manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = 6% ocjene od 61% do 70% = 12% ocjene od 71% do 80% = 18% ocjene od 81% do 90% = 24% ocjene od 91% do 100% = 30% ocjene

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora (što i do kada*):

1. sudjelovanje u nastavi: Pohađanje nastave je obavezno. Tolerira se 30% izostanaka, dakle 4 izostanka. 2. seminarski radovi: Seminarski rad je obavezan. Teme se biraju tijekom kolegija u dogovoru s profesorima, prema popisu ponuđenih. Rok za predaju je konačan (kašnjenja se penaliziraju), u dogovoru s profesorima. 3. praktični radovi: Praktični radovi su obavezni, a izvode se na vježbama ili samostalno, kao domaća zadaća. 4. pisane vježbe: Pisane vježbe su obavezne i provode se na vježbama, a vezane su za sadržaj koji se obrađuje. 5. završni ispit: Ukoliko student/ica skupi dovoljan broj bodova iz prethodnih, obaveznih elemenata (min. 50%), može biti oslobođen/a završnog ispita. U konačnu ocjenu ulaze rezultati kolokvija i seminara. Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 90 - 100% 5 (izvrstan) = 89 - 100% ocjene B = 80 - 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 - 88% ocjene C = 70 - 79,9% 3 (dobar) = 63 - 75% ocjene D = 60 - 69,9% 2 (dovoljan) = 50 - 62% ocjene E = 50 - 59,9%



Kolegij se sastoji od predavanja, vježbi i seminarskih radova uz primjenu multimedije.

Literatura

Obvezna: 1. Koludrović, Ćiril: Osnovne vježbe iz tehničkog crtanja

s kompjuterskim aplikacijama, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2006. (odabrana poglavlja)

2. Milat, Josip: Teorijske osnove metodike politehničkog osposobljavanja, Školske novine, Zagreb, 1990.,

Izborna: svaki materijal na internetu koji je vezan za kolegij Priručna: odredit će se tijekom nastave


Kod i naziv kolegija 41542

Likovna kultura Nastavnica

Doc. art. Aleksandra Rotar


Vrsta kolegija obavezni Razina kolegija

Integrirani


III.

Mjesto izvođenja dvorana

Jezik izvođenja

hrvatski


30P – 15V – 0S



Korelativnost

Lutkarstvo i scenska kultura, Likovno stvaralaštvo – grafika, Likovno stvaralaštvo – oblik i boja, Metodika likovne kulture 1, Metodika likovne kulture 2, Vizualne komunikacije i kulturna baština, Glazbena kultura, Metodika glazbene kulture, Hrvatski jezik i književnost.

Cilj kolegija

15. razvijati stvaralačke, kreativne i motivacijske sposobnosti te kritičko osobno mišljenje i stavove

16. razumjeti i primijeniti likovni jezik, likovne tehnike i motive u analizi recentnih likovnih djela iz povijesti likovnih umjetnosti

17. istraživati likovnu umjetnost u Hrvatskoj u odnosu na europski kontekst i svjetska recentna djela i umjetničke stilove

18. razvijati likovno–estetske prosudbe o likovnim umjetničkim djelima

Ishodi učenja

1. pravilno pristupati likovnom djelu s obzirom na autora/autoricu djela, razdoblje u kojem je djelo nastalo, motiva, tehnike rada i elemente likovnog jezika

2. primijeniti znanja, vještine, osobne, društvene i metodološke sposobnosti u profesionalnom i osobnom razvoju

3. analizirati likovna umjetnička djela (prema mogućnosti originalna djela)

4. kritički se odnositi prema osobnom i tuđem radu, pratiti likovna zbivanja u našoj zemlji i inozemstvu, usmjeravati se prema budućoj profesionalnoj izgradnji (cjeloživotno obrazovanje)

5. respektirati povijesne elemente i njihovu međuovisnost

6. samostalno se i kreativno likovno izražavati uz korištenje različitih crtačkih, slikarskih, grafičkih tehnika, tehnika prostorno plastičnog oblikovanja, instalacija, multimedije, kombiniranih tehnika eksperimentiranjem, variranjem na različitim materijalima

Sadržaj kolegija

1. Uvod u likovnu umjetnost, literatura. 2. Pristup likovnom djelu, likovni jezik, likovni i

kompozicijski elementi i sintaksa, likovne tehnike, motivi. 3. Povijesni pregled razvoja likovnih umjetnosti, bitne ideje i

kapitalna djela svjetske umjetnosti kroz pet aspekata (umjetnik, razdoblje, motiv, likovne tehnike, likovni jezik).

4. Istraživanje i pismena analiza (referat) likovnih i kompozicijskih elemenata, tehnika, motiva, povijesnog razdoblja u kojem je djelo nastalo te društvenih prilika u mikrozajednici nastanka djela (prema mogućnosti na originalnim djelima).

5. Posjet izložbi recentnih originalnih djela profesionalnih likovnih umjetnika u galeriji i /ili u muzeju. Muzejska i galerijska pedagogija.

Planirane aktivnosti, metode učenja i poučavanja i načini vrjednovanja


pohađanje P, V 1. – 4. 34 1,2 20%

seminar 1. – 3. 44 1,6

50 % (3 x 16,6 %)

usmeni ispit 1. – 5. 34 1,2 30%

ukupno 112 4 100 %

Studentske obveze

Da bi položio/la kolegij, student/studentica mora: 1. Redovito prisustvovati nastavi i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave. 2. Izraditi referat i originalna likovna djela. 3. Položiti usmeni ispit. Napomena: (vrijedi za obvezu 2.) Ako studenti ne riješe obveze do zadanoga roka, o kojem su obaviješteni na nastavi, gube pravo na ECTS-e iz kolegija u toj akademskoj godini. Rokovi se u ovome kolegiju u potpunosti poštuju. Likovna djela je potrebno izraditi in situ tijekom redovne nastave.


Literatura

Obvezna: 1. Kalčić, Silva (2005): Neizvjesnost umjetnosti, udžbenik za

4. razred gimnazije iz predmeta likovna umjetnost, Zagreb: Školska knjiga.

2. Ivančević, Radovan (1999): Stilovi, razdoblja, život I., od paleolita do predromanike, udžbenik za drugi razred gimnazije, Zagreb: Profil.

3. Jakubin, Marijan (2001): Likovni jezik i likovne tehnike, Zagreb: Educa.

Izborna: 5. Babić, Antun (1997): Likovna kultura, pregled povijesti

umjetnosti, Osijek. 6. Culej, Marko; Biškupić, Božo i drugi (1994): Novi sjaj

Marije Snježne, obnovljeni biser hrvatskoga baroka u Belcu, Belec: INA i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.

7. Davies, Denny, Hofrichter, Jacobs, Roberts, Simon (2008): Jansonova povijest umjetnosti – zapadna tradicija, Varaždin: Stanek.

8. Dorfles, Gilo (1997): Kič, antologija lošeg ukusa, Zagreb: Golden marketing.

9. Farthing, Stephen: Umjetnost – vodič kroz povijest i djela, Zagreb: Školska knjiga.

10. Freud, Sigmund (2005): Freud i Mojsije, studije o umjetnosti i umjetnicima, Zagreb: Prosvjeta.

11. Fučić, Branko (2007): Iz istarske spomeničke baštine, Zagreb: Matica hrvatska.

12. Hemenway, Priya (2008): Tajni kod, Formula koja definira umjetnost, prirodu i znanost, Köln: Evergreen.

13. Holzapfel, Otto (2008): Leksikon europske mitologije, Zagreb: Školska knjiga.

14. Horvat Pintarić, Vera (2012): Kritike i eseji, Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Gliptoteka, Biblioteka Arthistorija.

15. Horvat Pintarić, Vera (2015): Umijeće opisivanja, Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Gliptoteka, Biblioteka Arthistorija.

16. Itten, Johannes (2002): Arte del colore, Milano: Il saggiatore.

17. Ivančević, Radovan (1997): Likovni govor, uvod u svijet likovnih umjetnosti, Zagreb: Profil.

18. Ivetić, Marija (2007): Drveni retabli oltara od XVII. do kraja XIX. stoljeća na području središnje Istre, Pazin: Muzej grada Pazina.

19. Jakubin, Marijan (2004): Vodič kroz povijest umjetnosti i vremenska lenta, Zagreb: Školska knjiga.

20. Janson, Anthony F. (2004): Povijest umjetnosti, Varaždin: Stanek.

21. Lucie – Smith, Edward (2003): Vizualne umjetnosti dvadesetog stoljeća, Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga.

22. Mastrangelo, Adriana; Adorno, Piero (1999): L´arte, correnti, artisti, societa´, Firenze: Casa editrice G. D´Anna.

23. Monografije velikih umjetnika, stručni časopisi, Internet stranice muzeja i galerija, katalozi, etnografske zbirke.

24. Muzeji i galerije svijeta (1978): Zagreb: Mladost, Ljubljana: Mladinska knjiga.

25. Peić, Matko (1977): Pristup likovnom djelu, Zagreb: Školska knjiga.

26. Pischel, Gina (1977): Opća povijest umjetnosti I., II., III., Zagreb: Mladost.

27. Werkner, Patrick (2007): Kunst seit 1940, Wien: Böhlau Verlag.

28. Wölfflin, Heinrich (1998): Temeljni pojmovi povijesti umjetnosti, problem razvoja stila u novijoj umjetnosti, Zagreb: Kontura.

29. Zamarovský, Vojtech (2004): Bogovi i junaci antičkih mitova, leksikon grčke i rimske mitologije, Zagreb: Artresor naklada.

30. Zeri, Federico (1998): Picasso, Guernica, Milano: Rizzoli.


Kod i naziv kolegija 85810 Istraživanje u odgoju i obrazovanju

Nastavnik/nastavnica




kolegija

Integrirani

Semestar

Zimski

Godina studija

III.

Mjesto izvođenja Kabinet (Ronjgova) Jezik


Hrvatski, talijanski


30P – 30V – 0S



Korelativnost Pedagogija, Opća psihologija, Filozofija odgoja

Cilj kolegija

Temeljni cilj ovog kolegija je usvajanje temeljnih i specifičnih metodoloških znanja o istraživanju odgojno - obrazovnih fenomena

Ishodi učenja

1 –pravilno definirati temeljne metodološke pojmove 2 -primijeniti stečena činjenična i teorijska znanja u istraživanju odgoja i obrazovanja u svrhu poboljšanja odgojno-obrazovnog procesa 3 -osmisliti, kreirati i prezentirati znanstveno- istraživački projekt na određenu temu 4 -kritički i argumentirano komentirati i procjenjivati iznesene rezultate istraživanja 5 –provesti samostalno jednostavnije istraživačke zadatke iz različitih područja, te dobivene rezultate kvalitativno/kvantitativno obraditi u cilju povećanja kvalitete odgojno-obrazovnog rada, kao i vrednovati dobivene rezultate i uputiti na mogućnosti poboljšanja pedagoške prakse

Sadržaj kolegija

Uvod u metodologiju znanstveno-istraživačkog rada; Temeljni metodološki pojmovi; Elementi i faze istraživačkog rada (izbor i analiza istraživačkog problema); Povezanost istraživačkog problema-upita s ciljevima i svrhom istraživanja; Znanstvena hipoteza; Definiranje i operacionalizacija varijabli;

Izbor istraživačkih metoda, postupaka i instrumenata prikupljanja i evidentiranja empirijskih podataka. Provedbeni dio istraživanja: Planiranje i provedba empirijsko-terenskog istraživanja; Sređivanje i obrada empirijske evidencije; Analiza i interpretacija rezultata; Pisanje izvješća o provedenom istraživanju. Postupci i instrumenti prikupljanja empirijskih podataka; Sustavno promatranje; Intervju; Anketa; Testiranje. Pristupi i tehnike kvalitativnih istraživanja: Kvalitativne i kvantitativne metode; Postupci prikupljanja empirijske evidencije; Analiza kvalitativnih podataka. Evaluacijska istraživanja; Akcijska istraživanja; Osnove statističkih postupaka obrade podataka; Grafičko predstavljanje statističkih podataka; Mjere centralne tendencije i raspršenja; Krivulja normalne raspodjele i njena primjena u statistici; Hi-kvadrat test; Odnos populacije i uzorka.


Obveze

Ishodi

Sati Udio u ECTS-u*


aktivnost na nastavi 1,2,3 45 1,6 5%

samostalni zadatci, vježbe

3, 5 14 0,5 10%

kolokvij 1,2 14 0,5 30% ispit (pismeni) 1,2,5 39 1,4 55%

ukupno 112 4 100%

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora: 1. Redovito pratiti nastavu i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave, posebno u vježbama. 2. Izraditi samostalne zadatke i vježbe. 3. Položiti kolokvij i pismeni ispit. Napomena: Student/studentica treba odraditi samostalne zadatke i vježnbe u zadanome roku. Ako ne riješi obveze do zadanoga roka, tada gubi pravo na ECTS-e iz kolegija u toj akademskoj godini. Rokovi se u ovome kolegiju u potpunosti poštuju.



-

Literatura

Obvezna: 1. Mužić, V.(2004), Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja (drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje). Zagreb: Educa. 2. Zelenika, R., (1998.), Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Rijeka: Ekonomski fakultet Priručna: 1. Bedaković, V., (2011.), Osnove metodologije stručnog i znanstvenog rada, Virovitica 2.Matijević, M, Mužić, V., Jokić, M. (2003), Istraživati objavljivati: elementi metodološke pismenosti u pedagogiji. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor. 3. Petz, B., Osnove statističke metode za nematematičare, (treće dopunjeno izdanje). Jastrebarsko: Naklada Slap. 4. Kovačević, D., Ozorlić Dominić, R., ( 2011.), ., Akcijsko istraživanje i profesionalni razvoj učitelja i nastavnika, Zagreb : Agencija za odgoj i obrazovanje 5. Mejovšek, M., ( 2003.), Uvod u metode znanstvenog istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima, Zagreb Slap 6. Vujević, M. (2002),Uvođenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti (šesto zdanje). Zagreb: Školska knjiga. 7. Milas, G. (2005), Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap. 8. Žugaj, M., ( 2007.), Znanstvena istraživanja u društvenim znanostima i nastanak znanstvenog djela, Varaždinske Toplice: Tonimi 9. Žužul, J., Šimović, V., Leinert –Novosel, S., ( 2008.), Statistika u informacijskom društvu, Zagreb: ECNS


Kod i naziv kolegija Socijalna pedagogija US104


Izv.prof.dr.sc. Mirjana Radetić-Paić https://fooz.unipu.hr/fooz/mirjana.radetic_-_paic



Razina kolegija

Integrirani

Semestar Zimski

Godina studija

III.



hrvatski jezik (engleski jezik)


2P - 1S - 0V


Stečena znanja iz kolegija: Pedagogija, Didaktika, Edukacijska psihologija I, Pedagogija djece s posebnim potrebama, Obiteljska pedagogija.

Korelativnost Pedagogija, Didaktika, Edukacijska psihologija I, Pedagogija djece s posebnim potrebama, Obiteljska pedagogija.

Cilj kolegija

Upoznati studenta s manifestacijama poremećaja u ponašanju u učenika mlađe osnovnoškolske dobi s posebnim naglaskom na posebnostima učenika s deficitom pažnje/hiperaktivnim poremećajem (ADHD-om).

Ishodi učenja

1. opisati specifičnosti u funkcioniranju učenika s poremećajima u ponašanju i učenika s deficitom pažnje/hiperaktivnim poremećajem u nastavnom okruženju, te njihove etiološke čimbenike 2. prepoznati specifičnosti u funkcioniranju učenika s poremećajima u ponašanju i učenika s deficitom pažnje/hiperaktivnim poremećajem u nastavnom okruženju 3. primijeniti stečene spoznaje u radu s učenicima s poremećajima u ponašanju odnosno deficitom pažnje/hiperaktivnim poremećajem u razrednoj nastavi 4. analizirati osobitosti u ponašanju učenika s poremećajima u ponašanju odnosno deficitom pažnje/hiperaktivnim poremećajem

https://fooz.unipu.hr/fooz/mirjana.radetic_-_paic

5. procijeniti razvojne potencijale učenika s poremećajima u ponašanju odnosno deficitom pažnje/hiperaktivnim poremećajem

Sadržaj kolegija

1. Etiologija i učestalost poremećaja u ponašanju u učenika

mlađe osnovnoškolske dobi 2. Klasifikacija poremećaja u ponašanju kod učenika u

razrednoj nastavi 3. Učenik s deficitom pažnje/hiperaktivnim poremećajem

(ADHD) 3.1. Simptomi deficita pažnje 3.2. Simptomi hiperaktivnosti-impulzivnosti 3.3. Komorbiditet kod ADHD

4. Suvremeni pristupi u školovanju učenika s ADHD-om 5. Posebnosti učenika s ADHD- om u nastavnom procesu 6. Odnos učitelja i dijete s ADHD - om 7. Metodički postupci prilagodbe u radu s učenicima s

ADHD - om 8. Vršnjačka skupina: socijalna adaptacija učenika s ADHD-

om


Obveze


Sati ECTS


pohađanje P, S 1-5 30 1

10% (5%P + 5%S)

aktivnosti (učionične) 1-4 5 0,2 10%

pismeni radovi (seminarski rad)

1-4 10 0,5 15%



ukupno 4 100%

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Da bi se, na kraju semestra pristupilo završnom ispitu potrebno je tijekom nastave doseći minimalno 10% ocjene koja mora obvezno proizlaziti iz pohađanja nastave.

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora (što i do kada*): 1. redovito prisustvovati na predavanjima i seminarima 2. postići očekivane ciljeve i ishode učenja do izlaska na ispit


Ispitni rokovi Redoviti zimski, ljetni i jesenski: Izvanredni: utvrdit će se naknadno


E-učenje, maximalna veličina grupe 40, neispunjavanje obveza pohađanje nastave eliminacijsko je za dolazak na završni ispit

Literatura

Obvezna: 1. Greenspan, J. S. (2004), Zahtjevna djeca: razumijevanje, podizanje i radost s pet «teških» tipova djece. Lekenik: Ostvarenje. 2. Kocijan-Hercigonja, D. (1997), Hiperaktivno dijete. Jastrebarsko: Slap. 3. Sekušak Galešev, S. (2005), Hiperaktivnost. Dijete i društvo, 7, (1), 40 – 57. 4. Sekušak Galešev, S. (2004), Djeca s deficitom pažnje/hiperaktivnim poremećajem i posebne edukacijske potrebe. U: Igrić Lj.(ur.) Moje dijete u školi – priručnik. Zagreb: Hrvatska udruga za stručnu pomoć djeci s posebnim potrebama IDEM. 5. Radetić-Paić, M., Ružić-Baf, M., Zuliani, Đ. (2011), Poremećaji nedovoljno kontroliranog ponašanja sa psihološkog, socijalnopedagoškog te informacijskog i komunikacijskog aspekta. Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 6. Radetić-Paić, M. (2013), Prilagodbe u radu s djecom s teškoćama u radu u odgojno-obrazovnim ustanovama. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.str 85-97. Izborna: 1. Amen, D. G. (2001), Kako radi vaš mozak. Zagreb: V.B.Z. 2. Lee, C. I., Tober, J. (2003), Indigo djeca: došli su novi klinci. Zagreb: TELEdisk 3. Willis, M. i Kindle Hodson, V. (2004), Otkrijte stil učenja vašeg djeteta. Lekenik: Ostvarenje


Kod i naziv kolegija 85800; US105 Medijska kultura


Doc. dr. sc. Kristina Riman



Integrirani


3.

Mjesto izvođenja Učionica (Ronjgova)

Jezik izvođenja

hrvatski


15P-0V-30S



Korelativnost Hrvatski jezik, Dječja književnost, Glazbena kultura, Likovna kultura, Metodika hrvatskog jezika

Cilj kolegija

Cilj ovog kolegija je upoznati studente/studentice s osnovnim pojmovima medijske kulture, pri čemu studenti trebaju usvojiti temeljne spoznaje o vrstama medija i njihovom razvoju i razviti sposobnost samostalne interpretacije medijskih sadržaja namijenjenih djeci osnovnoškolske dobi.

Ishodi učenja

1. Pravilno definirati i upotrijebiti temeljne pojmove iz područja medijske kulture. 2. Prepoznati, interpretirati i analizirati pojedina medijska ostvarenja. 3. Raščlaniti i usporediti različita medijska ostvarenja istog sadržaja. 4. Kritički vrednovati pojedina medijska ostvarenja. 5. Primijeniti stečene kompetencije na medijskim sadržajima namijenjenima djeci osnovnoškolske dobi.

Sadržaj kolegija

1. Uvod u medije. 2. Medijska pismenost i medijska kultura. 3. Tisak (povijest i vrste tiskovina, novinarstvo, časopisi za djecu). 4. Kazalište (povijest i vrste kazališta, kazališne predstave za djecu).

5. Lutkarsko kazalište (vrste lutaka i vrste lutkarskih kazališta). 6. Radio (povijest radija, radijske emisije namijenjene djeci ) . 7. Film (temeljni filmski pojmovi, povijest filma, filmske vrste, filmska ostvarenja za djecu, film u nastavi). 8. Televizija (povijest televizije, televizijske serije za djecu).


Obveze


Sati ECTS*


pohađanje nastave

1.- 5. 45x0,75=33,75

1.2 10%


2.- 5. 12 0.4 20%

seminarski rad 1.- 5. 22 0.8 20%

kolokvij pismeni

1.,2. 16,25 0.6 20%

ispit pismeni 1.,2.,5. 28 1 30%

Ukupno 112 4 100%

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Prisustvo na nastavi Poželjno je da studentice/studenti prisustvuju i aktivno sudjeluju na nastavi. Studentice/studenti mogu prikupiti 10 % bodova ako izostane s održane nastave manje od 4 puta. Za veći broj izostanaka oduzimaju se bodovi po ovoj formuli: 1 bod za 4 izostanka, 3 boda za 5 izostanaka, 6 bodova za 6 izostanaka i 10 bodova za 7 ili više izostanaka. Izostanak se ne može nadoknaditi i ne treba se opravdavati. Priprema i vrednovanje seminarskog rada Osnovni cilj seminarskog rada jeste zainteresirati i informirati studente o odabranoj seminarskoj temi. Izvedba seminara može trajati do 30 minuta. Studenti su dužni prezentaciju i ostale elektronske materijale koje će koristiti u izlaganju predati na forumu e-learning kolegija najkasnije dva dana prije izlaganja. Pri vrednovanju seminarskog rada važni su sljedeći pokazatelji: 1. Pokrivenost teme (jesu li predstavljeni najvažniji sadržaji) 2. Izlaganje teme (sigurnost, bez čitanja bilješki, jasnoća, razumljivost, izostanak grešaka – sadržajnih i jezičnih)

3. Korištenje većeg broja nastavnih metoda (izlaganje, razgovor, grupni rad, postavljanje pitanja, vježba, demonstracija...) 4. Primjereno korištenje prezentacije (bez prenatrpanosti tekstom i informacijama, bez nepotrebnih distraktora koji odvlače pažnju, uz korištenje primjerenih slikovnih i multimedijskih zapisa koji se ne bi mogli drugačije prikazati) 5. Aktivnost i motiviranje studenata (sposobnost zadržavanja pažnje na izloženim temama i aktivnostima; uspješno poticanje studenata na aktivno sudjelovanje) Vrednovanje kolokvija Tijekom semestra pišu se dva kolokvija, na svakom se može postići najviše 10% na sljedeći način: manje od 50 % točnih odgovora = 0 % ocjene od 51 % do 60 % = 2 % ocjene od 61% do 70 % = 4 % ocjene od 71% do 80 % = 6 % ocjene od 81% do 90 % = 8 % ocjene od 91% do 100 % = 10 % ocjene Završni ispit Završna provjera znanja provodi se završnim pismenim ispitom. Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način: manje od 50 % točnih odgovora = 0 % ocjene od 51 % do 60 % = 6 % ocjene od 61% do 70 % = 12 % ocjene od 71% do 80 % = 18 % ocjene od 81% do 90 % = 24 % ocjene od 91% do 100 % = 30 % ocjene Student koji ne može prisustvovati završnoj provjeri znanja mora na vrijeme otkazati prijavu ispita ili će se smatrati da je ispitu pristupio i da ga nije položio. Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: Ocjenjivanje studenata obavlja se na temelju konačnog postignuća, odnosno zbroja ocjene tijekom nastave i ocjene na završnom ispitu kako slijedi: A – 90 do 100% ocjene, 5 (izvrstan) = 89 do 100% ocjene B – 80 do 89,9% ocjene, 4 (vrlo dobar) = 76 do 88% ocjene C – 70 do 79,9% ocjene, 3 (dobar) = 63 do 75% ocjene D – 60 do 69,9% ocjene, 2 (dovoljan) = 50 do 62% ocjene E – 50 do 59,9% ocjene.

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora: 1. Upisati se u kolegij na portalu za udaljeno učenje (e-učenje) najkasnije tijekom drugog tjedna nastave. 2. Usmeno izložiti seminarski rad na odabranu temu, prema vremeniku izlaganja koji će biti dogovoren na prvom susretu i objavljen na portalu za udaljeno učenje. 3. Položiti dva kolokvija koja se pišu tijekom nastave. 4. Tijekom nastave sakupiti najmanje 40% u ukupnoj ocjeni.


Rokovi ispita se objavljuju na početku akademske godine na mrežnim stranicama Sveučilišta i u ISVU.


Materijali za predavanja, seminare i samostalne zadatke objavljuju se na portalu za udaljeno učenje (e-učenju). Bodovi koje student/studentica postigne izvršavanjem zadataka i položenim kolokvijima, a koji predstavljaju uvjet za izlazak na završni ispit, vrijede najduže godinu dana nakon odslušanog kolegija. Mnoge važne informacije studentice/studenti će dobiti samo tijekom nastave. Izvan nastave studentice/studenti će o predmetu biti prvenstveno informirani preko glavnog, nastavnikovog foruma na portalu za udaljeno učenje, čije se poruke automatski prosljeđuju na e-mail adrese studenata uključenih u portal za udaljeno učenje. Informacije koje nisu specifične samo za ovaj kolegij, studentice/studenti će naći na oglasnoj ploči i web stranicama fakulteta.

Literatura

Obvezna: Košir, M., Zgrabljić, N., Ranfl, R., Život s medijima, Doron, Zagreb, 1999. (str. 9.-119.) Težak, S., Metodika nastave filma na općeobrazovnoj razini, Školska knjiga, Zagreb, 2002. Izborna: Časopisi za djecu i mladež, Knjižnice grada Zagreba, Zagreb, 2010. Hicela, I., Dijete, odgojitelj i lutka: pedagoške mogućnosti lutke u odgoju i obrazovanju, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb , 2010. Ilišin, V., Marinović-Bobinac, A., Radin, F., Djeca i mediji – uloga medija u svakodnevnom životu djece, Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, Zagreb, 2001. Miliša, Z., Saravanja, M., Analiza medijskih sadržaja u čitankama za osnovne škole, Medianali, Vol. 5., No. 9. 2001. Mrkšić, B., Drveni osmijesi: eseji iz povijesti i teorije lutkarstva, Međunarodni centar za usluge u kulturi, Zagreb, 2006. Mučalo, M., Radio – medij 20. stoljeća, AGM, Zagreb , 2010.

Penjak, A., Mozart ili Pocoyo – drugi roditelji KGYO generacije, Školski vjesnik, Vol. 59., No. 4. 2010. Peterlić, A., Osnove teorije filma, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2001. Pokrivka, V., Dijete i scenska lutka: priručnik za odgajatelja u dječjim vrtićima, Školska knjiga, Zagreb, 1985. Rončević, A. , Multimediji u nastavi, Web knjižara, Split, 2011. Sindik, J., Kako roditelji percipiraju utjecaj televizije na predškolsku djecu, Medijska istraživanja, Vol. 18., No. 1., 2012. Škrabalo, I., Hrvatska filmska povijest ukratko (1896-2006), V.B.Z., Zagreb , 2008. Tolić, M., Medijsko-pedagogijske implikacije za razvoj medijske kulture u školskom kurikulumu, Medianali, Vol. 5., No. 9., 2011. Vukonić-Žunić, J., Delaš, B., Lutkarski medij u školi: priručnik za učitelje i voditelje lutkarskih družina, Školska knjiga, Zagreb, 2006. Žderić, J., Medijska kultura djece i mladih – mogućnosti i zamke, Sretna knjiga, Zagreb, 2009. Županić – Benić, M., O lutkama i lutkarstvu, Leykam international, Zagreb, 2009. Priručna: Filmski leksikon (http://film.lzmk.hr/)


Kod i naziv kolegija 85801 SVIRANJE II.


doc. dr. sc. Ivana Paula Gortan-Carlin (nositelj) mr.sc. Branko Radić, asistent



Integrirani


3.

Mjesto izvođenja Učionica




0P – 30V – 0S


Položen ispit iz sviranja I.

Korelativnost Kolegij je u uskoj vezi sa svim glazbenim kolegijima tijekom studija; Glazbenim pismom i sviranjem, Sviranjem I, Glazbenom kulturom, Metodikom glazbene kulture.

Cilj kolegija Unaprijediti vještinu sviranja uz pjevanje. Spoznati važnosti uporabe instrumenata (ritmičkih i melodijskih) u razvijanju glazbenih sposobnosti djeteta.

Ishodi učenja

Studenti će nakon odslušanog kolegija biti u stanju: 1. Ovladati tehnikom sviranja na klavijaturi zajedno lijevom i

desnom rukom

2. Primjeniti vještinu čitanja notnog zapisa za interpretaciju

jednostavnijih skladbi pjevanjem i sviranjem na glasoviru

(klavijaturi)

3. Svirati metar i ritam na Orffovom instrumentariju

4. Harmonizirati zadanu melodiju

Sadržaj kolegija

Kolegij Sviranje II. uključuje sljedeće cjeline: 1. Glazbeni izražajni elementi

2. Tehničke vježbe za razvoj motorike prstiju

3. Sviranje ljestvica (dur i mol), kroz dvije oktave, do četiri

predznaka

4. Uvježbavanje sviranja akorda u rastavljenom obliku

5. Sviranje melodije desnom rukom i jednostavne

harmonijske pratnje lijevom rukom (zajedno) na

klavijaturi

6. Pjevanje uz pratnju klavijature

7. Harmonizacija zadane melodije

8. Sviranje metra i ritma na Orffovom instrumentariju.

9. Pjevanje


Obveze


Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje - V 1.-4. 22 0,80 10

Kontinuirana provjera znanja

1.-4. 20 0,70 50

Ispit, usmeni 1.-4. 14 0,50 40

ukupno 56 2 100

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 30% izostanaka (dakle, 4 izostanka) i njih nije potrebno opravdati. Pohađanje nastave ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Ne dolazi na predavanja (od 5 izostanaka nadalje) 10% = Dolazi na predavanja. Kontinuirana provjera znanja je potrebna zbog što kvalitetnijeg usvajanja vještine sviranja. Studenti tijekom vježbi sviraju individualno i skupno prema uputama (provjera ljestvica i navježbanih pjesama). Sve se ocjenjuje ocjenom od 1 do 5 te se na kraju, na osnovi svega izvježbanog izračunava srednja ocjena. 0% = Student nije naučio zadano gradivo 10 % = Student je tijekom provjere ima prosjek ocjene 1,50-2,19 20 % = Student je tijekom provjere ima prosjek ocjene 2,20-2,89 30 % = Student je tijekom provjere ima prosjek ocjene 2,90-3,59 40 % = Student je tijekom provjere ima prosjek ocjene 3,60-4,29 50 % = Student je tijekom provjere ima prosjek ocjene 4,30-5,00 Usmeni ispit - ocjenjuje se sviranje ljestvice, skladbu koju bira student i 2 skladbe koju bira nastavnik od zadanih skladbi za vježbanje. Istovremeno se pjeva i svira objema rukama zajedno. Sva tri elementa moraju biti pozitivno

odsvirana za položiti usmeni dio ispita. Ocjenjuje se ocjenama od 1 do 5. 0% = ne vlada vještinom sviranja, nije savladana vještina čitanja notnog pisma, nije odsvirana tražena skladba. 10% = srednja ocjena svih elemenata je od 2 do 2,4 20% = srednja ocjena svih elemenata je do 3,4 30% = srednja ocjena svih elemenata je do 4,4 40% = srednja ocjena svih elemenata je od 4,5.

Studentske obveze Da položi kolegij, student/studentica mora pristupiti usmenom ispitu i položiti sve tražene elemente sviranja i pjevanja


Rokovi se objavljuju na mrežnim stranicama Odjela za odgojne i obrazovne znanosti (http://www.unipu.hr/index.php?id=120).


Literatura

Obvezna: 4. Riman, Marija (2001.) Zvončići. Rijeka: Izdavački

centar Rijeka. 5. Sam, Renata (1992.) Sviramo uz pjesmu. Rijeka: Glosa. 6. Jurišić, Grozdana i Sam Palmić, Renata (2002.)

Brojalica, snažni glazbeni poticaj. Rijeka: Adamić Izborna:

7. prir. Prašelj, Dušan (1990.) Ivan Matetić-Ronjgov: Zaspal Pave, Rijeka : Izdavački centar Rijeka i KPD „Ivan Matetić-Ronjgov“

8. Udžbenici glazbene kulture koji se primjenjuju za 1.-4. razred osnovne škole

9. Ashworth, Steve (2011.), Naučite svirati klavijature. Zagreb: Mozaik knjiga.

10. Petrović, Tihomir (2007.) Osnove teorije glazbe. Zagreb: Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara.

Priručna: razne pjesmarice.



Kod i naziv kolegija 66278 STRUČNA PRAKSA III.





Integrirani

Semestar


III.


ustanova


Hrvatski


0P - 60V- 0S


Nema



Ishodi učenja

1. upoznati strukturu plana i programa/kurikuluma škole

2. upoznati relevantnu i obveznu školsku dokumentaciju

3. usvojiti načine planiranja, programiranja i pripremanja

odgojno-obrazovnog rada u nastavi (godišnji, mjesečni, tjedni

i dnevni plan i program)

4. savladati ispravno i redovito vođenje dokumentacije

5. upoznati organizaciju i provođenje zdravstvene, socijalne i

ekološke skrbi o učenicima

6. provesti planiranje, pripremanje i izvođenje jednog

nastavnog sata

7. upoznati ostale aktivnosti koje stručni timovi i učitelji

realiziraju tijekom školske prakse.


Sadržaj kolegija

- Unutarnje specifičnosti organizacije rada škole - Planiranje, programiranje i pripremanje odgojno-

obrazovnog rada u nastavi (godišnji, mjesečni, tjedni i dnevni plan i program)

- Vođenje pedagoške dokumentacije (matična knjiga učenika, razredna knjiga, imenik učenika, učeničke knjižice, izvedbeni nastavni planovi i programi, dokumentacija o slobodnim aktivnostima, izvananastavnim aktivnostima, dodatnoj i dopunskoj nastavi, godišnji plan i program rada škole, prilagođeni programi za učenike, spomenica škole, te različita izvješća o radu škole)

- Zdravstvena, socijalna i ekološka skrb o učenicima (suradnja s centrom za socijalnu skrb, suradnja sa centrom za odgoj, prehrana učenika u školi, suradnja sa školskim liječnikom, organiziranje zdravstvenih pregleda učenika, održavanje predavanja i videoprojekcija, organiziranje uređivanja školskog prostora i drugo)

- Suradnja škole s relevantnim subjektima i institucijama za odgojno-obrazovni rad

- Planiranje, pripremanje i izvođenje jednog nastavnog sata.






1-7 28 1 0


1-7 28 1 100%

ukupno 56 2 100%

Studentske obveze


- Izvođenje jednog nastavnog sata iz predmeta glazbene kulture i hrvatskog jezika pod vodstvom učitelja- mentora u školi-vježbaonici





-

Literatura









Razina kolegija

Integrirani

Semestar Zimski

Godina studija

III.


Engleski


15P – 15V – 0S



Korelativnost

Program je povezan s programom dva obvezatna kolegija na prvoj godini studija Engleski jezik I. i Engleski jezik II. te s kolegijima modula Engleski jezik na 2. godini studija: Fonetika i fonologija engleskog jezika i Uvod u gramatiku engleskog jezika

Cilj kolegija


Ishodi učenja

Studenti će nakon položenog ispita biti osposobljeni: 1. služiti se suvremenim rječnikom engleskog jezika na naprednoj razini kako bi mogli raspravljati o suvremenim temama 2. primijeniti gore navedeno u komunikaciji koristeći napredne govorničke vještine 3. primijeniti gore navedeno pri izradi funkcionalnih pismenih uradaka 4. koristiti tehnike kritičkog razmišljanja pri evaluaciji ideja 5. kako izraditi formalne prezentacije na kvalitetan način

Sadržaj kolegija 1. Identity (present tenses: active and passive)

http://doc.dr.sc/

2. Careers (future forms and uses) 3. Growth and development (present perfect simple and continuous) 4. Success and failure (narrative tenses) 5. Exercise (modals past forms) 6. Communication (zero, first and second conditional) Program kolegija prati i ostvaruje stupanj B2 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike (Common European Framework of Reference for Languages – CEF )


Obveze

Ishodi

Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje nastave i aktivnosti u nastavi (analiza domaćih zadaća)

1-3 20 0.7 0%


1-3 10 0.3 40%

Dva kolokvija 1-3 30 1

60% (30% + 30%)

Ukupno 60 2 100%

Studentske obveze

1. Pohađati više od 70 % nastave 2. Redovito donositi propisani udžbenik te pisati domaće zadaće 3. Izraditi i izložiti jednu prezentaciju na zadanu temu 4. Položiti dva kolokvija (studenti koji nisu prošli oba kolokvija moraju pristupiti završnom pismenom ispitu u redovnim ili izvanrednim ispitnim rokovima) Student/studentica treba riješiti sve obveze iz kolegija u zadanom roku da bi pristupio/pristupila kolokviju ili završnom ispitu. Ako ne riješi sve obveze do zadanoga roka, tada gubi pravo na ECTS-e iz kolegija u toj akademskoj godini. Rokovi se u ovome kolegiju u potpunosti poštuju.





Literatura

Obvezna: 7. H. Stephenson, L. Lansford, P. Dummett (2016), Keynote,

Upper intermediate , National Geographc Learning 8. R. Reppen (2011), Grammar And Beyond 3, Cambridge

UP

Izborna: 9. K. Gude, J. Wildman, M. Duckworth (2010): New Matrix,

Upper-Intermidiate, Student's book, OUP 10. K. Gude, J. Wildman, M. Duckworth (2010): New Matrix,

Upper-Intermidiate,Workbook, OUP 11. J. Eastwood (2009), Oxford Learner's Grammar –



MacMillan Heinemann 14. R. Reppen (2011), Grammar And Beyond 2, 3, 4 ,

Cambridge UP








Kod i naziv kolegija 85 804. US108 Anglosaksonski svijet I.


Silva Bratož (nositeljica) Adriana Beletić, asistentica



Razina kolegija

Integrirani

Semestar zimski

Godina studija

III.



engleski


30P – 0V – 15S



Korelativnost Kolegij je korelativan s kolegijima : Dječja književnost na engleskom jeziku I.,II. , Odabrani tekstovi iz engleske književnosti i Govorne vježbe II.

Cilj kolegija

-opisati, razlikovati, povezati, analizirati, usporediti i sažeti političke, religijske, povijesne i društvene događaje, te kulturne i tradicijske vrijednosti unutar anglosaksonskog svijeta s očekivanim ishodom da se dio ili određeni segment te široke lepeze osmisli kao materijal za podučavanje jezika..

Ishodi učenja

1. opisati, razlikovati, političke, religijske, povijesne i društvene događaje, kulturne i tradicijske vrijednosti unutar anglosaksonskog svijeta

2., povezati, analizirati, političke, religijske, povijesne i društvene događaje, kulturne i tradicijske vrijednosti unutar anglosaksonskog svijeta

3. usporediti i sažeti političke, religijske, povijesne i društvene događaje, kulturne i tradicijske vrijednosti unutar anglosaksonskog svijeta

4. kombinirati i osmisliti dio ili određeni segment te široke lepeze kao materijal za podučavanje jezika.

Sadržaj kolegija

1. Prikaz političkih, religijskih, povijesnih i društvenih događaja te kulturnih i tradicijskih vrijednosti unutar anglosaksonskog svijeta (općenito)

2. Britanski engleski (BE) i američki engleski (AE), razlike i razlozi, engleski kao lingua franca i kao globalni jezik današnjice.

3. Geografski položaj GB, počeci naseljavanja 4. Političke institucije i stranke, organizacija političkog, državnog i pravnog sustava 5. Transport i komunikacije

6. Obrazovni sustav 7. Međunarodni odnosi (EU), Commonwealth

8. Razonoda, sportovi, glazba, film i mediji 9. Blagdani, običaji, svetkovine, sličnosti i različitosti u odnosu na hrvatsku tradiciju 10. Tradicionalne i prigodne pjesme, simbolika, odjeća, jelo, ukrašavanje




Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje P, S 1.- 4. 34 1.2 10%

Seminarski rad 2.,3. 20 0,7 30%


kolokvij (pismeni) 1.- 4. 28 1 30%

ukupno 84 3 100%

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Rad studenata na kolegiju prati se, vrednuje i ocjenjuje tijekom nastave. a u tom slučaju student može dobiti ocjenu na temelju ostvarenih uvjeta i prikupljenih bodova tijekom nastave (100% udjela u ukupnoj ocjeni). Pohađanje je nastave obvezno. Toleriraju se tri (3) izostanka. Da bi se pristupilo kolokviju, studenti moraju ispoštovati sve obveze a naročito redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu, jer sama struktura kolegija zahtijeva stalnu prisutnost na predavanjima i seminarima. Svakoga tjedna studenti su dužni izraditi domaće uratke (analiza i usporedba zadanog

materijala). U semestru se piše 1 kolokvij (na kraju semestra). Studenti imaju obavezu napisati i prezentirati seminar (individualni rad) ili prezentirati projekt (grupni rad) koji se predaju u tiskanom i elektroničkom obliku. U posljednjem tjednu siječnja održat će se popravni kolokvij za studente koji iz opravdanih razloga nisu pristupili ili zadovoljili na redovnom kolokviju. U konačnu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, ocjena seminara/projekta te prisutnost na nastavi. Studenti koji su ostvarili manje od 50% udjela ocjene tijekom nastave moraju pristupiti završnom pismenom i usmenom ispitu u redovnim ili izvanrednim ispitnim rokovima.

Studentske obveze

-redovito pohađanje nastave

-izvršavanje zadanih radova (seminar ili projekt)

-aktivno sudjelovanje u nastavi -polaganje kolokvija





Literatura

Obvezna:

1. John Oakland (2011), British Civilization, An introduction, Routledge, London/New York ( 55-80., 81-120., 121-142., 231-255., 257-279.)

(109 str.) 2. Kia Kinsly & Adriana Beletić, Interactive Literature (with historical background and tasks)

Izborna: 1. Jonatan Crowther (2001), Oxford Guide to British and American, Culture, OUP 2. J. Collie & Alex Martin (2000), What's it like? Life and Culture in Britain today, CUP

3. James O' Driscol (2002), Britain, OUP

Jean Hannah (1987), Coping with England, Basil Blackwell, Ltd, Oxford, UK 4. Sheerin, J.Seath, G. White: Spotlight on Britain, OUP

Peter Trudgill (1985), Coping with America, Basil Blackwell Inc., New York

Priručna:

1. dnevne novine, časopisi, brošure, vodiči, enciklopedije, leksikoni, mrežne stranice i ostali tiskani ili elektronički materijal.


Kod i naziv kolegija 85808. US111 Govorne vježbe II


Doc. dr. sc. Silva Bratož (nositeljica) Emi Belušić, prof., asistent


Vrsta kolegija izborni

Razina kolegija

Integrirani

Semestar zimski

Godina studija

III.

Mjesto izvođenja


engleski


0P – 30V –0S



Korelativnost Kolegij je u uskoj vezi s kolegijem Govorne vježbe I./1. i s kolegijima koji u svom sadržaju imaju elemente glazbene, likovne i scenske umjetnosti.

Cilj kolegija


Ishodi učenja

1. primijeniti rječnik i izričaj vezan uz svijet bajki i svijet mašte u realnim govornim situacijama različitog tipa 2. pravilno se izražavati uz korištenje bogatog rječnika u raznim komunikacijskim kontekstima .

Sadržaj kolegija


4. Tehnike prepričavanja: kooperativno prepričavanje, diktat, “ ruža slika ”, upotreba starih fotografija, priče od triju riječi, stripovi, ljubavne priče, zvukovi koji tvore priču.

5. Obrada rječnika i izričaja vezani uz svijet bajki i općenito svijet mašte, karakteristični izričaj pri pripovijedanju, skraćivanje ili proširivanje priča, dramatizacija, ilustracija, uglazbljivanje


Obveze


Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje V 1., 2. 30 1 10%


1., 2. 13 0,5 2 x 30%


ukupno 56 2 100%

Dodatna pojašnjenja: Rad studenata na kolegiju prati se, vrednuje i ocjenjuje tijekom nastave a u tom slučaju student može dobiti ocjenu na temelju ostvarenih uvjeta i prikupljenih bodova tijekom nastave (100% udjela u ukupnoj ocjeni). Pohađanje je nastave obvezno.Toleriraju se tri (3) izostanka. Da bi se pristupilo kolokviju, studenti moraju zadovoljiti sve obveze, a naročito redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu. Svakoga tjedna studenti su dužni izraditi domaće uratke (pripreme za prepričavanje priča,). Studenti su dužni prepričati dvije priče poštujući sva pravila o prepričavanju priča prema zadanoj literaturi. U semestru se piše 1 kolokvij (na kraju semestra). U prvom tjednu lipnja održat će se popravni kolokvij za studente koji iz opravdanih razloga nisu pristupili ili nisu zadovoljili na redovnom kolokviju. U konačnu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, ocjena prepričavanja dviju priča te pohađanje nastave. Studenti koji su ostvarili manje od 50% udjela ocjene tijekom nastave moraju pristupiti završnom pismenom i usmenom ispitu u redovnim ili izvanrednim ispitnim rokovima

Studentske obveze

1. Redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu 2. Redovito donositi propisani udžbenik te pisati domaće zadaće 3. Prepričati dvije priče 4. Polaganje kolokvija





Literatura

Obvezna: John Morgan and Mario Rinvolucri (2004), Once upon a time-Using stories in the language classroom, CUP ( 56- 115.). (59str.) Izborna: G. Ellis & J. Brewster (1997), The Storytelling Handbook for Primary Teachers, Longman G. P. Ladouse (1994), Role Play, OUP Priručna: 1. slikovnice, basne, priče, stripovi, mrežne stranice i ostali tiskani ili elektronički materijal


Kod i naziv kolegija 85805; US109 Programiranje


Dr. sc. Elena Krelja Kurelović Mladen Bočev, asistent



Integrirani


III

Mjesto izvođenja Dvorana, računalna učionica


Hrvatski


15P – 45V – 0S


Nema preduvjeta za upis i za svladavanje kolegija.

Korelativnost Nema korelativnosti s drugim kolegijima.

Cilj kolegija Usvojiti kompetencije za primjenu računala u programiranju.

Ishodi učenja

1. razumjeti odnos između programa i algoritma 2. izraditi algoritam za konkretan zadatak 3. razlikovati tipove podataka u Pythonu 4. primijeniti sintaksu pri pisanju programa u Pythonu 5. upotrijebiti aritmetičke operatore, naredbe za

pridruživanje i funkcije pri izradi programa u Pythonu

6. napisati i izvesti program u programskom okruženju Python-a

7. primijeniti relacijske i logičke operatore u naredbi grananja

8. koristiti se petljama sa unaprijed poznatim brojem ponavljanja (FOR) i za uvjetno ponavljanje (WHILE)

Sadržaj kolegija

10. Proces programiranja. Algoritam. Osnovne algoritamske strukture (linijska – sekvencija, slijed ; razgranata – selekcija, odabir; ciklička – iteracija, ponavljanje). Pojam računalnoga programa. Proceduralni i objektno usmjereni jezici za programiranje.

11. Tipovi podataka, varijable i osnovni operatori u Pythonu

12. Python: naredbe unosa i ispisa 13. IF-THEN-ELSE odluke, logički operatori; IF-ELIF-ELSE

odluke 14. Programska petlja FOR 15. WHILE petlja 16. Funkcije 17. Nizovi , polja




Aktivnosti tijekom nastave

1. – 8. 30 1,1 5%

Praktični zadaci 1. – 8. 20 0,7 15%

dva praktična kolokvija

3. – 8. 90 3,2 80%

ukupno 140 5 100%

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora 5. Riješiti 3 praktična zadataka i sudjelovati u

aktivnostima na nastavi (20% ocjene kolegija). 6. izaći na dva praktična kolokvija




Na računalo treba instalirati programa Python. Student/studentica treba posjedovati medij (Memory key) na koji će pohraniti praktične zadatke koji će se obrađivati na vježbama. Završni ispit se sastoji iz praktičnih zadataka. Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 90 – 100% 5 (izvrstan) = 89 – 100% B = 80 – 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 – 88% C = 70 – 79,9% 3 (dobar) = 63 – 75% D = 60 – 69,9% 2 (dovoljan) = 50 – 62% E = 50 – 59,9%

Literatura Obvezna:

3. Jakupović, A., Šuman, S. (2014). Osnove programiranja, Veleučilište u Rijeci, Rijeka

4. Hercigonja, Z. (2017). Uvod u programski jezik Python. TIVA, Varaždin https://bib.irb.hr/datoteka/914991.Uvod_u_programski_jezik_PYTHON.pdf

Izborna: 3. Volume 1: Symbolic Computing 4. Volume 2: Advanced Techniques 5. Volume 3: Beyond Programming

(http://www.cs.berkeley.edu/~bh/)

https://bib.irb.hr/datoteka/914991.Uvod_u_programski_jezik_PYTHON.pdf

https://bib.irb.hr/datoteka/914991.Uvod_u_programski_jezik_PYTHON.pdf


Kod i naziv kolegija 24390 Informacijski sustavi


Izv.prof.dr.sc. Maja Ružić-Baf (nositeljica)



Integrirani


3



hrvatski


30P – 0V – 0S



Korelativnost Osnove informatike, Baze podataka

Cilj kolegija

Usvojiti temeljne pojmove teorijskih znanja o informacijskim sustavima, metodama projektiranja iS-a., suvremenim informacijskim i komunikacijskim sustavima (IKS).

Ishodi učenja

1. Pravilno definirati i opisati temeljne pojmove iz informacijskih sustava. 2. Definirati pravila za izgradnju integralnog informacijskog sustava 3. Nabrojati i opisati nekoliko metoda za projektiranje IS-a (SADT; SAD; ISACM HIPO; OBJEKTI-VEZE) 4. Primijeniti stečena znanja iz područja IS-a.

Sadržaj kolegija

1. Temeljni pojmovi o informacijskim sustavima 2. Izgradnja informacijskih sustava 3. Pravila za izgradnju integralnog informacijskog sustava 4. Zaštita i sigurnost IS-a 5. Metodologija projektiranja informacijskih sustava (uvodno o metodologijama)

6. Prikaz nekoliko metoda za projektiranje informacijskih sustava) 7. Ekspertni informacijski sustavi (uvodno) 8. Suvremeni informacijski sustavi (uvodno)


Obveze

Ishodi Sati ECTS


Pohađanje P 1. – 4. 22,5 0,5 10%

Izrada samostalnog zadatka ( referat i prezentacija)

2,3 40 0,8

40% (30%+10

%)

Kolokvij (pismeni /usmeni)

1-4 30 0,7 50%

ukupno 92,5

2 100 %

Studentske obveze

Da položi kolegij, studentica/student mora: 1. Redovito pratiti nastavu. 2. Izraditi i prezentirati referat s literaturom bez osvrta na metodologiju. 3. Položiti kolokvij (pismeni/usmeni)



Dodatna pojašnjenja: Pohađanje je nastave obvezno. Tolerira se do 30% izostanaka. Završnom ispitu (pismeni/ usmeni) može se pristupiti u lipnju i srpnju (dva ispitna roka), rujnu (dva ispitna roka). Potrebno je izraditi samostalni zadatak (referat od 5-8 kartica teksta s literaturom i bez osvrta na metodologiju). Napraviti prezentaciju i zadanu teme prezentirati. Prema PRAVILNIK U o ocjenjivanju studenata preddiplomskog, diplomskog, integriranog i stručnog studija Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli unutar Europskog sustava prijenosa bodova (ECTS)

1. „…Uspjeh studenta za svaki predmet/kolegij izražava se ECTS ljestvicom ocjenjivanja u postocima od 0 do 100% pri čemu prolazna ocjena na studiju iznosi 50%-100%.

2. Praćenje i ocjenjivanja studenata za svaki predmet/kolegij obavlja se: tijekom nastave (100% udjela u ukupnoj ocjeni) s time da vrednovanje udjela aktivnosti studenata u postotku ocjene dobivene na takav način definira nositelj predmeta/kolegija

syllabusom. U tom slučaju student može dobiti ocjenu na temelju bodova i uvjeta prikupljenih tijekom nastave ili pak može pristupiti završnom ispitu ako želi poboljšati postignutu ocjenu…“

Ocjenjivanje (prema PRAVILNIK U o ocjenjivanju studenata preddiplomskog, diplomskog, integriranog i stručnog studija Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli unutar Europskog sustava prijenosa bodova (ECTS)).


→ 5 – 89 do 100% ocjene,

→ 4 – 76 do 88,9% ocjene,

→ 3 – 63 do 75,9% ocjene,

→ 2 – 50 do 62,9% ocjene.


→ A – 90 do 100% ocjene,

→ B – 80 do 89,9% ocjene,

→ C – 70 do 79,9% ocjene,

→ D – 60 do 69,9% ocjene,

→ E – 50 do 59,9% ocjene.


Literatura

Obvezna: Šimović, V. (2010). Uvod u informacijske sustave, 2.dopunjeno i izmijenjeno izdanje. Zagreb: Golden marketing-Tehnička knjiga. (str.13-47,57-157, 181-194). Šimović, V., Ružić-Baf, M. (2013). Suvremeni informacijski sustavi. Pula: Sveučilište Jurja Dobrileu Puli. (str.36-38, 158-159) Izborna:



1. Pavlić, M. (2009). Informacijski sustavi. Rijeka: Odjel za informatiku, Sveučilište u Rijeci.


Kod i naziv kolegija 85798; US103 Kineziologija


Izv.prof.dr.sc. Iva Blažević Mr.sc. Loris Benassi, asistent



Integrirani


III.

Mjesto izvođenja Dvorana (Ronjgova) i sportska dvorana

Jezik izvođenja

Hrvatski (Engleski)


30P – 15V – 15 S


Nema preduvjeta.

Korelativnost

Kineziološka kultura, Kineziološka metodika, Pedagogija, Didaktika, Sociologija obrazovanja, Razvojna psihologija, Edukacijska psihologija, Socijalna pedagogija, Istraživanje odgoja i obrazovanja

Cilj kolegija

Ovladati osnovnim kineziološkim zakonitostima na kojima se temelji planiranje, programiranje, provođenje i evaluacija procesa vježbanja u području kineziološke edukacije djece školske dobi.

Ishodi učenja

1. Analizirati spoznaje o općim zakonitostima ljudskog kretanja, upravljanja procesom vježbanja kao i posljedicama utjecaja tih procesa na ljudski organizam 2. definirati značaj kretanja za život pojedinca i društva u cjelini 3. analizirati probleme u kineziologijskoj teoriji i praksi 4. analizirati rezultate istraživanja u području primijenjene kineziologije za školski uzrast 5. provesti jednostavnije istraživačke zadatke iz područja kineziološke edukacije s ciljem interpretiranja i poboljšanja neposredne nastavne teorije i prakse.

Sadržaj kolegija

1. Pojam, definicije i razvoj kineziologije. 2. Struktura kineziologijske znanosti te samosvojnost i odnos kineziologije i drugih znanosti. 3. Kineziološke pojave i zakonitosti. 4. Predmet i metode istraživanja u kineziologiji.

http://www.unipu.hr/index.php?id=1828&L=2%2FRS

5. Mjerni instrumenti i mjerenja u kineziologiji u području primijenjene kineziologije (edukacije) u školskom sustavu. 6. Antropološka obilježja. 7. Motorička znanja (raznovrsnost i stupanj usvojenosti motoričkih znanja, razine osobina i sposobnosti, stanje zdravlja i odgojni efekti). 8. Upravljanje kineziološkim transformacijskim procesima i parametri upravljanja procesom vježbanja. 9. Programiranje upravljanog procesa vježbanja za djecu školske dobi (izbor i distribucija sadržaja rada, volumen opterećenja i izbor modaliteta rada). 10. Praćenje, provjeravanje i vrednovanje usvojenosti motoričkih znanja, osobina, sposobnosti i zdravlja. 11. Utjecaj procesa vježbanja na ljudski organizam. 12. Kretanje kao čimbenik filogenetskog i ontogenetskog razvoja i kao faktor kulture življenja.



Maksimalni udio u

ocjeni (%)

pohađanje P, V (dvorana), S

1. – 5. 45 1,6 10%

pismeni radovi (seminarski, esej, prikaz, radni listići...)

5. 25 0,8 10%

kolokvij (pismeni) 1. – 5. 30 1,1 2x25%

ispit (usmeni) 1. – 5. 12 0,5 30%

ukupno 112 4 100%

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 30% izostanaka (4 izostanka) i njih nije potrebno opravdati. Praćenje i ocjenjivanje studenata izvodi se tijekom nastave i na završnom ispitu. Tijekom nastave student ostvaruje 70% ocjene, a na završnom ispitu 30% ocjene. Seminarski rad ocjenjuje se na slijedeći način: 0% = Seminarski rad nije napisan i izložen. 2% = Seminarski rad nije napisan, ali je izložen uz veće nedostatke. 4% = Seminarski je rad napisan uz veće nedostatke i izložen uz veće nedostatke. 6% = Seminarski je rad izrađen uz veće nedostatke i izložen uz manje nedostatke. 8% = Seminarski je rad izrađen i izložen uz manje nedostatke. 10% = Vrlo kvalitetno izrađen i izložen seminarski rad.

Usmeni ispit je svojevrsna rekapitulacija svega naučenog tijekom semestra i odražava opću pripremljenost i spremnost za primjenu naučenih sadržaja kolegija. Usmeni ispit sastoji se od tri pitanja na kojem se može postići maksimalno 30% ocjene. Prema Pravilniku o studiranju konačna ocjena se dobiva na sljedeći način: A = 90 100% 5 (izvrstan) = 89 100% ocjene B = 80 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 88% ocjene C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75% ocjene D = 60 69,9% 2 (dovoljan)= 50 62% ocjene E = 50 59,9%

Studentske obveze

Da položi kolegij, student mora: 1. Pohađati više od 70 % nastave. Ako student izostane od 30% do 50% nastave, trebat će izvršiti dodatne zadatke, odnosno ako izostane više od 50%, uskratit će mu se pravo na potpis, ispit i upis bodova. 2. Istražiti i predstaviti jedan sport (sportsku disciplinu) prema dogovorenim rokovima u semestru. 3. Položiti usmeni ispit.





Literatura

Obvezna: 1. Mraković, M. (1992). Uvod u sistematsku kineziologiju. Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu. 2. Sekulić, D., Metikoš, D. (2007). Osnove transformacijskih postupaka u kineziologiji. Sveučilište u Splitu: Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i kineziologije. Izborna: 1. Findak, V. (2001). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Zagreb: Školska knjiga. 2. Kosinac, Z. (2011). Morfološko-motorički i funkcionalni razvoj djece uzrasne dobi od 5. do 11. godine. Split: Savez školskih športskih društava grada Splita. 3. Prskalo, I. (2001). Osnove kineziologije. Petrinja: Visoka učiteljska škola u Petrinji. Priručna: 1. Findak, V., Metikoš, D., Mraković, M, Neljak, B. (1996). Primijenjena kineziologija u školstvu-NORME. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor, Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu.

2. Neljak, B., Novak, D., Sporiš, G., Višković, S. (2011). Metodologija vrednovanja kinantropoloških obilježja učenika u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi-Crofit norme. Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 3. Kinesiology, Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 4. Kinesiologica Slovenica, Ljubljana: Fakultete za šport Univerze v Ljubljani. 5. Zbornici radova Ljetnih škola kineziologa Republike Hrvatske.


Kod i naziv kolegija 85811 Metodika nastave hrvatskoga jezika I.


Doc. dr. sc. Marko Ljubešić Majda Čolak, asistentica



Integrirani


III.

Mjesto izvođenja predavaonice, Ronjgova


hrvatski jezik


30P – 30V –0S


Korelativnost

Kolegij je u uskoj vezi sa svim standardnojezičnim kolegijima tijekom studija, a posebno s kolegijima Hrvatski jezik I, Hrvatski jezik II, Dječja književnost, Pismeno izražavanje, Metodika hrvatskog jezika II, Metodika hrvatskog jezika III, kao i s drugim kolegijima jezično-umjetničke usmjerenosti. Očekuju se predznanja iz pismenog izražavanja te poznavanje pravopisnih pravila.

Cilj kolegija

Temeljni je cilj kolegija da student upozna dostignuća suvremene metodike hrvatskog jezika, s naglaskom na metodičke poddiscipline početnog čitanja i pisanja te jezika i književnosti. Studente će se nadalje osposobiti za primjenu istih u radu s učenicima od 1. do 4. razreda osnovne škole, razviti vještine pismenog izražavanja, razvijat će vještine rada u timu i svakako sposobnost primjene znanja u praksi.

Ishodi učenja

Nakon položenoga ispita student će moći: 1. pravilno tumačiti temeljne pojmove metodike

hrvatskog jezika, posebno metodičkih poddisciplina početnog čitanja i pisanja te jezika i književnosti

2. analizirati stručnu metodičku literaturu

3. adekvatno primijeniti stečene spoznaje u nastavnoj praksi

4. samostalno izvoditi nastavu hrvatskog jezika, posebice nastavnih područja početno čitanje i pisanje te jezik od 1. do 4. razreda osnovne škole.

Sadržaj kolegija

Sadržaj kolegija obuhvaća: - određenje pojmova hrvatski jezik, nastava hrvatskog

jezika, metodika nastave hrvatskog jezika - ciljeve i zadatke nastave hrvatskog jezika - uvid u Nastavni plan i program od 1. do 4. razreda - podjelu metodike hrvatskog jezika (metodika jezika,

metodika književnosti, medijske kulture, jezičnog i pismenog izražavanja)

- metode rada u nastavi hrvatskog jezika - sociološke oblike rada u nastavi hrvatskog jezika - suvremene strategije učenja i poučavanja u nastavi

hrvatskog jezika - analizu početnica, čitanki, udžbenika iz jezika,

vježbenica te priručnika za učitelje u razrednoj nastavi - učiteljevu neposrednu pripremu za nastavni sat - pregled metodičke literature i zastupljenosti sadržaja u

nastavnim programima, početnicama, udžbenicima, vježbenicama i priručnicima za razrednu nastavu

- primjere nastavnih jedinica (različiti pristupi), mogućnosti unutar predmetne i međupredmetne korelacije.




Sati ECTS*


pohađanje predavanja 1-4 22,5 0,8 20%

seminarski rad, vježbe

1-4 22,5 0,8 20%

kolokvij i priprema za kontinuiranu provjeru znanja

1-4 28 1 30%

priprema i polaganje ispita

1-4 67,2 2,4 30%

ukupno 140,5

5 100%

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 30% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Studenti svakog tjedna su dužni izraditi samostalne zadatke te prezentirati ih na sljedećem susretu. U semestru se pišu dva kolokvija (poznavanje pravopisnih normi hrvatskog jezika i gramatika koja je sadržaj

rada u primarnom obrazovanju) Na kraju semestra pristupa se završnome ispitu (pismenome). U konačnu ocjenu ulaze ocjena seminarskoga rada, vježbi, kolokvija te aktivnost na nastavi koja uključuje analizu samostalnih zadataka. Sudjelovanje u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Ne dolazi na nastavu. 4% = Prisustvuje nastavi, no ne sudjeluje u radu, tj. samostalni zadaci nisu napisane više od 3 puta. 8% = Pripremljen/-na je, no samostalni zadaci su nepotpuni − uz veće nedostatke (samostalni zadaci redovito s pogreškama, više od 3 puta). 12% = Pripremljen/-na je, no samostalni zadaci su nepotpuni − uz manje nedostatke (samostalni zadaci s tek ponekim pogreškama). 16% = Redovito je pripremljen/-na, samostalni zadaci su korektni, dobrovoljno sudjeluje u nastavnome procesu. 20% = Student/studentica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, uvijek je pripremljen/-na; postavlja pitanja i problematizira teme vezane i važne za kolegij, donosi dodatne materijale koji su vezani uz temu koja se obrađuje. Seminarski rad/vježbe ocjenjuje se ovako: 0% = Seminar je napisan ali sadrži puno gramatičkih i pravopisnih pogrešaka, sadržaj seminara nije u vezi sa naslovom seminara. 4% = Seminar je nepotpun − uz veće sadržajne nedostatke. Korišteno je manje od tri izvora podataka (literature, Internet izvori). 8%= Seminar je nepotpun - uz manje sadržajne nedostatke. Korišteno je manje od pet izvora podataka (literatura, Internet izvori) 12% = Seminar ima manje sadržajne nedostatke. Korišteno je manje od sedam izvora podataka (literarura, Internet izvori). 16% = Seminarski rad je korektno napisan, potkrijepljen podatcima iz domaće literature (više od 10) i sve zajedno čini sadržajnu cjelinu. 20% = Seminarski rad je detaljno napisan, potkrijepljen podatcima iz domaće i stane literature (više od 10) i sve zajedno čini sadržajnu cjelinu. Rad neće biti pozitivno ocijenjen ako se uoče dijelovi teksta koji su doslovno prepisani a nisu citirani, pravopisne i/ili gramatičke pogreške i nakon profesoričinih napomena. Studenti će na prvome predavanju dobiti primjerak seminarskoga rada koji se smatra uzornim te će se uputiti na slične radove koji su objavljeni u periodici.

Kolokviji Da bi student pristupio završnom pismenom ispitu, oba kolokvija moraju biti pozitivna. S obzirom da se u kolokvijima ispituju sadržaji koji se obrađuju u primarnom obrazovanju a učitelj (sadašnji studenti) te sadržaje mora prenijeti učenicima, kolokvij će biti pozitivan ako kandidat ostvari najmanje 70%. od 70% do 80% dobar (3) – 10% od 81% do 90% vrlo dobar (4) – 20% više od 91% odličan (5) – 30% Konačna je ocjena zbir svih elemenata: 5 (izvrstan) = 89 100 % ocjene 4 (vrlo dobar) = 76 88,9 % ocjene 3 (dobar) = 63 75,9 % ocjene 2 (dovoljan) = 50 62,9 % ocjene

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora: prisustvovati i aktivno sudjelovati na predavanjima i

vježbama (mogući izostanak iznosi 30 % ukupne satnice)


Oglašeni su na mrežnim stranicama Odsjeka te na Studomatu.


Literatura

Obvezna:

1. Bezen, A., Metodika - znanost o poucavanju nastavnog

predmeta, Uciteljski fakultet - Profil, Zagreb, 2008.

2. Rosandic , D., Metodika književnog odgoja i

obrazovanja, Zagreb, Skolska knjiga, 2005.

3. Rosandic , D., Novi metodički obzori: Prinosi metodici

hrvatskog jezika i književnosti, Zagreb, Skolske novine,

1993.

4. Tezak, S., Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1

i 2, Skolska knjiga, Zagreb, 1996.

5. Udžbenička literatura i nastavni programi za vise

razrede osnovne skole i srednju skolu. Popis na: http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3074 (popis odobrenih udžbenika za OŠ i SŠ)

Časopisi: Metodički obzori, Metodički ogledi, Život i škola ...

Izborna:

1. Biblioteka Ključ za književno djelo, Metodičke upute,

Skolska knjiga, Zagreb

2. Benjak, M., Književnost(i) u kontaktu, Izdavacki centar

Rijeka, Rijeka, 2001.

3. Benjak, M., Pozgaj Hadzi, V., Bez predrasuda i

stereotipa, Izdavacki centar Rijeka, 2005.

4. Benjak, M., Stendhalovi i Flaubertovi romani u

metodičkom obzoru, Sveuciliste u Rijeci, Pula, 2006.

5. Diklic - Rosandic - Sabic , Odzivi i dozivi lirske pjesme,

PKZ, Zagreb, 1990.

6. Diklic , Z., Lik u književnoj, scenskoj i filmskoj

umjetnosti, Skolska knjiga, Zagreb, 1989.

7. Kajic , R., Roman u sustavu problemske nastave,

Skolska knjiga, Zagreb, 1981.

8. Kermek-Sredanovic , M., Književni interesi djece i

omladine, Zagreb, Skolska knjiga, 1991.

9. Kovacevic , M., Književno-metodička motrišta, Zagreb,

Skolske novine, 1998.

10. Lagumdzija, N., Basna u osnovnoškolskoj nastavi

književnosti, Hena Com, Zagreb, 2000.

11. Pavletic , V., Kako razumjeti poeziju, Skolska knjiga,

Zagreb, 1995.

12. Perotti, A., Pledoaje za interkulturalni odgoj i

obrazovanje, Educa, Zagreb, 1995.

13. Rosandic , D., Kurikulski metodički obzori, Skolske

novine, Zagreb, 2003.

14. Sabic , A. G., Lirska poezija u razrednoj nastavi, Skolska

knjiga, Zagreb, 1983.

15. Sabic , A. G., Učenik i lirika, Skolska knjiga, Zagreb,

1991.

16. Tezak, S., Prilozi interpretaciji lirske pjesme, PKZ,

Zagreb, 1977.


Kod i naziv kolegija 85812 METODIKA GLAZBENE KULTURE I


doc. dr. sc. Ivana Paula Gortan-Carlin Marina Dadić, asistent



Integrirani


3.

Mjesto izvođenja Učionica, Vježbaonica u osnovnoj školi




30P – 15V – S


Položen ispit iz Sviranja 2.

Korelativnost

Kolegij Metodika glazbene kulture I. usko je povezan s Glazbenom kulturom, Glazbenim pismom i sviranjem te Sviranjem. Nadalje, korelira s Metodikom hrvatskog jezika, Metodikom prirode i društva, Metodikom likovne kulture i Metodikom kineziološke kulture te s predmetom Rad s darovitom djecom i Rad s djecom s posebnim potrebama pri čemu se stvara jedinstven suvremeni pristup temeljnom obrazovanju.

Cilj kolegija

Ovladati odrednicama metodike glazbene kulture i upoznati sve organizacijske oblike rada u području pjevanja, sviranja, slušanja i glazbenog stvaralaštva koristeći se glazbenom terminologijom.

Ishodi učenja

Studenti će nakon odslušanog kolegija biti u stanju: 1. Definirati sve bitne odrednice metodike glazbene

kulture 2. Navesti prednosti i nedostatke različitih nastavnih

oblika i metoda rada u glazbenoj kulturi 3. Razviti kod učenika glazbeni sluh, ritam i glazbenu

memoriju pjevanjem, sviranjem i slušanjem glazbenih djela

4. Razviti kod učenika motoričke sposobnosti pri sviranju

5. Demonstrirati znanja iz teorije glazbe, glazbene umjetnosti, pjevanja i sviranja na teorijskoj i praktičnoj razini.

Sadržaj kolegija

Kolegij Metodika glazbene kulture I. uključuje sljedeće cjeline: 1. Pojam i definicija metodike glazbene kulture 2. Nastavni oblici i metode rada 3. Glazbene sposobnosti 4. Pjevanje kao područje glazbene kulture 5. Postupak učenja po sluhu 6. Glazbeni instrumenti 7. Sviranje kao područje glazbene kulture 8. Brojalice 9. Slušanje glazbe kao područje glazbene kulture 10. Slušanje vokalne, vokalno-instrumentalne i instrumentalne skladbe 11. Priprema za slušanje glazbe 12. Analiza glazbenog djela 13. Zapažanje izražajnih elemenata 14. Izražavanje dojmova i vrednovanje doživljaja




Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje P i V 1.-5. 34 1,20 0

Vježbe sviranja u komornom sastavu

1.-5. 14 0,50 10

Vježbe izrade instrumentalne pratnje

1.-5. 7 0,25 20

Izrada priprave 1.-5. 28 1 20

Ispit, pismeni 1.-5. 15 0,55 30

Ispit, usmeni 1.-5. 14 0,50 20

ukupno 112 4 100

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 30% izostanaka (dakle, 4 izostanka) i njih nije potrebno opravdati. Tijekom nastave prisustvuje se oglednom predavanju nastavnika – mentora u osnovnoj školi. Nakon predavanja piše se osvrt. Vježbe sviranja u komornom sastavu 0 % = Student ne sudjeluje u radu 5 % = Student je nesiguran u sviranju zadane dionice

10 % = Student je siguran u sviranju zadane dionice Izrada ritmičke udaraljke i instrumentalne pratnje za pjesmu i/ili brojalicu koju student donosi u pismenom obliku, a potom se obrađuje i vježba na nastavi. 0 % = Nije napisana vježba (svaka vježba nosi 2 boda) 2-10 % = Napisana pratnja ocijenjena ocjenom od 2 do 5. 2-10 % = Izvedena instrumentalna pratnja na izrađenom instrumentu. Pisanje priprave kao simulacija nastavnog sata (pjevanje i sviranje; pjevanje i slušanje, glazbena kreativnost ). Priprave se prezentiraju tijekom nastave. 0% = Nije napisana priprava ili negativno ocjenjena priprava 10% = Napisana je jedna priprema i nije predstavljena na satu (ocjenjuje se ocjenom 2-5; gdje je 2= 2,5%, 3=5%, 4= 7,5%, 5=10%). + 10% = Priprava je prezentirana na satu. Pismeni ispit se ocjenjuje na sljedeći način, a max. udio ocjene je: 30 %. - Manje od 50 % točnih odgovora = 0 %. - Od 51 % do 100 % svaki slijedeći točni odgovor nosi 0,60 % udjela u postotku (u proporcionalnom postotku). Usmeni ispit Na usmenom ispitu student pjeva, svira (lijevom i desnom rukom, zajedno) i dirigira. Nastavnik bira pjesmu predviđenu za nastavu iz udžbenika glazbene kulture u 1. razredu. Udžbenik bira student sam. 0 % = Student ne vlada gradivom 5 % = Student vlada svim elementima za dovoljan 10 % = Student vlada svim elementima za dobar 15 % = Student vlada svim elementima za vrlo dobar 20 % = Savladani su svi elementi.

Studentske obveze Da položi kolegij, student/studentica mora tijekom nastave ostvariti barem 20 % bodova, pismeni ispit mora biti pozitivno ocijenjen te položiti usmeni ispit.


Rok za predaju priprava je zadnji tjedan u travnju. Pismeni ispit se piše treći tjedan u svibnju tijekom vježbi. Na kraju semestra pristupa se završnome ispitu (usmenome), kojemu se može pristupiti u lipnju, srpnju ili u rujnu. Dodatni rok je u veljači. Rokovi se objavljuju na

mrežnim stranicama Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti (http://www.unipu.hr/index.php?id=120). Predaja pismena nakon roka smanjuje bodove za 50 % od mogućih.


Svi rokovi dogovoreni na nastavi se poštuju.

Literatura

Obvezna: 1. S. Dobrota: Uvod u suvremenu glazbenu pedagogiju. Split: Filozofski fakultet u Splitu – Odsjek za učiteljski studij, 2012. (str. 9. – 66.) 2. N. Njirić: Pjevanka. Zagreb: Školska knjiga, 1992. (str. 9. – 31. ; 75. – 108.) Izborna: 1. P. Rojko: Metodika nastave glazbe: teoretsko-tematski aspekti (Glazbena nastava u općeobrazovnoj školi). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Pedagoški fakultet Osijek, 1996. (II. elektroničko izdanje. Zagreb, 2012.) 2. L. Lebič i B. Loparnik: Osnove glasbene umetnosti. Ljubljana: Mladinska knjiga, 1992. 3. A. Pace: Musica e formazione primaria. Padova: libreriauniversitaria.it edizioni, 2012. 4. A. Pesek: Otroci v svetu glasbe. Ljubljana: Mladinska knjiga, 1997. 5. S. Vidulin-Orbanić (ur.): Zbornik radova s Trećeg međunarodnog simpozija glazbenih pedagoga. Glazbena pedagogija u svjetlu sadašnjih i budućih promjena 3. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, 2013. 6. S. Vidulin-Orbanić (ur.): Monografija radova s Drugog međunarodnog simpozija glazbenih pedagoga. Glazbena nastava i nastavna tehnologija: mogućnosti i ograničenja. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, 2011. 7. S. Vidulin-Orbanić (ur.): Zbornik radova s Prvog međunarodnog simpozija glazbenih pedagoga. Glazbena pedagogija u svjetlu sadašnjih i budućih promjena. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, 2009. Priručna: razne pjesmarice.


Kod i naziv kolegija Etika učiteljskog poziva (85813) (US116)


Prof. dr. sc. Fulvio Šuran [email protected]



Razina kolegija

Integrirani


III.

Mjesto izvođenja predavaonica Jezik izvođenja

hrvatski


15P – V – 15S



Korelativnost Filozofija odgoja, Sociologija oogoja i obrazovanja, Socijalna pedagogija, Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo

Cilj kolegija Oblikovati autonomnu etičku refleksiju o problematici odgojno obrazovnog djelovanja, kao i odgovornu moralnu svijest i brigu za struku.

Ishodi učenja

5) samostalno objasniti i interpretirati deontološki kodeks učiteljskog poziva

6) pravilno shvatiti bitne osobine etičkog pristupa znanju i profesiji u cilju razvijanja etičkog promišljanja kao važan čimbenik odgojnog djelovanja;

7) Objasniti i usporediti temeljne pojmove etike i etičke teorije u kontekstu učiteljstva i njegovu ulogu u društvu;

8) Opisati, razmotriti i argumentirano raspraviti etička načela i dužnosti učiteljskog poziva, Ispravno procijenjujući primjenjivost deontologije u pedagoškoj praksi i nastavnoj didaktici.

Sadržaj kolegija

a. Etika, običajnost i moral(nost). Moralna refleksija i etička refleksija.

b. Podrijetlo morala i moralni razvoj čovjeka. c. Počeci etike. Sokrat. Etika vrlina. d. Kršćanska etika. Hedonizam i utilitarizam. e. Autonomna etika. I. Kant.


f. Činjenice i vrijednosti u odgoju (i obrazovanju). g. Etika i ideologija u odgoju (i obrazovanju). h. Etička kreativnost i autonomija učiteljskog poziva. i. Određenje pojma učitelj. j. Što je deontologija? Deontologija profesije. k. Deontologija kontekstu suvremene škole. l. Etička načela učiteljskog poziva. m. Deontološke dužnosti učiteljskog poziva. n. Etički kodeks(i) učitelja. o. Zastupanje i čuvanje učiteljske struke. Učiteljski poziv

u suvremenom europskom društvu




Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje P, S 1 - 4. 23 0.8 20


1, 3, 4 28 1 30

ispit (usmeni) 1 - 4. 33 1.2 50

ukupno 84 3 100

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Studenti su dužni tijekom semestra izraditi 1 seminarski rad (sintetski prikaz tematskih segmenata iz dopunske literature) te položiti usmeni ispit. Na računalu pisani rad o izbornoj literaturi treba predati predmetnom nastavniku najmanje tjedan dana prije ispita. Radovi o izbornoj literaturi neće biti zaprimljeni na samom ispitu. Studenti imaju mjesec dana za odabir literature, čitanje i pisanje rada. Bez unaprijed predanog pisanog rada o izbornoj literaturi nije moguće pristupiti ispitu. Ista procedura u vezi radova o izbornoj literaturi vrijedi i za buduće prijavljivanje ispita u raspisanim ispitnim rokovima. Što se tiče pisanja seminarskog rada (student/ica mora odabrati jedan naslov):Naveden je preliminarni popis koji može poslužiti kao izbor, ali i kao orijentacija. Moguće je predložiti i naslov izvan popisa – uz dogovor s odgovornim nastavnikom.

Studentske obveze

31. pohađati nastavu; 32. aktivno komentarima i sugestijama sudjelovati u

nastavnom procesu; 33. napisati seminarski rad i usmeno ga izložiti tijekom

usmenog ispita; 34. položiti završni usmeni ispit.




Upute za pisanje seminarskih radova: Prezime i ime studenta/studentice (Navedite prvo prezime, zbog budućeg abecednog razvrstavanja) - Autor/autorica (godina izdanja). Naslov odabranog djela. Mjesto: Izdavač. Npr. Šuran, F. (2016), Sociologija odgoja i obrazovanja, (skripta), Pula. Uvod (700-800 znakova uključujući razmak = 8-10 redaka) - Ukratko obrazložiti predmet/temu eseja i razloge izbora; navesti što je o temi već poznato; najaviti način na koji će tema biti zahvaćena u eseju; opis strukture eseja koji se piše... - Razrada teme u nekoliko cjelina – poglavlja (6000-7000 znakova uključujući razmak = 60-80 redaka) - Prikazati sadržaj pročitanog djela strukturirajući njegove glavne elemente; diskusija o ključnim argumentima koji su u djelu navedeni – zahvatiti činjenice, ideje i mišljenje autora djela; navoditi vlastito mišljenje i stavove - Zaključne napomene (1000-1200 znakova uključujući razmak = 12-15 redaka) Navesti sličnosti i razlike u odnosu na autora pročitane studije; navesti što se može zaključiti iz vlastitog napisanog teksta; usporedba stavova iz uvoda sa stavovima koji proizlaze iz napisanog rada; navesti vlastite prosudbe o pročitanom djelu. Font: Arial / 12 Prored: 1,5 lines

Literatura

Obvezna: 1) Etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima. Priručnik za

učitelje i odgajatelje. U:http://www.ethics-education.eu/resources/StateOfTheArt-UNA_HR.pdf 2) . Milan Kangrga, Etika. Osnovni problemi i pravci, Golden

marketing, Zagreb 2004. (str. 19-92) 3) Josip Marinković, Učiteljstvo kao poziv: rastakanje

pedagogije i potraga za smislom, Kruzak, Zagreb 2008. (str. 3-218)

Izborna

I. I. Čehok i I. Koprek (et al.), Etika. Priručnik jedne discipline, Školska knjiga, Zagreb 1996.

II. Anzenbacher A. (1992.), Filozofija. Uvod u filozofiju (Zagreb: Školska knjiga), poglavlje: Etika.

http://www.ethics-education.eu/resources/StateOfTheArt-UNA_HR.pdf

http://www.ethics-education.eu/resources/StateOfTheArt-UNA_HR.pdf


Kod i naziv kolegija 85817 Didaktiča dokimologija


Doc. dr.sc. Sandra Kadum



kolegija

Integrirani

Semestar

Ljetni

Godina studija

III.

Mjesto izvođenja dvorana (Ronjgova) Jezik




15P – 15V – 0S


Položen ispit iz Pedagogije i Didaktike

Korelativnost Didaktika, Pedagogija, Psihologija i metodike pojedinih predmeta.

Cilj kolegija Ovladati osnovnim znanjima iz didaktičke dokimologije s naglaskom na ocjenjivanje u primarnom obrazovanju.

Ishodi učenja

1. objasniti i usporediti spoznaje o evaluaciji odgojno-obrazovnih procesa (temeljne faze, procedura, postupci i metodološki instrumentarij), 2. definirati i objasniti temeljne dokimološke pojmove, područje proučavanja i metodološku utemeljenost, 3. objasniti i usporediti različite primjene metoda, tehnika i postupaka evaluacijskih procesa u odgojno-obrazovnom radu, 4. objasniti i usporediti teškoće koje prate proces ocjenjivanja i moguća poboljšanja, 5. izraditi i analizirati objektivniji i humaniji pristup evaluacijskim procesima u nastavi i učenju.

Sadržaj kolegija

1. Osnovni termini i pojmovi: evaluacija, vrednovanje, provjeravanje, ocjenjivanje i ispitivanje. 2. Didaktička dokimologija – područje proučavanja i metodološka utemeljenost. 3. Evaluacijski procesi u odgoju i obrazovanju u nastavi i učenju kao specifičnom vidu odgojno- obrazovnih procesa. 4. Pojam, cilj i svrha evaluacije u nastavi i učenju. Faze evaluacijskih procesa. 5. Temeljne komponente evaluacijskih procesa. Predmetna i metodološka složenost procesa evaluacije. Specifičnosti odgojno-obrazovnih fenomena i prirode mjerenja u odgoju i obrazovanju.

6. Subjektivni pristupi evaluaciji u nastavi i učenju i teškoće što proizlaze iz tih pristupa. Prema objektivizaciji evaluacijskih procesa u nastavi i učenju (testovi, zadaci objektivnog tipa, skale procjene, skale sudova…). 7. Školska ocjena i ocjenjivanje. Teškoće koje prate proces ocjenjivanja i moguća poboljšanja. 8. Dokimološke posebnosti u nekim nastavnim predmetima. 9. Dokimološka iskustva iz Europe i svijeta.


Obveze Ishodi Sati Udio u

ECTS-u*


(%)

pohađanje P, V 1.-5. 30 1,1 5%

praktični radovi 3.-5. 14 0,5 20% pismeni ispit 1.-5. 30 1,1 50%

usmeni ispit 1.-5. 10 0,4 25% ukupno 84 3 100%

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora: 1. Redovito pratiti nastavu i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave, posebno u vježbama. 2. Izraditi praktične radove. 3. Položiti pismeni i usmeni ispit. Napomena: (vrijedi za obvezu 2.) Student/studentica treba napisati praktične radove u zadanome roku. Ako ne riješi obveze do zadanoga roka, tada gubi pravo na ECTS-e iz kolegija u toj akademskoj godini. Rokovi se u ovome kolegiju u potpunosti poštuju.



Literatura

Obvezna: 1. Kadum-Bošnjak, S. (2013), Dokimologija u primarnom obrazovanju. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile 2. Matijević, M. (2004), Ocjenjivanje u osnovnoj školi. Zagreb: Tipex. 3. Vrcelj, S. (1996), Kontinuitet u vrednovanju učenikova uspjeha. Rijeka: Pedagoški fakultet. Izborna: 1.Grgin, T. (1986), Školska dokimologija. Zagreb: Školska knjiga. 2. Grgin, T. (2001), Školsko ocjenjivanje znanja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

3. Kadum-Bošnjak, S. – Brajković, D. (2007), Praćenje, provjeravanje i ocjenjivanje učenika u nastavi. U: Metodički obzori, vol.2(2007)2 4. Kadum-Bošnjak, S. – Peršić, I. – Brajković, D. (2007), Stalnost uspjeha učenika u mlađim razredima osnovne škole i na prijelazu iz 4. u 5. razred. U: Metodički ogledi, vol. 14(2007)2 5. Meyer, H. (2002), Didaktika (razredne kvake). Zagreb: Educa. 6. Vrgoč, H. (ur.) (2002), Praćenje i ocjenjivanje školskog uspjeha. Zagreb: HPKZ.


Kod i naziv kolegija 96498 Informacijske i komunikacijske tehnologije u obrazovanju


Izv.prof.dr.sc. Maja Ružić-Baf (nositeljica) Doc.dr.sc. Ivan Pogarčić Mladen Bočev, mag.edu.inf., asistent


Vrsta kolegija obavezan Razina kolegija

Integrirani


3



hrvatski


30P – 15V – 0S



Korelativnost Osnove informatike

Cilj kolegija Usvojiti pojmove i definicije vezane uz uporabu informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT) u obrazovanju.

Ishodi učenja

1. Pravilno definirati i objasniti pojmove vezane uz ICT. 2. Razumjeti i opisati funkcije, prednosti i nedostatke ICT-a u odgoju i obrazovanju. 3. Analizirati i istražiti ICT alate u nastavi. 4. Primijeniti ICT tehnologije u procesu inovativnog učenja i poučavanja. 5. Izrada originalnog proizvoda korištenjem ICT alata

Sadržaj kolegija

1. Osnovni pojmovi 2. Pojam i definicije komunikacije, informacijske znanosti, informacijske i komunikacijske tehnologije 3. Teorije komunikacije 4. Vrste pismenosti 5. Funkcije, prednosti i nedostaci informacijske i komunikacijske tehnologije

6. Implementacija ICT-a u školske kurikulume, scenariji poučavanja ICT-a 7. Virtualne društvene mreže i virtualno obrazovanje. 8. Micro:bit u nastavi


Obveze

Ishodi Sati ECTS


pohađanje P, V 1. – 5. 23 0,5 10 %

vježbe 2. – 5. 10 1

40 %

Kolokvij (pismeni/usmeni)

1. – 5. 23 1,5 50 %

ukupno 56 3 100 %

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora: 1. Redovito pratiti nastavu i aktivno sudjelovati u vježbama. 2.Izraditi vježbu 3. Položiti kolokvij i /ili završni ispit (pismeni/usmeni)



Dodatna pojašnjenja: Pohađanje je nastave obvezno. Tolerira se do 30% izostanaka. Završnom ispitu (pismeni/ usmeni) može se pristupiti u lipnju i srpnju (dva ispitna roka), rujnu (dva ispitna roka). Potrebno je izraditi samostalni zadatak (referat od 5-8 kartica teksta s literaturom i bez osvrta na metodologiju). Napraviti prezentaciju i zadanu teme prezentirati. Ocjenjivanje (prema PRAVILNIK U o ocjenjivanju studenata preddiplomskog, diplomskog, integriranog i stručnog studija Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli unutar Europskog sustava prijenosa bodova (ECTS)).


→ 5 – 89 do 100% ocjene,

→ 4 – 76 do 88,9% ocjene,

→ 3 – 63 do 75,9% ocjene,

→ 2 – 50 do 62,9% ocjene.

6. Slovno (europska ljestvica) ocjenjivanje studenata obavlja se na temelju konačnog postignuća, odnosno

zbroja ocjene ostvarene tijekom nastave ili ocjene tijekom nastave i na završnom ispitu kako slijedi:

→ A – 90 do 100% ocjene,

→ B – 80 do 89,9% ocjene,

→ C – 70 do 79,9% ocjene,

→ D – 60 do 69,9% ocjene,

→ E – 50 do 59,9% ocjene.


Literatura

Obvezna:

1. Informacijska tehnologija u obrazovanju (2015). Ur. Lasić-Lazić. J. Zavod za informacijske studije, Zagreb.

2. Špiranec, S., Banek Zorica, M. (2008). Informacijska pismenost, Teorijski okviri i polazišta, Zavod za informacijske studije, Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

3. Šimović, V., Ružić-Baf, M. (2013). Suvremeni informacijski sustavi. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Pula.

4. Lasić Lazić, J., László, M., Boras, D. (2008). Informacijsko čitanje, Zavod za informacijske studije, Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

5. Halfacree, G. (2018).BBC micro:bit službeni priručnik. Dobar plan, Zagreb.

Izborna:

1. Komunikacijski obrasci i informacijska znanost (2014) Ur. Vrana,R., Pečarić, Đ. Zavod za informacijske studije, Zagreb.

2. ICT Edu. Carnet. Web izvor: http://www.carnet.hr/ictedu

3. EUROPA 2020, Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast EUROPA 2020 (2010). Web izvor: Strategija za pametan, održiv i uključiv rast,



skinuto s http://www.azoo.hr/images/razno/eu_hr.pdf

4. Kiš, M. // Informatički rječnik. zagreb : Naklada Ljevak, 2000.

5. Digital Competence Framework 2.0. https://ec.europa.eu/jrc/en/digcomp/digital-comptence-framework

http://www.azoo.hr/images/razno/eu_hr.pdf






https://ec.europa.eu/jrc/en/digcomp/digital-comptence-framework

https://ec.europa.eu/jrc/en/digcomp/digital-comptence-framework








Razina kolegija

Integrirani

Semestar Ljetni

Godina studija

III.


Engleski jezik


15P – 15V – 0S



Korelativnost

Program je povezan s programom dva obvezatna kolegija na prvoj godini studija Engleski jezik I. i Engleski jezik II. te s kolegijima modula Engleski jezik na 2. godini studija: Fonetika i fonologija engleskog jezika i Uvod u gramatiku engleskog jezika.

Cilj kolegija


Ishodi učenja

Studenti će nakon položenog ispita biti osposobljeni: 1. služiti se suvremenim rječnikom engleskog jezika na naprednoj razini kako bi mogli raspravljati o suvremenim temama 2. primijeniti gore navedeno u komunikaciji koristeći napredne govorničke vještine 3. primijeniti gore navedeno pri izradi funkcionalnih pismenih uradaka 4. koristiti tehnike kritičkog razmišljanja pri evaluaciji ideja 5. kako izraditi formalne prezentacije na kvalitetan način

Sadržaj kolegija 1. Innovation and technology (passives) 2. Balance (verb patterns)

http://doc.dr.sc/

3. Creative thinking (relative clauses) 4. Connections (reported speech) 5. Resources (articles, quantifiers) 6. Change (third conditional) Program kolegija prati i ostvaruje stupanj B2 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike (Common European Framework of Reference for Languages – CEF )


Obveze

Ishodi

Sati Udio u ECTS-u*



1-3 22 0.9 0%


1-3 32 1.2 30%

Esej 1.,3. 16 0.7 10%

Dva kolokvija 1., 2. 40 1.2 2 x 30%

Ukupno 112 4 100%

Studentske obveze

1. Pohađati više od 70 % nastave 2. Redovito donositi propisani udžbenik te pisati domaće zadaće 3. Izraditi i izložiti jednu prezentaciju na zadanu temu 4. Napisati jedan esej na zadanu temu 5. Položiti dva kolokvija (studenti koji nisu prošli oba kolokvija moraju pristupiti završnom pismenom ispitu u redovnim ili izvanrednim ispitnim rokovima) Student/studentica treba riješiti sve obveze iz kolegija u zadanom roku da bi pristupio/pristupila kolokviju ili završnom ispitu. Ako ne riješi sve obveze do zadanoga roka, tada gubi pravo na ECTS-e iz kolegija u toj akademskoj godini. Rokovi se u ovome kolegiju u potpunosti poštuju.





Literatura Obvezna: 15. H. Stephenson, L. Lansford, P. Dummett (2016), Keynote,

Upper intermediate , National Geographic Learning

16. 17. R. Reppen (2011), Grammar And Beyond 3, Cambridge

UP Izborna: 18. J. Eastwood (2009), Oxford Learner's Grammar –



MacMillan Heinemann


Kod i naziv kolegija 85 843. US121 Anglosaksonski svijet II.


Silva Bratož (nositeljica) Adriana Beletić, asistentica

Studijski program Sveučilišni Integrirani preddiplomski i diplomski učiteljski studij


Razina kolegija

Integrirani

Semestar ljetni

Godina studija

III.



engleski


30P – 0V – 30S



Korelativnost Kolegij je korelativan s kolegijima : Dječja književnost na engleskom jeziku I.,II. , Odabrani tekstovi iz engleske književnosti i Govorne vježbe II.

Cilj kolegija

-opisati, razlikovati, povezati, analizirati, usporediti i sažeti političke, religijske, povijesne i društvene događaje, te kulturne i tradicijske vrijednosti unutar anglosaksonskog svijeta s očekivanim ishodom da se dio ili određeni segment te široke lepeze osmisli kao materijal za podučavanje jezika..

Ishodi učenja

1. opisati, razlikovati, političke, religijske, povijesne i društvene događaje, kulturne i tradicijske vrijednosti unutar anglosaksonskog svijeta

2., povezati, analizirati, političke, religijske, povijesne i društvene događaje, kulturne i tradicijske vrijednosti unutar anglosaksonskog svijeta 3. usporediti i sažeti političke, religijske, povijesne i društvene događaje, kulturne i tradicijske vrijednosti unutar anglosaksonskog svijeta

4. kombinirati i osmisliti dio ili određeni segment te široke lepeze kao materijal za podučavanje jezika.

Sadržaj kolegija

1. Prikaz političkih, religijskih, povijesnih i društvenih događaja te kulturnih i tradicijskih vrijednosti unutar anglosaksonskog svijeta (općenito- USA, Canada, Ireland, New Zealand, Australia)

2. Britanski engleski (BE) i američki engleski (AE), razlike i razlozi, engleski kao lingua franca i kao globalni jezik današnjice-nastavak

3. Geografski položaj USA, počeci naseljavanja

4. Političke institucije i stranke 5. Organizacija političkog, državnog i pravnog sustava

6. Međunarodni odnosi 6. Ttransport i komunikacija

7. Zaštita okoliša i životinja 8. Razlike i sličnosti između stereotipova, socijalne i društvene veze, obiteljske veze, slobodno vrijeme 9. Odabrani tekstovi i pjesme iz američke literature




Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje P, S 1.- 4.

52,5

1.4 10%


usmeno izlaganje 1.- 4. 3.5 0.1 30%

kolokvij (pismeni) 1.- 4. 28 0.75 30%

ukupno 112 3 100%

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Rad studenata na kolegiju prati se, vrednuje i ocjenjuje tijekom nastave. a u tom slučaju student može dobiti ocjenu na temelju ostvarenih uvjeta i prikupljenih bodova tijekom nastave (100% udjela u ukupnoj ocjeni). Pohađanje je nastave obvezno. Toleriraju se tri (3) izostanka. Da bi se pristupilo kolokviju, studenti moraju ispoštovati sve obveze a naročito redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu, jer sama struktura kolegija zahtijeva stalnu prisutnost na

predavanjima i seminarima. Svakoga tjedna studenti su dužni izraditi domaće uratke (analiza i usporedba zadanog materijala). U semestru se piše 1 kolokvij (na kraju semestra). Studenti imaju obavezu napisati i prezentirati seminar (individualni rad) ili prezentirati projekt (grupni rad) koji se predaju u tiskanom i elektroničkom obliku. U posljednjem tjednu siječnja održat će se popravni kolokvij za studente koji iz opravdanih razloga nisu pristupili ili zadovoljili na redovnom kolokviju. U konačnu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, ocjena seminara/projekta te prisutnost na nastavi. Studenti koji su ostvarili manje od 50% udjela ocjene tijekom nastave moraju pristupiti završnom pismenom i usmenom ispitu u redovnim ili izvanrednim ispitnim rokovima.

Studentske obveze

-redovito prisustvo

-izvršavanje zadanih radova (seminar ili projekt) -aktivno sudjelovanje u nastavi

-polaganje kolokvija





Literatura

Obvezna:

1. David Mauk and John Oakland (2011), American Civilization, An introduction, Routledge, London/New York ( 53-75., 77-110., 113-149., 171-195., 277-300.) (138 str.) 2. Kia Kinsly & Adriana Beletić, Interactive Literature (with historical background and tasks)

Izborna: 1. Jonatan Crowther (2001), Oxford Guide to British and American, Culture, OUP 2. J. Collie & Alex Martin (2000), What's it like? Life and Culture in Britain today, CUP

3. James O' Driscol (2002), Britain, OUP

Jean Hannah (1987), Coping with England, Basil Blackwell, Ltd, Oxford, UK 4. Sheerin, J.Seath, G. White: Spotlight on Britain, OUP

Peter Trudgill (1985), Coping with America, Basil Blackwell Inc., New York

Priručna:

1. dnevne novine, časopisi, brošure, vodiči, enciklopedije, leksikoni, mrežne stranice i ostali tiskani ili elektronički materijal


Kod i naziv kolegija 85808 (US111) Govorne vježbe III.





Razina kolegija

Integrirani

Semestar Ljetni

Godina studija

III.

Mjesto izvođenja Dvorana, Ronjgova 1, knjižnica


Engleski jezik


0P – 30V –0S


Nema preduvjeta za upis kolegija. Za izlazak na ispit potrebno je prethodno položiti kolegije Engleski jezik I., Engleski jezik II. i Govorne vježbe I./1.

Korelativnost

Engleski jezik I., Engleski jezik II. Govorne vježbe I./1., Govorne vježbe I./2. , Govorne vježbe II./2, Uvod u prevođenje, Suvremeni engleski jezik I., Suvremeni engleski jezik I./2., Suvremeni engleski jezik III., Anglicizmi, Fonetika i fonologija engleskog jezika I., Fonetika i fonologija engleskog jezika II., Uvod u gramatiku engleskog jezika, Metodika nastave engleskog jezika, Čitanje stručne literature na engleskom jeziku.

Cilj kolegija Steći kompetencije za govornu interakciju u kontekstu svakodnevne komunikacije, ali i u profesionalnom okružju.

Ishodi učenja

1. Objasniti značenje svakodnevnih idioma i fraza te ih pravilno koristiti u usmenoj i pisanoj komunikaciji.

2. Pravilno koristiti gramatičke strukture u usmenoj i pisanoj komunikaciji.

3. Interpretirati sadržaj pročitanih specijalističkih tekstova.

Sadržaj kolegija

1. Čitanje, analiza i rasprava o specijalističkim tekstovima.

2. Strategije učenja vokabulara. 3. Česti frazalni glagoli. 4. Složene imenice i pridjevi. 5. Frazalni glagoli i idiomi. 6. Inačice engleskog jezika. 7. Zemlje, nacije i njihovi stanovnici: sličnosti i razlike. 8. Ljudsko ponašanje. 9. Obrazovanje, posao, novac. 10. Svijet umjetnosti i škola. 11. Računala u školi. 12. Mediji i društvo.


Obveze

Ishodi Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje P, V 1.-3. 23 0,2 10%

prezentacija 1.-3. 20 0,9 30%

Dva pisana kolokvija 1.-3. 13 0,9

60% (2x30%)

ukupno 56 2 100 %

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Student/ica može izostati tri (3) puta s nastave. Student/studentica može tijekom nastave putem redovnog pohađanja nastave, održavanja prezentacije i polaganja dva pisana kolokvija ostvariti 100% udjela u ocjeni. Uz dva pisana kolokvija održava se i popravni kolokvij na kojem student/studentica može ispraviti negativnu ocjenu iz jednog kolokvija. Ukoliko student/studentica ne odradi prezentaciju, izlazi na usmeni ispit. Ukoliko ne položi pisane kolokvije, polaže završni pisani i usmeni ispit tijekom ispitnih rokova. Ukoliko student/studentica ne odradi prezentaciju i ne položi pisane kolokvije, izlazi i na pisani i na usmeni završni ispit. U tom slučaju je pisani dio završnog ispita eliminacijskog karaktera, tj. student/studentica ne može pristupiti usmenom ispitu ukoliko ne položi pisani dio ispita. Položeni kolokviji i odrađena prezentacija vrijede tijekom akademske godine u kojem je kolegij odslušan. Ukoliko tijekom te akademske godine student/studentica ne položi

kolegij, prilikom izlaska na ispit tijekom sljedeće akademske godine mora pristupiti i pisanom i usmenom dijelu ispita.

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora:

1. Pohađati više od 70% nastave. Ukoliko student/studentica izostane između 30% i 50% nastave, dodijelit će mu/joj se dodatni zadaci. U slučaju da student/studentica izostane s više od 50% nastave, uskratit će mu/joj se pravo na potpis, izlazak na ispit i upis ECTS bodova.

2. Prezentirati dogovorenu temu uz pomoć PPT-a te

popratiti izlaganje zadacima za kolege. Prezentaciju

valja predati u digitalnom obliku. Ukoliko je

student/studentica neuspješan/neuspješna pri

izvršavanju ove obveze, pristupa usmenom ispitu.

3. Položiti dva pisana kolokvija. Ukoliko je student/studentica neuspješan/neuspješna u izvršavanju ove obveze, mora položiti završni pisani ispit te pristupiti usmenom ispitu. U tom slučaju pisani ispit i usmeni ispit svaki nose 50% ocjene.


Objavljuju se početkom akademske godine na mrežnim stranicama Sveučilišta i u ISVU sustavu.



Literatura

Obvezna: Michael McCarthy and Felicity O'Dell, English Vocabulary in Use. Cambridge: Cambridge University Press, 1997. str. 2 – 7, 16 – 21, 48 – 55, 36 – 38, 52 – 61, 62 – 63, 66 – 69, 78 – 81, 112 – 113, 84 – 85, 106 – 107, 134 – 135, 144 – 145, 184 – 191, 198 – 199. (57 str.) Odabrani tekstovi iz časopisa, novina i elektroničkih medija. Izborna: May, P. Towards proficiency. Oxford: Oxford Unviversity Press, 2002. Swan, M. Practical English Usage, Oxford: Oxford University Press, 2005.

Tillit, B., Newton B., M. Speaking Naturally: Communication Skills in American English. Cambridge: Cambridge University Press, 1999. Vince, M. First Certificate Language Practice, Oxford: MacMillan, 2003. Priručna: Bujas, Ž. Veliki englesko – hrvatski rječnik, NZG, Zagreb, 2005.

Bujas, Ž. Veliki hrvatsko – engleski rječnik, NZG, Zagreb, 2005.

Oxford Collocations Dictionary (dictionary for students of English), Oxford University Press, 2002.

Oxford Idioms (dictionary for students of English), Oxford University Press, 2001.


Kod i naziv kolegija 132978; US501 Audio i video obrada


Dr. sc. Elena Krelja Kurelović, v. pred. Janko Žufić, viši predavač



Integrirani


III

Mjesto izvođenja Dvorana, učionica s računalima


Hrvatski


15P – 30V – 30S


Za ovaj kolegij potrebno je odslušati kolegije Informatika i Osnove računalstva.

Korelativnost Kolegij korelira i korespondira s kolegijima Informatika i Osnove računalstva.

Cilj kolegija Usvojiti kompetencije za primjenu računala u audio i video obradi.

Ishodi učenja

1. Koristiti temeljne pojmove iz područja audio i video obrade

2. Snimati audio materijal 3. Snimati video materijal 4. Koristiti neki računalni program za obradu audio

materijala 5. Koristiti neki računalni program za obradu i

montiranje video materijala

Sadržaj kolegija

1. Audio formati i kvaliteta zapisa. Načini kompresije audio datoteke. Formati audio datoteka.

2. Video -tehnički pojmovi digitalnih formata, optike i priručne opreme. Video snimanje. Dijelovi video kamere

3. Filmska izražajna sredstva. Filmski kadar, plan i rakurs. Stanja i kretanja kamere. Karakteristike filmske slike i nespecifična filmska sredstva. Filmska gluma

4. Boje i prostor. Piksel. Objektivi. Temperatura boje svjetla - Ekspozicija

5. Zebra level. Optika, žarišna dužina i vidni kut - Dubinska oštrina. Otvor irisa. Digitalni zapisi. Montaža




Referat 1. 20 0,7 5%

Usmeno izlaganje referata

1. 15 0,5 15%

Seminarski rad 1. – 5. 30 1,1 15%

Domaće zadaće 2. – 5. 17 1,6 30%

Projekt: izrada filma u trajanju od 3 do 10 min

2. – 5. 30 1,1 35%

Ukupno 112 4 100%

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora 1. Do utvrđenoga termina izraditi referat na odabranu

temu i usmeno ga izlagati, te aktivno sudjelovati u raspravi kod izlaganja drugih studenata.

2. Izraditi seminarski rad 3. Izraditi domaće zadaće 4. Izraditi projekt




Završni ispit se sastoji iz praktičnih zadataka. Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 90 – 100% 5 (izvrstan) = 89 – 100% B = 80 – 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 – 88% C = 70 – 79,9% 3 (dobar) = 63 – 75% D = 60 – 69,9% 2 (dovoljan) = 50 – 62% E = 50 – 59,9%

Literatura

Obvezna: 1. Skorin, V. (2008). Digitalni video – snimanje i

montaža. Algebra d.o.o. Zagreb 2. Bell, A. (2005). Creating Digital Video in Your School:

How to Shoot, Edit, Produce, Distribute, and Incorporate Digital Media into the Curriculum. Linworth Publishing. Worthington

Izborna:

1. Underdahl, K. (2003). Digital Video For Dummies.

Wiley Publishing. New York.


Kod i naziv kolegija 85846 Uporaba računala u razrednoj nastavi


Izv.prof.dr.sc. Maja Ružić-Baf Doc.dr.sc. Ivan Pogarčić Mladen Bočev, asistent



Integrirani


3



hrvatski


30P – 0V – 30S



Korelativnost Osnove informatike

Cilj kolegija

Usvojiti temeljne pojmove teorijskih i praktičnih znanja o uporabi računala u nižim i višim razredima osnovne škole. Usvojiti temeljne pojmove teorijskih i praktičnih znanja o uporabi web 2.0 i ostalih alata u nastavi

Ishodi učenja

1. Pravilno definirati i opisati pojmove i karakteristike vezane za obrazovnu tehnologiju. Pravilno definirati i opisati pojmove i karakteristike vezane za društveni softver i web 2.0 tehnologiju. 2.Opisati teorije učenje vezane uz obrazovnu tehnologiju. 3. Kritički analizirati web 2.0 alate. 4. Objasniti važnost primjene tehnologijskih alata u nastavi. 5. Primijeniti stečena znanja, vještina u nastavi informatike u osnovnoj školi.

Sadržaj kolegija 1. Osnovni pojmovi 2. Uvod u obrazovnu tehnologiju

3. Aspekti obrazovne tehnologije 4. Tehnologijska integracija kroz prikaz nekoliko teorija učenja-temeljne obrazovne paradigme 5. Tehnologija u obrazovanju 6. Društveni softver 7. Sigurnost na internetu


Obveze

Ishodi Sati ECTS


Pohađanje P 1. – 5. 50 0,5 10%

Terenska nastava 4-5 6 0,2 0%

Izrada samostalnog zadatka

2,3 34 2 40%

Kolokvij, ispit (pismeni /usmeni)

1-4 50 1,3 50%

ukupno 140 4 100 %

Studentske obveze

Da položi kolegij, studentica/student mora: 1. Redovito pratiti nastavu. 2. Izraditi i prezentirati seminarski rad. 3. Položiti kolokvij i/ili ispit (pismeni/usmeni)



Dodatna pojašnjenja: Pohađanje je nastave obvezno. Tolerira se do 30% izostanaka. Završnom ispitu (pismeni/ usmeni) može se pristupiti u lipnju i srpnju (dva ispitna roka), rujnu (dva ispitna roka). Potrebno je izraditi samostalni zadatak i prezentirati ga. Prema PRAVILNIK U o ocjenjivanju studenata preddiplomskog, diplomskog, integriranog i stručnog studija Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli unutar Europskog sustava prijenosa bodova (ECTS)


4. Praćenje i ocjenjivanja studenata za svaki predmet/kolegij obavlja se: tijekom nastave (100% udjela u ukupnoj ocjeni) s time da vrednovanje udjela aktivnosti studenata u postotku ocjene dobivene na takav način definira nositelj predmeta/kolegija syllabusom. U tom slučaju student može dobiti ocjenu na temelju bodova i uvjeta prikupljenih tijekom

nastave ili pak može pristupiti završnom ispitu ako želi poboljšati postignutu ocjenu…“



→ 5 – 89 do 100% ocjene,

→ 4 – 76 do 88,9% ocjene,

→ 3 – 63 do 75,9% ocjene,

→ 2 – 50 do 62,9% ocjene.


→ A – 90 do 100% ocjene,

→ B – 80 do 89,9% ocjene,

→ C – 70 do 79,9% ocjene,

→ D – 60 do 69,9% ocjene,

→ E – 50 do 59,9% ocjene.


Literatura

Obvezna: 1. Šimović, V., Ružić-Baf, M. (2013). Suvremeni informacijski sustavi. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Pula. 2. New Possibilities of ICT in Education (2016). Ur. Ružić-Baf, M., Žufić. J. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Pula. 3. Jandrić, P. (2014). Digitalno učenje. Školske novine, Tehničko veleučilište u Zagrebu, Zagreb. 4. Matijević, M., Topolovčan, T. (2017). Multimedijska didaktika. Školska knjiga, Zagreb. Izborna:



1. Roblyer.M.,D, Doering, H.,A. Integrating Educational Technology into Teaching, Pearson, 2010.

2. Lasić Lazić, J.; László, M., Boras, D. (2008). Informacijsko čitanje, Zavod za informacijske studije, Odsjeka za informacijske znanosti, Zagreb.

3. Krelja Kurelović, E., Tomljanović,J., Ružic-Baf, M. The use of web 2.0 tools in Education from the point of view of future teachers, MIPRO Proceedings of the 35th International Convention, Computers in Education (CE) / Biljanović, Petar (ur.). - Rijeka : MIPRO , 2012. 1521-1526.

4. Microsoft digital Literacy. https://www.microsoft.com/en-us/digitalliteracy Mrežni izvori: www.carnet.hr www.cert.hr. Nacionalni portal za učenje na daljinu „ Nikola Tesla“, dostupno na:https://tesla.carnet.hr Portal za škole, dostuno na: http://www.skole.hr/

https://www.microsoft.com/en-us/digitalliteracy

http://www.carnet.hr/

http://www.skole.hr/


Kod i naziv kolegija 96500 Metodika nastave hrvatskoga jezika II





Integrirani


IV.



hrvatski jezik


30P – 30V –0S


Korelativnost

Kolegij je u uskoj vezi sa svim standardnojezičnim kolegijima tijekom studija, a posebno s kolegijima Hrvatski jezik I, Hrvatski jezik II, Dječja književnost, Pismeno izražavanje, Metodika hrvatskog jezika I, Metodika hrvatskog jezika III, kao i s drugim kolegijima jezično-umjetničke usmjerenosti. Očekuju se predznanja iz pismenog izražavanja te poznavanje pravopisnih pravila.

Cilj kolegija


Ishodi učenja


hrvatskog jezika 6. analizirati stručnu metodičku literaturu i adekvatno

primijeniti stečene spoznaje u nastavnoj praksi 7. pravilno pisati tiskana i pisana slova te usvojiti

temeljna pravila kod početnog čitanja

8. samostalno izvoditi nastavu hrvatskog jezika u primarnom obrazovanju.

Sadržaj kolegija

Sadržaj kolegija: - Metodika početnog čitanja i pisanja: preduvjeti za

uspješno čitanje i pisanje, pregled aktualne metodičke literature

- Metodika književnosti: pregled aktualne metodičke literature i zastupljenosti književnih sadržaja u nastavnim programima, obveznim udžbenicima i ostalom radnom materijalu u primarnom obrazovanju. Popisi obvezne učeničke lektire u primarnom obrazovanju. Primjeri nastavnih jedinica (različiti pristupi), mogućnosti međupodručne i međupredmetne korelacije.

- Metodika medijske kulture: pregled metodičke literature i zastupljenosti sadržaja u nastavnim programima, obveznim udžbenicima i ostalom radnom materijalu u primarnom obrazovanju. Popisi časopisa za učenike primarnog obrazovanja. Primjeri nastavnih jedinica (različiti pristupi), mogućnosti međupodručne i međupredmetne korelacije.

- Metodika jezika: pregled metodičke literature i zastupljenosti sadržaja u nastavnim programima, obveznim udžbenicima i ostalom radnom materijalu u primarnom obrazovanju. Primjeri nastavnih jedinica i mogućnosti međupodručne korelacije.

- Metodika jezičnog i pismenog izražavanja: pregled metodičke literature i zastupljenosti sadržaja u nastavnim programima, obveznim udžbenicima i ostalom radnom materijalu u primarnom obrazovanju. Primjeri nastavnih jedinica mogućnosti međupodručne i međupredmetne korelacije.




Sati ECTS*


pohađanje predavanja 1-4 22,5 0,8 20%


1-4 22,5 0,8 20%

kolokvij i priprema za kontinuiranu provjeru znanja

1-4 28 1 30%


1-4 67,2 2,4 30%

ukupno 140,5

5 100%


Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 30% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Studenti svakog tjedna su dužni izraditi samostalne zadatke te prezentirati ih na sljedećem susretu. U semestru se pišu dva kolokvija (poznavanje pravopisnih normi hrvatskog jezika i gramatika koja je sadržaj rada u primarnom obrazovanju) Na kraju semestra pristupa se završnome ispitu (pismenome). U konačnu ocjenu ulaze ocjena seminarskoga rada, vježbi, kolokvija te aktivnost na nastavi koja uključuje analizu samostalnih zadataka. Sudjelovanje u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Ne dolazi na nastavu. 4% = Prisustvuje nastavi, no ne sudjeluje u radu, tj. samostalni zadaci nisu napisane više od 3 puta. 8% = Pripremljen/-na je, no samostalni zadaci su nepotpuni − uz veće nedostatke (samostalni zadaci redovito s pogreškama, više od 3 puta). 12% = Pripremljen/-na je, no samostalni zadaci su nepotpuni − uz manje nedostatke (samostalni zadaci s tek ponekim pogreškama). 16% = Redovito je pripremljen/-na, samostalni zadaci su korektni, dobrovoljno sudjeluje u nastavnome procesu. 20% = Student/studentica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, uvijek je pripremljen/-na; postavlja pitanja i problematizira teme vezane i važne za kolegij, donosi dodatne materijale koji su vezani uz temu koja se obrađuje. Seminarski rad/vježbe ocjenjuje se ovako: 0% = Seminar je napisan ali sadrži puno gramatičkih i pravopisnih pogrešaka, sadržaj seminara nije u vezi sa naslovom seminara. 4% = Seminar je nepotpun − uz veće sadržajne nedostatke. Korišteno je manje od tri izvora podataka (literature, Internet izvori). 8%= Seminar je nepotpun - uz manje sadržajne nedostatke. Korišteno je manje od pet izvora podataka (literatura, Internet izvori) 12% = Seminar ima manje sadržajne nedostatke. Korišteno je manje od sedam izvora podataka (literarura, Internet izvori). 16% = Seminarski rad je korektno napisan, potkrijepljen podatcima iz domaće literature (više od 10) i sve zajedno čini sadržajnu cjelinu. 20% = Seminarski rad je detaljno napisan, potkrijepljen podatcima iz domaće i stane literature (više od 10) i sve zajedno čini sadržajnu cjelinu.

Rad neće biti pozitivno ocijenjen ako se uoče dijelovi teksta koji su doslovno prepisani a nisu citirani, pravopisne i/ili gramatičke pogreške i nakon profesoričinih napomena. Studenti će na prvome predavanju dobiti primjerak seminarskoga rada koji se smatra uzornim te će se uputiti na slične radove koji su objavljeni u periodici. Kolokviji Da bi student pristupio završnom pismenom ispitu, oba kolokvija moraju biti pozitivna. S obzirom da se u kolokvijima ispituju sadržaji koji se obrađuju u primarnom obrazovanju a učitelj (sadašnji studenti) te sadržaje mora prenijeti učenicima, kolokvij će biti pozitivan ako kandidat ostvari najmanje 70%. od 70% do 80% dobar (3) – 10% od 81% do 90% vrlo dobar (4) – 20% više od 91% odličan (5) – 30% Konačna je ocjena zbir svih elemenata: 5 (izvrstan) = 89 100 % ocjene 4 (vrlo dobar) = 76 88,9 % ocjene 3 (dobar) = 63 75,9 % ocjene 2 (dovoljan) = 50 62,9 % ocjene

Studentske obveze






Literatura

Obvezna:







1993.






Izborna:










PKZ, Zagreb, 1990.












Zagreb, 1995.








1991.


Zagreb, 1977.



(156756) METODIKA NASTAVE MATEMATIKE 1


doc. dr. sc. Petra Tadić Branka Antunović-Piton, dipl.ing.mat. - asistentica



Semestar Zimski, 7. Godina studija 4.



hrvatski



Kako bi se pristupilo polaganju ispita, potrebno je imati položene kolegije druge godine studija: Elementarne funkcije, Elementarna geometrija i Didaktika. Temeljna znanja iz elementarne matematike usvojena tijekom osnovnog i srednjeg obrazovanja. Temeljna znanja iz pedagogije i didaktike.

Korelativnost Metodika nastave matematike II i Metodika nastave matematike III.

Cilj kolegija

Usvojiti osnovna znanja i teorijske spoznaje iz područja metodike matematike. Studenti će steći znanja iz psihološke, pedagoške i spoznajne osnove nastave matematike te upoznati modele i načela potrebne za njihovu primjenu u predmetu Matematika u razrednoj nastavi.

Ishodi učenja

1. Opisati spoznajne karakteristike procesa učenja matematike. 2. Definirati suvremene standarde matematičkih kompetencija. 3. Definirati osnovna načela u nastavi matematike 4. Definirati nastavne metode i metodičke oblike rada u

nastavi matematike. 5. Izraditi izvedbeni i operativni program 6. Planirati nastavni sat uz analizu nastavne pripreme

Sadržaj kolegija

1. Upoznavanje s metodikom matematike kao znanstvenom

disciplinom. Definiranje osnovnih pojmova, ciljeva i zadaća u metodici matematike.

2. Psihološke osnove nastave matematike. Subjektivne pretpostavke za formiranje osnovnih matematičkih pojmova.

3. Spoznajne osnove početne nastave matematike. Matematički pojam. Metodički pristup formiranju osnovnih matematičkih pojmova.

4. Načela u nastavi matematike 5. Znanstvene metode u nastavi matematike. Učenje

otkrivanjem 6. Metode rada u nastavi matematike. Nastavna sredstva i

pomagala u nastavi matematike. 7. Organizacija sata i oblici rada u nastavi matematike. 8. Planiranje, od NOK-a do nastavne pripreme. Vrednovanje

matematičkih sadržaja



u*


(%)

pohađanje P, V 1.-6. 34 1.2 10%

aktivnosti u nastavi

1.-6. 22 0.8 30%

pismeni ispit 1.-6. 42 1.5 30%

usmeni ispit 1.-6. 42 1.5 30%

ukupno 140 5 100%

Načini izvođenja nastave : predavanja, vježbe, konzultacije, samostalni zadaci i grupni rad u sustavu za e-učenje Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Pismeni ispiti ocjenjuju se na sljedeći način (ali i detaljnije u postotku, pri čemu se uzima u obzir udio bodova u ukupnom broju bodova, te onda udio u ukupnoj ocjeni): manje od 9 bodova = bez ocjene od 9 do 10 bodova = ocjena 2 od 11 do 13 bodova = ocjena 3 od 14 do 15 bodova = ocjena 4 od 16 do 18 bodova = ocjena 5

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora - redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave - redovito izraditi samostalne zadatke i zadatke u grupi - zadovoljiti na pismenom ispitu - zadovoljiti na usmenom ispitu

Rokovi ispita Redoviti u lipnju/srpnju i rujnu. Izvanredni u travnju i prosincu. Datumi dostupni na web stranicama Odjela i ISVU bazi.



Literatura Obvezna: 1. Markovac, J. (2001.) Metodika početne nastave matematike. Zagreb: Školska knjiga.

2. Aktualni udžbenici za matematiku od 1. do 4.razreda osnovne škole 3. NOK , https://mzo.hr/hr/rubrike/nacionalni-kurikulum 4. Nastavni plan i program za osnovnu školu:

http://www.azoo.hr/images/AZOO/Ravnatelji/RM/Nastavni_plan_i_program_za_osnovnu_skolu_-_MZOS_2006_.pdf

Izborna / Priručna: 1. http://web.math.pmf.unizg.hr/nastava/metodika/materijali.

php 2. http://mis.element.hr/list/autor/5/zdravko-kurnik

3. Kurnik, Z. (2009.) Znanstveni okviri nastave matematike. Zagreb: Element.

4. Matijević, M. i Radovanović, D. (2011.) Nastava usmjerena na učenika. Zagreb: Školske novine.

5. Jensen, E. (1998.) Super nastava. Zagreb: Naklada Slap.

6. Mattes, W. (2007.) Rutinski planirati - učinkovito poučavati. Zagreb: Naklada Ljevak.

https://mzo.hr/hr/rubrike/nacionalni-kurikulum



http://web.math.pmf.unizg.hr/nastava/metodika/materijali.php

http://web.math.pmf.unizg.hr/nastava/metodika/materijali.php

http://mis.element.hr/list/autor/5/zdravko-kurnik


Kod i naziv kolegija 96502 METODIKA GLAZBENE KULTURE II.


doc. dr. sc. Ivana Paula Gortan-Carlin mr. sc. Branko Radić (asistent)



Integrirani


4.

Mjesto izvođenja

Učionica, Vježbaonica u osnovnoj školi, prostorija za javni nastup




30P – 15V – S


Položeni ispiti iz Glazbene kulture, Glazbenog pisma i sviranja, Sviranja 1, Sviranja 2, Metodike glazbene kulture I.

Korelativnost

Kolegij Metodika glazbene kulture II. usko je povezan s Metodikom glazbene kulture I., Glazbenom kulturom, Glazbenim pismom i sviranjem te Sviranjem. Nadalje, korelira s Metodikom hrvatskog jezika, Metodikom prirode i društva, Metodikom likovne kulture i Metodikom kineziološke kulture te s predmetom Rad s darovitom djecom i Rad s djecom s posebnim potrebama pri čemu se stvara jedinstven suvremeni pristup temeljnom obrazovanju.

Cilj kolegija

Ovladati elementima metodike glazbene kulture i upoznati sve organizacijske oblike rada u području pjevanja, sviranja, slušanja i glazbenog stvaralaštva. Predstaviti se javnim nastupom.

Ishodi učenja



oblika i metoda rada u glazbenoj kulturi 3. Prepoznati glazbene sposobnosti učenika 4. Razviti kod učenika glazbeni sluh, ritam i glazbenu

memoriju pjevanjem, sviranjem i slušanjem glazbenih djela

5. Razviti kod učenika motoričke sposobnosti pri sviranju


7. Potaknuti djecu na lijepo pjevanje, pravilno ritmiziranje, sviranje i kreativno izražavanje.

Sadržaj kolegija

Kolegij Metodika glazbene kulture II. uključuje sljedeće cjeline: 1. Pojam i definicija metodike glazbene kulture 2. Smisao glazbene kulture u nižim razredima osnovne škole 3. Nastavni oblici i metode rada 4. Glazbene sposobnosti 5. Pjevanje kao područje glazbene kulture 6. Postupak učenja po sluhu 7. Glazbeni instrumenti 8. Sviranje kao područje glazbene kulture 9. Brojalice 10. Zapažanje izražajnih elemenata 11. Priprema za nastup i javni nastup


Obveze


Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje P i V 1.-7. 34 1,20 0

Izrada četiri priprave za nastup

1.-7. 28 1 20

Generalna proba i nastup

1.-7. 8 0,30 30

Ispit, pismeni 1.-7. 14 0,50 30

Ispit, usmeni 1.-7. 28 1 20

ukupno 112 4 100

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 30% izostanaka (dakle, sveukupno 12 sati). Pohađanje nastave ocjenjuje se na sljedeći način: Izrada četiri priprave potrebne su za neposredni rad u osnovnoj školi nakon čega se priprema javni nastup (koncert). Pisanje priprave se ocjenjuje: 0 % - nije napisana priprava. Svaka priprava ocjenjuje se od 1 do 5. Ocjena je ujedno i udio u ocjeni.

1% - priprava nije napisana u roku, ali je odrađena na vrijeme. 2% - priprava napisana i odrađena u roku te ocjenjena ocjenom dovoljan 3% - priprava napisana i odrađena u roku te ocjenjena ocjenom dobar 4% - priprava napisana i odrađena u roku te ocjenjena ocjenom vrlo dobar 5 % - priprava napisana i odrađena u roku te ocjenjena ocjenom odličan Generalna proba i nastup 0 % = Na nastupu nisu zadovoljeni kriteriji postavljeni na predavanjima (ocjena nedovoljan) 7,5 % = Na nastupu su djelomično zadovoljeni kriteriji postavljeni na predavanjima (ocjena dovoljan) 15 % = Na nastupu su djelomično zadovoljeni kriteriji postavljeni na predavanjima (ocjena dobar) 22,5 % = Na nastupu su zadovoljeni gotovo svi kriteriji postavljeni na predavanjima (ocjena vrlodobar) 30 % = Na nastupu su zadovoljeni svi kriteriji postavljeni na predavanjima Pismeni ispit se ocjenjuje na sljedeći način, a max. udio ocjene je: 30 %. - Manje od 50 % točnih odgovora = 0 %. - Od 51 % do 100 % svaki slijedeći točni odgovor nosi udio u proporcionalnom postotku, a najviše 30 %. Na usmenom: Svladavanje vještine sviranja na melodijskom Orffovom instrumentariju s pjevanjem. Pjesme se biraju iz udžbenika glazbene kulture 2. razreda osnovne škole. Udžbenik bira student. Na usmenom se ispituje gradivo savladano tijekom nastave. 0 % = Student ne vlada sviranjem i pjevanjem 5 % = Student vlada sviranjem i pjevanjem za dovoljan 10 % = Student vlada sviranjem i pjevanjem za dobar 15 % = Student vlada sviranjem i pjevanjem za vrlodobar 20 % = Student vlada sviranjem i pjevanjem.

Studentske obveze

Student može pristupiti ispitu ukoliko je tijekom nastave prikupio najmanje 20 % udjela u ocjeni. Da položi kolegij, student/studentica mora pristupiti i pozitivno napisati pismeni ispit na ispitnom roku.


Generalna proba i nastup održavaju se tijekom prosinca. Pismeni ispit piše se na ispitnim rokovima.

Rokovi se objavljuju na mrežnim stranicama Odjela za odgojne i obrazovne znanosti (http://www.unipu.hr/index.php?id=120).


Sve pisane priprave predaju se na nastavi ili mailom na: [email protected] i [email protected] do dogovorenog termina. Ukoliko se dogovoreni termini ne poštuju, smanjuju se postavljeni bodovi za 25%.

Literatura

Obvezna: 1. P. Rojko: Metodika nastave glazbe: teoretsko-tematski aspekti (Glazbena nastava u općeobrazovnoj školi). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Pedagoški fakultet Osijek, 1996. (II. elektroničko izdanje. Zagreb, 2012.) (str. 22 – 137) https://bib.irb.hr/datoteka/566005.ROJKO_Metodika_nastave_glazbe._Teorijsko_tematski_aspekti.pdf Izborna: 1. S. Dobrota: Uvod u suvremenu glazbenu pedagogiju. Split: Filozofski fakultet u Splitu – Odsjek za učiteljski studij, 2012. 2. N. Njirić: Pjevanka. Zagreb: Školska knjiga, 1992. 3. L. Lebič i B. Loparnik: Osnove glasbene umetnosti. Ljubljana: Mladinska knjiga, 1992. 4. A. Pace: Musica e formazione primaria. Padova: libreriauniversitaria.it edizioni, 2012. 5. A. Pesek: Otroci v svetu glasbe. Ljubljana: Mladinska knjiga, 1997. 6. S. Vidulin-Orbanić (ur.): Zbornik radova s Trećeg međunarodnog simpozija glazbenih pedagoga. Glazbena pedagogija u svjetlu sadašnjih i budućih promjena 3. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, 2013. 7. S. Vidulin-Orbanić (ur.): Monografija radova s Drugog međunarodnog simpozija glazbenih pedagoga. Glazbena nastava i nastavna tehnologija: mogućnosti i ograničenja. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, 2011. 8. S. Vidulin-Orbanić (ur.): Zbornik radova s Prvog međunarodnog simpozija glazbenih pedagoga. Glazbena pedagogija u svjetlu sadašnjih i budućih promjena. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, 2009. Priručna: razne pjesmarice.





Kod i naziv kolegija 96503 Metodika likovne kulture 1

Nastavnica




Integrirani


IV.

Mjesto izvođenja dvorana (Ronjgova) Jezik izvođenja

hrvatski


30P – 15V – 0S



Korelativnost

Likovna kultura, Metodika likovne kulture 2, Vizualne komunikacije i kulturna baština, Likovno stvaralaštvo - grafika, Likovno stvaralaštvo – oblik i boja, Glazbena kultura, Metodika glazbene kulture, Priroda i društvo, Hrvatski jezik i književnost, Dječja književnost.

Cilj kolegija

Razvijati stvaralačke, kreativne te motivacijske sposobnosti (varirati, eksperimentirati, analizirati, opisivati, uspoređivati u svrhu priprema za kvalitetan rad u dječjem vrtiću i jaslicama). Razvijati kritičko osobno mišljenje i stavove.

Ishodi učenja

8. Primijeniti stečena znanja (o likovnom jeziku, povijesti umjetnosti, likovnim tehnikama, motivima) u pripravama u svrhu likovnog izražavanja djece kroz razna likovna područja, pravilno tumačiti specifičnosti raznih likovnih tehnika, pribora i materijala.

9. Analizirati specifičnosti i odstupanja pri primjeni likovnih tehnika, samostalno primjenjivati različite multimedijske nastavne aktivnosti.

10. Analizirati originalna likovna djela djece (faze razvoja, tipovi metode, načela, oblici rada), pripremiti se za samostalan rad s djecom.

11. Muzejska i galerijska pedagogija.

Sadržaj kolegija

6. Uvod u kolegij, literatura, ciljevi, zadatci. 7. Analizirati suvremeni pristup dječjem likovnom

stvaralaštvu. 8. Analizirati originalne radove djece (faze razvoja, tehnike,

likovni jezik, tipovi djece,...) na oglednoj nastavi likovne kulture u osnovnoj školi.

9. Analizirati originalne slikovnice djece predškolskog uzrasta, školskog uzrasta i profesionalnih pisaca za djecu i ilustratora slikovnica.

10. Pristupiti pismenoj provjeri analiza likovnih djela različitih uzrasta, pristupa i tehnika.

11. Osmišljavati pripreme praktičnih budućih neposrednih izvedbi u školi, prema vlastitom izboru motiva, tehnike, likovnog jezika, s akcentom na realizaciji projekta slojevitog tipa u korelaciji s glazbenom, lutkarskom (dramskom) i književnom umjetnosti.

12. Usmeni ispit.


Obveze

Ishodi SATI ECTS Maksimalni udio u ocjeni (%)

pohađanje P, V 1. – 4. 34 1,2 20%

praktični radovi 1. – 4. 44 1.6

50 % (5 x 10 %)

usmeni ispit 1. – 4. 34 1,2 30 % ukupno 112 4 100 %

Studentske obveze

1. Redovito pratiti nastavu i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave, posebno u vježbama. 2. Izraditi praktična originalna likovna djela. 3. Prisustvovati na barem pet različitih otvorenja izložbi profesionalnih likovnih umjetnika i/ili djece predškolskog uzrasta u galeriji ili muzeju. 3. Položiti usmeni ispit. Napomena: (vrijedi za obvezu 2.) Studenti i studentice su dužni izraditi praktične radove izvan ustanove i in situ, na nastavi, prema uputama metodičarke. Ako ne riješe obveze do zadanoga roka, gube pravo na ECTS-e iz kolegija u toj akademskoj godini. Rokovi se u ovome kolegiju u potpunosti poštuju.

Rokovi ispita Daju se na početku semestra, objavljuju se na mrežnim stranicama Sveučilišta i u ISVU.

Literatura

Obvezna: 7. Belamarić, Dobrila (1986). Dijete i oblik, Zagreb: Školska

knjiga. 8. Grgurić, Nada – Jakubin, Marijan (1996). Vizualno-likovni

odgoj i obrazovanje, metodički priručnik, Zagreb: Educa 23.

9. Herceg, Laura; Rončević, Anita; Karlavaris, Bogomil (2010). Metodika likovne kulture djece rane i predškolske dobi, Zagreb: Alfa.

Izborna: 19. Babić, Antun (1997): Likovna kultura, pregled povijesti

umjetnosti, Osijek. 20. Bačić, M. i Bačić J. (2004): Likovno mišljenje, Zagreb:

Školska knjiga 21. Culej, Marko; Biškupić, Božo i drugi (1994): Novi sjaj

Marije Snježne, obnovljeni biser hrvatskoga baroka u Belcu, Belec: INA i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.

22. Damjanov, Jadranka (2006): Metafizika crteža, Zagreb: Sipar.

23. Davies, Denny, Hofrichter, Jacobs, Roberts, Simon (2008): Jansonova povijest umjetnosti – zapadna tradicija, Varaždin: Stanek.

24. Dorfles, Gilo (1997): Kič, antologija lošeg ukusa, Zagreb: Golden marketing.

25. Finci, Predrag (2014): Estetska terminologija, Zagreb: Antibarbarus.

26. Fučić, Branko (2007): Iz istarske spomeničke baštine, Zagreb: Matica hrvatska.

27. Holzapfel, Otto (2008): Leksikon europske mitologije, Zagreb: Školska knjiga.

28. Horvat Pintarić, Vera (2012): Kritike i eseji, Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Gliptoteka, Biblioteka Arthistorija.

29. Horvat Pintarić, Vera (2015): Umijeće opisivanja, Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Gliptoteka, Biblioteka Arthistorija.

30. Itten, Johannes (2002): Arte del colore, Milano: Il saggiatore.

31. Ivančević, Radovan (1997). Likovni govor, uvod u svijet likovnih umjetnosti, Zagreb: Profil.

32. Ivančević, Radovan (1999): Stilovi, razdoblja, život I., od paleolita do predromanike, udžbenik za drugi razred gimnazije, Zagreb: Profil.

33. Ivetić, Marija (2007): Drveni retabli oltara od XVII. do kraja XIX. stoljeća na području središnje Istre, Pazin: Muzej grada Pazina.

34. Jakubin, Marijan. Osnove likovnoga jezika i likovne tehnike.

35. Janson, Anthony F. (2004): Povijest umjetnosti, Varaždin: Stanek.

36. Lucie – Smith, Edward (2003): Vizualne umjetnosti dvadesetog stoljeća, Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga.

37. Kalčić, Silva (2005): Neizvjesnost umjetnosti, udžbenik za 4. razred gimnazije iz predmeta likovna umjetnost, Zagreb: Školska knjiga.

38. Küppers, Harald (2010): Farbenlehre, Köln: DuMont Buchverlag.

39. Monografije velikih umjetnika, stručni časopisi, Internet stranice muzeja i galerija, katalozi, etnografske zbirke.

40. Muzeji i galerije svijeta (1978): Zagreb: Mladost, Ljubljana: Mladinska knjiga.

41. Peić, Matko (1977): Pristup likovnom djelu, Zagreb: Školska knjiga.

42. Petrač, Luka (2015). Dijete i likovno umjetničko djelo. Metodički pristupi likovno-umjetničkom djelu s djecom vrtićke i školske dobi, Zagreb: Alfa.

43. Pischel, Gina (1977): Opća povijest umjetnosti I., II., III., Zagreb: Mladost.

44. Škrbina, Dijana (2013). Art terapija i kreativnost. Multidimenzionalni pristup u odgoju, obrazovanju, dijagnostici i terapiji, Zagreb: Veble commerce.

45. Wagner, Manfred (2000). Stoppt das Kulturgeschwätz, Eine zeitgemäße Differenzierung von Kunst und/oder Kultur, Wien-Köln-Weimar: Böhlau.

46. Werkner, Patrick (2007): Kunst seit 1940, Wien: Böhlau Verlag.

47. Winner, Ellen (2005). Darovita djeca – mitovi i stvarnost, Lekenik: Ostvarenje.

48. Wölfflin, Heinrich (1998): Temeljni pojmovi povijesti umjetnosti, problem razvoja stila u novijoj umjetnosti, Zagreb: Kontura.

49. Zamarovský, Vojtech (2004): Bogovi i junaci antičkih mitova, leksikon grčke i rimske mitologije, Zagreb: Artresor naklada.

50. Zeri, Federico (1998): Picasso, Guernica, Milano: Rizzoli.


Kod i naziv kolegija 96504; US171 Programiranje rada razrednika




Integrirani


IV.





15P – 15V – 0S



Korelativnost Pedagogija, Didaktika, metodike nastave predmeta

Cilj kolegija razumjeti važnost rada razrednika u školi te spoznati njegovu ulogu i mogućnost djelovanja u procesima unapređivanja cjelokupne djelatnosti škole

Ishodi učenja

1. interpretirati ulogu razrednika u školskom kontekstu imajući u vidu složenost i multidimenzionalnost fenomena 2. osmisliti program rada razrednika te argumentirati odabrani pristup 3. analizirati program usavršavanja rada razrednika 4. utvrditi organizacijsku kulturu škole i njezin utjecaj na kvalitetu rada razrednika 5. usporediti normativne akte iz odgoja i obrazovanja

Sadržaj kolegija

1. Škola kao složena organizacija 2. Tipologija razrednika 3. Uloga i značaj razrednika 4. Područje rada razrednika 5. Planiranje i programiranje rada razrednika 6. Suradnja škole s roditeljima 7. Suradnja s lokalnom zajednicom 8. Organizacija i provođenje izleta


9. Školska kultura 10. Normativna osnova u odgoju i obrazovanju


Obveze

Ishodi Sati ECTS


pohađanje P, V 1. – 5. 23 0,8 10 %

praktični radovi 2. – 4. 5 0,2

40 % (4 x 10

%)

pismeni ispit 1. – 5. 26 0,9 40 %

usmeni ispit 1. – 5. 2 0,1 10 %

ukupno 56 2 100 %

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora: 1. Redovito pratiti nastavu i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave, posebno u vježbama. 2. Izraditi praktične radove (1. godišnji i mjesečni plan i program sata razrednika, 2. nastavna priprema, 3. realizacija škole u prirodi, 4. pedagoška dokumentacija). 3. Položiti pismeni i usmeni ispit. Napomena: (vrijedi za obvezu 2.) Student/studentica treba napisati praktične radove u zadanome roku. Ako ne riješi obveze do zadanoga roka, tada gubi pravo na ECTS-e iz kolegija u toj akademskoj godini. Rokovi se u ovome kolegiju u potpunosti poštuju.




Literatura

Obvezna: 1. Jakovac, T., Petelin, K., Možgon Kauzlarić, N., Šimičić, I., Bajt Stepić, M. (2014). Priručnik pedagoške dokumentacije: za učitelje i pedagoge. Zagreb: Naklada Ljevak. 2. Rađenović, A., Smiljanić, M. (2007). Priručnik za razrednike. Zagreb: Alinea. 3. Vrgoč, H. (priredio) (2005). Strategija odgojnog rada razrednika. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor. Izborna: 1. Bićanić, J. (2001).Vježbanje životnih vještina: priručnik za razrednike. Zagreb: Alinea. 2. Buljubašić-Kuzmanović, V. (2003). Dobar pristup sebi i drugima: priručnik za razrednike. Đakovo: Tempo.

3. Ivanek, A. (2004). Kreativni razrednik/razrednica: 40 primjera pedagoških radionica. Zagreb: Profil international. 4. Ivanek, A. (2005). Razrednik(-ica), pedagoško-psihološki voditelj(-ica) razrednog odjela (s primjerima vođenja radionice). Zagreb: Profil international. 5. Živković, Ž. (2009). Susreti s učenicima: priče i radionice za sat razrednika 1. – 2. Đakovo: Tempo. Priručna: Zakoni i pravilnici iz područja odgoja i obrazovanja.


Kod i naziv kolegija 97830 STRUČNA PRAKSA IV.





Integrirani

Semestar


IV.


ustanova


Hrvatski


0P - 120V- 0S


Nema



Ishodi učenja

1. spoznati kompleksnost vođenja i upravljanja školom te značaj stalnog usavršavanja učitelja

2. upoznati se s izradom posebnih programa (prilagođeni programi za učenike s teškoćama u učenju, govornim problemima, nadarene i kreativne učenike i dr. )

3. ovladati praktičnim znanjima potrebnima za rad s djecom s posebnim potrebama

4. upoznati rad učeničkih grupa i sekcija i druge aktivnosti vezane za neposredan rad s učenicima, učiteljima i roditeljima učenika

5. oblikovati stavove otvorenosti prema novome u procesu rješavanja problema

6. samostalno realizirati nastavni sat iz hrvatskog jezika i glazbene kulture.


Sadržaj kolegija

- Školski menadžment - Inovacije i projekti istraživanja koji se realiziraju u

školi - Stručno usavršavanje učitelja (prisustvovanje stručnim

predavanjima za učitelje/stručnim aktivima, praćenje stručnih skupova, savjetodavno-instruktivna pomoć u stručnom usavršavanju učitelja i dr.)

- Sudjelovanje u radu stručnih i drugih tijela škole (Učiteljsko vijeće, razredno vijeće, stručni aktivi, Vijeće roditelja, školski odbor i slično)

- Sudjelovanje u radu s nadarenim i kreativnim učenicima

- Sudjelovanje u radu s učenicima s teškoćama u razvoju, zdravstvenim i drugim problemima

- Sudjelovanje u radu učeničkih grupa i sekcija i druge aktivnosti vezane za neposredan rad s učenicima, učiteljima i roditeljima učenika

- Planiranje, pripremanje i izvođenje najmanje četiri nastavna sata.






1-6 42 1,5 0


1-6 42 1,5 100%

ukupno 84 3 100%

Studentske obveze


- Izvođenje po dva nastavna sata iz predmeta glazbene kulture i hrvatskog jezika pod vodstvom učitelja- mentora u školi-vježbaonici





-

Literatura



Kod i naziv kolegija 96486 (US159) Suvremeni engleski jezik 4


Doc.dr.sc. Silva Bratož (nositeljica) Dr.sc. Gordana Dobravac, poslijedoktorandica



Razina kolegija

Integrirani

Semestar Zimski

Godina studija

IV.

Mjesto izvođenja Dvorana, Ronjgova 1, knjižnica


Engleski jezik


15P – 30V –0S


Nema preduvjeta za upis kolegija. Za izlazak na ispit potrebno je prethodno položiti kolegije: Suvremeni engleski jezik I., Suvremeni engleski jezik 2, Suvremeni engleski jezik 3

Korelativnost

Engleski jezik I., Engleski jezik II. Govorne vježbe I./1, Govorne vježbe I./2.,Govorne vježbe II./1, Govorne vježbe II./2, Suvremeni engleski jezik I., Suvremeni engleski jezik 2, Suvremeni engleski jezik 3, Metodika nastave engleskog jezika, Uvod u gramatiku engleskog jezika, Fonetika i fonologija engleskog jezika, Čitanje stručne literature na engleskom jeziku.

Cilj kolegija

Temeljni cilj kolegija obuhvaća intenzivno uvježbavanje sve četiri jezične vještine (slušanje, govorenje, čitanje i pisanje) na naprednoj razini (C1 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike) koristeći suvremene teme

Ishodi učenja

Studenti će nakon položenog ispita biti osposobljeni: 1. služiti se suvremenim rječnikom engleskog jezika na naprednoj razini kako bi mogli raspravljati o suvremenim temama 2. primijeniti gore navedeno u komunikaciji koristeći napredne govorničke vještine

3. primijeniti gore navedeno pri izradi funkcionalnih pismenih uradaka 4. koristiti tehnike kritičkog razmišljanja pri evaluaciji ideja 5. kako izraditi formalne prezentacije na kvalitetan način

Sadržaj kolegija

1. Necessities (the perfect aspect) 2. Image and identity (amounts) 3. Harmony (cleft sentences) 4. Challenges (approximation) 5. Inspiration ( unreal past, inversion in conditionals) 6. Solutions (Purpose) 7. Imagination (the continuous aspect) 8. Working together (cause and result) 9. Stress and relaxation (intensifying adverbs) 10. Risk (passive reporting verbs) 11. Vision (subordinate clauses) 12. The future (future in the past)


Obveze

Ishodi Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje P, V 1.-4. 34 0,2 0%

vježbe, domaća zadaća, prezentacija

1.-3. 10 0,8 30%

Dva pisana kolokvija ili završni pisani ispit

1.- 4. 12 1 2 x 35 %

ukupno 56 2 100 %

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Student/studentica može tijekom nastave putem redovnog i aktivnog pohađanja nastave, pisanje vježbi i polaganja dva pisana kolokvija ostvariti 100% udjela u ocjeni. Ukoliko student/studentica ne položi pisane kolokvije, polaže završni pisani i usmeni ispit tijekom ispitnih rokova. Položeni kolokviji i vježbe vrijede tijekom akademske godine u kojem je kolegij odslušan. Ukoliko tijekom te akademske godine student/studentica ne položi kolegij, prilikom izlaska na ispit tijekom sljedeće akademske godine mora pristupiti i pisanom i usmenom dijelu ispita.

Studentske obveze Da položi kolegij, student/studentica mora:

4. Pohađati više od 70% nastave. Ukoliko student/studentica izostane između 30% i 50% nastave, dodijelit će mu/joj se dodatni zadaci. U slučaju da student/studentica izostane s više od 50% nastave, uskratit će mu/joj se pravo na potpis, izlazak na ispit i upis ECTS bodova.

5. Odraditi zadane vježbe i domaću zadaću. Ukoliko je

student/studentica neuspješan/neuspješna pri

izvršavanju ove obveze, pristupa usmenom ispitu.

6. Položiti dva pisana kolokvija. Ukoliko je student/studentica neuspješan/neuspješna u izvršavanju ove obveze, mora položiti završni pisani ispit te pristupiti usmenom ispitu. U tom slučaju pisani ispit i usmeni ispit svaki nose 50% ocjene.





Literatura

Obvezna: H. Stephenson, L. Lansford, P. Dummett (2016), Keynote, Advanced , National Geographic Learning R. Reppen (2011), Grammar And Beyond 3, 4 , Cambridge UP Izborna: Cory , H. Advanced Writing, With English in Use. Oxford: Oxford University Press, 1997. (odabrana poglavlja) Gude, K. Advanced Listening and Speaking. Oxford: Oxford University Press, 1997. (odabrana poglavlja) Gramley, S., Pätzold, K. A Survey of Modern English, Second Edition. Taylor & Francis e-Library, 2004. str. 1- 21, 48 – 66, 189 – 194 (43 str.) Soars, J., Soars, L. Headway Advanced, New Edition. Oxford: Oxford University Press, 2004. str. 43 – 50, 84 – 95, 116 – 119, 132 – 133, (25 str.)

Hewings, M. Advanced Grammar in Use. Cambridge: Cambridge University Press, 2000. Murphy, R. English Grammar in Use. Cambridge: Cambridge University Press, 2004.



96505; US174 97144; UST308 Dječja književnost na engleskom jeziku I. / Letteratura per l'infanzia in inglese 1


Doc. dr. sc. Silva Bratož Ivana Bančić Čupić, asistent



Integrirani


IV.

Mjesto izvođenja Dvorana (Ronjgova 1), knjižnice, Sajam knjiga u Puli


Engleski jezik (hrvatski jezik)


45P – 0V – 30S


Nema preduvjeta za upis. Za svladavanje kolegija je preduvjet mogućnost praćenja literature na engleskom jeziku.

Korelativnost

Engleski jezik I., Engleski jezik II., Dječja književnost, Metodika nastave engleskog jezika, Govorne vježbe I./1, Govorne vježbe I./2, Govorne vježbe II./1, Uvod u gramatiku engleskog jezika, pedagoško-psihološki kolegiji koje studenti slušaju na materinskom jeziku.

Cilj kolegija Steći kompetencije za klasificiranje, interpretaciju i analizu dječje književnosti na engleskom jeziku.

Ishodi učenja

1. pravilno definirati i upotrijebiti temeljne pojmove iz područja teorije književnosti

2. usporediti stavove, raspoloženje i atmosferu pojedinih književnih epoha, djela i autora dječje književnosti na engleskom jeziku

3. kritički razmatrati odabrane teorijske teme 4. temeljito analizirati odabrane tekstove

http://oet.unipu.hr/index.php?id=611

5. argumentirati mogućnosti što češće i kvalitetnije primjene dječje književnosti u nastavi engleskoj jezika.

Sadržaj kolegija

1. Pojam dječje književnosti i mjesto i uloga izvorne dječje književnosti u nastavi engleskog kao stranog jezika.

2. Dječja književnost u kontekstu svjetske književnosti: pregled povijesti dječje književnosti na engleskom jeziku.

3. Temeljni pojmovi teorije književnosti. 4. Pristupi analizi djela dječje književnosti: interpretacija

djela u sklopu nastave engleskog jezika. 5. Žanrovi i tipovi dječje književnosti: problemi

klasifikacije. 6. Knjige ranog djetinjstva: početnice i slikovnice. 7. Žanrovi tradicionalne (usmene) književnosti.

Prijevodi poznatih djela dječje književnosti na engleski jezik.

8. Poezija za djecu: rani pisci poezije za djecu. 9. Fikcionalna književnost: uspon romana kao žanra. 10. Viktorijansko razdoblje: zlatno doba dječje

književnosti na engleskom jeziku. 11. Multikulturalna književnost za djecu. 12. Cenzura u dječjoj književnosti.


Obveze


Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje P, S 1.-5. 57 0,2 10 %

usmeno i pisano prepričavanje

4.-5. 7 0,8 30 %

2 pisana kolokvija 1.-5. 20 2 2 x 30 %

ukupno 84 3 100 %


Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora: 1. Pohađati više od 70% nastave. Ukoliko student/studentica izostane između 30% i 50% nastave, dodijelit će mu/joj se dodatni zadaci. U slučaju da student/studentica izostane s više od 50% nastave, uskratit će mu/joj se pravo na potpis, izlazak na ispit i upis ECTS bodova. 2. U pisanom obliku prepričati dvije zadane bajke i osmisliti zadatke vezane uz njih prikladne za implementaciju u nižim

razredima osnovne škole te ih u usmenom obliku izložiti kolegama. Ukoliko je student/studentica neuspješan/neuspješna pri izvršavanju ove obveze, pristupa usmenom ispitu. 3. Položiti dva pisana kolokvija. Ukoliko je student/studentica neuspješan/neuspješna u provođenje ove obveze, mora položiti završni pisani i usmeni ispit, koji u tom slučaju nose 50% ocjene svaki.





Literatura

Obvezna: Anderson, Nancy A. Elementary children's literature – the basics for teachers and parents. Boston: Pearson Education, 2006. 170-201, 205-207. (33 str.)

Dujmović, Mauro, Bančić, Ivana. A handbook in children's literature. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, 2014. 11-15, 39-44, 15-25, 31- 33, 45-63, 63-77, 79-90, 91-94, 99-105. (55 str.)

Russell, David L. Literature for children – a short introduction. Boston: Pearson Education, 2005. 70-73, 75-88. (16 str.)

Odabrani ulomci iz književnih djela.

Izborna: Hunt, Peter. Children's literature – an illustrated history. Oxford and New York: Oxford Unitversity Press, 1995. (odabrana poglavlja)

Hunt, Peter. International companion. Encyclopedia of children's literature. London i New York: Routledge, 2004.

Hunt, Peter. Understanding children's literature. London i New York: Routledge, 2005.

Nikolajeva, Maria. Aspects and issues in the history of children's literature.Westport: Greenwood publishing group, 1995.

Tatar, Maria. The classic fairy fales. New York i London: W. W. Norton & Company, Inc., 1999.

Thorough, Darren R. The nursery rhymes of dreamland. Devon: Bluebell Lane, 1995.

Zipes, Jack. When dreams came true – classical fairy tales and their tradition. London i New York: Routledge, 2007.

Priručna: Carpenter, H., Prichard, M. The Oxford Companion to Children's Literature. Oxford i New York: Oxford University Press, 1999.


Kod i naziv kolegija (169181) Govorne vježbe 4


Silva Bratož (nositeljica) Adriana Beletić, asistent



Razina kolegija

Integrirani

Semestar zimski

Godina studija

IV.



engleski


0P – 30V –0S



Korelativnost Kolegij je u uskoj vezi s kolegijem Govorne vježbe 1-2-3. i s kolegijima koji u svom sadržaju imaju elemente glazbene, likovne i scenske umjetnosti.

Cilj kolegija


Ishodi učenja

1. primijeniti rječnik i izričaj vezan uz svijet bajki i svijet mašte u realnim govornim situacijama različitog tipa 2. pravilno se izražavati uz korištenje bogatog rječnika u raznim komunikacijskim kontekstima .

Sadržaj kolegija


4. Tehnike prepričavanja: kooperativno prepričavanje, diktat, “ ruža slika ”, upotreba starih fotografija, priče od triju riječi, stripovi, ljubavne priče, zvukovi koji tvore priču.

5. Obrada rječnika i izričaja vezani uz svijet bajki i općenito svijet mašte, karakteristični izričaj pri pripovijedanju, skraćivanje ili proširivanje priča, dramatizacija, ilustracija, uglazbljivanje


Obveze


Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje V 1., 2. 30 1 10%


1., 2. 13 0,5 2 x 30%


ukupno 56 2 100%

Dodatna pojašnjenja: Rad studenata na kolegiju prati se, vrednuje i ocjenjuje tijekom nastave a u tom slučaju student može dobiti ocjenu na temelju ostvarenih uvjeta i prikupljenih bodova tijekom nastave (100% udjela u ukupnoj ocjeni). Pohađanje je nastave obvezno.Toleriraju se dva (2) izostanka. Da bi se pristupilo kolokviju, studenti moraju zadovoljiti sve obveze, a naročito redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu. Svakoga tjedna studenti su dužni izraditi domaće uratke (pripreme za prepričavanje priča,). Studenti su dužni prepričati dvije priče poštujući sva pravila o prepričavanju priča prema zadanoj literaturi. U semestru se piše 1 kolokvij (na kraju semestra). U prvom tjednu lipnja održat će se popravni kolokvij za studente koji iz opravdanih razloga nisu pristupili ili nisu zadovoljili na redovnom kolokviju. U konačnu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, ocjena prepričavanja dviju priča te pohađanje nastave. Studenti koji su ostvarili manje od 50% udjela ocjene tijekom nastave moraju pristupiti završnom pismenom i usmenom ispitu u redovnim ili izvanrednim ispitnim rokovima

Studentske obveze

1. Redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu 2. Redovito donositi propisani udžbenik te pisati domaće zadaće 3. Prepričati dvije priče 4. Polaganje kolokvija





Literatura

Obvezna: John Morgan and Mario Rinvolucri (2004), Once upon a time-Using stories in the language classroom, CUP ( 56- 115.). (59str.) Izborna: Materijali s interneta Priručna: 1. slikovnice, basne, priče, stripovi, mrežne stranice i ostali tiskani ili elektronički materijal


Kod i naziv kolegija 96499; US161 Izrada web stranica


Dr. sc. Elena Krelja Kurelović Janko Žufić, viši predavač



Integrirani


IV



Hrvatski


15P – 60V – 0S


Za ovaj kolegij potrebno je odslušati kolegije Informatika.

Korelativnost Kolegij korelira i korespondira s kolegijima Informatika.

Cilj kolegija Usvojiti kompetencije za primjenu računala u izradi web stranica.

Ishodi učenja

1. koristiti temeljne pojmove iz područja izrade web stranica

2. koristiti HTML za izradu web stranica 3. koristiti neki od računalnih programa za izradu web

stranica 4. koristiti CSS u izradi web stranica 5. koristiti JavaScript u izradi web stranica

Sadržaj kolegija

1. World Wide Web. Klijent-server tehnologija. Osnovni pojmovi weba: HTML, URL, domena, IP, DNS, WEB hosting. Statičke i dinamičke WEB stranice. Web dizajn. Koraci u izradi web stranica.

2. Struktura HTML dokumenta. HTML tagovi – Oblikovanje teksta (Text, Paragraph, Lists). HTML – Slike i linkovi.

3. HTML – Tablice. HTML – Okviri. HTML – Forme. 4. XML unutar HTML dokumenta. CSS unutar HTML

dokumenta. JavaScript unutar HTML dokumenta





referat 1. 30 1,1 5%

prezentacija referata 1. 20 0,7 15%

projektni zadatak 2. – 5. 146 5,2 80%

ukupno 196 7 100%

Studentske obveze


temu i prezentirati ga na nastavi, te aktivno sudjelovati u diskusiji (20% ocjene).

2. izraditi projektni zadatak




Završni ispit se sastoji iz praktičnih zadataka. Student/studentica treba posjedovati medij (Memory key) na koji će pohraniti projektni zadatak. Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 90 – 100% 5 (izvrstan) = 89 – 100% B = 80 – 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 – 88% C = 70 – 79,9% 3 (dobar) = 63 – 75% D = 60 – 69,9% 2 (dovoljan) = 50 – 62% E = 50 – 59,9%

Literatura

Obvezna: 1. Davis, G., H. (2009). HTML, XHTML & CSS –

QuickSteps. McGraw-Hill 2. Essert, M., Šuvak, N. (2005). WEB programiranje.

Zavodska skripta, Odjel za matematiku. Osijek

Izborna: 1. Uvod u HTML – Priručnik za polaznike, Srce,

Sveučilište u Zagrebu, 2016, https://www.srce.unizg.hr/files/srce/docs/edu/osnovni-tecajevi/c201_polaznik.pdf

2. Petrić, D. (1995), Naučite HTML i oblikujte sami efektne WWW stranice, Znak, Zagreb

3. Flanagan, D. (1998), JavaScript - The Definitive Guide, O'Reilly, USA

https://www.srce.unizg.hr/files/srce/docs/edu/osnovni-tecajevi/c201_polaznik.pdf



4. Harris, A., McCulloh, C. (2008). HTML, XHTML, and CSS All-in-One Desk Reference For Dummies


Kod i naziv kolegija 96509 Metodika nastave hrvatskoga jezika III





Integrirani


IV.



hrvatski jezik


15P – 45V –0S


Korelativnost

Kolegij je u uskoj vezi sa svim standardnojezičnim kolegijima tijekom studija, a posebno s kolegijima Hrvatski jezik I, Hrvatski jezik II, Dječja književnost, Pismeno izražavanje, Metodika hrvatskog jezika I, Metodika hrvatskog jezika II, kao i s drugim kolegijima jezično-umjetničke usmjerenosti. Očekuju se predznanja iz pismenog izražavanja te poznavanje pravopisnih pravila.

Cilj kolegija


Ishodi učenja


hrvatskog jezika 2. analizirati stručnu metodičku literaturu i adekvatno

primijeniti stečene spoznaje u nastavnoj praksi

3. pravilno i kvalitetno razumijevanje sadržaja utvrđenih nastavnim programom

4. pravilno metodički oblikovati i organizirati sate nastave hrvatskog jezika (struktura nastavnog sata)

5. samostalno izvoditi nastavu hrvatskog jezika u primarnom obrazovanju.

Sadržaj kolegija

Sadržaj kolegija: - Primjeri nastavnih jedinica (različiti pristupi),

mogućnosti međupodručne i međupredmetne korelacije.

- Pravilno i kvalitetno razumijevanje sadržaja utvrđenih nastavnim programom.

- Analiza suvremene stručne metodičke literature i adekvatna primijena stečenih spoznaja u nastavnoj praksi.

- Metodičko oblikovanje i organizacija sata nastave hrvatskog jezika (struktura nastavnog sata).

- Samostalno izvođenje nastave hrvatskog jezika u primarnom obrazovanju.




Sati ECTS*


pohađanje predavanja 1-4

11,25

0,4 20%


1-4 33,75

1,2 20%

praktični rad 1-4 28 1 30%


1-4 67,2 2,4 30%

ukupno 140,5

5 100%

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 30% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Studenti svakog tjedna su dužni izraditi samostalne zadatke te prezentirati ih na sljedećem susretu. U semestru se pišu dva kolokvija (poznavanje pravopisnih normi hrvatskog jezika i gramatika koja je sadržaj rada u primarnom obrazovanju) Na kraju semestra pristupa se završnome ispitu (pismenome). U konačnu ocjenu ulaze ocjena seminarskoga rada, vježbi, kolokvija te aktivnost na nastavi koja uključuje analizu samostalnih zadataka. Sudjelovanje u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Ne dolazi na nastavu.

4% = Prisustvuje nastavi, no ne sudjeluje u radu, tj. samostalni zadaci nisu napisane više od 3 puta. 8% = Pripremljen/-na je, no samostalni zadaci su nepotpuni − uz veće nedostatke (samostalni zadaci redovito s pogreškama, više od 3 puta). 12% = Pripremljen/-na je, no samostalni zadaci su nepotpuni − uz manje nedostatke (samostalni zadaci s tek ponekim pogreškama). 16% = Redovito je pripremljen/-na, samostalni zadaci su korektni, dobrovoljno sudjeluje u nastavnome procesu. 20% = Student/studentica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, uvijek je pripremljen/-na; postavlja pitanja i problematizira teme vezane i važne za kolegij, donosi dodatne materijale koji su vezani uz temu koja se obrađuje. Seminarski rad/vježbe ocjenjuje se ovako: 0% = Seminar je napisan ali sadrži puno gramatičkih i pravopisnih pogrešaka, sadržaj seminara nije u vezi sa naslovom seminara. 4% = Seminar je nepotpun − uz veće sadržajne nedostatke. Korišteno je manje od tri izvora podataka (literature, Internet izvori). 8%= Seminar je nepotpun - uz manje sadržajne nedostatke. Korišteno je manje od pet izvora podataka (literatura, Internet izvori) 12% = Seminar ima manje sadržajne nedostatke. Korišteno je manje od sedam izvora podataka (literarura, Internet izvori). 16% = Seminarski rad je korektno napisan, potkrijepljen podatcima iz domaće literature (više od 10) i sve zajedno čini sadržajnu cjelinu. 20% = Seminarski rad je detaljno napisan, potkrijepljen podatcima iz domaće i stane literature (više od 10) i sve zajedno čini sadržajnu cjelinu. Rad neće biti pozitivno ocijenjen ako se uoče dijelovi teksta koji su doslovno prepisani a nisu citirani, pravopisne i/ili gramatičke pogreške i nakon profesoričinih napomena. Studenti će na prvome predavanju dobiti primjerak seminarskoga rada koji se smatra uzornim te će se uputiti na slične radove koji su objavljeni u periodici. Praktičan rad (ocjensko predavanje) ocjenjuje se ovako: 0% = Priprema u redu, didaktički materijal nije primijenjen učenicima. Student je neuspješno održao ocjensko predavanje (ne uspijeva uspostaviti disciplinu u razredu, sadržaje koje interpretira su neutemeljeni). Student se upućuje na ponavljanje ocjenskog predavanja. Dva negativno

ocjenjena predavanja upućuje se na ponovno upisivanje kolegija. 5% = Priprema u redu, ali bez didaktičkog materijala. 10% = Priprema u redu sa nekvalitetnim didaktičkim materijalom. 15% = Priprema u redu, didaktički materijal u redu ali neuspješno održan sat (student nespreman) 20% = Priprema u redu, didaktički materijal u redu ali neprimjeren učenicima sa posebnim potrebama. 25% = Priprema u redu, didaktički materijal u redu, nije uključio sve učenike u rad. 30% = Priprema u redu, didaktički materijal u redu, u učionici je uspješna radna disciplina, uključio je sve učenike u rad. Konačna je ocjena zbir svih elemenata: 5 (izvrstan) = 89 100 % ocjene 4 (vrlo dobar) = 76 88,9 % ocjene 3 (dobar) = 63 75,9 % ocjene 2 (dovoljan) = 50 62,9 % ocjene

Studentske obveze






Literatura

Obvezna:







1993.






Izborna:










PKZ, Zagreb, 1990.












Zagreb, 1995.








1991.


Zagreb, 1977.



(156757) METODIKA NASTAVE MATEMATIKE II








hrvatski



Za upis kolegija Metodika nastave matematike 2 student treba imati odslušan kolegij Metodika nastave matematike 1 . Za pristup ispitu iz kolegija Metodikanastave matematike 2 student treba položiti kolegij Metodika nastave matematike 1 (vezani kolegiji).

Korelativnost Metodika nastave matematike I. Metodika nastave matematike III

Cilj kolegija

Steći osnovna znanja i vještina s područja metodičke interpretacije matematičkih sadržaja u razrednoj nastavi matematike s posebnim naglaskom na metodičku interpretaciju aritmetičkih i geometrijskih sadržaja.

Ishodi učenja

1. navesti osnovne matematičke sadržaje i ishode učenja te njihov metodički raspored prema tekućim kurikulumskim dokumentima iz matematike

2. nabrojati i na primjerima objasniti glavne značajke izgradnje pojmova prirodnih brojeva u razrednoj nastavi

3. definirati pojmove zbrajanja, oduzimanja, množenja i dijeljenja brojeva pomoću različitih modela aritmetike, koristeći pritom adekvatne konkretne materijale i grafičke prikaze te objasniti svojstva zbrajanja i množenja

4. koristiti različite tipove zadataka u skladu s pojedinom etapom nastave i postavljenim ishodima te primjenjivati matematičke metode u rješavanju zadataka

5. primijeniti načela u nastavi matematike kao temeljne principe na kojima počiva nastava matematike i razne strategije učenja i poučavanja

6. Primijeniti metode i oblike rada i organizaciju nastave matematike, s težištem na razvoj matematičkih sposobnosti u djece posebnih potreba;

7. argumentirano prosuđivati o udžbenicima i analizirati prijedloge obrade nastavnih tema i jedinica

8. metodički oblikovati nastavne situacije za obrađivanje geometrijskih pojmova i odnosa

Sadržaj kolegija

1. Matematički zadatak-uloga i vrste 2. Metode rješavanja problemskih zadataka ( Aritmetičko-

geometrijska metoda. Metoda pokušaja i pogreške-Metoda uzastopnog približavanja. Metoda rješavanja unatrag. Logički zadaci-integrami, Strategije poboljšanja rješavanja tekstualnih zadataka, Gaussova dosjetka.)

3. Metodička interpretacija matematičkih sadržaja od 1.-4-razreda OŠ

4. IGSZ pristup poučavanju matematičkih sadržaja 5. Formiranje pojma broj. Brojanje. Brojevi do 10.Brojevi do

20 6. Formiranje pojma brojeva do 100, 1000, 1 000 00 7. Zbrajanje i oduzimanje do 20 8. Brojevna crta. Zbrajanje i oduzimanje. 9. Algoritmi zbrajanja i oduzimanja 10. Množenje i dijeljenje 11. Množenje i dijeljenje do 1000: pismeno množenje,

usmeno i pismeno dijeljenje. 12. Metodičko oblikovanje sadržaja nastave matematike –

oblici (geometrija): tijela, likovi, prostor, točke, crta, dužina, pravac, ravnina, likovi: trokut, četverokut, pravokutnik, kvadrat...

13. Mjerenja 14. Analiza podataka, grafovi, histogrami. 15. Dodatna i dopunska nastava



u*


(%)

pohađanje P, V 1.-8. 45 1.6 10%


1.-8. 25 0.9 30%

pismeni ispit 1.-8. 28 1 30%

usmeni ispit 1.-8. 42 1.5 30%

ukupno 140 5 100%

Načini izvođenja nastave : predavanja, vježbe, konzultacije, seminarski rad, samostalni zadaci i grupni rad u sustavu za e-učenje Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja):

Pismeni ispiti ocjenjuju se na sljedeći način (ali i detaljnije u postotku, pri čemu se uzima u obzir udio bodova u ukupnom broju bodova, te onda udio u ukupnoj ocjeni): manje od 9 bodova = bez ocjene od 9 do 10 bodova = ocjena 2 od 11 do 13 bodova = ocjena 3 od 14 do 15 bodova = ocjena 4 od 16 do 18 bodova = ocjena 5

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora - redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave - redovito izraditi samostalne zadatke i zadatke u grupi - zadovoljiti na pismenom ispitu - zadovoljiti na usmenom ispitu

Rokovi ispita Redoviti u lipnju/srpnju i rujnu. Izvanredni u travnju i prosincu. Datumi dostupni na web stranicama Odjela i ISVU bazi.



Literatura

Obvezna: 1. Markovac, J. (2001.) Metodika početne nastave matematike. Zagreb: Školska knjiga 2. Leibeck, P. (1985). Kako djeca uče matematiku. Zagreb, HR: EDUCA. 3. Aktualni udžbenici iz matematike i pripadajući radni materijal za učenike primarnog obrazovanja 4.. Polya, G. (1984.) Kako ću riješiti matematički zadatak. Zagreb: Školska knjiga. 5. Kurnik, Z. (2010.) Posebne metode rješavanja matematičkih problema. Zagreb: Element. Izborna / Priručna: 1. Cotić,M.; Felda,D. Rješavanje realističkih problema kod početne nastave matematike. URL: http:// hrcak. srce. hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=106014

2. Vlahović-Štetić, V.(1995), Kladim se da možeš... : psihološki aspekti početnog

poučavanja matematike. Zagreb : Udruga roditelja "Korak po korak".

2. Pavleković, M. (2009.) Matematika i nadareni učenici – Razvoj kurikula na učiteljskim studijima za prepoznavanje, izobrazbu i podršku darovitih učenika. Zagreb: Element.

3. Sharma, M. (2001). Matematika bez suza – kako pomoći djetetu s teškoćama u učenju matematike. Lekenik : Ostvarenje

4. Kurnik, Z. (2004). Zadatci s više načina rješavanja. Zagreb: Hrvatsko matematičko društvo.

5.MATKA - Časopis za mlade matematičare. Zagreb: Hrvatsko matematičko društvo.

6.Šporer, Z. (1990.) Brbljanje o geometriji. Zagreb: Školska knjiga.

7. MiŠ – Časopis Matematika i škola, Zagreb: Element, ttp://mis.element.hr/l


Kod i naziv kolegija (96513) (US180) Metodika nastave prirode i društva I


doc.dr.sc. Ines Kovačić



Integrirani


IV



hrvatski


30 P –15 V – 0 S


ispunjeni opći uvjeti upisa IV godine studija (nema posebnih preduvjeta)

Korelativnost

Prirodoslovlje, Osnove ekologije, Geografija, Povijest, Psihologija, Pedagogija, Didaktika, Metodika nastave prirode i društva II, Metodika nastave prirode i društva III

Cilj kolegija

- Usvajanje je činjeničnih i teorijskih znanja iz domene metodike nastave prirode i društva, te razvoj spoznajnih vještina, samostalnosti i odgovornosti.

- Kritički prosuđivati složene programske sadržaje kolegija koji pridonose formiranju profesionalnih kompetencija posredovanjem raznih znanstvenih spoznaja u nastavi s ciljem prihvaćanja zajedničkih vrijednosti Zapadne civilizacije (dostojanstvo, mir i nenasilje, solidarnost, ravnomjerni razvoj, etičke norme, osobnu i društvenu odgovornost, posebice odgoj i obrazovanje za okoliš/održivi razvoj i cjeloživotno obrazovanje)

- Vrednovati didaktičko-metodičke strategije poučavanja i učenja uvažavajući posebnosti metodike nastave prirode i društva, te u integriranom pristupu ciljevima i zadacima kurikuluma formirati osobni stil u svome profesionalnom radu.

Ishodi učenja

Uspješnim završetkom ovog kolegija studenti će biti sposobni: 1 - kritički razmatrati i aktualizirati teme nastavnog programa predmeta Priroda i društvo i dovoditi ih u vezu s društvenom zbiljom

2 - koristiti očekivanu razinu teorijskih znanja i metodičkih kompetencija u umijećima planiranja, programiranja i praktičnog izvođenja nastave prirode i društva

3 - samostalno izraditi i argumentirano kritički komentirati godišnji izvedbeni program nastavnog predmeta Priroda i društvo.

4 - valorizirati kompetencije refleksije, evaluacije i samoevaluacije u profesionalnom radu

Sadržaj kolegija

Metodika nastave prirode i društva u sustavu znanosti i obrazovanja. Kompetencije učitelja u nastavi prirode i društva. Metodologija metodike nastave prirode i društva. Komparativni pristup u istraživanju položaja nastavnog predmeta Priroda i društvo u školskim kurikulumima susjednih zemalja. Programske osnove nastave prirode i društva u mlađim razredima osnovne škole, pregled sadržaja i modeli rasporeda nastavnih sadržaja. Posebnost i važnost nastavnog predmeta priroda i društvo. Zadaće i zadaci nastavnog predmeta Priroda i društvo.

Kurikularni pristup u izradi nastavnog programa predmeta Priroda i društvo u osnovnoj školi. Integracija i korelacija sadržaja nastave prirode i društva s ostalim nastavnim predmetima u razrednoj nastavi.

Pedagoško-psihološko-didaktički temelji nastave prirode i društva. Proces spoznavanja u nastavi prirode i društva.

Posebnosti razvijanja mišljenja učenika mlađe školske dobi u kontekstu sadržaja nastavnog predmeta Priroda i društvo. Formiranje pojmova.

Suvremeni pristup nastavi prirode i društva.


Obveze


Sati ECTS bodovi


aktivnost u nastavi (P i V)

1-4 34 1.2 10%

(alternativno stjecanje navesti u studentskim obvezama)

samostalni zadatak iz vježbi

3,4 36 1.3 30%

kolokviji (2 pisana) 1,2,4 70 2.5 60%

ukupno 140 5 100%

Dodatna pojašnjenja: Za uspješan završetak kolegija student iz samostalnog

zadatka i kolokvija treba ostvariti najmanje polovinu predviđenih bodova.

Kolokviji nisu obavezni ali studentima pružaju mogućnost oslobađanja od ispita (uz najmanje 50% bodova na pojedinom kolokviju). Oslobađanje od ispita (na osnovu rezultata ostvarenih na kolokvijima) vrijedi do kraja redovnog ispitnog roka u rujnu.

Ukoliko student ne položi kolokvije, pristupa pisanom ispitu. Pisani ispit je eliminacijski (za prolaz na usmeni ispit potrebno je postići najmanje 50% bodova).

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora: 1. Redovito pohađati i aktivno sudjelovati u svim oblicima

nastave. Toleriraju se izostanci do 30% satnice (posebno za svaki oblik nastave).

2. Samostalno izraditi seminarski rad i godišnji izvedbeni program nastavnog predmeta Priroda i društvo.

3. Položiti 2 kolokvija ili položiti pisani ispit. 4. Ukupno sakupiti više od 50% bodova iz svih oblika

nastave.




Literatura

Obvezna: 1. De Zan, I. (2005) Metodika nastave prirode i društva.

Zagreb: Školska knjiga (str. 13-152) . 2. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (2010)

Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje. Zagreb (str. 93-114, 131-152)

3. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske (2006) Nastavni plan i program za osnovnu školu. Zagreb (str. 253 – 260)

4. Udžbenici prirode i društva od 1.- 4. razreda, radne bilježnice i metodički priručnici za učitelje

Izborna:

1. Anderson, L. W. & David R. Krathwohl, D. R.(Eds.) (2001). A Taxonomy for Learning, Teaching, and Assessing: A Revision of Bloom's Taxonomy of Educational Objectives. Allyn & Bacon. Boston, MA

2. Beere, J. (2010). The primary learner's toolkit. Crown House Publishing Jensen

3. Jensen, E.: (2003.), Super-nastava, ″Educa″, Zagreb. 4. Poljak, V. (1991) Didaktika. Zagreb: Školska knjiga

(Poglavlja 3, 4, 10, 14.) 5. Uzelac, V. (1996) Okoliš-obrazovanje-

odgajatelj/učitelj. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor3.

6. Vizek -Vidović, V. (2005). Cjeloživotno obrazovanje učitelja i nastavnika: višestruke perspektive, Zagreb, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu.


Kod i naziv kolegija 96514 METODIKA GLAZBENE KULTURE III.


doc. dr. sc. Ivana Paula Gortan-Carlin mr. sc. Branko Radić (asistent)



Integrirani


4.

Mjesto izvođenja Učionica, Vježbaonica u osnovnoj školi,




15P – 45V – S


Položen ispit iz Metodike glazbene kulture 2.

Korelativnost

Kolegij Metodika glazbene kulture III. usko je povezan s Metodikom glazbene kulture I. i II., Glazbenom kulturom, Glazbenim pismom i sviranjem te Sviranjem. Nadalje, korelira s Metodikom hrvatskog jezika, Metodikom prirode i društva, Metodikom likovne kulture i Metodikom kineziološke kulture te s predmetom Rad s darovitom djecom i Rad s djecom s posebnim potrebama pri čemu se stvara jedinstven suvremeni pristup temeljnom obrazovanju.

Cilj kolegija Primijeniti stečena znanja metodike glazbene kulture iz područja pjevanja, sviranja, slušanja i glazbenog stvaralaštva koristeći se glazbenom terminologijom.

Ishodi učenja



oblika i metoda rada u glazbenoj kulturi 3. Prepoznati glazbene sposobnosti učenika 4. Uspoređivati i razlikovati glazbena djela prema

njihovoj vrijednosti 5. Analizirati glazbeno djelo namijenjeno djeci

predškolskog uzrasta

6. Potaknuti djecu na izražavanje doživljaja odslušanog glazbenog djela.


Sadržaj kolegija

Kolegij Metodika glazbene kulture III. uključuje sljedeće cjeline: 1. Nastavni oblici i metode rada – slušanje glazbe 2. Glazbene sposobnosti 3. Pjevanje kao područje glazbene kulture 4. Glazbeni instrumenti 5. Sviranje kao područje glazbene kulture 6. Brojalice 7. Slušanje glazbe: slušanje vokalnih, vokalno-instrumentalnih i instrumentalnih skladbi 8. Priprema za slušanje glazbe (vokalnih, vokalno-instrumentalnih i instrumentalnih skladbi) kao područje glazbene kulture 9. Zapažanje izražajnih elemenata – analiza glazbenog djela 10. Nastupno predavanje (diplomski sat)




pohađanje P i V 1.-7. 45 1,40 0

Izrada diplomske priprave

1.-7. 12 0,40 20

Diplomski sat 1.-7. 0 0,00 30

Pismeni ispit 1.-7. 24 0,80 30

Ispit, usmeni 1.-7. 12 0,40 20

ukupno 84 3 100

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 30% izostanaka (dakle, sveukupno 14 sati izostanka). Izrada diplomske priprave potrebna je za održavanje diplomskog sata u razrednoj nastavi. Bez priprave nije moguće pristupiti diplomskom ispitu. Pisanje priprave se ocjenjuje: 0 % - nije napisana priprava 5 % - priprava je u redu, didaktički materijal nije primijenjen učenicima; ocjenjena je dovoljnim 10 % - priprava je u redu, ali sa nekvalitetnim didaktičkim materijalom; ocjenjena je dobar 15 % - priprava zadovoljava sa svim traženim sadržajima; ocjenjena je vrlo dobar

20 % - priprava ima sve tražene sadržaje, ocjenjena je izvrsnom. Diplomski sat 0 % = Nije održan diplomski sat 10 % = Tijekom držanja diplomskog sata nije se poštivao tijek priprave 20 % = Tijekom držanja diplomskog sata poštivao se tijek priprave, ali sat nije sadržavao sve elemente metodike glazbene kulture 30 % = Tijekom držanja diplomskog sata poštivao se tijek priprave, sat je sadržavao sve elemente metodike glazbene kulture i učenici su aktivno sudjelovali tijekom nastave na kojoj su usvojila glazbena znanja. Pismeni ispit nosi najviše 30 %, a ocjenjuje se na sljedeći način: - manje od 50 % točnih odgovora = 0 % - svaki slijedeći postotak, nosi dio udjela u ocjeni (u proporcionalnom postotku). Usmeni ispit se ocjenjuje na sljedeći način, a max. udio ocjene je: 20 %. Na usmenom ispitu propituje se sveukupno znanje iz metodike glazbene kulture, vezano uz pjevanje, brojanje brojalica, ritmičke pratnje i slušanja glazbe. Sviraju se i pjevaju pjesme iz glazbene kulture predviđene planom i programom za 3. razred osnovne škole. Studenti se pripremaju iz aktualnog udžbenika glazbene kulture prihvaćenog od MZO. 0 % = Odgovori i sviranje su za nedovoljan 5 % = Odgovori i sviranje su za dovoljan 10 % = Odgovori i sviranje su za dobar 15 % = Odgovori i sviranje su za ocjenu vrlo dobar 20 % = Odgovori i sviranje su za ocjenu izvrstan.

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora pristupiti usmenom i svi elementi moraju biti pozitivno ocijenjeni. Student/studentica mora održati diplomski sat i prije toga napisati pripravu. Diplomski sat je eliminacijski. Ukoliko ga ne održi tijekom semestra, student mora ponovno upisati kolegij.


Diplomsko predavanje izvodi se prema školskom kalendaru. Na ispitnom roku pristupa se usmenom ispitu, na kojemu se može pristupiti u lipnju, srpnju i rujnu. Rokovi se objavljuju na mrežnim stranicama Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti (http://www.unipu.hr/index.php?id=120).



Ukoliko se dogovoreni termini diplomskog predavanja ne poštuju, smanjuju se postavljeni bodovi za 25%.

Literatura

Obvezna: 1. N. Njirić: Put do glazbe. Zagreb: Školska knjiga, 2001. (str. 9-157) Izborna: 1. S. Dobrota: Uvod u suvremenu glazbenu pedagogiju. Split: Filozofski fakultet u Splitu – Odsjek za učiteljski studij, 2012. 2. N. Njirić: Pjevanka. Zagreb: Školska knjiga, 1992. 3. L. Lebič i B. Loparnik: Osnove glasbene umetnosti. Ljubljana: Mladinska knjiga, 1992. 4. A. Pace: Musica e formazione primaria. Padova: libreriauniversitaria.it edizioni, 2012. 5. A. Pesek: Otroci v svetu glasbe. Ljubljana: Mladinska knjiga, 1997. 6. P. Rojko: Metodika glazbene nastave - praksa I. dio. Zagreb: Jakša Zlatar, 2004. 7. P. Rojko: Metodika glazbene nastave - praksa II. dio: slušanje glazbe. Zagreb: Jakša Zlatar, 2005. 8. P. Rojko: Metodika nastave glazbe: teoretsko-tematski aspekti (Glazbena nastava u općeobrazovnoj školi). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Pedagoški fakultet Osijek, 1996. (II. elektroničko izdanje. Zagreb), 2012. 9. S. Vidulin-Orbanić (ur.): Zbornik radova s Trećeg međunarodnog simpozija glazbenih pedagoga. Glazbena pedagogija u svjetlu sadašnjih i budućih promjena 3. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, 2013. 10. S. Vidulin-Orbanić (ur.): Monografija radova s Drugog međunarodnog simpozija glazbenih pedagoga. Glazbena nastava i nastavna tehnologija: mogućnosti i ograničenja. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, 2011. 11. S. Vidulin-Orbanić (ur.): Zbornik radova s Prvog međunarodnog simpozija glazbenih pedagoga. Glazbena pedagogija u svjetlu sadašnjih i budućih promjena. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, 2009. Priručna: razne pjesmarice.



Nastavnica




Integrirani


IV.


hrvatski


30P – 15V – 0S



Korelativnost Likovna kultura, Metodika likovne kulture 1 i 2, Vizualne komunikacije i kulturna baština, Grfika i dizajn, Hrvatski jezik i književnost, Dječja književnost.

Cilj kolegija

Razvijati stvaralačke, kreativne te motivacijske sposobnosti, kritičko osobno mišljenje i stavove (izrade likovnih uradaka, eksperimentiranja, variranja, analize novih ideja, opisivanja, uspoređivanja).

Ishodi učenja

1. Primijeniti likovni jezik kroz razna likovna područja, pravilno tumačiti specifičnosti raznih likovnih tehnika, pribora i materijala.

2. Primijeniti znanja, vještine, osobne, društvene i inovativne metodičke sposobnosti, analizirati specifičnosti i odstupanja pri primjeni likovnih tehnika, samostalno primjenjivati različite multimedijske nastavne aktivnosti. Analizirati specifičnosti raznih likovnih materijala i pribora s obzirom na učenikovu dob.

3. Analizirati originalna likovna (faze razvoja i tipovi), pripremiti se za samostalan rad s djecom nižih razreda osnovne škole (pisanje priprava). Likovnim aktivnostima steći sposobnosti poticanja i kreativni razvoj učenika.

4. Sastaviti didaktički listić vezan uz muzejsku pedagogiju.

Sadržaj kolegija

1. Uvod u kolegij, literatura, ciljevi, zadatci. 2. Analizirati uspješno na nastavi originalni rad djeteta

(faze razvoja, tehnike, likovni jezik, tip djeteta,...). 3. Pristupiti pismenoj provjeri rada. 4. Osmišljavati pripreme praktičnih izvedbi (mapa)

satova likovne kulture u razredu, prema vlastitom izboru motiva, tehnike, likovnog jezika.

5. Napisati uspješno i javno izložiti mapu metodičkih zbivanja.

6. Napraviti uspješno zadatke vježbi, likovne uratke u različitim likovnim tehnikama i likovnim područjima.

7. Izrada priprave za sat likovne kulture. 8. Programirati nastavne sadržaje likovne kulture za

prvi, drugi, treći i četvrti razred, kroz cijelu godinu. 9. Usmeni ispit.


Obveze

Ishodi SATI

ECTS


pohađanje P, V 1. – 4. 34 1,2 20%


50 % (5 x 10

%)

usmeni ispit 1. – 4. 34 1,2 30 %

ukupno 112 4 100 %

Studentske obveze

1. Redovito pratiti nastavu i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave, posebno u vježbama. 2. Izraditi praktične radove . 3. Položiti usmeni ispit. Napomena: (vrijedi za obvezu 2.) Studenti su dužni izraditi praktične radove izvan ustanove i in situ, na nastavi. Ako ne riješe obveze do zadanoga roka, gube pravo na ECTS-e iz kolegija u toj akademskoj godini. Rokovi se u ovome kolegiju u potpunosti poštuju.


Literatura

Obvezna: 1. Belamarić, Dobrila (1986). Dijete i oblik, Zagreb:

Školska knjiga. 2. Grgurić, Nada – Jakubin, Marijan (1996). Vizualno-

likovni odgoj i obrazovanje, metodički priručnik, Zagreb: Educa 23.

3. Karlavaris, Bogomil (1988): Metodika likovnog odgoja 2, Bjelovar: Grafički zavod Hrvatske.

Izborna:

1. Herceg, L., Rončević, A., Karlavaris, B. (2010). Metodika likovne kulture djece rane i predškolske dobi, Zagreb: Alfa.

2. Ivančević, Radovan (1997). Likovni govor, uvod u svijet likovnih umjetnosti, Zagreb: Profil.

3. Jakubin, Marijan. Osnove likovnoga jezika i likovne tehnike.

4. Spajić, V. (1989). Vrednovanje likovnog djela, Zagreb: Školske novine.

5. Škrbina, Dijana (2013). Art terapija i kreativnost. Multidimenzionalni pristup u odgoju, obrazovanju, dijagnostici i terapiji, Zagreb: Veble commerce.

6. Wagner, Manfred (2000). Stoppt das Kulturgeschwätz, Eine zeitgemäße Differenzierung von Kunst und/oder Kultur, Wien-Köln-Weimar: Böhlau.

7. Winner, Ellen (2005). Darovita djeca – mitovi i stvarnost, Lekenik: Ostvarenje


Kod i naziv kolegija 96518; US183 Kineziološka metodika I.





Integrirani


IV.


Jezik izvođenja

Hrvatski (Engleski)


30P – 15V – 0S


Odslušan kolegij Kineziologija. Završnom ispitu mogu pristupiti studenti koji su položili kolegij Kineziologija.

Korelativnost

Kineziološka kultura, Kineziologija, Pedagogija, Didaktika, Sociologija obrazovanja, Razvojna psihologija, Edukacijska psihologija, Socijalna pedagogija, Istraživanje odgoja i obrazovanja

Cilj kolegija Usvojiti ciljeve i zadaće tjelesne i zdravstvene kulture te sadržaje tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja.

Ishodi učenja

1. Interpretirati kritički i stvaralački odnos prema kineziologijskoj znanosti i tjelesnom i zdravstvenom odgojno obrazovnom području 2. interpretirati osnovne pojmove i stručne termine iz kineziološke metodike 3. analizirati mogućnosti primjene kinezioloških aktivnosti i drugih oblika odgojno obrazovnog rada s djecom školske dobi 4. razlikovati obilježja rasta i razvoja djece školske dobi 5. interpretirati strukturu i trajanje sata tjelesne i zdravstvene kulture.

Sadržaj kolegija

1. Uvod u kineziološku metodiku. 2. Antropološka obilježja djece. 3. Sustav odgoja i obrazovanja: tjelesno i zdravstveno odgojno obrazovno područje. 4. Svrha i smjernice rada u tjelesnom i zdravstvenom području te vrste odgojno-obrazovnog rada u tjelesnom i zdravstvenom području.


5. Plan i program tjelesne i zdravstvene kulture od 1. do 4. razreda osnovne škole. 6. Organizacija tjelesnog vježbanja. 7. Sat tjelesne i zdravstvene kulture (uvodni, pripremni, glavni i završni dio sata). 8. Opterećenje na satu tjelesne i zdravstvene kulture.



Maksimalni udio u

ocjeni (%)


1-5 34 1,2 10%

praktični rad 1-5 5 0,2 10%

kolokvij (pismeni) 1-5 45 1,6 2x25%


ukupno 112 4 100%

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 30% izostanaka (4 izostanka) i njih nije potrebno opravdati. Praćenje i ocjenjivanje studenata izvodi se tijekom nastave i na završnom ispitu. Tijekom nastave student ostvaruje 70% ocjene, a na završnom ispitu 30% ocjene. Praktični rad se odnosi na izradu i provođenje sadržaja tjelesne i zdravstvene kulture u dvorani, a ocjenjuje se na slijedeći način: 0% = Nije izrađen i proveden praktični rad. 2% = Nije izrađen praktični rad, ali je proveden uz veće nedostatke. 4% = Praktični je rad izrađen uz veće nedostatke i proveden uz veće nedostatke. 6% = Praktični je rad izrađen uz veće nedostatke i proveden uz manje nedostatke. 8% = Praktični je rad izrađen i proveden uz manje nedostatke. 10% = Vrlo kvalitetno izrađen i proveden praktični rad. Usmeni ispit je svojevrsna rekapitulacija svega naučenog tijekom semestra i odražava opću pripremljenost i spremnost za primjenu naučenih sadržaja kolegija. Usmeni ispit sastoji se od tri pitanja. Prema Pravilniku o studiranju konačna ocjena se dobiva na sljedeći način: A = 90 100% 5 (izvrstan) = 89 100% ocjene B = 80 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 88% ocjene C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75% ocjene D = 60 69,9% 2 (dovoljan)= 50 62% ocjene

E = 50 59,9%

Studentske obveze

Da položi kolegij, student mora: 1. Pohađati više od 70 % nastave. Ako student izostane od 30% do 50% nastave, trebat će izvršiti dodatne zadatke, odnosno ako izostane više od 50%, uskratit će mu se pravo na potpis, ispit i upis bodova. 2. Izraditi praktični rad. 3. Položiti usmeni ispit.





Literatura

Obvezna: 1. Neljak, B. (2011). Opća kineziološka metodika. Zagreb: Kineziološki fakultet. 2. Neljak, B. (2011). Kineziološka metodika u osnovnom i srednjem školstvu. Zagreb: Kineziološki fakultet. Izborna: 1. Findak, V. (1994). Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj školi. Zagreb: Školska knjiga. 2. Findak, V. (2001). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Zagreb: Školska knjiga. 3. Kosinac, Z. (2011). Morfološko-motorički i funkcionalni razvoj djece uzrasne dobi od 5. do 11. godine. Split: Sveučilište u Splitu. 4. Malina, R.M., Bouchard, C. (1991). Growth, Maturation and Physical Activity. Champaign, Illinois: Human Kinetics. 5. Mišigoj-Duraković, M. (2008). Kinantropologija-biološki aspekti tjelesnog vježbanja. Zagreb: Kineziološki fakultet. 6. Pejčić, A. (2005). Kineziološke aktivnosti za djecu predškolske i rane školske dobi. Rijeka: Visoka učiteljska škola Sveučilišta u Rijeci. Priručna: 1. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (2013). Nastavni plan i program za osnovnu školu. Zagreb: MZOS.



96519; US190 97158; UST321 Dječja književnost na engleskom jeziku II. / Letteratura per l'infanzia in inglese 2





Integrirani


IV.

Mjesto izvođenja Dvorana (Ronjgova 1), knjižnice




15P – 0V – 15S


Preduvjet za upis kolegija je odslušan kolegij Dječja književnost na engleskom jeziku I. Za polaganje ispita preduvjet je položen ispit iz kolegija Dječja književnost na engleskom jeziku I.

Korelativnost

Dječja književnost na engleskom jeziku I., Engleski jezik I., Engleski jezik II., Dječja književnost, Metodika nastave engleskog jezika, Govorne vježbe I./1, Govorne vježbe I./2, Govorne vježbe II./1, Uvod u gramatiku engleskog jezika, pedagoško-psihološki kolegiji koje studenti slušaju na materinskom jeziku.


Ishodi učenja



20. kritički razmatrati odabrane teorijske teme 21. temeljito analizirati odabrane tekstove 22. argumentirati mogućnosti što češće i kvalitetnije

primjene dječje književnosti u nastavi engleskoj jezika.

Sadržaj kolegija

13. Realizam u fikcionalnoj književnosti za djecu 14. Obiteljske priče. Tema odrastanja u fikcionalnoj

književnosti za djecu. 15. Socijalni realizam. 16. Detektivske priče. Horor priče. 17. Povijesna književnost u nastavi engleskog kao stranog

jezika. 18. Multikulturalne perspektive. 19. Dječje kazalište. Dramska djela. 20. Književnost i audiovizualne adaptacije.


Obveze


Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje P, S 1.-5. 22,5 0,2 10 %

Prezentacija referata 4.-5. 13,5 0,8 30 %


ukupno 56 2 100 %


Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora: 1. Pohađati više od 70% nastave. Ukoliko student/studentica izostane između 30% i 50% nastave, dodijelit će mu/joj se dodatni zadaci. U slučaju da student/studentica izostane s više od 50% nastave, uskratit će mu/joj se pravo na potpis, izlazak na ispit i upis ECTS bodova. 2. Napisati i prezentirati referat na zadanu temu i osmisliti zadatke za provjeru znanja. Ukoliko je student/studentica neuspješan/neuspješna pri izvršavanju ove obveze, pristupa usmenom ispitu. 3. Položiti dva pisana kolokvija. Ukoliko je student/studentica neuspješan/neuspješna u provođenje ove obveze, mora položiti završni pisani i usmeni ispit, koji u tom slučaju nose 50% ocjene svaki.





Literatura

Obvezna: Anderson, Nancy A. Elementary children's literature – the basics for teachers and parents. Boston: Pearson Education, 2006. 57-60, 170 – 201. (34 str.)

Dujmović, Mauro, Bančić, Ivana. A handbook in children's literature. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, 2014. 107-123., 155 -159. (20 str.)

Russell, David L. Literature for children – a short introduction. Boston: Pearson Education, 2005. 68, 225-137 (15 str.)








Kod i naziv kolegija Metodika nastave engleskog jezika I.


Doc. dr. sc. Silva Bratož Emi Belušić,prof., asistent



Razina kolegija

Integrirani

Semestar ljetni

Godina studija

IV.



engleski


15P – 0V – 15S



Korelativnost

Kolegij je korelativan s kolegijima koji obrađuju tematiku metodike podučavanja, ali i s ostalim kolegijima u sklopu Učiteljskog studija s modulom engleski jezik –osobito kolegijima jezične ili književne orijentacije. Šire promatrano, skupina pedagoško-psiholoških kolegija u sklopu temeljnog Učiteljskog studija čini, također, nužnu cjelinu s ovim kolegijem.

Cilj kolegija

Temeljni cilj kolegija obuhvaća stjecanje potrebne predodžbe o važnosti konkretnih zadataka u sklopu kolegija Metodika nastave na engleskom jeziku II. i III., koji čine neodvojivu cjelinu s ovim kolegijem, premda se realiziraju tijekom naredne studijske godine.

Ishodi učenja

1. Pravilno definirati osnovne pojmove iz područja glotodidaktike engleskog kao stranog jezika s posebnim osvrtom na rano učenje. 2. Objasniti i kritički tumačiti različite metode i pristupe učenju i poučavanju stranih jezika s posebnim osvrtom na engleski jezik.

3. Usvojiti strategijski pristup problematici učenja i poučavanja u širem smislu. 4. Dodatno razviti motivaciju za odabrani životni poziv, sukladno spoznaji o važnosti ranog učenja jednog svjetskog jezuka kao što je engleski, bez kojeg život u svakodnevnoj komunikaciji postaje gotovo nemoguć, osobito u kontekstu Europske unije.

Sadržaj kolegija

Kolegij će sadržajno obuhvatiti slijedeće cjeline, pokazujući otklon od tradicionalnih stajališta i priklanjanje novom, izrazito kognitivnom tumačenju problematike, uzimajući u obzir također i najznačajnija istraživačka dostignuća svjetskih i, osobito, hrvatskih autora na području metodike ranog učenja engleskog kao stranog jezika:

Terminološka i konceptualna raznolikost jezika (L1-L2);

Ciljevi učenja i poučavanja stranih jezika; Povijesni prikaz metoda učenja stranih jezika;

Teorijska podloga ranom učenju stranih jezika u RH; Strategijski pristup učenju i poučavanju stranih jezika, osobito u ranoj školskoj dobi; Način praćenja i ocjenjivanja znanja stranih jezika i posebnim osvrtom na rano učenje.




Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje P, S 1.- 4. 34 0,5 10%



kolokvij (pismeni) 1.- 4. 28 0.8 30%

ukupno 84 2 100%

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Rad studenata na kolegiju prati se, vrednuje i ocjenjuje tijekom nastave. a u tom slučaju student može dobiti ocjenu na temelju ostvarenih uvjeta i prikupljenih bodova tijekom nastave (100% udjela u ukupnoj ocjeni). Pohađanje je nastave obvezno. Toleriraju se tri (3) izostanka. Da bi se pristupilo kolokviju, studenti moraju ispoštovati sve obveze a naročito redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu, jer sama struktura kolegija zahtijeva stalnu prisutnost na predavanjima i seminarima. Svakoga tjedna studenti su dužni

izraditi domaće uratke (analiza i usporedba zadanog materijala). U semestru se piše 1 kolokvij (na kraju semestra). Studenti imaju obavezu napisati i prezentirati seminar (individualni rad) koji se predaje u tiskanom i elektroničkom obliku. U posljednjem tjednu siječnja održat će se popravni kolokvij za studente koji iz opravdanih razloga nisu pristupili ili zadovoljili na redovnom kolokviju. U konačnu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, ocjena seminara/projekta te prisutnost na nastavi. Studenti koji su ostvarili manje od 50% udjela ocjene tijekom nastave moraju pristupiti završnom pismenom i usmenom ispitu u redovnim ili izvanrednim ispitnim rokovima. Kolokvij/seminari/ se ocjenjuju na sljedeći način: od 0% do 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = 7% ocjene od 61% do 70% = 14% ocjene od 71% do 80% = 21% ocjene od 81% do 90% = 28% ocjene od 91% do 100% = 35% ocjene Završni – usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način: od 0 do 5 točnih odgovora = 0% ocjene 6 točnih odgovora = 5% ocjene 7 točnih odgovora = 8% ocjene 8 točnih odgovora = 12% ocjene 9 točnih odgovora = 16% ocjene 10 točnih odgovora = 20% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 90 100% 5 (izvrstan) = 89 100% ocjene B = 80 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 88% ocjene C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75% ocjene D = 60 69,9% 2 (dovoljan) = 50 62% ocjene E = 50 59,9%

Studentske obveze -redovito pohađanje nastave

-izvršavanje zadanih radova (seminar ili projekt)

-aktivno sudjelovanje u nastavi






Literatura

Obvezna:

1. Children and Foreign Languages 1,2 & 3, Faculty of Philosophy, Zagreb, 1993/1995/2001

2. Jack Richards & Willy Renandya (2002), Methodology in Language Teaching, CUP

3. M Vilke (1991), Vaše dijete i jezik, ŠK, Zagreb 4. Tekstovi i materijali dostupni na internetu

5. Članci iz stručnih časopisa, zbornika, i sl.

Izborna: 1. dnevne novine, časopisi, brošure, vodiči, enciklopedije, leksikoni, mrežne stranice i ostali tiskani ili elektronički materijal


Kod i naziv kolegija 96521

Metodika nastave informatike 1


Izv.prof.dr.sc. Maja Ružić-Baf Doc.dr.sc. Ivan Pogarčić Mladen Bočev, asistent



Integrirani


4



hrvatski


1P – 0V – 1S



Korelativnost

Osnove informatike, Građa računala, Uporaba računala u razrednoj nastavi, Programski paketi za pomoć u učenju, Informacijsko-komunikacijske tehnologije u odgoju i obrazovanju, programiranje.

Cilj kolegija

Usvojiti i primijeniti temeljne pojmove iz metodike nastave informatike 1.

Ishodi učenja

1. Pravilno definirati i opisati temeljne pojmove iz metodike nastave informatike 1. 2. Tumačiti literaturu, zakone i pravilnike vezane uz teme metodike nastave informatike. 3. Pravilno upotrijebiti didaktičke i metodičke nastavne metode u nastavi informatike. 4.Upotrijebiti strategije aktivnoga učenja, samoevaluacije i evaluacije 5. Pripremiti nastavnu aktivnost

Sadržaj kolegija 1. Osnovni pojmovi

2. Kurikulum nastavnog predmeta informatike za osnovne škole 3. Priprema nastavne aktivnosti 4. Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda


Obveze

Ishodi Sati ECTS


pohađanje P, S 1. – 5. 22,5 0,2 16 %

Samostalni zadatci (seminarski rad)

2-5 50 0,8 44%

Kolokvij, ispit (pismeni/usmeni)

1-5 28 1 40%

ukupno 78 2 100 %

Studentske obveze

Da položi kolegij, studentica/student mora: 1. Redovito pratiti nastavu. 2. Izraditi i prezentirati seminarski rad (10-15 kartica teksta) 3. Položiti kolokvij i/ili ispit (pismeni/usmeni).



Dodatna pojašnjenja: Pohađanje je nastave obvezno. Tolerira se do 30% izostanaka. Završnom ispitu (pismeni/ usmeni) može se pristupiti u lipnju i srpnju (dva ispitna roka), rujnu (dva ispitna roka). Potrebno je izraditi samostalni zadatak (referat od 5-8 kartica teksta s literaturom i bez osvrta na metodologiju). Napraviti prezentaciju i zadanu teme prezentirati. Prema PRAVILNIK U o ocjenjivanju studenata preddiplomskog, diplomskog, integriranog i stručnog studija Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli unutar Europskog sustava prijenosa bodova (ECTS)


6. Praćenje i ocjenjivanja studenata za svaki predmet/kolegij obavlja se: tijekom nastave (100% udjela u ukupnoj ocjeni) s time da vrednovanje udjela aktivnosti studenata u postotku ocjene dobivene na takav način definira nositelj predmeta/kolegija syllabusom. U tom slučaju student može dobiti ocjenu na temelju bodova i uvjeta prikupljenih tijekom

nastave ili pak može pristupiti završnom ispitu ako želi poboljšati postignutu ocjenu…“



→ 5 – 89 do 100% ocjene,

→ 4 – 76 do 88,9% ocjene,

→ 3 – 63 do 75,9% ocjene,

→ 2 – 50 do 62,9% ocjene.


→ A – 90 do 100% ocjene,

→ B – 80 do 89,9% ocjene,

→ C – 70 do 79,9% ocjene,

→ D – 60 do 69,9% ocjene,

→ E – 50 do 59,9% ocjene.


Literatura

Obvezna: 1.Kurikulum nastavnog predmeta informatika za osnovne i srednje škole. www.mzo.hr 2. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.www.mzo.hr

Izborna: 1. Bakić-Tomić, Lj., Dumančić, M. (2012). Odabrana poglavlja iz metodike nastave informatike. Sveučilišna skripta. Zagreb: Učiteljski fakultet. Mrežni izvor:



http://www.mzo.hr/

http://2co.ufzg.hr/metodika-inf-2-izdanje/UFSKRIPTA_LJBTMD-2.pdf2 2. Udžbenici iz informatike za 1,2,3,4,5 razred osnovne škole.

http://2co.ufzg.hr/metodika-inf-2-izdanje/UFSKRIPTA_LJBTMD-2.pdf2

http://2co.ufzg.hr/metodika-inf-2-izdanje/UFSKRIPTA_LJBTMD-2.pdf2


Kod i naziv kolegija 85806; US8 Baze podataka


Dr. sc. Elena Krelja Kurelović, v. pred. Mladen Bočev, asistent



Integrirani


US4



Hrvatski


15P – 15V – 0S


Odslušani kolegij Informatika. Drugi preduvjeti nisu potrebni.

Korelativnost Kolegij korelira i korespondira s kolegijem Informatika

Cilj kolegija

1. Razumjeti pojam baze podataka, njenu organizaciju i način funkcioniranja.

2. Koristiti se alatom MS Access za izradu baze podataka. 3. Upoznati relacijske i objektno orijentirane baze

podataka.

Ishodi učenja

1. Razumjeti osnovnu terminologiju baza podataka 2. Razumjeti organizaciju baze podataka 3. Izraditi jednostavne SQL upite 4. Dizajnirati bazu podataka kroz Access 5. Koristiti i kombinirati neke od modula Access baze

podataka

Sadržaj kolegija

Predavanja: 1. Pojmovi: baza podataka, tablica, slog, polje, vrste i

svojstva polja 2. Entitet, atribut i vrijednost atributa 3. Tablični prikaz informacija i povezivanje tablica u bazi

podataka: primarni ključ, indeks, relacije 4. Upitni jezik za rad s bazama (SQL) 5. Programska podrška za baze podataka. Primjeri u MS

Access programu. 6. Objektno orijentirane baze podataka. Objekti i klase

Vježbe: 1. Izrada baze podataka u MS Accessu 2. Izrada jednostavnijeg informacijskog sustava




Seminar 1. – 3. 30 0,1 5%

Usmeno izlaganje seminara

1. – 3. 20 0,3 15%

Izrada baze podataka i modula (izvješća, upiti, obrasci) u Accessu - praktično

3. – 5. 90 1,6 80%

ukupno 56 2 100%

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora 7. Izraditi seminar na odabranu temu i usmeno ga

izlagati. Aktivno sudjelovati u izlaganjima drugih studenata kroz pitanja i raspravu.

8. Izraditi bazu podataka i module (izvješća, upiti, obrasci) u Accessu. Student/studentica ovom aktivnošću može ostvariti maksimalno 80% ocjene.




Student/studentica koji su kroz nastavu ukupno ostvarili minimalno 30% ocjene i koji su izlagali seminarski rad mogu pristupiti završnom ispitu. Završni ispit, koji se sastoji iz praktičnih zadataka, će biti organiziran samo za one studente/studentice koji žele popraviti ocjenu. Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 90 – 100% 5 (izvrstan) = 89 – 100% B = 80 – 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 – 88% C = 70 – 79,9% 3 (dobar) = 63 – 75% D = 60 – 69,9% 2 (dovoljan) = 50 – 62% E = 50 – 59,9%

Literatura

Redovna: 4. M. Varga (1994), Baze podataka. Zagreb: DRIP 5. http://www.ecdl.com.mt/downloads.html (Syllabi &

Sample Tests) Izborna:

2. Bilo koja knjiga koja govori o korištenju Access baze podataka.

Priručna: http://www.pdfiles.com/pdf/files/English/Software/Microsoft_Access_2013_Step_By_Step.pdf



(118962) METODIKA NASTAVE MATEMATIKE III








hrvatski



Za upis kolegija Metodika nastave matematike 3 student treba imati odslušan kolegij Metodika nastave matematike 2 . Za pristup ispitu iz kolegija Metodika nastave matematike 3 student treba položiti kolegij Metodika nastave matematike 2 (vezani kolegiji).

Korelativnost Metodika nastave matematike I i Metodika nastave matematike II. Uvod u matematiku i Elementarna geometrija.

Cilj kolegija

Osposobiti se za poučavanje matematike u razrednoj nastavi, povezivanje teorijskog i praktičnog dijela u metodici i nastavnoj praksi, poticanje kreativnosti i motivacije u nastavi matematike. Osposobiti se za pisanje pripreme za sat matematike i za izvođenje sata. Cilj je i poticanje kritičkog mišljenja i pronalaženja konstruktivnih ideja u promicanju nastave matematike te poticanje zanimanja studenata za predmet.

Ishodi učenja

1. pripremiti nastavni sat matematike uz korištenje literature 2. izvoditi nastavni sat prema napisanoj pripravi 3. surađivati s drugim učiteljima, metodičarima i ostalim

sudionicima nastavnog procesa 4. sudjelovati u kvalitetnoj diskusiji o temama iz metodike

matematike 5. opažati tuđi nastavni sat i napisati osvrt na njega te napisati

osvrt na vlastiti sat 6. aktualizirati matematičke sadržaje kroz suvremene

strategije učenja i poučavanja

7. valorizirati nastavni rad te vrednovati ulogu cjeloživotnog učenja i usavršavanjem u metodici početne nastave matematike.

Sadržaj kolegija

1. Projekti u nastavi matematike. Timski rad. 2. Priprema za nastavni sat iz matematike. Vrste nastave i metode u nastavi matematike. Radionica – timski rad. Diskusija na temu pripremanja za nastavni sat. 3. Upoznavanje s vođenjem bilježaka prilikom hospitiranja na nastavnim satovima. Pisanje osvrta na tuđi nastavni sat. Diskusija na temu pisanja bilježaka i osvrta. 4. Prisustvovanje oglednom satu učitelja mentora iz vježbaonice. Diskusija na temu oglednog sata. 5. Pripremanje i izvođenje nastavnog sata iz matematike u vježbaonici. Tjedna diskusija na temu izvođenja nastavnih satova pojedinih studenata



u*


(%)

pohađanje P, V 1.-7. 34 1.2 20%


1.-7. 22 0.8 40%

ocjensko predavanje

1.-7. 56 2 40%

ukupno 112 4 100%

Načini izvođenja nastave : predavanja, vježbe, konzultacije, samostalni zadaci i grupni rad kroz projektne zadatke-teme

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora - redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave - uspješno realizirati nastavni sat u vježbaonici - aktivno sudjelovati u projektnom zadatku

Rokovi ispita Redoviti u lipnju/srpnju i rujnu. Izvanredni u travnju i prosincu. Datumi dostupni na web stranicama Odjela i ISVU bazi



Literatura

Obvezna: 1. Aktualni udžbenici iz matematike i popratni materijal za prvi ciklus. 2. Nastavni plan i program za osnovnu školu.

Izborna / Priručna:

1. Matijević, M. i Radovanović, D. (2011.) Nastava usmjerena na učenika. Zagreb: Školske novine.

2. Mattes, W. (2007.) Rutinski planirati-učinkovito poučavati. Zagreb: Naklada Ljevak.

3. Jensen, E. (1998.) Super nastava. Zagreb: Naklada Slap.

4. Kurnik, Z. (2004.) Zadaci s više načina rješavanja. Zagreb: Hrvatsko matematičko društvo.

5. Polya, G. (1984.) Kako ću riješiti matematički zadatak. Zagreb: Školska knjiga.

6. Šporer, Z. (1990.) Brbljanje o geometriji. Zagreb: Školska knjiga.


Kod i naziv kolegija (118950) (IK300) Metodika nastave prirode i društva II





Integrirani


V



hrvatski


30 P –30 V – 0 S


pravo prijave ispita iz kolegija Metodika nastave prirode i društva I

Korelativnost

Prirodoslovlje, Osnove ekologije, Geografija, Povijest, Psihologija, Pedagogija, Didaktika, Metodika nastave prirode i društva I, Metodika nastave prirode i društva III

Cilj kolegija


- kritički prosuđivati složene programske sadržaje kolegija koji pridonose formiranju profesionalnih kompetencija posredovanjem raznih znanstvenih spoznaja u nastavi s ciljem prihvaćanja zajedničkih vrijednosti Zapadne civilizacije (dostojanstvo, mir i nenasilje, solidarnost, ravnomjerni razvoj, etičke norme, osobnu i društvenu odgovornost, posebice odgoj i obrazovanje za okoliš/održivi razvoj i cjeloživotno obrazovanje)

- vrednovati didaktičko-metodičke strategije poučavanja i učenja uvažavajući posebnosti ove metodike, te u integriranom pristupu ciljevima i zadacima kurikuluma formirati osobni stil u svome profesionalnom radu.

Ishodi učenja

Uspješnim završetkom ovog kolegija studenti će biti sposobni:

1 - analitički i kritički pristupati planiranju, programiranju i realizaciji kurikuluma predmeta Priroda i društvo (sadržajno i izvedbeno) kao i pratećim metodičkim priručnicima i udžbenicima i radnim materijalima za učitelje i učenike

2 - kreirati nastavu Prirode i društva polazeći od ishoda učenja (operacionalizirati zadatke nastavnih tema uvažavajući strukturu nastavnog sata i osobnost učenika, njihovu različitost glede sustava vrijednosti, razine sposobnosti, stila učenja, znanja i iskustava)

3 - pokazati očekivanu razinu metodičkih umijeća njegujući svoj osobni stil i kreativnost u izradi i praktičnoj izvedbi nastave prirode i društva

4 - kritički prosuđivati (provoditi evaluaciju i samoevaluaciju) odgojno-obrazovni rad i znati to izložiti u usmenom i pisanom obliku (kritički osvrt).

Sadržaj kolegija

Pripremanje učitelja za nastavu prirode i društva. Specifičnost prostora i opreme za nastavu prirode i društva. Specifičnosti primjene nastavnih strategija, metoda i postupaka u nastavnom predmetu Priroda i društvo.

Socijalni oblici rada u nastavi prirode i društva. Mediji u nastavi prirode i društva s posebnim naglaskom

na uporabu suvremenih medija (računalna tehnologija). Izvanučionička nastava i pripremanje učitelja za izradu

programa „Škola u prirodi“. Istraživačka nastava. Vrednovanje nastavnog rada. Vrednovanje postignuća

učeničkog rada. Uvođenje učenika u prirodoslovlje: prirodoznanstveni postupci. Uvođenje učenika u društvoslovlje: orijentacija u prostoru i kartografska pismenost (orijentacija u prirodi, glavne strane svijeta, izrada tlocrta učionice, plana mjesta, izrada prvog zemljovida, kartografski znakovi, prijelaz na zemljovid). Uvođenje učenika u poimanje vremena i snalaženje u vremenu.


Obveze


Sati ECTS bodovi



1,2,4 34 1.2

10%


1-4 36 1.3

30%

kolokviji (2 pisana) 1,2,4 70 2.5 60%

ukupno 140 5 100%

Dodatna pojašnjenja: Za uspješan završetak kolegija student iz svake

predviđene obaveze treba ostvariti najmanje polovinu predviđenih bodova.

Kolokviji nisu obavezni ali studentima pružaju mogućnost oslobađanja od pisanog dijela ispita (uz najmanje 50% bodova na pojedinom kolokviju). Oslobađanje od ispita (na osnovu rezultata ostvarenih na kolokvijima) vrijedi do kraja redovnog ispitnog roka u rujnu.

Ukoliko student ne položi kolokvije, pristupa pisanom ispitu. Pisani ispit je eliminacijski (za prolaz na usmeni ispit potrebno je postići najmanje 50% bodova).

Studentske obveze



2. Izraditi dnevnu pripremu za nastavni sat i održati javno praktično predavanje u vježbaonici.

3. Položiti 2 kolokvija ili položiti pisani ispit. 4. Ukupno sakupiti više od 50% bodova iz svih oblika

nastave.




Literatura

Obvezna: 1. De Zan, I. (2005) Metodika nastave prirode i društva.

Zagreb: Školska knjiga (str. 157-369) . 2. Bezinović P., Marušić i., Ristić Dedić, Z. (2012) Opažanje i

unapređivanje školske nastave, Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb

3. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (2010) Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje. Zagreb (str. 93-114, 131-152)

4. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske (2006) Nastavni plan i program za osnovnu školu. Zagreb (str. 253 – 260)

5. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske (2014) Pravilnik o izvođenju izleta, ekskurzija i drugih odgojno-obrazovnih aktivnosti izvan škole. Zagreb

6. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske (2010) Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja u osnovnoj i srednjoj školi. Zagreb


Izborna:

1. Anderson, L. W. & David R. Krathwohl, D. R.(Eds.) (2001). A Taxonomy for Learning, Teaching, and Assessing: A Revision of Bloom's Taxonomy of Educational Objectives. Allyn & Bacon. Boston, MA

2. Beere, J. (2010). The primary learner's toolkit. Crown House Publishing Jensen

3. Buzan, T. (2004). Kako izrađivati mentalne mape, Zagreb, Denona d. o.o.

4. Jensen, E.: (2003.), Super-nastava, ″Educa″, Zagreb 5. Hrvatski crveni križ, Nacionalno društvo (2001). Humane vrednote, Odgoj za humanost, priručnik za učitelje, Zagreb



Nastavnica Suradnica

Doc. art. Aleksandra Rotar (nositeljica)



Integrirani


V.


hrvatski


45P – 15V – 0S



Korelativnost

Likovna kultura, Metodika likovne kulture 1 i 2, Vizualne komunikacije i kulturna baština, Oblik i boja, Grafika i dizajn, Hrvatski jezik i književnost, kao oblik i sredstvo komunikacije.

Cilj kolegija

Razvijati stvaralačke, kreativne i motivacijske sposobnosti, maštu, razumijevanje i primjenu znanja iz metodike likovne kulture u svrhu osobnog napredovanja te prilagođavanja motiva, metoda, oblika, materijala, tehnika rada s djecom nižih razreda osnovne škole. Razvijati kritičko osobno mišljenje i stavove (analize, opisivanja, uspoređivanja likovnih djela, izraditi samostalno plan i program rada u školi, projekta i priprava za satove likovne kulture).

Ishodi učenja

1. primijeniti motiv, likovne tehnike, likovni jezik u pripravi za likovno izražavanje učenika kroz razna likovna područja, te pravilno tumačiti specifičnosti raznih likovnih tehnika, pribora i materijala.

2. primijeniti znanja, vještine, osobne, društvene i metodološke sposobnosti u profesionalnom i osobnom razvoju.

3. analizirati specifičnosti i dopuštena odstupanja učenika pri primjeni likovnih tehnika u originalnim radovima djece

4. samostalno primjenjivati različite multimedijske nastavne aktivnosti u praksi.

5. analizirati specifičnosti faza razvoja crteža i drugih radova s obzirom na učenikovu dob, dijete s posebnim potrebama i druge posebnosti.

6. primijeniti originalna likovna umjetnička djela na satu likovne kulture, odnositi se stvaralački i kritički prema osobnom i tuđem oblikovanju.

7. aktivno pratiti likovna zbivanja u našoj zemlji i inozemstvu, usmjeravati se budućoj profesionalnoj izgradnji (cjeloživotno obrazovanje).

Sadržaj kolegija

1. Uvod u kolegij, literatura. 2. Analizirati uspješno na nastavi originalni rad djeteta

(faze razvoja, tehnike, likovni jezik, tip djeteta,...). 3. Pristupiti pismenoj provjeri rada. 4. Osmišljavanje priprema praktičnih izvedbi (mapa)

sata likovne kulture u razredu, prema vlastitom izboru motiva, tehnike, likovnog jezika.

5. Upoznavanje s e-dnevnikom i principima suvremenoga rada.

6. Sudjelovanje na oglednom predavanju učiteljice u osnovnoj školi.

7. Dijete u muzeju i/ili galeriji uz stručan rad muzejskog pedagoga.

8. Napisati uspješno i javno izložiti mapu metodičkih zbivanja.

9. Napraviti uspješno zadatke vježbi, priprave za satove likovne kulture u različitim likovnim tehnikama i likovnim područjima.

10. Programirati nastavne sadržaje likovne kulture za prvi, drugi, treći i četvrti razred, kroz cijelu godinu.




pohađanje P, V 1. – 4. 34 1,2 20%


50 % (5 x 10

%)

usmeni ispit 1. – 4. 34 1,2 30 %

ukupno 112 4 100 %

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora: 1. Redovito pratiti nastavu i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave, posebno u vježbama. 2. Izraditi praktične radove.

3. Položiti usmeni ispit. Napomena: (vrijedi za obvezu 2.) Studenti su dužni izraditi praktične radove izvan ustanove i in situ, na nastavi. Ako ne riješe obveze do zadanoga roka, gube pravo na ECTS-e iz kolegija u toj akademskoj godini. Rokovi se u ovome kolegiju u potpunosti poštuju.


Literatura

Obvezna: 1. Likovne i druge enciklopedije, katalozi originalnih

eksponata dijela zbirki muzeja i galerija, izvori s interneta – reprodukcije, video, glazba, djela iz književnosti.

2. Grgurić, Nada – Jakubin, Marijan (1996). Vizualno-

likovni odgoj i obrazovanje, metodički priručnik,

Zagreb: Educa 23.

3. Jakubin, Marijan (2001): Osnove likovnoga jezika i

likovne tehnike. Zagreb: Educa.

Izborna: 1. Karlavaris, Bogomil (1988): Metodika likovnog

odgoja 2, Bjelovar: Grafički zavod Hrvatske. 2. Godec Schmidt, J. (1989): Danas slikam, Ljubljana:

Mladinska knjiga.


Kod i naziv kolegija 118952; IK502 Kineziološka metodika II.





Integrirani


V.


Jezik izvođenja

Hrvatski (Engleski)


30P – 15V – 0S


Odslušan kolegij Kineziologija i Kineziološka metodika I. Završnom ispitu mogu pristupiti studenti koji su položili kolegij Kineziologija i Kineziološka metodika I.

Korelativnost

Kineziološka kultura, Kineziologija, Kineziološka metodika I., Pedagogija, Didaktika, Sociologija obrazovanja, Razvojna psihologija, Edukacijska psihologija, Socijalna pedagogija, Istraživanje odgoja i obrazovanja

Cilj kolegija

Usvojiti organizacijske postave vježbanja, metode rada, metodičke principe i strukturu nastavnog procesa u tjelesnom i zdravstvenom odgojno-obrazovnom području kod djece školske dobi.

Ishodi učenja

1. Analizirati organizacijske postave vježbanja 2. primijeniti jednostavnije i složenije postave vježbanja 3. interpretirati metode rada 4. razlikovati metodičke principe 5. analizirati strukturu nastavnog procesa.

Sadržaj kolegija

1. Uvođenje u organizaciju tjelesnog vježbanja. 2. Organizacijske postave vježbanja (jednostavnije i složenije organizacijske postave vježbanja). 3. Metode rada: metode prikazivanja motoričkog zadatka, metode učenja, metode uvježbavanja, metode vježbanja, metode sigurnosti, metode nadzora procesa vježbanja te pomoćni postupci verbalne i neverbalne komunikacije. 4. Metodički principi: princip razumljivosti i zornosti, princip sustavnosti i postupnosti, princip svestranosti i usmjerenosti, princip raznovrsnosti i učinkovitosti, princip primjerenosti i


individualiziranosti, princip svjesnosti i aktivnosti te princip odgojnosti i zdravlja. 5. Osnove nastavnog procesa. 6. Pripremanje nastavnog procesa.



Maksimalni udio u

ocjeni (%)


1-5 34 1,2 10%

praktični rad 1-5 5 0,2 10%

kolokvij (pismeni) 1-5 45 1,6 2x25%


ukupno 112 4 100%

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 30% izostanaka (4 izostanka) i njih nije potrebno opravdati. Praćenje i ocjenjivanje studenata izvodi se tijekom nastave i na završnom ispitu. Tijekom nastave student ostvaruje 70% ocjene, a na završnom ispitu 30% ocjene. Praktični rad se odnosi na izradu i provođenje sadržaja tjelesne i zdravstvene kulture u dvorani, a ocjenjuje se na slijedeći način: 0% = Nije izrađen i proveden praktični rad. 2% = Nije izrađen praktični rad, ali je proveden uz veće nedostatke. 4% = Praktični je rad izrađen uz veće nedostatke i proveden uz veće nedostatke. 6% = Praktični je rad izrađen uz veće nedostatke i proveden uz manje nedostatke. 8% = Praktični je rad izrađen i proveden uz manje nedostatke. 10% = Vrlo kvalitetno izrađen i proveden praktični rad. Usmeni ispit je svojevrsna rekapitulacija svega naučenog tijekom semestra i odražava opću pripremljenost i spremnost za primjenu naučenih sadržaja kolegija. Usmeni ispit sastoji se od tri pitanja. Prema Pravilniku o studiranju konačna ocjena se dobiva na sljedeći način: A = 90 100% 5 (izvrstan) = 89 100% ocjene B = 80 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 88% ocjene C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75% ocjene D = 60 69,9% 2 (dovoljan)= 50 62% ocjene E = 50 59,9%

Studentske obveze

Da položi kolegij, student mora: 1. Pohađati više od 70 % nastave. Ako student izostane od 30% do 50% nastave, trebat će izvršiti dodatne zadatke, odnosno ako izostane više od 50%, uskratit će mu se pravo na potpis, ispit i upis bodova. 2. Izraditi praktični rad. 3. Položiti usmeni ispit.





Literatura

Obvezna: 1. Neljak, B. (2011). Opća kineziološka metodika. Zagreb: Kineziološki fakultet. 2. Neljak, B. (2011). Kineziološka metodika u osnovnom i srednjem školstvu. Zagreb: Kineziološki fakultet. Izborna: 1. Findak, V. (1994). Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj školi. Zagreb: Školska knjiga. 2. Findak, V. (2001). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Zagreb: Školska knjiga. 3. Kosinac, Z. (2011). Morfološko-motorički i funkcionalni razvoj djece uzrasne dobi od 5. do 11. godine. Split: Sveučilište u Splitu. 4. Malina, R.M., Bouchard, C. (1991). Growth, Maturation and Physical Activity. Champaign, Illinois: Human Kinetics. 5. Mišigoj-Duraković, M. (2008). Kinantropologija-biološki aspekti tjelesnog vježbanja. Zagreb: Kineziološki fakultet. 6. Pejčić, A. (2005). Kineziološke aktivnosti za djecu predškolske i rane školske dobi. Rijeka: Visoka učiteljska škola Sveučilišta u Rijeci. Priručna: 1. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (2013). Nastavni plan i program za osnovnu školu. Zagreb: MZOS.


Kod i naziv kolegija 118953 STRUČNA PRAKSA V.





Integrirani

Semestar


V.


ustanova


Hrvatski


0P - 75V- 0S


Nema



Ishodi učenja

1. analizirati napredovanje i probleme učenika kao važnog dijela odgojno-obrazovnog procesa

2. interpretirati organizacijske komponente nastave, interakcijske odnose učitelja i učenika, kao i niz drugih komponenti značajnih za kvalitetan i adekvatan odgojno obrazovni rad

3. odabrati primjerene strategije i tehnike koje će ga usmjeravati u procesu rješavanja problema

4. sintetizirati i kritički interpretirati prikupljene podatke tijekom nastavnog sata

5. interdisciplinarno pristupati praktičnim problemima odgoja i obrazovanja

6. samostalno realizirati nastavni sat iz matematike, prirode i društva, likovne kulture, kineziološke kulture i engleskog jezika ili informatike.


Sadržaj kolegija

- Promatranje i analiza napredovanja i problema učenika kao važnog dijela odgojno-obrazovnog procesa (broj učenika i razrednih odjela, daroviti učenici, učenici koji rade prema prilagođenim programima, uključenost učenika u izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, organiziranost dopunske i dodatne nastave, smotre i natjecanja učenika, nagrade, pohvale i kazne, pozitivno i negativno ocijenjeni učenici, realizacija suradnje s roditeljima i dr.)

- Promatranje i analiza organizacijskih komponenti nastave, interakcijskih odnosa učitelja i učenika, kao i niz drugih komponenti značajnih za kvalitetan i adekvatan odgojno obrazovni rad (artikulacija sata, primijenjene nastavne metode, sredstva i pomagala, kvaliteta interakcije učitelj-učenik i učenik-učitelj, grupna dinamika razreda; opterećenost učenika, aktivnost učenika tijekom sata, pažnju i zainteresiranost učenika, radnu disciplinu, uređenost učionice, evaluaciju učenikova znanja i rada i ostala zapažanja tijekom nastavnog sata)

- Sintetiziranje i kritička interpretacija prikupljenih podataka tijekom promatranja realizacije nastavnih sati

- Planiranje, pripremanje i izvođenje najmanje deset nastavnih sati

- Interdisciplinarni pristup odgoju i obrazovanju. Student stručno-pedagošku praksu ostvaruje u izabranoj školi u zimskom semestru i tijekom veljače (100 sati), a pod vodstvom učitelja-mentora u školi-vježbaonici.





1-6 42 2 0


1-6 42 2 100%

ukupno 112 4 100%

Studentske obveze


- Izvođenje dva nastavna sata iz predmeta: matematike, prirode i društva, tjelesne i zdravstvene kulture, likovne kulture i engleskog jezika /informatike pod vodstvom učitelja-mentora u školi-vježbaonici





-

Literatura



Kod i naziv kolegija Dječja književnost na engleskom jeziku III. / Letteratura per l'infanzia in inglese 3





Integrirani


V.

Mjesto izvođenja Dvorana (Ronjgova 1), knjižnice, Sajam knjiga u Puli




30P – 0V – 30S


Nema preduvjeta za upis. Za izlazak na ispit potrebno je prethodno položiti kolegije: Dječja književnost na engleskom jeziku I., Dječja književnost na engleskom jeziku II.

Korelativnost

Engleski jezik I., Engleski jezik II., Dječja književnost, Metodika nastave engleskog jezika, Govorne vježbe I./1, Govorne vježbe I./2, Govorne vježbe II./1, Uvod u gramatiku engleskog jezika, pedagoško-psihološki kolegiji koje studenti slušaju na materinskom jeziku.


Ishodi učenja



25. kritički razmatrati odabrane teorijske teme 26. temeljito analizirati odabrane tekstove 27. argumentirati mogućnosti što češće i kvalitetnije

primjene dječje književnosti u nastavi engleskoj jezika.

Sadržaj kolegija 21. Dječja književnost: fantasy.

http://oet.unipu.hr/index.php?id=611

22. Tipovi fantasy književnosti za djecu i povijesni pregled.

23. Znanstvena fantastika u književnosti za djecu. 24. Nefikcionalni žanrovi. Biografije, autobiografije.

Putopisi. 25. Književnost za djecu i vizualne umjetnosti. Strip.


Obveze


Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje P, S 1.-5. 22,5 0,2 10 %

usmeno izlaganje i pisana obrada teme

4.-5. 31,5 0,8 30 %


ukupno 84 3 100 %


Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora: 1. Pohađati više od 70% nastave. Ukoliko student/studentica izostane između 30% i 50% nastave, dodijelit će mu/joj se dodatni zadaci. U slučaju da student/studentica izostane s više od 50% nastave, uskratit će mu/joj se pravo na potpis, izlazak na ispit i upis ECTS bodova. 2. Napisati i prezentirati rad na zadanu temu i osmisliti zadatke za provjeru znanja. Ukoliko je student/studentica neuspješan/neuspješna pri izvršavanju ove obveze, pristupa usmenom ispitu. Ukoliko je student/studentica neuspješan/neuspješna pri izvršavanju ove obveze, pristupa usmenom ispitu. 3. Položiti dva pisana kolokvija. Ukoliko je student/studentica neuspješan/neuspješna u provođenje ove obveze, mora položiti završni pisani i usmeni ispit, koji u tom slučaju nose 50% ocjene svaki.





Literatura Obvezna:

Anderson, Nancy A. Elementary children's literature – the basics for teachers and parents. Boston: Pearson Education, 2006. Str.: 113.-165., 267. – 280., 286. – 293. (72 str.)

Dujmović, Mauro, Bančić, Ivana. A handbook in children's literature. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, 2014. Str.: 125.-152., 161.-168. (34 str.)

Russell, David L. Literature for children – a short introduction. Boston: Pearson Education, 2005. Str.: 194. – 215, 242. – 266. (45 str.)






Tatar, Maria. The classic fairy fales. New York i London: W. W. Norton & Company, Inc., 1999.

Thorough, Darren R. The nursery rhymes of dreamland. Devon: Bluebell Lane, 1995.

Zipes, Jack. When dreams came true – classical fairy tales and their tradition. London i New York: Routledge, 2007.



Kod i naziv kolegija 118955 Metodika nastave engleskog jezika II.


Doc.dr.sc. Silva Bratož (nositeljica) Jelena Gugić, asistentica



Razina kolegija

Integrirani

Semestar Zimski

Godina studija

V.



engleski


15P – 30V – 0S


Odslušan kolegij Metodika nastave engleskog jezika I.

Korelativnost

Kolegij je nastavak kolegija Metodika nastave engleskog jezika I., a povezan je s ostalim kolegijima koji obrađuju tematiku metodike podučavanja te kolegijima u sklopu Učiteljskog studija s modulom engleski jezik. U širem smislu, skupina pedagoško-psiholoških kolegija u sklopu temeljnog Učiteljskog studija također čini nužnu cjelinu s ovim kolegijem.

Cilj kolegija

Temeljni cilj kolegija obuhvaća stjecanje potrebne predodžbe o važnosti konkretnih zadataka u sklopu kolegija Metodika nastave engleskog jezika I. i III., koji čine neodvojivu cjelinu s ovim kolegijem, premda se realiziraju tijekom dvije studijske godine.

Ishodi učenja

1. Pravilno definirati osnovne pojmove iz područja glotodidaktike engleskog kao stranog jezika s posebnim osvrtom na rano učenje. 2. Objasniti i kritički tumačiti različite metode i pristupe učenju i poučavanju stranih jezika s posebnim osvrtom na engleski jezik.

3. Usvojiti strategijski pristup problematici učenja i poučavanja u širem smislu. 4. Dodatno razviti motivaciju za odabrani životni poziv, sukladno spoznaji o važnosti ranog učenja jednog svjetskog jezika kao što je engleski, bez kojeg život u svakodnevnoj komunikaciji postaje gotovo nemoguć, osobito u kontekstu Europske unije.

Sadržaj kolegija

Kolegij će sadržajno obuhvatiti slijedeće cjeline, pokazujući otklon od tradicionalnih stajališta i priklanjanje novom, izrazito kognitivnom tumačenju problematike, uzimajući u obzir i najznačajnija istraživačka dostignuća svjetskih i hrvatskih autora na području metodike ranog učenja engleskog kao stranog jezika:

Terminološka i konceptualna raznolikost jezika (L1-L2);

Ciljevi učenja i poučavanja stranih jezika; Povijesni prikaz metoda učenja stranih jezika;

Teorijska podloga ranom učenju stranih jezika u RH; Strategijski pristup učenju i poučavanju stranih jezika, osobito u ranoj školskoj dobi; Način praćenja i ocjenjivanja znanja stranih jezika s posebnim osvrtom na rano učenje.




Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje 1- 4 34 1.2 10%

Seminarski rad 2,3 6 0.3 10%

kolokvij (pismeni) 1- 4 24 0.8 2x25%


ukupno 84 3 100%

Studentske obveze

-redovito pohađanje nastave

-izvršavanje zadanih radova (seminar ili projekt) -aktivno sudjelovanje u nastavi





Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Rad studenata na kolegiju prati se, vrednuje i ocjenjuje tijekom nastave. Student može dobiti ocjenu na temelju ostvarenih uvjeta i prikupljenih bodova tijekom nastave (100% udjela u ukupnoj ocjeni). Pohađanje je nastave obvezno. Toleriraju se pet (5) izostanka. Da bi se pristupilo kolokviju, studenti moraju ispoštovati sve obveze, a naročito redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu, jer sama

struktura kolegija zahtijeva stalnu prisutnost na predavanjima i seminarima. Studenti su dužni izraditi zadane domaće uratke (analiza i usporedba zadanog materijala, primjena obrađenih metoda na konkretnom zadatku). U semestru se pišu 2 kolokvija (sredinom i na kraju semestra). Studenti imaju obavezu napisati i prezentirati seminar (individualni rad) ili prezentirati projekt (grupni rad) koji se predaju u tiskanom i elektroničkom obliku. U posljednjem tjednu siječnja održat će se popravni kolokvij za studente koji iz opravdanih razloga nisu pristupili ili zadovoljili na redovnom kolokviju. U konačnu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, ocjena te prisutnost na nastavi. Studenti koji su ostvarili manje od 50% udjela ocjene tijekom nastave moraju pristupiti završnom usmenom ispitu u redovnim ili izvanrednim ispitnim rokovima. Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način: od 0% do 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = 5% ocjene od 61% do 70% = 10% ocjene od 71% do 80% = 15% ocjene od 81% do 90% = 20% ocjene od 91% do 100% = 25% ocjene Završni – usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način: od 0 do 5 točnih odgovora = 0% ocjene 6 točnih odgovora = 6% ocjene 7 točnih odgovora = 12% ocjene 8 točnih odgovora = 18% ocjene 9 točnih odgovora = 24% ocjene 10 točnih odgovora = 30% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 90 100% 5 (izvrstan) = 89 100% ocjene B = 80 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 88% ocjene C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75% ocjene D = 60 69,9% 2 (dovoljan) = 50 62% ocjene E = 50 59,9%

Literatura


Obvezna:

1. Children and Foreign Languages 1,2 & 3, Faculty of Philosophy, Zagreb, 1993/1995/2001 2. Jack Richards & Willy Renandya (2002), Methodology in Language Teaching, CUP 3. M. Vilke (1991), Vaše dijete i jezik, ŠK, Zagreb

4. Tekstovi i materijali dostupni na internetu 5. Članci iz stručnih časopisa, zbornika, i sl.

Izborna:

1. dnevne novine, časopisi, brošure, vodiči, enciklopedije, leksikoni, mrežne stranice i ostali tiskani ili elektronički materijal


Kod i naziv kolegija 118957 Čitanje stručne literature na engleskom jeziku






Razina kolegija

Integrirani

Semestar Zimski

Godina studija

V.


Engleski


0P – 30V – 0S


Nema preduvjeta za upis, a za svladavanje je preduvjet mogućnost praćenja literature i vježbi na engleskom jeziku (razina C1)

Korelativnost Metodika nastave engleskog jezika

Cilj kolegija

Temeljni cilj kolegija je usavršiti tehnike kritičkog čitanja stručnog teksta radi praćenja najnovije stručne literature i pisanja kvalitetnih osvrta. Također, potaknuti korištenje IT kao ključnoga izvora za istraživanje i samostalno učenje.

Ishodi učenja

1. Razviti kritički pristup čitanju s posebnim osvrtom na čitanje stručne literature 2. Razviti kritičko mišljenje 4. Znati napisati dobar sažetak, uvod, poglavlje, zaključak 5. Pravilno citirati i parafrazirati autora, pravilno napisati popis literature 6. Koristiti baze podataka

Sadržaj kolegija

1. Surface and deep approach to reading 2. Critical thinking and critical reading 3. Tehnike i metode čitanja stručnog teksta s razumijevanjem, 'Preiewing', 'scanning', 'skimming', 'the main topic', 'topic sentence', 'discours makers', 'prediction', 'summarizing'. 4. Različite vrste stručnih i znanstvenih tekstova 5. Struktura sažetka, uvoda, poglavlja, zaključka 6. Citiranje, parafraziranje, popis literature

http://doc.dr.sc/

7. Analiza tekstova vezanih uz rad sa školskom djecom i poduku djece stranom jeziku


Obveze

Ishodi

Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje nastave i aktivnosti u nastavi

1-6 20 0.7 0%

referat 1-6 20 0.7 50%

ispit (pismeni) 1-6 20 0.7 50 %

ukupno 60 2 100%

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora 1. Pohađati više od 70 % nastave i aktivno sudjelovati u

nastavnom procesu 2. Napisati jedan esej 3. Položiti pismeni ispit





Literatura

Obvezna: 1. Jordan, M.K. and Plakans, L. (2003), Reading and Writing

for Academic Success, Ann Arbor: University of Michigan Press

2. Council of Europe (2003), Common Euopean Framework of Reference for Languages: Learning, teaching, assessment, Language Policy Division, Council of Europe, Strasbourg (electronic version)

Izborna:

Razni izvorni tekstovi iz stručne literature


Kod i naziv kolegija 118958, IK508 Metodika nastave informatike II.


doc.dr.sc. Ivan Pogarčić (nositelj) http://e-ucenje.oet.unipu.hr/course/view.php?id=175



Integrirani studij


V.

Mjesto izvođenja dvorana, vanjske institucije




15P – 45V – 0S


Pedagogija, Didaktika, Razvojna psihologija, Metodika nastave informatike I.

Korelativnost Program korespondira i u korelaciji je s kolegijima koji se bave metodološkim, didaktičkim i pedagoškim aspektima organizacije nastavnog procesa u primarnom obrazovanju.

Cilj kolegija

Upoznati studente s osnovnim pojmovima vezanim uz metodiku nastave informatike i pripremiti. Osposobiti studente za usvajanje znanja i vještina kojima će postići zacrtane ishode učenja. Osposobiti studente da teorijski razumiju teme vezane uz primjenu suvremenih metoda rada u nastavi informatike u osnovnoj školi., Naučiti studente kvalitetnom planiranju, pripremi i procijeni nastave informatičkih predmeta, te primijeni informacijske i komunikacijske tehnologije u obrazovanju.

Ishodi učenja

1. Identificirati psihološki tip učenika kao uvjet dobre nastave.

2. Identificirati različite tipove informatičke tehnologije i pristupe za njihovo korištenje u nastavi informatike.

3. Definirati što je e-obrazovanje i klasificirati njegove različite oblike.

4. Analizirati različite pristupe e-obrazovanju s ciljem da odaberu onaj koji će najviše odgovarati konkretnoj situaciji u osnovnoj školi.

5. Planirati, pripremiti, razviti i koristiti hipermedijsku programsku potpore za učenje.

6. Primijeniti principe kvalitetnog Web dizajna i dizajna coursewarea u izradi programske potpore za učenje.

7. Razlikovati oblike online komunikacije i provjera znanja.

8. Implementirati jednostavnije oblike u hipermedijsku programsku potporu za učenje.

Sadržaj kolegija

Predavanje: 1. Kognitivni aspekt razvoja pri učenju(različite škole). 2. Psihološki tipovi i informatičko obrazovanje. 3. Poteškoće kod učenja informatičkih sadržaja i njihovo

prevladavanje. 4. Metode kojima se provjerava stupanj stečenog znanja

i prati napredak učenika. 5. Nastava pojedinih područja iz informatike u osnovnoj

i srednjoj školi. 6. Informatički pristup sadržajima drugih kolegija.

Vježbe: 1. Nastavni plan i program za osnovnu školu -

informatika. 2. Pisanje priprave za izvođenje nastavnog sata

informatike. 3. Izrada priprave za održavanje nastave informatike. 4. Analiza održanih sati. 5. Izrada nastavnog materijala za cijeli predmet (npr.

Priroda i društvo) u nekom od sustava za udaljeno učenje (Moodle)





1 – 8 28 1,0 5%


1 – 8 8 0,3 10%

Priprema nastavnog sata

5 –8 28 1,0 35%

Izvedba nastavnog sata

5 – 8 20 0,7 30%


Ukupno 112 4 100%

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Pohađanje i aktivnost u nastavi: student je dužan prisustvovati na najmanje 70% nastavnih sati, za nazočnost na više od 70% nastavnih sati sječe pravo na ostvarivanje do 5% uspješnosti. Student koji aktivno sudjeluje u svim oblicima nastave (zadaci,

konkretni praktični primjeri, kratke rasprave i sl.) ima pravo na ostvarivanje dodatnih (maksimalno) 5% uspješnosti u skladu pokazanim aktivnostima. Napomena: Nazočnost se jednako odnosi i na redovne i na izvanredne studente sve u skladu s predviđenom satnicom kolegija na studiju i za svaki status ponaosob. Temu nastavnog sata dodjeljuje asistent, a student temu priprema i predaje na pregled. U slučaju ozbiljnijih nedostataka, priprema se vraća studentu na ispravak po danim uputama. Time ostvaruje maksimalno 35%. Realizacijom/izvedbom nastavnog sata uz nazočnost mentora i asistenta ostvaruje do max. 30% uspješnosti . Završna provjera teorijskih sadržaja se obavlja testom na kraju predavanja čime student postiže maksimalnih 20% ocjene. Položenim testom smatra se test na kojem je student ostvario najmanje 50% od ukupnog broja bodova. Student mora položiti gradivo testa. Test se organizira kao redovni test u formi završnog ispita. Konačna ocjena iz predmeta izvodi se iz ukupno ostvarenog postotka uspješnosti pripreme i realizacije sata, pohađanja i aktivnosti u nastavi te završnog testa. Student ima mogućnost izlaska na završni ispit u slučaju da:

- je obavio pripremljeno predavanje

Položenim završnim ispitom smatra se test na kojem je student ostvario najmanje 50% od ukupnog broja bodova. Priprema i održano predavanje u tekućoj akademskoj godini priznaju se najdulje do isteka sljedeće akademske godine.

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora: 1. Prisustvovati predavanjima i seminarima - najmanje


2. Izraditi pripremu nastavnog sata, predati ih u roku koji utvrdi predmetni nastavnik ili asistent te održati sat prema dogovoru s predmetnim nastavnikom/asistentom,






Literatura

1. Ikic, Z. – Gvozdanović, T. (2004), Internet, e-mail, web – kako koristiti? Zagreb: Pro-Mil

2. x x x Metodički priručnici za nastavu informatike 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 razred + CD. Zagreb: Sysprint

3. Milijaš, Lj. (2002),PC škola – Office XP. Zagreb: Pro-Mil

4. Članci iz časopisa: ACI/SIGCSE Bulletin; Journal of Research in Computing in Education; Journal of Educational Computing Research.

Izborna: 1. x x x (2007), Informatika za 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 razred.

Zagreb: Sysprint 2. Bruner, J. S., Process of education,Harvard University

Press, 1966. 3. Piaget,J. Strukturalizam / Psihologija inteligencije

/Intelektualni tazvoj djeteta i sl. 4. Vigotski, L. Mišljenje i govor, Moskva 1956.

Priručna: http://ahyco.ffri.hr i sve preporučene internetske poveznice aktualne u određenom trenutku


Kod i naziv kolegija 118959; IK509 Računalni praktikum


doc.dr.sc. Ivan Pogarčić (nositelj) Janko Žufić, viši predavač



Integrirani


V

Mjesto izvođenja Dvorana, Učenje na daljinu


Hrvatski


15P – 30V – 0S


Za ovaj kolegij potrebno je odslušati kolegije Informatika i Osnove računalstva.

Korelativnost Kolegij korelira i korespondira s kolegijima Informatika i Osnove računalstva.

Cilj kolegija

Usvojiti kompetencije za administraciju operacijskog sustava i drugih programskih paketa, te za uspostavu osnovne računalne mreže i za uporabu osnovne računalne periferije.

Ishodi učenja

1. koristiti temeljne pojmove iz područja računala, računalnih programa, operacijskog sustava, računalne mreže i računalne periferije

2. administrirati operacijski sustav i neke programske pakete

3. podesiti računalnu mrežu i postaviti mrežne postavke

4. koristiti pisač, skener, digitalnu kameru, digitalni fotoaparat

Sadržaj kolegija

1. Računalo – komponente računala 2. Računalni programi – vrste računalnih programa 3. Računalna mreža – vrste, sklopovlje 4. Operacijski sustav – komponente, windows

operacijski sustav 5. Periferni uređaji računala - pisač, skener, digitalna

kamera, digitalni fotoaparat, snimanje na CD/DVD


6. Računala u svakodnevnoj uporabi – zahtjevi, ograničenja, primjene – full diploma ECDL




Praktične vježbe 6. 30 1,1 5%

Izrada ECDL ispita – full diploma

61. 20 0,7 15%

dva kolokvija 2. – 4. 62 2,2 2x40%

ukupno 112 4 100%

Studentske obveze


temu i njega prezentirati on-line. Aktivno sudjelovati u on-line prezentaciji referata drugih studenata/studentica. Izradom referata i sudjelovanjem u on-line prezentaciji student/studentica mogu ostvariti maksimalno 20% ocjene.

2. izaći na dva kolokvija




Osim uvodnoga predavanja, sva ostala se odvijaju na daljinu koristeći sustav za e-učenje Moodle. Završni ispit se sastoji iz praktičnih zadataka. Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 90 – 100% 5 (izvrstan) = 89 – 100% B = 80 – 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 – 88% C = 70 – 79,9% 3 (dobar) = 63 – 75% D = 60 – 69,9% 2 (dovoljan) = 50 – 62% E = 50 – 59,9%

Literatura

Obvezna: 1. Essert, M. (2003). Moje računalo. Odjel za

matematiku Sveučilišta u Osijeku. Osijek 2. Rusen, C. A. (2010). Network Your Computers &

Devices - Step by Step, O'Reilly Media 3. Medić, G. (2010.). Windows 7 – Priručnik. Algebra.

Zagreb 4. Miljaš. P. (2010.). Windows 7. Pro-mil. Varaždin

5. Gvozdanović, G., et al. (2011.). Windows 7, Office 2007. Pro-mil, Varaždin (poglavlja 1. i 2.)

Izborna: 1. Karbo, M. (2002). Najprikladniji priručnik za

Windows. Egmont. Zagreb. 2. Gookin, D. (2001). PC-i za sveznalice. Miš. Zagreb.


Kod i naziv kolegija (118961) (IK509) Metodika nastave prirode i društva III





Sveučilišni Integrirani


V



hrvatski


15 P –45 V – 0 S


pravo prijave ispita iz kolegija Metodika nastave prirode i društva II

Korelativnost

Prirodoslovlje, Osnove ekologije, Geografija, Povijest, Psihologija, Pedagogija, Didaktika, Metodika nastave prirode i društva I, Metodika nastave prirode i društva II

Cilj kolegija


- Razviti kompetencije za kritičku refleksiju, evaluaciju i samoevaluaciju osobnog i tuđeg profesionalnog rada, navika i sposobnosti cjeloživotnog obrazovanja.

Ishodi učenja

Uspješnim završetkom ovog kolegija studenti će biti sposobni:

1. kritički analizirati Nacionalni okvirni kurikulum za nastavni predmet Priroda i društvo

2. kritički vrednovati didaktičko – metodičke priručnike i udžbenike za učitelje i učenike u prva četiri razreda

3. znati operacionalizirati ciljeve nastave iz pozicije učenika; uvažavati pritom njihovu različitost (razinu sposobnosti, znanja, iskustava)

4. metodički kompetentno ovladati umijećima praktičnog izvođenja nastave prirode i društva procesima evaluacije i samoevaluacije rada u praktičnoj izvedbi svojih i tuđih metodičkih vježbi, te znati to izložiti u pisanom obliku

5. samostalno izraditi nastavnu pripremu i u vježbaonici uspješno realizirati diplomsko predavanje.

Sadržaj kolegija

Kritičko praćenje realizacije sadržaja novog nastavnog plana i programa prirode i društva od prvog do četvrtog razreda u svezi dnevnog i tjednog opterećenja učenika (intenziteta i ekstenziteta znanja) Istraživati mogućnosti realizacije održivog razvoja kao

načela i kao sadržaja u programu nastavnog predmeta Priroda i društvo u razrednoj nastavi u korelaciji s ostalim nastavnim predmetima Na osnovi usvojenih znanja o izvanučioničkoj nastavi

samostalno izraditi prijedlog programa „Škola u prirodi“. Praćenje i ocjenjivanje učenika u nastavi prirode i društva.


Obveze


Sati ECTS bodovi



1-5 45 1.6 10%


2-5 55 2.0 60%

Priprema i prezentacija seminarskog rada

3-5 12 0.4 30%

ukupno 112 4 100%

Dodatna pojašnjenja: Za uspješan završetak kolegija student iz samostalnog

zadatka treba ostvariti najmanje polovinu predviđenih bodova.

Studentske obveze



2. Samostalno izraditi i prezentirati seminarski rad (ppt prezentaciju) – desetominutnu prezentaciju znanstvene publikacije

3. Samostalno izraditi dnevnu pripremu za nastavni sat i održati javno predavanje u vježbaonici.

4. Ukupno sakupiti više od 50% bodova iz svih oblika nastave.




Literatura

Obvezna: 1. De Zan, I. (2005) Metodika nastave prirode i društva. Zagreb: Školska knjiga (Poglavlja 10 i 12.) .

2. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (2010) Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje. Zagreb

3. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske (2006) Nastavni plan i program za osnovnu školu. Zagreb


Izborna: 1. Anderson, L. W. & David R. Krathwohl, D. R.(Eds.) (2001).

A Taxonomy for Learning, Teaching, and Assessing: A Revision of Bloom's Taxonomy of Educational Objectives. Allyn & Bacon. Boston, MA

2. Beere, J. (2010). The primary learner's toolkit. Crown

House Publishing Jensen 3. Jensen, E.: (2003.), Super-nastava, ″Educa″, Zagreb. 4. Poljak, V. (1991) Didaktika. Zagreb: Školska knjiga

(Poglavlja 3, 4, 10, 14.) 5. Uzelac, V. (1996) Okoliš-obrazovanje-odgajatelj/učitelj. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor


Kod i naziv kolegija 118963; US511 Kineziološka metodika III.





Integrirani


V.

Mjesto izvođenja Dvorana (Ronjgova) i sportska dvorana (Ronjgova i u školi)

Jezik izvođenja

Hrvatski (Engleski)


15P – 45V – 0S


Odslušan kolegij Kineziologija, Kineziološka metodika I. i Kineziološka metodika II. Završnom ispitu mogu pristupiti studenti koji su položili kolegij Kineziologija, Kineziološka metodika I. i Kineziološka metodika II.

Korelativnost

Kineziološka kultura, Kineziologija, Kineziološka metodika I., Kineziološka metodika II., Pedagogija, Didaktika, Sociologija obrazovanja, Razvojna psihologija, Edukacijska psihologija, Socijalna pedagogija

Cilj kolegija

Ovladati zakonitostima planiranja i programiranja nastavnog procesa u tjelesnom i zdravstvenom području te izradom plana i programa i pripreme za sat tjelesne i zdravstvene kulture.

Ishodi učenja

1. Izraditi pripremu za sat tjelesne i zdravstvene kulture i izvedbeni plan i program tjelesne i zdravstvene kulture 2. interpretirati elemente izvedbenog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture 3. analizirati pripremu za sat tjelesne i zdravstvene kulture 4. analizirati sastavnice vrednovanja u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi 5. opisati uporabu različitih prostora i opreme za rad 6. samostalno izvesti sat tjelesne i zdravstvene kulture s djecom.

Sadržaj kolegija 1. Pripremanje nastavnog procesa: posebnosti rada na satovima tjelesne i zdravstvene kulture. 2. Planiranje i programiranje nastavnog procesa.


3. Izrada izvedbenog nastavnog plana i programa. 4. Dnevna priprema za sat tjelesne i zdravstvene kulture. 5. Stručna dokumentacija te vrednovanje odgojno-obrazovnog rada. 6. Praćenje i provjeravanje učenikovog odgojno-obrazovnog rada. 7. Ocjenjivanje: elementi provjeravanja i ocjenjivanja. 8. Učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. 9. Kineziološke posebnosti odgojnog rada. 10. Prostori i oprema za tjelesnu i zdravstvenu kulturu. 11. Izrada izvedbenog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture za jedan razred osnovne škole.



Maksimalni udio u

ocjeni (%)


1-5 45 1,6 10%

samostalni zadatci (praktični rad)

5 19 0,65 40%

ispit (usmeni) 1-5 20 0,75 50%

ukupno 84 3 100%

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 30% izostanaka (4 izostanka) i njih nije potrebno opravdati. Praćenje i ocjenjivanje studenata izvodi se tijekom nastave i na završnom ispitu. Praktični rad (javni sat) je student obavezan održati s minimalnim postotkom od 10%. Tijekom nastave student ostvaruje 50% ocjene, a na završnom ispitu 30% ocjene. Praktični rad (javni sat) odnosi se na izradu pripreme i provođenje jednog sata tjelesne i zdravstvene kulture u dvorani i ocjenjuje se na slijedeći način: 0% = Nije izrađen i proveden praktični rad. 10% = Praktični je rad izrađen i proveden uz velike nedostatke. 15% = Praktični je rad izrađen i proveden uz veće nedostatke. 20% = Praktični je rad izrađen uz veće nedostatke i proveden uz manje nedostatke. 25% = Praktični je rad izrađen i proveden uz manje nedostatke. 30% = Praktični je rad kvalitetno izrađen i proveden uz manje nedostatke. 35% = Kvalitetno izrađen i proveden praktični rad. 40% = Vrlo kvalitetno izrađen i proveden praktični rad.

Usmeni ispit je svojevrsna rekapitulacija svega naučenog tijekom semestra i odražava opću pripremljenost i spremnost za primjenu naučenih sadržaja kolegija. Usmeni ispit sastoji se od tri pitanja. Prema Pravilniku o studiranju konačna ocjena se dobiva na sljedeći način: A = 90 100% 5 (izvrstan) = 89 100% ocjene B = 80 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 88% ocjene C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75% ocjene D = 60 69,9% 2 (dovoljan)= 50 62% ocjene E = 50 59,9%

Studentske obveze

Da položi kolegij, student mora: 1. Pohađati više od 70 % nastave. Ako student izostane od 30% do 50% nastave, trebat će izvršiti dodatne zadatke, odnosno ako izostane više od 50%, uskratit će mu se pravo na potpis, ispit i upis bodova. 2. Pripremiti i provesti sat tjelesne i zdravstvene kulture s učenicima u vježbaonici prema dogovorenim rokovima u semestru. 3. Položiti usmeni ispit.





Literatura

Obvezna: 1. Neljak, B. (2011). Opća kineziološka metodika. Zagreb: Kineziološki fakultet. 2. Neljak, B. (2011). Kineziološka metodika u osnovnom i srednjem školstvu. Zagreb: Kineziološki fakultet. Izborna: 1. Findak, V. (1994). Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj školi. Zagreb: Školska knjiga. 2. Findak, V. (2001). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Zagreb: Školska knjiga. 3. Kosinac, Z. (2011). Morfološko-motorički i funkcionalni razvoj djece uzrasne dobi od 5. do 11. godine. Split: Sveučilište u Splitu. 4. Malina, R.M., Bouchard, C. (1991). Growth, Maturation and Physical Activity. Champaign, Illinois: Human Kinetics. 5. Mišigoj-Duraković, M. (2008). Kinantropologija-biološki aspekti tjelesnog vježbanja. Zagreb: Kineziološki fakultet. 6. Pejčić, A. (2005). Kineziološke aktivnosti za djecu predškolske i rane školske dobi. Rijeka: Visoka učiteljska škola Sveučilišta u Rijeci.

Priručna: 1. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (2013). Nastavni plan i program za osnovnu školu. Zagreb: MZOS.


Kod i naziv kolegija 132980 Metodika nastave engleskog jezika III.


Doc.dr.sc. Silva Bratož (nositeljica) Jelena Gugić, asistentica



Razina kolegija

Integrirani

Semestar Ljetni

Godina studija

V.

Mjesto izvođenja Učionice 4 i 34, I.M. Ronjgova


engleski


15P – 30V – 0S


Odslušani kolegiji Metodika nastave engleskog jezika I i II.

Korelativnost

Kolegij je poglavito povezan s kolegijima Metodika nastave engleskog jezika I. i II., s metodičkim znanjem i vještinama što ih studenti stječu u sklopu programa metodike ostalih nastavnih predmeta, ali i s ostalim kolegijima u sklopu Učiteljskog studija s modulom engleski jezik. U širem smislu, skupina pedagoško-psiholoških kolegija u sklopu temeljnog Učiteljskog studija također čini neodvojivu cjelinu s ovim kolegijem.

Cilj kolegija Temeljni cilj kolegija je primijeniti ključne postavke metodike engleskog kao stranog jezika putem konkretnih zadataka i nastavnih tehnika.

Ishodi učenja

1. Dodatno razviti motivaciju za obavljanje odabranog životnog poziva nakon ispunjenja studentskih obveza u sklopu ovog kolegija (ali i ostalih kolegija). 2. Biti spreman kontinuirano razvijati profesionalno i osobno samopouzdanje i sigurnost radi lakšeg premošćivanja jaza između teorije i prakse nakon studija. 3. Argumentirano analizirati metodičke aspekte različitih tipova nastavnog sata engleskog jezika u nižim razredima osnovne škole.

4. Usporediti metodičku literaturu za rano učenje engleskog kao stranog jezika (domaćih i inozemnih autora i izdavača). 5. Analizirati mgućnosti povezivanja sadržaja u sklopu nastave engleskog jezika s ostalim nastavnim sadržajima. 6. Održati nastavni sat u realnom školskom okruženju (niži razred osnovne škole).

Sadržaj kolegija

Pregled literature za rano učenje engleskog kao stranog jezika (hrvatskih i britanskih izdavača); Analitički prikaz udžbenika i priručnika za učitelje engleskog jezika u Hrvatskoj (po preporuci MZOŠa); Specifičnosti propisanih administrativnih obveza u nastavi engleskog jezika u nižim razredima osnovne škole (dnevnik, imenik, nastavni plan i program, pisana priprava); Rano učenje emgleskog kao stranog jezika u odnosu na sve četiri jezične vještine (čitanje, pisanje, slušanje, govorenje): Kako poučavati englesku gramatiku u nižim razredima osnovne škole; Vizualna sredstva u nastavi s posebnim osvrtom na rano učenje (flashcards, posters, PP presentations, web, ...) Priče i slikovnice u ranom učenju engleskog jezika (storytelling); Video u nastavi engleskog jezika u ranoj školskoj dobi; Povezivanje nastave engleskog jezika s ostalim nastavnim sadržajima u ranom učenju engleskog kao stranog jezika (cross-curricular activities); Projektna nastava: planiranje, priprema i izrada projekta u ranom učenju engleskog kao stranog jezika.

Nakon prezentacije gore navedenih nastavnih tehnika i nastavnih materijala u spektru različitih učeničkih zadataka, uglavnom u obliku radionica, studenti sami preuzimaju ulogu učitelja, vježbajući u fakultetskoj vježbaonici, nakon čega slijedi terenska nastava kada se zajednički odlazi u neku od odgovarajućih osnovnih škola radi pohađanja nekolicine nastavnih sati mentora i njihove zajedničke analize sa ciljem temeljne pripreme završnih predavanja studenata s učenicima ciljane dobne skupine.




Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje P, S 1- 6 34 1.2 10%

Seminarski rad 3, 4, 5 10 0.3 10%

ispit (održani sat) 6 40 1.5 50%

Usmeni ispit 1-6 28 1 30%

ukupno 112 4 100%

Studentske obveze

- redovito pohađanje nastave (najviše pet izostanka)

-izvršavanje zadanih radova (seminar)

-aktivno sudjelovanje u nastavi - održati sat u realnom okruženju




Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Temeljnu strukturu ovoga kolegija čine jedan sat predavanja i dva sata vježbi tjedno, no potrebno je istaknuti kako njegovo kvalitetno izvođenje dodatno ovisi o primjeni suvremene informatičke tehnologije, redovitom mentorskom radu i konzultacijama sa studentima te brojnim samostalnim zadacima, odnosno vježbama, što ih sama priroda navedenog kolegija zahtijeva kako od nositelja kolegija tako i od njegovih suradnika koji tako postaju ravnopravnim sudionicima nastavnog procesa, zasnovanog na partnerskom odnosu. Nadalje, uspješna realizacija ovoga kolegija ovisi o terenskoj nastavi, koja je nezamisliva bez promišljenog odabira odgovarajućeg mentora-učitelja u osnovnoj školi jer se glavnina spomenutog kolegija u ljetnom semestru realizira upravo u konkrektnom školskom okruženju. Studenti su dužni redovito i aktivno pratiti predavanja, seminare i radionice u fakultetskoj vježbaonici te redovito prisustvovati metodičkim vježbama - nastavnim satima u odgovarajućoj osnovnoj školi. Svaki je student dužan održati najmanje jedan nastavni sat u školi, dok je njihovo pohađanje obvezatno za sve studente, kao i njihova zajednička analiza nakon svakog održanog sata. Potrebno je kontinuirano pratiti aktivnost studenta u nastavi, osobito onom dijelu koji se odnosi na metodičke vježbe i praktične radionice. No, glavni način praćenja i ocjenjivanja studenta obuhvaća nastavni sat, što ga je student dužan održati na kraju desetog semestra u nižem razredu osnovne škole; pripremu toga sata; izvješće, što ga je student dužan pripremiti na temelju iskustava i zapažanja proisteklih nakon obvezatne prakse u trajanju od četiri tjedna. Usmeni se dio ispita također odnosi na sve gore navedene elemente praćenja i ocjenjivanja. Završni – usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način: od 0 do 5 točnih odgovora = 0% ocjene 6 točnih odgovora = 6% ocjene 7 točnih odgovora = 12% ocjene 8 točnih odgovora = 18% ocjene 9 točnih odgovora = 24% ocjene 10 točnih odgovora = 30% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 90 100% 5 (izvrstan) = 89 100% ocjene B = 80 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 88% ocjene C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75% ocjene D = 60 69,9% 2 (dovoljan) = 50 62% ocjene E = 50 59,9%

Literatura


Obvezna:

J. Brewster, G. Ellis, D. Girard (1991), The Primary English Teacher's Guide, Penguin English

G. Ellis, J. Brewster (1991), The Storytelling Handbook for Primary Teachers, Penguin English

Izborna: C. Linse (1983), The Children's Response – TPR and Beyond toward Writing, Alemany Press – Prentice-Hall International S. Phillips (2001), Drama with Children; OUP

S. Phillips (2001), Young Learners, OUP D. Phillips, S. Burwood, H. Dunford (2001), Projects with Young Learners, OUP V. Reilly, Sh. McWard (2000), Very Young Learners, OUP

A. Wright (1997), Creating Stories with Children, OUP Udžbenici namijenjeni ranom učenju engleskog kao stranog jezika, razni hrvatski i britanski izdavači (osobito oni koji su propisani uredbom Ministarstva znanosti i obrazovanja te preporučeni u hrvatskim osnovnim školama)


Kod i naziv kolegija 118975. US516 Temelji lingvistike engleskog jezika




Studijski program Sveučilišni Integrirani preddiplomski i diplomski učiteljski studij


Razina kolegija

Integrirani

Semestar ljetni

Godina studija

V.



engleski


30P – 0V –15S



Korelativnost Nema preduvjeta za upis, a za svladavanje je preduvjet mogućnost praćenja literature i vježbi na engleskom jeziku (razina C1)

Cilj kolegija

Opisati osobine engleskog jezika, i pojma jezika općenito, kroz različite discipline

Ishodi učenja

1. primijeniti temeljne teorijske i praktične spoznaje iz primijenjene lingvistike u nastavnom radu 2. razviti interdisiplinarni pristup analiziranja pojmova jezika i govora 3. usporediti i razlikovati društvene jezične aspekte i jezične varijante 4. primijeniti pravilan jezični izričaj

Sadržaj kolegija

1. Osnovne informacije o razvoju jezika (povijesna i suvremena perspektiva) 2. Suvremena istraživanja jezika i govora

3. Usvajanje prvog i drugog jezika

http://doc.dr.sc/

4. Znakovni jezik

4. Gramatički jezični aspekti: Temelji fonetike i fonologije, morfologije (gramatičke strukture i tvorba riječi), sintakse (sintaktička struktura, kategorije…) i semantike (semantička svojstva riječi, semantičko polje, tipovi rječnika…)

5. Društveni jezični aspekt i jezične varijante: Standardni jezik nasuprot dijalektima, stilovi i registri, slang, žargon, jezični tabui.


Obveze


Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje P.S 1., 2. 34 1.2 0%

Seminar/javno izlaganje

1., 2. 22 0.8 50%

kolokvij (2) 1., 2. 28 1

25% + 25%

ukupno 84 3 100%

Dodatna pojašnjenja: Rad studenata na kolegiju prati se, vrednuje i ocjenjuje tijekom nastave a u tom slučaju student može dobiti ocjenu na temelju ostvarenih uvjeta i prikupljenih bodova tijekom nastave (100% udjela u ukupnoj ocjeni). Pohađanje je nastave obvezno. Toleriraju se tri (3) izostanka. Da bi se pristupilo kolokviju, studenti moraju zadovoljiti sve obveze, a naročito redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu, jer sama struktura kolegija zahtijeva redovitu prisutnost na predavanjima i seminarima. Studenti su dužni izraditi domaće uratke (analiza i usporedba zadanog materijala). U semestru se pišu 2 kolokvija Studenti imaju obavezu napisati i prezentirati seminar (individualni rad) koji se predaju u tiskanom i elektroničkom obliku. U posljednjem tjednu svibnja održat će se popravni kolokvij za studente koji iz opravdanih razloga nisu pristupili ili nisu zadovoljili na redovnom kolokviju. U konačnu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, ocjena seminara/projekta te pohađanje nastave. Studenti koji su ostvarili manje od 50% udjela ocjene tijekom nastave moraju pristupiti završnom pismenom i usmenom ispitu u redovnim ili izvanrednim ispitnim rokovima

Studentske obveze

1. Redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu 2. Redovito donositi propisani materijale te pisati domaće zadaće 3. Izlagati seminar 4. Polagati kolokvije





Literatura

Obvezna: 1. Yule, G. (2006), The Study of Language, Cambridge University Press Izborna: 1. Widdowson, H.G. (2009), Linguistics, Oxford University press, Oxford and New York 2. Mc Arthur, T. (2005), Oxford Concise Companion to English Language, OUP (selected)


Kod i naziv kolegija 132980, US504 Metodika nastave informatike III.


doc.dr.sc. Ivan Pogarčić (nositelj) http://e-ucenje.oet.unipu.hr/course/view.php?id=227



Integrirani studij


V.

Mjesto izvođenja dvorana, vanjske institucije




15P – 45V – 0S


Pedagogija, Didaktika, Razvojna psihologija, Metodika nastave informatike I. i II.

Korelativnost Program korespondira i u korelaciji je s kolegijima koji se bave metodološkim, didaktičkim i pedagoškim aspektima organizacije nastavnog procesa u primarnom obrazovanju.

Cilj kolegija

Upoznati studente s osnovnim pojmovima vezanim uz metodiku nastave informatike i pripremiti. Osposobiti studente za usvajanje znanja, vještina i kompetencija kojima će postići zacrtane ishode učenja. Osposobiti studente da teorijski razumiju teme vezane uz primjenu suvremenih metoda rada u nastavi informatike u osnovnoj školi., Naučiti studente kvalitetnom planiranju, pripremi i procijeni nastave informatičkih predmeta, te primijeni informacijske i komunikacijske tehnologije u obrazovanju.

Ishodi učenja

1. Identificirati različite tipove informatičke tehnologije i pristupe za njihovo korištenje u nastavi informatike.

2. definirati što je e-obrazovanje i klasificirati njegove različite oblike.

3. Opisati i analizirati ključne pojmove 4. analizirati različite pristupe e-obrazovanju s ciljem da

odaberu onaj koji će najviše odgovarati konkretnoj situaciji u osnovnoj školi

5. planirati, pripremiti, razviti i koristiti hipermedijsku programske potpore za učenje

6. primijeniti principe kvalitetnog Web dizajna i dizajna coursewarea u izradi programske potpore za učenje

7. razlikovati oblike online komunikacije i provjera znanja i implementirati jednostavnije oblike u hipermedijsku programsku potporu za učenje.

8. Izraditi pripremu za nastavni sat 9. Ocijeniti kvalitetu izvedbe uključujući raspravu s

drugim studentima

Sadržaj kolegija

Predavanje: 1. Nastava pojedinih područja iz informatike u osnovnoj

i srednjoj školi. 2. Metodika proceduralnih i objektnih programskih

jezika. Metodika programskih paketa. 3. Principi istraživanja u informatičkom obrazovanju.

Analiza tipičnih stručnih i znanstvenih radova iz područja metodike nastave informatike.

4. Primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija u obrazovanju kao dopuna klasičnom obrazovanju i za obrazovanje na daljinu.

5. Preporuke za organizaciju nastave i komunikacije u on-line kolegijima. Sinkrona i asinkrona komunikacija: pregled alata i uporaba u obrazovanju.

6. Hipermedija i njezina uloga u obrazovanju. Hipermedijska programska potpora za učenje (courseware) i njezina primjena u nastavi.

7. Prilagodljiva hipermedija. Struktura prilagodljivih hipermedijskih sustava. Metode i tehnike prilagodljivosti.

8. Značaj i vrste provjera znanja i komunikacije kod hipermedijske programske potpore za učenje.

9. Implementacija testova za samoprovjeru znanja i asinkrone komunikacije.

Vježbe:

1. Nastavni plan i program za osnovnu školu - informatika.

2. Pisanje priprave za izvođenje nastavnog sata informatike.

3. Izrada priprave za održavanje nastave informatike. 4. Analiza održanih sati. 5. Izrada nastavnog materijala za cijeli predmet (npr.

Priroda i društvo) u nekom od sustava za udaljeno učenje (Moodle)





1 – 9 28 1,0 5%


1 – 9 14 0,5 10%

Priprema nastavnog sata

5 –9 42 1,5 35%

Izvedba nastavnog sata

5 – 9 28 1,0 30%


Ukupno 140 5 100%

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Pohađanje i aktivnost u nastavi: student je dužan prisustvovati na najmanje 70% nastavnih sati, za nazočnost na više od 70% nastavnih sati sječe pravo na ostvarivanje do 5% uspješnosti. Student koji aktivno sudjeluje u svim oblicima nastave (zadaci, konkretni praktični primjeri, kratke rasprave i sl.) ima pravo na ostvarivanje dodatnih (maksimalno) 5% uspješnosti u skladu pokazanim aktivnostima. Napomena: Nazočnost se jednako odnosi i na redovne i na izvanredne studente sve u skladu s predviđenom satnicom kolegija na studiju i za svaki status ponaosob. Temu nastavnog sata dodjeljuje asistent, a student temu priprema i predaje na pregled. U slučaju ozbiljnijih nedostataka, priprema se vraća studentu na ispravak po danim uputama. Time ostvaruje maksimalno 35%. Realizacijom/izvedbom nastavnog sata uz nazočnost mentora i asistenta ostvaruje do max. 30% uspješnosti . Završna provjera teorijskih sadržaja se obavlja testom na kraju predavanja čime student postiže maksimalnih 20% ocjene. Položenim testom smatra se test na kojem je student ostvario najmanje 50% od ukupnog broja bodova. Student mora položiti gradivo testa. Test se organizira kao redovni test u formi završnog ispita. Konačna ocjena iz predmeta izvodi se iz ukupno ostvarenog postotka uspješnosti pripreme i realizacije sata, pohađanja i aktivnosti u nastavi te završnog testa. Student ima mogućnost izlaska na završni ispit u slučaju da:

- je uspješno obavio pripremljeno predavanje

Položenim završnim ispitom smatra se test na kojem je student ostvario najmanje 50% od ukupnog broja bodova. Priprema i održano predavanje u tekućoj akademskoj godini priznaju se najdulje do isteka sljedeće akademske godine.

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora: 1. Prisustvovati predavanjima i seminarima - najmanje

70%, pripremati se za nastavu svakog tjedna utvrđivanjem i ponavljanjem gradiva iznijetog na

predavanjima i seminarima proteklog tjedna, aktivno se uključiti u nastavni proces rješavanjem zadataka, odgovorima na postavljena pitanja, sudjelovanjem u diskusiji i sl. Svi studenti moraju biti pripremljeni za svako predavanje i seminar.

2. Izraditi pripremu nastavnog sata, predati ih u roku koji utvrdi predmetni nastavnik ili asistent te održati sat prema dogovoru s predmetnim nastavnikom/asistentom,






Literatura

Redovna: 1. Bakić Tomić, LJ., Dumančić, M.: Odabrana poglavlja iz

metodike nastave informatike, Sveučilište u Zagrebu, UFZG, Skripta, 2012

2. Ikic, Z. – Gvozdanović, T. (2004), Internet, e-mail, web – kako koristiti? Zagreb: Pro-Mil

3. x x x Metodički priručnici za nastavu informatike 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 razred + CD. Zagreb: Sysprint

4. Milijaš, Lj. (2002),PC škola – Office XP. Zagreb: Pro-Mil

5. Članci iz časopisa: ACI/SIGCSE Bulletin; Journal of Research in Computing in Education; Journal of Educational Computing Research.

Izborna: 1. x x x (2007), Informatika za 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 razred.

Zagreb: Sysprint 2. Bruner, J. S., Process of education,Harvard University

Press, 1966. 3. Piaget,J. Strukturalizam / Psihologija inteligencije

/Intelektualni tazvoj djeteta i sl. 4. Vigotski, L. Mišljenje i govor, Moskva 1956.

Priručna: http://ahyco.ffri.hr i sve preporučene internetske poveznice aktualne u određenom trenutku


Kod i naziv kolegija 145493, US806 Web 2.0 alati


doc.dr.sc. Ivan Pogarčić Janko Žufić, dipl.ing., v. pred.



Integrirani studij


X.

Mjesto izvođenja dvorana , kabinet




15P –0V – 15S


Odslušani kolegiji Informatika, Osnove oblikovanja teksta i slike i Obrada slike i stolno izdavaštvo, Sustavi i alati za e-obrazovanje.

Korelativnost Kolegij korelira i korespondira s kolegijem Informatika i i Osnove oblikovanja teksta i slike, Obrada slike i stolno izdavaštvo, Sustavi i alati za e-obrazovanje

Cilj kolegija

Osposobiti studente da se mogu: 1. Koristiti terminologijom i izabrati potrebnu skupinu

alata 2. Koristiti s nekoliko desetaka alata za e-obrazovanje

(web 2.0). 3. Nadovezati se na znanja iz kolegija Sustavi i alati za e-

obrazovanje

Ishodi učenja

1. Naučiti koristiti terminologiju eObrazovanja. 2. Analizirati nastavni sadržaj s aspekta potrebnih alata 3. Sintetizirati nastavne sadržaje i pripremiti za

primjenu pojedinih alata 4. Naučiti koristiti i kombinirati neke od Web 2.0 alata 5. Naučiti planirati i dizajnirati nastavu uz pomoć eAlata 6. Koristiti eAlate u komunikaciji s učenicima i drugim

nastavnicima

Sadržaj kolegija Predavanja i seminari:

1. Web 1.0 – konzumerizam. 2. O alatima za e-obrazovanje. Podjela.

3. Društveni i suradnički prostori: Facebook; Google+; LinkedIn; Twiter; Yammer; Buddypress

4. Alati za web sastanke, konferencije i virtualizaciju: Big Blue Button; Ustream; Edusim

5. Web 2.0 - prosumerizam 6. Ostali alati za kolaboraciju i dijeljenje: Delicious;

Diigo; Paper.li; Scoop.it; Storify; Remember the Milk; Lino.it; WallWisher; Bubbl.us; Mindmeister; Google Maps; Dropbox; Livebinders

7. Osobni alati: Zotero; ReadItLater; Evernote; Google Calendar; Wordle

8. Twitter aplikacije 9. Web 3.0 – semantički web.

Seminari: 10. Izrada dva seminara





1 – 6 22 0,8 5%


1 – 6 8 0,2 10%

Izrada seminara I 4 - 5 10 0,4 35%

Izrada seminara II 4 – 5 10 0,4 35%


Ukupno 56 2 100%

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Pohađanje i aktivnost u nastavi: student je dužan prisustvovati na najmanje 70% nastavnih sati, za nazočnost na više od 70% nastavnih sati sječe pravo na ostvarivanje do 5% uspješnosti. Student koji aktivno sudjeluje u svim oblicima nastave (zadaci, konkretni praktični primjeri, kratke rasprave i sl.) ima pravo na ostvarivanje dodatnih (maksimalno) 5% uspješnosti u skladu pokazanim aktivnostima. Napomena: Nazočnost se jednako odnosi i na redovne i na izvanredne studente sve u skladu s predviđenom satnicom kolegija na studiju i za svaki status ponaosob. Teme za izradu seminara dodjeljuje asistent, a student seminare priprema i predaje na pregled. U slučaju ozbiljnijih nedostataka, materijal se vraća studentu na ispravak po danim uputama. Time ostvaruje maksimalno 35% po svakom seminaru.

Završna provjera teorijskih sadržaja se obavlja testom na kraju predavanja čime student postiže maksimalnih 15% ocjene. Položenim testom smatra se test na kojem je student ostvario najmanje 50% od ukupnog broja bodova. Student mora položiti gradivo testa. Test se organizira kao redovni test u formi završnog ispita. Konačna ocjena iz predmeta izvodi se iz ukupno ostvarenog postotka uspješnosti pripreme i realizacije sata, pohađanja i aktivnosti u nastavi te završnog testa. Student ima mogućnost izlaska na završni ispit u slučaju da:

- je uspješno obavio izradu i prezentaciju oba seminara

- ako nije zadovoljan ponuđenom ocjenom

Položenim završnim ispitom smatra se test na kojem je student ostvario najmanje 50% od ukupnog broja bodova. Sve realizirane aktivnosti u tekućoj akademskoj godini priznaju se najdulje do isteka sljedeće akademske godine.

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora: 1. Prisustvovati predavanjima i vježbama - najmanje


2. Izraditi zadane tečajeve, predati ih u roku koji utvrdi predmetni nastavnik ili asistent te održati njihovu prezentaciju u dogovoru s predmetnim nastavnikom/asistentom,






Literatura

Redovna: 1. http://c4lpt.co.uk/top100tools/ 2. http://www.edudemic.com/50-education-

technology-tools-every-teacher-should-know-about/ Izborna:

1. Prensky, M. Digitalni urođenici, digitalni pridošlice,

Edupoint, 40 (V). 2005.

2. http://www.carnet.hr/casopis/40/clanci/3

3. Ljubić Klemše, N. Web 2.0 alati i e-učenje u primarnom

obrazovanju, Pogled kroz prozor, 2010.

4. http://pogledkrozprozor.wordpress.com/2010/11/27/w

eb-2-0-alati-i-e-ucenje-u-primarnom-obrazovanju

5. Elliott, M. i McGreal, R. Tehnologije online učenja (e-

learning), Edupoint 37 (V). 2005

6. http://edupoint.carnet.hr/casopis/37/clanci/4.html

7. Blažić, A. Glogster, Twiterova družina – nove tehnologije u

nastavi. 2010.

8. http://twitterovadruzina.wordpress.com/2010/01/04/gl

ogste

Priručna: sve preporučene internetske poveznice aktualne u određenom trenutku


Kod i naziv kolegija 118970; IK515 Trening socijalnih vještina


doc.dr.sc. Mirjana Radetić-Paić Đeni Zuliani, mag.psih.



Razina kolegija

Integrirani

Semestar Zimski

Godina studija

V





15P – 15V –0S


Nema preduvjeta za upis.

Korelativnost Opća psihologija, Razvojna psihologija, Psihologija predškolske dobi

Cilj kolegija Usvojiti kompetencije potrebne za poticanje i poučavanje socijalnih vještina kod djece

Ishodi učenja

1. prepoznati i pravilno interpretirati verbalne i neverbalne znakove komunikacije

2. prepoznati, analizirati i procijeniti različite individualne i grupne aspekte socijalne interakcije

3. adekvatno primijeniti tehnike konstruktivnog i kreativnog rješavanja sukoba

4. osmisliti načine poučavanja i poticanja socijalnih vještina

Sadržaj kolegija

1. Percepcija i interpretacija verbalnih i neverbalnih znakova komunikacije 2. Interakcija, komunikacija i međuljudski odnosi 3. Razumijevanje komunikacijskog procesa 4. Konflikti kao komunikacijski problemi/Konstruktivno rješavanje konflikta

5. Suradnja/natjecanje 6. Empatija 7. Samoprezentacija i samopoštovanje

http://www.unipu.hr/index.php?id=370&L=0


8. Medijacija


Obveze


Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje P, V (lab), aktivnosti (učionične)

1-4 22 0,80 10%


1-4 6 0,20 40%


ukupno 56 2 100%

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = izostanci premašuju dozvoljenih 30% 5% = student/studentica koncentrirano prati nastavni proces te ponekad samoinicijativno sudjeluje u radu 10% = pripremljeno dolazi na nastavu i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu te izražava visoki stupanj motiviranosti u nastavi, konzultira relevantnu literaturu, redovito ispunjava dogovorene obveze, daje konstruktivne prijedloge i originalne ideje u svezi raznih nastavnih rješenja. Praktični rad se sastoji od 4 zadatka. Svaki se ocjenjuje na sljedeći način: 0% = zadatak nije izvršen 1% = zadatak ne ogledava zadane upute. 2,5% = zadatak ogledava zadane upute, ali sadrži mnogo lingvističkih i sadržajnih grešaka, te nije adekvatno organiziran i koerentan 5% = zadatak ogledava zadane upute, ali ima poneke lingvističke i sadržajne greške, dok je adekvatno organiziran i koerentan 7,5% = zadatak ogledava zadane upute, sadržajno i lingvistički je korektan ali nema osobnog doprinosa studenta 10% = zadatak je sukladan zadanim uputama, gramatički i lingvistički korektan te sadrži kritički doprinos studenta. Usmeni ispit evaluira se na sljedeći način: 0-5 odgovora 0% ocjene 6 odgovora 10% ocjene 7 odgovora 20% ocjene 8 odgovora 30% ocjene 9 odgovora 40% ocjene 10 odgovora 50% ocjene. Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 90 - 100% 5 (izvrstan) = 89 - 100% ocjene

B = 80 - 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 - 88% ocjene C = 70 - 79,9% 3 (dobar) = 63 - 75% ocjene D = 60 - 69,9% 2 (dovoljan) = 50 - 62% ocjene E = 50 - 59,9%

Studentske obveze


nastavnom procesu. Ako student/studentica izostane od više od 30% nastave

uskratit će mu/joj se pravo na potpis, ispit i upis bodova te će morati ponovo upisati kolegij.

2. Odraditi samostalne zadatke. Ako student/studentica ne izvrši ovu obavezu na način da

zadaci nisu napravljeni na vrijeme i ne udovoljavaju minimalnim kriterijima vrednovanja uskratit će mu/joj se pravo na potpis, ispit i upis bodova te će morati ponovo upisati kolegij. Rokovi se u ovome kolegiju u potpunosti poštuju.

3. Položiti usmeni ispit.




Literatura

Obvezna: 1. Ajduković, M., Pečnik, N. (1993.). Nenasilno rješavanje

sukoba. Zagreb: Alineja, (9-74) (str. 66) 2. Bašić, J.Hudina, B., Koller-Trbović, N., Žižak, A. (2005.).

Integralna metoda – priručnik za odgajatelje i stručne

suradnike u predškolskim ustanovama. Zagreb: Alineja,

poglavlja 2 (37-44), 3 (47-58), 4 (61-76), 5 (79-86), 6 (89-

94), 9 (121-124), 10 (127-136), 13 (157-167), 15 (181-

185), 16 (189- 198), 18 (209-219). (str. 100)

3. Rijavec, M. i Miljković, D. (2002.). Neverbalna

komunikacija. Zagreb: IEP, VERN, (1-74) (str. 74)

(ukupno stranica 240) Izborna: 1. Bašić, J., Koller-Trbović, N., Žižak, A. (1994.). Integralna

metoda – priručnik za odgajatelje. Zagreb: Alinea. 2. Bašić, J., Koller-Trbović, N., Žižak, A. (1994.). Integralna

metoda u radu s predškolskom djecom i njihovim roditeljima. Zagreb: Alinea.

3. Brajša, P. (1993.). Pedagoška komunikacija. Zagreb: Školske novine.

4. Bunčić, K., Ivković, Đ., Janković, J., Penava, A. (1994.). Igrom do sebe. Zagreb: Alinea.

5. Janković, J. (1994.). Sukob ili suradnja. Zagreb: Alinea.

6. Uzelac, M., Bognar, L., Bagić, A. (1994.). Budimo prijatelji. Zagreb: Slon.

Priručna:



133054; US506 Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo 119165; IC276 Educazione ai diritti umani e alla cittadinanza democratica




Razina kolegija

Integrirani

Semestar zimski

Godina studija

V.

Mjesto izvođenja dvorana (Ronjgova), škole, organizacija civilnog društva




15P – 0V – 15S


Preduvjet za upis određen je odredbama programskog studija, a preduvjet za svladavanje kolegija jesu stečene kompetencije iz područja pedagogije, sociologije, antropologije i drugih srodnih područja te mogućnost praćenja literature na talijanskom i/ili engleskom jeziku.

Korelativnost Sociologija obrazovanja, Pedagogija, Didaktika, metodike nastave predmeta

Cilj kolegija

usvojiti potrebne kompetencije za građansko djelovanje temeljeno na načelima ljudskih prava, nediskriminacije, kulturnog pluralizma i vladavine prava u sklopu cjeloživotnog učenja kako bi se studenti/studentice što učinkovitije pripremili i osposobili za informirane, aktivne i odgovorne građane društva

Ishodi učenja

1. upotrijebiti temeljne pojmove iz područja demokracije, vladavine prava, ljudskih prava te kulture i međukulturalnih odnosa u svakodnevnom životu, a posebno u školskom okruženju 2. kritički analizirati bitna obilježja ljudskih prava te najznačajnije generacije ljudskih prava

http://www.unipu.hr/index.php?id=marinadikovic&L=0

3. objasniti važnost i međusobnu uvjetovanost europskog i hrvatskog konteksta za razvoj aktivnog/odgovornog/demokratskog građanstva kao i temeljne hrvatske i europske dokumente iz područja ljudskih prava i odgoja i obrazovanja za demokratsko građanstvo 4. analizirati temeljne elemente (cilj, svrhu, ishode, strukturu) kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja te kritički raspravljati o njegovoj implementaciji u školama 5. osmisliti radionicu iz odgoja i obrazovanja za ljudska prava ili drugog srodnog područja u suradnji s OCD-om 6. primijeniti stečene kompetencije u aktivnostima radi promicanja odgoja i obrazovanja za ljudska prava i odgoja i obrazovanja za demokratsko građanstvo u školskom okruženju, lokalnoj zajednici i društvu u cjelini, odnosno radi aktivnog djelovanja u očuvanju i promicanju ljudskog dostojanstva, demokracije, pravde i stabilnosti

Sadržaj kolegija

1. Uvod u ljudska prava i u odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo. 2. Bitna obilježja, podjele i generacije ljudskih prava. 3. Razvoj međunarodnih smjernica i programa u odgoju i obrazovanju za ljudska prava. 4. Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i druga srodna područja. 5. Učenje za (demokratsko) građanstvo. 6. Struktura i funkcije građanskoga društva. 7. Potreba i načini političkoga i društvenoga sudjelovanja građana u demokratskom društvu. 8. Kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja. 9. Kompetencije učitelja i učenika u odgoju i obrazovanju za ljudska prava i demokratsko građanstvo.


Obveze

Ishodi Sati ECTS


pohađanje P, S 1. – 6. 23 0,8 20%

samostalni zadatci (istraživanje)

2., 3. 14 0,5 20%

aktivnosti (učionične i izvanučionične, radionica)

4. – 6. 19 0,7 30%

ispit (pismeni) 1. – 6. 28 1 30%

ukupno 84 3 100%

Dodatna pojašnjenja : Studenti/studentice će seminarski rad – istraživanje napisati (10 %) i prikazati (10 %) tijekom nastave pred skupinom studenata/studentica (PPT) prema dogovorenom rasporedu prezentiranja.

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora: 1. Pohađati više od 70% nastave. Ako student/studentica izostane od 30% do 50% nastave, trebat će izvršiti dodatne zadatke, odnosno ako izostane više od 50%, uskratit će mu/joj se pravo na potpis, ispit i upis bodova. 2. Istražiti, napisati i prikazati jedno pravo iz područja ljudskih prava odnosno iz generacija ljudskih prava. 3. Osmisliti i realizirati radionicu iz odgoja i obrazovanja za ljudska prava ili drugog srodnog područja u suradnji s OCD-om. Napomena: (vrijedi za obveze 2. i 3.) Student/studentica treba napisati seminarski rad i osmisliti i predati radionicu osam (8) dana prije prezentacije rada pred studentima/studenticama, odnosno realizacije radionice u suradnji s OCD-om. Ako ne riješi obvezu do zadanoga roka, tada gubi pravo na ECTS-e iz kolegija u toj akademskoj godini. Zadane rokove u ovome kolegiju treba poštivati. 4. Položiti pismeni ispit.





Literatura

Obvezna: 1. Dürr, K., Spajić-Vrkaš, V., Ferreira Martins, I. (2002). Učenje za demokratsko građanstvo u Europi. Zagreb: Centar za istraživanje, izobrazbu i dokumentaciju u obrazovanju za ljudska prava i demokratsko građanstvo i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 2. Spajić-Vrkaš, V. (2014). Znam, razmišljam, sudjelujem: projekt. Novo doba ljudskih prava i demokracije u školama: eksperimentalna provedba kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja: istraživački izvještaj. Zagreb: Mreža mladih Hrvatske. (Poglavlja: „Stvaranje” građana odgojem i obrazovanjem, 8-23.; Osvrt na rezultate istraživanja, 147-161.; Diskusija i zaključci, 162-177.; Preporuke, 178-179.) 3. Spajić-Vrkaš, V. (2015). (Ne)moć građanskog odgoja i obrazovanja. Zagreb: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja i Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko građanstvo Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 4. Spajić-Vrkaš, V., Stričević, I., Maleš, D., Matijević, M. (2004). Poučavati prava i slobode. Priručnik za učitelje osnovne škole. Zagreb: Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko građanstvo i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. (Poglavlja: Što su ljudska prava? 15-23.; Bitna obilježja i podjele ljudskih prava, 91-106.;

Obrazovanje za ljudska prava, 121-135.; Obrazovanje za ljudska prava i druga srodna područja, 162-178.; Učitelj i obrazovanje za ljudska prava, 193-198.) 5. Tatković, N., Diković, M., Štifanić, M. (2015). Odgoj i obrazovanje za razvoj danas i sutra. Ekološke i društvene paradigme. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. Izborna: 1. Associazione Società Informazione. (2004). Rapporto sui diritti globali. Milano: Casa editrice Ediesse. 2. Batarelo, I., Čulig, B., Novak, J., Reškovac, T., Spajić-Vrkaš, V. (2010). Demokracija i ljudska prava u OŠ: Teorija i praksa. Zagreb: Centar za ljudska prava. 3. De Benoist, A. (2004). Oltre i diritti dell' uomo: per difendere le libertà. Roma: Settimo Sigillo. 4. Diković, M. (2010). Hrvaška izobraževalna politika v kontekstu vzgoje in izobraževanja za državljanstvo. Sodobna pedagogika, 3, 192-207. 5. Diković, M. (2010). Odgoj i obrazovanje za građanstvo kao sastavnica zaštite ljudskih prava. Tabula 8, 112-123. 6. Diković, M. (2011). Osposobljavanje nastavnika za promicanje i provođenje odgoja i obrazovanja za građanstvo. Život i škola, 26, 2/2011, 11-24. 7. Diković, M. (2014). Interculturalism, Human Rights and Citizenship in Compulsory Education in the South Eastern Europe. U: Bartulović, M., Bash, L., Spajić-Vrkaš, V. (urednici), IAIE Zagreb 2013: Unity and disunity, connections and separations: intercultural education as a movement for promoting multiple identities, social inclusion and transformation, Conference proceedings. Zagreb: Interkultura / IAIE, 247-258. 8. Diković, M., Piršl, E. (2014). Interkulturalizam, ljudska prava i građanstvo u inicijalnom obrazovanju nastavnika. U: Hrvatić, N., Lukenda, A., Pavlović, S., Spajić-Vrkaš, V., Vasilj, M. (urednici), Pedagogija, obrazovanje i nastava, Zbornik radova 2. međunarodne znanstvene konferencije, Mostar, 21. - 23. ožujka 2013., Mostar: Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, 195-203. 9. European Commission. (2012). Citizenship Education at School in Europe. Brussels: Eurydice European Unit. 10. Piršl, E. (2002). Cooperation of Schools and NGOs in Intercultural Education. http://www.ffzg.hr/hre-edc/Zd-Sem-Report_ENG.htm 11. Piršl, E. (2003). Diversità culturale e diritti umani nei programmi scolastici, in: Ambrosi Randić, N., Deghenghi-Olujić, E., Pederzani, G., Scotti Jurić, R. (ed.) Argomenti e didattiche a confronto. Pola: Atti del Corso di aggiornamento e perfezionamento per docenti di Italiano, 229-244.

12. Piršl, E., Marušić-Štimac, O., Pokrajac – Bulian, A. (2007). The attitudes of students and teachers towards civic education and human rights. Metodički obzori, 2, 2, 19-34. 13. Sablić, M. (2014). Interkulturalizam u nastavi. Zagreb: Naklada Ljevak. 14. Spajić-Vrkaš, V. (2002). Odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo u Hrvatskoj – izvješće. Zagreb: Centar za istraživanje, izobrazbu i dokumentaciju u obrazovanju za ljudska prava i demokratsko građanstvo i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 15. Spajić-Vrkaš, V., Božić, J., Piršl, E. (2003). Project Education for Democratic Citizenship: From Policy to Effective Practice Through Quality Assurance (EDC-QA Project). Stocktaking in Southeast Europe – Country Report: Croatia. Zagreb: Research and Training Centre for Human Rights and Democratic Citizenship and Faculty of Philosophy University of Zagreb. Priručna: 1. Kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja. (2012). Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i Agencija za odgoj i obrazovanje. 2. Program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole. (2014). Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. 3. Nacionalni Kurikulum međupredmetnih tema – Građanski odgoj i obrazovanje, Cjelovita kurikularna reforma – Rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje. (2016). Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. 4. Spajić-Vrkaš, V. (1999). Temeljni međunarodni dokumenti iz područja odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Zagreb: Vlada Republike Hrvatske. 5. Spajić-Vrkaš, V., Kukoč, M., Bašić, S. (2001). Obrazovanje za ljudska prava i demokraciju: Interdisciplinarni rječnik. Zagreb: Hrvatska komisija za UNESCO i Projekt „Obrazovanje za mir i ljudska prava za hrvatske osnovne škole“.


Kod i naziv kolegija PSIHOLOGIJA GRUPE





Razina kolegija

Integrirani

Semestar ljetni

Godina studija

V.



hrvatski (engleski)


15P – 15 V – 0S


Nema preduvjeta za upis. Ovaj kolegij može upisati do 15 studenata (gornja granica veličine grupe).

Korelativnost Opća psihologija, Razvojna psihologija, Edukacijska Psihologija

Cilj kolegija Temeljni cilj ovog kolegija je ovladati teorijskim i praktičnim znanjima kroz osobno iskustvo o grupnom procesu i dinamici grupnog funkcioni-ranja.

Ishodi učenja

Ishodi učenja: 1. prepoznati i razlikovati pojedina događanja određena grupnom dinamikom u konkretnoj odgojnoj praksi i 2. identificirati i objasniti specifičnosti pojedinih faza grupnog procesa i gruopne venomene 3. prepoznati i analizirati različite ulogeoditelja grupa u odgojno-obrazovnom radu. 4. razlikovati pojedine uloge pojedinaca u grupnom procesu

Sadržaj kolegija

1. Razvoj grupne analize kao psihoterapijskog pravce 2. Grupa kao cjelina (matrix) 3. Procesi u grupi – otpro, prijenos i protuprijenos 4. Faze grupnog razvoja 5. Grupni fenomeni: feedback (povratna veza), rezonancija,

kondenzacija, zrcaljenje. 6. Voditelja u grupom procesu

7. Pojedinac u grupnom procesu: žrtveni jarac, povjesničar, monopolist, paralelni voditelj, najslabiji član grupe.


Obveze


Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje predavanja i grupe (vježbi)

1.-4. 20 0,75 5%

Aktivnost u grupi (vježbe)

1.-4. 15 0,5 35%

Praktični rad 1.-4. 10 0,25 35%

ispit (usmeni) 1.-4. 15 0,5 25%

Ukupno 60 2 100%

2

Dodatna pojašnjenja: Pohađanje nastave je obavezno a studenti smiju izostati najviše 30% predviđene satnice. Tijekom semestra studenti su dužni redovito i aktivno sudjelovati u nastavi prema predviđenom programu kolegija. Aktivnost u grupi ocjenjuje se na sljedeći način:

0% = izostanci premašuju dozvoljenih 30% 10% = student/ica pasivno sudjeluje u grupnoj aktivnosti 15% = student/ica djelomično aktivno sudjeluje u grupnoj aktivnosti 20% = student/ica aktivno sudjeluje u grupnoj aktivnosti 25% = student/ica aktivno sudjeluje u grupnoj aktivnosti i zna biti nosioc grupne aktivnosti.

Praktični rad predstavlja evaluiranje vlastitog grupnog iskustva (može biti usmeni ili pismeni) obzirom na prethodno stečeno teorijsko znanje: Način ocjenjivanja:

0% - praktični rad nije odrađen na minimalno potrebnoj i očekivanoj razini. 10% - praktični rad je loš: nije prisutno adekvatno prepoznavanje i razumijevanje pojedinih grupnih fenomeni kao ni grupne dinamike 15% - praktični rad je dobar: prisutno je prepoznavanje i razumijeva-nje pojedinih grupnih fenomeni kao i grupne dinamike. 20% - praktični rad je vrlo dobar: prisutno je prepoznavanje i razu-mijevanje pojedinih grupnih fenomeni i grupne dinamike uz adekvatno povezivanje vlastitog grupnog iskustva sa stečenim teorijskim znanjem. 25% - praktični je izvrstan: prisutno je prepoznavanje i razumijeva-nje pojedinih grupnih fenomeni kao i grupne dinamike te aktivno i samostalno povezivanje vlastitog grupnog iskustva sa stečenim teorijskim znanjem.

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 90 - 100% 5 (izvrstan) = 89 - 100% ocjene B = 80 - 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 - 88% ocjene C = 70 - 79,9% 3 (dobar) = 63 - 75% ocjene D = 60 - 69,9% 2 (dovoljan) = 50 - 62% ocjene E = 50 - 59,9%

Studentske obveze

1. Pohađati u više od 70% nastave te aktivno sudjelovati u nastavnom procesu kao i radu u grupi (vježbe). Ukoliko student/studentica izostane od više od 30% nastave uskratit će se pravo na potpis, ispit i upis bodova te će morati ponovo upisati kolegij. 2) Studenti u okviru grupe (vježbi) će na početku dobiti obavezu (praktični rad) koji trebaju realizirati u okviru grupe (vježbi). 3) Studenti koji su zadovolji prethodne uvjete mogu izaći na usmeni dio završnog ispita




U okviru grupe (kroz iskustvo u grupi) biti će obrađene pojedine teme povezane s pojedinim poglavljima u knjizi KLAIN E. (1996). Grupna analiza. Medicinska Naklada, Zagreb.

Literatura

Obvezna: KLAIN E. (1996). Grupna analiza. Medicinska Naklada, Zagreb. Izborna: 1. CIVIDINI-STRANIĆ E, KLAIN E. (1975). Analiza fenomena 'ovdje i sada' u analitičkoj grupnoj psihoterapiji. Psihoterapija, 5: 149-150. 2. KLAIN E. (1981). Učenje u grupi. Psihoterapija 11; 165-180. 3. KLAIN E., MORO, LJ. (1989). Korištenje pacijentove identifikacije s grupnim analitičarom za upoznavanje svog selfa. Psihoterapija, 1: 23-37 4. MORO LJ. (1992). Razvoj empatijskog kapaciteta u člana grupe. Psihoterapija, 22 (1-2); 99-106. 5. MORO LJ. (1988). Separeacija-individuacija u grupnoj analizi. Psihote-rapija, 18: 67-76. 6. PISK Z. (1994). Narcizam u grupi. Psihoterapija, 24; 115-120. 7. ŠPELIĆ A. (1994). Narcistička osobitost u separacijskom iskustvu. Psihoterapija, 24: 45-62. 8. ŠPELIĆ A. (1995). Uloga separacije u individuaciji članova grupe. Psihoterapija, 25: 149-168.

9. URLIĆ I, TOCILJ G. (1983). Psihoterapeut i grupa kao cjelina. Psihote-rapija, 13: 95-98. Priručna:

3. Kodeks etike za psihološku djelatnost, Narodne novine 13/2005.


Kod i naziv kolegija 51883 RAD S DAROVITIM UČENICIMA




Vrsta kolegija

Izborni Razina kolegija

Integrirani

Semestar

Ljetni

Godina studija

V.

Mjesto izvođenja

Dvorana, škola




15P – 15V – 0S


student mora biti upisan na petoj godini studija

Korelativnost

Pedagogija, Opća psihologija, Razvojna psihologija, Edukacijska psihologija, Obiteljska pedagogija, Pedagogija djece s posebnim potrebama, Didaktička dokimoogija, Metodike.

Cilj kolegija

Poznavanje glavnih karakteristika darovitosti, biti u stanju prepoznati darovite učenike kako bi ostvarili njihove posebne potrebe u odgojno-obrazovnim ustanovama.

Ishodi učenja

1. Razumjeti osnovne pojmove talenta, darovitosti i genijalnosti i različita shvaćanja darovitosti 2.Znati provesti postupak prepoznavanja darovitog učenika 3. Primijeniti pojedine oblike odgojno-obrazovne potpore darovitim pojedincima kao što su akceleracija, izdvajanje i obogaćivanje programa 4. Analizirati i pravilno primijeniti spoznaje o osobinama darovite djece i učitelja, o ulozi obitelji, o iskustvima iz neposredne odgojno-obrazovne prakse, o načelima sastavljanju programa za darovite u školi te o razvoju sustavne brige za darovite 5.Shvatiti i primijeniti pozitivan odnos sa roditeljima potencijalno darovite djece

Sadržaj kolegija Sadržaj kolegija

1.Osnovni pojmovi (inteligencija, darovitost, talentiranost) 2.Teorijski pravci o darovitosti i njihov utjecaj na oblike poticanja darovitih pojedinaca 3. Identifikacija darovitosti (metodološki problemi, moguće posljedice identifikacije, interdisciplinarni pristup identifikaciji, uloga učitelja u procesu otkrivanja darovitih) 4.Osobine darovitih pojedinaca (socijalno i emocionalno funkcioniranje, motivacija,kognitivne potrebe, odgojno-obrazovne potrebe,..) 5.Uloga obitelji u razvoju darovitih pojedinaca 6. Osnovni oblici odgojno-obrazovne potpore darovitim pojedincima (akceleracija, obogaćivanje programa,...) 7.Praćenje darovitih u njihovom razvoju 8.Razvijanje kreativnosti tijekom života pojedinca s naglaskom na školskoj dobi 9.Modeli poticanja kreativnosti, kreativne radionice kao oblik poticanja darovitosti 10.Rješavanje problema i kreativna rješenja 11. Osobine učitelja za rad s darovitim pojedincima, mogućnosti stalnog stručnog usavršavanja


Obveze Ishodi Sati Udio u

ECTS-u*


(%)

Pohađanje P,V 1-5 30 1.1 5%

samostalni zadatci 1-5 3 0.1 10%

Pismeni ispit 1-5 20 0.7 60%

usmeni ispit 1-5 3 0.1 25%

ukupno 56 2 100%

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora: 1. Redovito pratiti nastavu i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave, posebno u vježbama. 2. Izraditi samostalne zadatke. 3. Položiti pismeni ispit. Napomena: (vrijedi za obvezu 2.) Student/studentica treba napisati praktične radove u zadanome roku. Ako ne riješi obveze do zadanoga roka, tada gubi pravo na ECTS-e iz kolegija u toj akademskoj godini. Rokovi se u ovome kolegiju u potpunosti poštuju.



-

Literatura

Obavezna: 1. Kadum, S.; Hozjan, D. (2015), Darovitost u nastavi, Pula, Sveučilište Jurja Dobrile 2. Cvetković-Lay, J. (2002), Darovito je što ću sa sobom. Zagreb, Alinea 3. Winner, E. (2005), Darovita djeca: mitovi i stvarnost, Lekenik, Ostvarenje Izborna: 1. Kadum-Bošnjak, S. (2013), Darovitost i daroviti u nastavi (matematike) primarnog obrazovanja, Koper, Univerza na Primorskem, Pedagoški fakultet 2. Dr George, D. (2005) «Obrazovanje darovitih –kako identificirati i obrazovati darovite i talentirane učenike», Zagreb, EDUCA 3. Ozimec, S. (1996), Rađanje kreativnosti. Varaždinske toplice:Tonimir 4. Gardner, H. (1999.), Inteligencija-različita gledišta. Jastrebarsko: Naklada Slap 5. Sternberg, R. (1995.), Uspješna inteligencija. Zagreb: Barka 6. Praćenje stručnih časopisa (Napredak, Školski vjesnik, Život i škola, Zrno,...) te prikupljanje informacija mrežnim uslugama


Kod i naziv kolegija GOVORNO IZRAŽAVANJE

Nastavnica

Nositeljica kolegija: doc. dr. sc. Helena Pavletić Irena Mikulaco, prof. pred.



Razina kolegija

Integrirani

Semestar Ljetni

Godina studija

5.

Mjesto izvođenja Odjel za odgojne i obrazovne znanosti, Ronjgova 1

Jezik izvođenja

Hrvatski jezik


15 P - 15 V


Znanje hrvatskoga jezika na razini barem B2.

Korelativnost Kolegij korespondira s programima svih jezičnih kolegija.

Cilj kolegija

Temeljni cilj kolegija je da studenti teorijska znanja o pravilnom izgovoru izvježbaju i usvoje prihvaćeni izgovor riječi hrvatskoga jezika te da razviju kritički stav prema govornom izražavanju govornika i izvješte se u pisanju i izricanju govora.

Ishodi učenja

Student će nakon odslušanoga kolegija biti osposobljen: 1. tumačiti i analizirati složene aspekte ljudskoga govora 2. govor definirati kao zaseban komunikacijski sustav 3. opisati sve aspekte (anatomske, fiziološke, neurološke, akustičke, psiholingvističke) proizvodnje i primanja govora i normi i nekih odstupanja od norme 4. opisati hrvatski govorni sustav 5. analizirati verbalno-glasovnu komunikaciju, procese i funkcije koje su povezane s produkcijom govora te percepciju i produkciju oralnoga i pisanoga jezika, kao i oblike neverbalne komunikacije 6. sastaviti i izreći (demonstrirati) govor u zadanom vremenu; vrednovati govor i interpretirati rezultate.

Sadržaj kolegija

Ovaj kolegij bavi se svim aspektima govora i govorničkoga umijeća. Sadržaj kolegija bazira se na govornom izražavanju, tj. komponentama bitnima za govorničko umijeće (glas, dikcija, ortoepija, neverbalna komunikacija, vještina slušanja

govora, govorenje iz bilježaka, retorička shema). Teorijska će se znanja praktički primjenjivati u obliku kratkih izlaganja studenata pred skupinom i u obliku govornih vježbi. Svrha je govornih vježbi da studenti upoznaju, uvježbaju i usvoje hrvatske naglaske i standardni izgovor glasnika. Glavna komponenta ovoga kolegija je samostalno izricanje govora. Govor se izriče prema retoričkoj shemi, u zadanom vremenu. Analiza govora i izražavanje vlastita mišljenja, primjenjujući teorijsko znanje, predstavljaju bitnu sastavnicu kolegija.


Obveze

Ishodi

Sati

Udio u ECTS-u*


Pohađanje V i P (uvježbavanje pravilnog izgovora hrvatskoga standardnog jezika, izražavanje vlastitoga mišljenja o temi i govorniku; ispunjavanje zadataka)

1. – 6.

2 x 11 (4

moguća

izostanka

)

0,5 20%

Usmeno izlaganje i praktični rad: pisanje govora, priprema i održan govor se ocjenjuju kao usmeni dio ispita

1. – 6.

30 1 50%

Pismeni ispit (priprema za provjeru znanja)

1. – 6. 15 0,5 30%

Ukupno 67 (max. 75)

2 100%

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 30% izostanaka ( 4 izostanka). Da bi se pristupilo završnome ispitu, potrebno je održati govor i sve zadatke obaviti, zato što se iz svakog segmenta dobiva ocjena i predstavlja ukupnu ocjenu ostvarenu na ovom kolegiju. Stoga je važno prisustvovati nastavi kako bi se svi zadatci, tj. segmenti ostvarili. Govor mora biti u trajanju od 10 minuta i na zadanu temu.

Na kraju semestra piše se pismeni ispit (završni ispit) na kojem se provjerava teorijsko znanje, a održan govor i obavljeni zadatci predstavljaju primjenu teorijskoga znanja. Ispitu se može pristupiti nakon obavljenih svih zadataka i održanog govora. Tijekom nastave studentima se daju upute na što moraju obratiti posebnu pozornost radi što uspješnijeg svladavanja gradiva i ostvarenja što bolje ukupne ocjene. Posebno se vrednuje zainteresiranost studenata za izvanučionične aktivnosti, kao što je sudjelovanje na večeri poezije. U tom se slučaju dobiva max. 20% za prvi segment obveza. Kreativnost u obradi teme i prezentaciji posebno se potiče i preporučuje. Sudjelovanje u nastavi; vježbe ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Ne dolazi na nastavu. 4% = Prisustvuje, ali ne sudjeluje u radu. Zadatke ne ispunjava. 8% = Pripremljen/-na je, ali priprema je nepotpuna uz veće nedostatke (redovito s pogreškama) 12% = Pripremljen/-na je, ali priprema je nepotpuna uz manje nedostatke (zadatci i vježbe su s tek ponekim pogreškama,). 16% = Redovito je pripremljen/-na, priprema je korektna, dobrovoljno sudjeluje u nastavnome procesu. 20% = Student/studentica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, uvijek je pripremljen/-na; postavlja pitanja i problematizira sadržaje. Govor se ocjenjuje ovako: 0% = Govor nije izrečen. 10% = Govor je održan, ali sadrži premalo informacija o temi: ili nisu dostatno obrađene, ili su pogrešne, ili nije poštivana retorička shema, vrijeme. Neangažiranost govornika. 20% = Govor sadrži potrebne informacije o temi, ali uočeni su nedostatci u formalnome oblikovanju rada te veći nedostatci u sadržajnome oblikovanju (posebice se to odnosi na učestale pravogovorne i gramatičke pogreške koje se ne tiču slučajnih pogrešaka u govoru). Govor se čita, a ne govori. 30% = Govor sadrži potrebne informacije o temi, ali uočeni su manji nedostatci u sadržajnome oblikovanju, nedovoljno se poštuje ortoepska norma ili je uočeno neko odstupanje. Više čita nego govori, ne poštuje govorno vrijeme (prekratak ili predug). Nedovoljna zainteresiranost za temu.

40% = Govor sadrži potrebne informacije i dobro je analizirana tema, ali nedostaje primjera. Nepotpun ili nedostatno obrađen govor, neko od prozodijskih sredstava se nedovoljno poštuje. Ne poštuje govorno vrijeme (prekratak ili predug). Govor je izgovoren uz pogledavanje bilježaka. Zainteresiranost za temu. 50% = Govor sadrži potpune informacije, primjeri i citati su potkrijepljeni izvorima. Govor u potpunosti poštuje retoričku shemu. Govor čini skladnu cjelinu uz poštivanje ortoepske norme i zadanog vremena. Izgovoren, a ne čitan. Ne mora biti u potpunosti napamet, dopušta se služenje bilješkama. Zainteresiranost za temu. Završni ispit . Pismeni ispit sastoji se od pitanja vezanih za ispitnu literaturu: manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = 6% ocjene od 61% do 70% = 12% ocjene od 71% do 80% = 18% ocjene od 81% do 90% = 24% ocjene od 91% do 100% = 30% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna ocjena dobiva se na sljedeći način: A = 90 100% 5 (izvrstan) = 89 100% ocjene B = 80 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 88,9% ocjene C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75,9% ocjene D = 60 69,9% 2 (dovoljan) = 50 62,9% ocjene E = 50 59,9%

Studentske obveze

Student je obvezan: pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnome

procesu napisati seminarski rad održati govor u trajanju od 10 minuta na zadanu

temu

ispunjavati zadane zadatke (dobiveni zadatci: tekstovi za vježbanje govornog izražavanja, što aktivnije sudjelovati u vježbama radi boljeg usvajanja pravilnoga izgovora i reduciranje nedostataka)

položiti završni pismeni ispit

Rokovi ispita Svi ispitni rokovi, nakon odslušanoga kolegija.


Student / studentica može se obratiti nastavnici u vrijeme konzultacija (osobno) ili putem elektroničke pošte na e-adresu: [email protected] s predmetom: Konzultacije. Teme za seminare: 1 POVIJEST ANTIČKE RETORIKE (BEKER) (POVIJEST GOVORNIŠTVA) 2. KVINTILIJAN: OBRAZOVANJE GOVORNIKA 3. CICERON: O GOVORNIKU 4. ARISTOTEL: O PJESNIČKOM UMIJEĆU 5. RETORIČKE FIGURE(ŠKARIĆ) 6. PLATON: FEDAR/PLATON 7. VJEŽBE ZA GLAS I IZGOVOR (ŠKARIĆ: Temeljci

suvremenog govorništva)+ DEMONSTRACIJA 8. NEVERBALNI ZNACI 9. RAZVOJ GOVORA U DJECE 10. GLAS I POKRET (Guberina: Zvuk i pokret u jeziku) 11. IZGOVORNE MANE 12. IZGOVORNE POGREŠKE 13. POETSKO I AFEKTIVNO U GOVORU (Škarić: U potrazi za

izgubljenim govorom) 14. LOGIKA U GOVORU 15. SUVREMENE GOVORNE VRSTE 16. DEBATA (+ DEMONSTRACIJA) 17. RETORIKA NA RADIJU (+ AKTUALNI PRIMJERI, SNIMKE) 18. RETORIKA NA TELEVIZIJI (AKTUALNI PRIMJERI,

SNIMKE) 19. MIMIKA I GESTE (Škarić, Young:Govor lica, Pease:Govor

tijela) 20. GOVORNIK I PUBLIKA. (Umijeće javnog nastupa) 21. GOVORNIK KAO GLUMAC. 22. NOVINSKI ŽANROVI (Biškup: Osnove javnog

komuniciranja) 23. NAGLASAK (Paul Garde) 24. PAMĆENJE I VJEŽBE ZA PAMĆENJE (Zarevski:

Psihologija pamćenja i učenja) 25. PRINCIPI I STRATEGIJE PREGOVARANJA (Tudor:

Kompletan pregovarač) 26. POSLOVNE I PREGOVARAČKE TAKTIKE (Tudor) 27. POSLOVN KOMUNIKACIJA („SPEAKING PLUS“ i dr.) 28. NEVERBALNA KOMUNIKACIJA U RAZREDU


29. DJECA I MEDIJI 30. POLITIČKI DISKURS … Studenti će dobiti dodatnu literaturu za svoje seminare (zavisno o temi seminara), a za neke teme poslužit će im obvezna i izborna literatura. Broj tema ovisit će o broju studenata, a izbor teme ovisi o studentu/studentici ili će se tema odabrati prema afinitetu studenta/studentice i bit će van zadanog popisa tema. Za uspješno pisanje i izricanje govora treba se pridržavati sljedeće retoričke sheme (I. Škarić: Temeljci suvremenog govorništva)

KOMPOZICIJA GOVORA I. UVOD Zaglavak: pozdravljanje predstavljanje oslovljavanje. Predgovor: stvaranje naklonosti prema govorniku stvaranje zanimanja za temu. II. GLAVNI DIO Priča Razdioba (u načelu dvojna) Iznošenje (razlozi) Potkrijepe Pobijanje III. ZAKLJUČAK Sažetak Poziv Efektni završetak Zahvala (i/ili isprika)

Literatura

Obvezna literatura: 1. Škarić, I.: Fonetika hrvatskoga književnog jezika. U:

Babić, S. et al. (R. Katičić, ur.) Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika, Zagreb: HAZU, Globus, 1999., str. poglavlja Izgovor glasnika,120-146, Govorni dijelovi 281-289, Intonacijska jedinica 309-315, Govorna riječ 315-327, Slog 327-337, Fonemski sloj 337-359.

2. Škarić, I.: Temeljci suvremenog govorništva, Školska knjiga, Zagreb, 2000. Poglavlje: Vježbe za glas i izgovor. Suvremene govorne vrste.

Izborna literatura:

1. Berry, C.: Glumac i glas, AGM, Zagreb, 1997. 2. Garde, P.: Naglasak, Školska knjiga, Zagreb, 1993. 3. Gottesman, D. i Mauro, B.: Umijeće javnog nastupa,

Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2006. 4. Meyer, M, M. M. Carrilho, B. Timmermans: Povijest

retorike od Grka do naših dana, Disput, Zagreb, 2008. 5. Morris, D.: Govor tijela. Priručnik o ljudskoj vrsti.

August Cesarec, Zagreb, 1985. 6. Neill, S.: Neverbalna komunikacija u razredu, Educa,

Zagreb, 1994. 7. Pease, A.: Govor tijela, AGM, Zagreb, 2002. 8. Rosić, V.: Tehnika pregovaranja I retorika, Visoka

tehnička škola u Puli, Politehnički studij, Pula, 2006. 9. Škarić, I. : U potrazi za izgubljenim govorom, Školska

knjiga, Zagreb, 1988. 10. Skupina autora : Hrvatski jezični savjetnik, Institut za

hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine, Zagreb, 1999.

11. Varošanec-Škarić, G.: Timbar, Filozofski fakultet , Zagreb, 2005.

Dodatna literatura:

1. Brozović, D.: O normiranju književnih naglasaka, Jezik, 6, 1957/58., str. 65-72

2. Škarić, I.: Sociofonetski pristup standardnom naglašavanju, Govor/Speech, XV, 2, 1999., str. 117-137.

3. Škarić, I.: Razlikovna prozodija, Jezik, 48, 1, 2001., str. 11-19.

Priručna literatura:

1. Anić, V.: Rječnik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb, 2000. 2. Gramatike hrvatskoga jezika. 3. "Klasici hrvatske književnosti II – PJESNIŠTVO na CD-ROM-u", Naklada Bulaja, 1999.

Časopisi: Govor, Suvremena lingvistika, Jezik, Riječ, Filologija, Jezikoslovlje, Rad HAZU Razred za filologiju, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, Rasprave Instituta za hrvatski jezik, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru Razdio

filoloških znanosti, Strani jezici, Vijenac, Fluminensia, Lahor, Kolo, Folia onomastica croatica, Hrvatski dijalektološki zbornik, Čakavska rič...


Kod i naziv kolegija 118968;IK513 Lektira u razrednoj nastavi

Nastavnica

doc. dr. sc. Vjekoslava Jurdana



Integrirani


V.

Mjesto izvođenja dvorana (Ronjgova) Jezik izvođenja (drugi jezici)

hrvatski


15P – 15V – 0S


Nema preduvjeta.

Korelativnost Dječja književnost, Medijska kultura, Hrvatski jezik, Glazbena kultura, Govorno izražavanje, Likovna kultura, Metodika nastave hrvatskog jezika

Cilj kolegija

Usvojiti zakonitosti i dosege iz metodike književnosti u nastavi lektire od 1. do 4. razreda osnovne škole za uspješno i kompetentno osmišljavanje stvaralačkoga nastavnoga procesa

Ishodi učenja

1. tumačiti temeljne pojmove metodike književnosti, posebno nastave lektire 2. koristiti stručnu i znanstvenu literaturu te pravilno primijeniti stečene spoznaje 3. kreativno osmisliti konkretan metodički model po mjeri djeteta u odnosu na njegove mogućnosti, interese i potrebe, a uvažavajući odgojno- obrazovne zadaće nastave lektire 4. pokazati osobne kvalitete ličnosti i kreativnu dimenziju profesije u istraživačkom radu

Sadržaj kolegija

1. Temeljni metodički principi nastave lektire 2. Popisi učeničke lektire od 1. do 4. razreda prema Nastavnom

planu i programu 3 . Metodički pristupi književnim djelima u nastavi lektire –

mogućnosti međupodručne i međupredmetne korelacije. 4. Oblici motivacija za čitanje lektire 5. Vođenje, usmjeravanje i praćenje učenikova čitanja

6. Ocjenjivanje i vrednovanje učeničke lektire



pohađanje P, V 1. - 4. 23 0,8 10 % istraživanje 3., 4. 10 0,4 45,0%

samostalni rad 2. - 4. 23 0,8 45,0%

ukupno 56 2 100%

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora: 1. Pohađati nastavu i aktivno sudjelovati na predavanjima i seminarima. 2. U skladu s postulatima teorije recepcije pratiti i vrednovati seminarske radove. 3. Sudjelovati u terenskoj nastavi: Sajam knjiga u Istri; Monte Librić te promocije odabranih književnih djela. 4. Proučiti teorijsku literaturu i primijeniti je u radu s mlađim školskim djetetom pri osmišljavanju konkretnog modela rada. 5. Osmisliti i predstaviti nastavnu pripravu za sat lektire.




Literatura

Obvezna: 1. Lučić-Mumlek, K. (2004), Lektira u razrednoj nastavi, metodički priručnik. Zagreb: Školska knjiga. 2. Leniček, E. (2002), Lektira u razrednoj nastavi. Petrinja: Visoka učiteljska škola.

3. Rosandić, D. ( 1986.): Metodika književnog odgoja i obrazovanja, Zagreb: Školska knjiga. 4. Rosandić, D. (2005.) Metodika književnog odgoja-temeljci metodičkoknjiževne enciklopedije, Školska knjiga, Zagreb.

Izborna:

1. Javor, R. (ur.), Kako razvijati kulturu čitanja. Zagreb: Knjižnice Grada Zagreba, Hrvatski centar za dječju knjigu, Hrvatska sekcija IBBY. 2. Vranjković, Lj.(2011), Lektira u razrednoj nastavi, Život i škola, br.25 (1/2011), str.193.-206. Priručna:

10. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (2006): Nastavni plan i program za osnovnu školu.

11. Poseban portal o lektirama: http://lektire.skole.hr/

http://lektire.skole.hr/


Kod i naziv kolegija 132979, US502 Uvod u teoriju književnosti


Doc. dr. sc. Kristina Riman



Integrirani


5.

Mjesto izvođenja Učionica (Ronjgova)

Jezik izvođenja

hrvatski


15P-0V-15S



Korelativnost Hrvatski jezik, Dječja književnost, Metodika hrvatskog jezika

Cilj kolegija

Cilj ovog kolegija je upoznati studente/studentice s osnovnim pojmovima teorije književnosti i razviti sposobnost samostalne interpretacije književnoga djela u radu s učenicima u primarnom obrazovanju.

Ishodi učenja

1. Pravilno definirati i upotrijebiti temeljne pojmove teorije književnosti. 2. Prepoznati, opisati i analizirati pojedine primjere iz područja dječje književnosti. 3. Samostalno interpretirati književnoumjetničko djelo iz područja dječje književnosti. 4. Prepoznati vrste te opisati osnovne elemente znanstvenog rada,strukturu i glavne spoznaje odabranog rada u formi kratkog prikaza.

Sadržaj kolegija

1. Uvod u znanost o književnosti (terminološko određenje, teorija, povijest i kritika književnosti). 2. Analiza književnog djela (struktura književnog djela; izraz, sadržaj; tema, motiv, motivacija; kompozicija, fabula, siže; kompozicija, priča lik; ideja) 3. Temeljni stilistički pojmovi (stil, stilistika, mikrostrukture stila) 3. Temeljni pojmovi versifikacije (raščlanjivanje stiha, strofa i rima; ritam; vrste stihova i strofa)

4. Klasifikacija književnosti (dijakronijska i sinkronijska klasifikacija, književni rodovi, vrste žanrovi) 5. Pjesništvo (lirske i epske vrste) 6. Proza (prozne vrste, književno-znanstvene vrste, publicistika) 7. Drama (dramske vrste) 8. Metodologija proučavanja književnosti


Obveze


Sati ECTS*


pohađanje nastave

1.- 3. 30x0.75=22.5

0.8 10%

seminarski rad

1.- 4. 22.5 0.8 60%

ispit pismeni 1.,2. 11 0.4 30%

Ukupno 56 2 100%

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Prisustvo na nastavi Poželjno je da studentice/studenti prisustvuju i aktivno sudjeluju na nastavi. Zasebno se bilježi prisustvo studentica/studenata na predavanjima i na seminarima. Studentica/student može prikupiti 10 % bodova ako izostane s održane nastave manje od 4 puta. Za veći broj izostanaka oduzimaju se bodovi po ovoj formuli: 1 bod za 4 izostanka, 3 boda za 5 izostanaka, 6 bodova za 6 izostanaka i 10 bodova za 7 ili više izostanaka. Izostanak se ne može nadoknaditi i ne treba se opravdavati. Završni ispit Završna provjera znanja provodi se završnim pismenim ispitom. Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način: manje od 50 % točnih odgovora = 0 % ocjene od 51 % do 60 % = 6 % ocjene od 61% do 70 % = 12 % ocjene od 71% do 80 % = 18 % ocjene od 81% do 90 % = 24 % ocjene od 91% do 100 % = 30 % ocjene Student koji ne može prisustvovati završnoj provjeri znanja mora na vrijeme otkazati prijavu ispita ili će se smatrati da je ispitu pristupio i da ga nije položio. Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

Ocjenjivanje studenata obavlja se na temelju konačnog postignuća, odnosno zbroja ocjene tijekom nastave i ocjene na završnom ispitu kako slijedi: A – 90 do 100% ocjene, 5 (izvrstan) = 89 do 100% ocjene B – 80 do 89,9% ocjene, 4 (vrlo dobar) = 76 do 88% ocjene C – 70 do 79,9% ocjene, 3 (dobar) = 63 do 75% ocjene D – 60 do 69,9% ocjene, 2 (dovoljan) = 50 do 62% ocjene E – 50 do 59,9% ocjene.

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora: 1. Upisati se u kolegij na portalu za udaljeno učenje (e-učenje) najkasnije tijekom drugog tjedna nastave. 2. Predati seminarski rad najkasnije tjedan dana prije posljednjeg predavanja u semestru.


Rokovi ispita se objavljuju na početku akademske godine na mrežnim stranicama Sveučilišta i u ISVU.


Materijali za predavanja, seminare i samostalne zadatke objavljuju se na portalu za udaljeno učenje (e-učenju). Bodovi koje student/studentica postigne izvršavanjem zadataka i položenim kolokvijima, a koji predstavljaju uvjet za izlazak na završni ispit, vrijede najduže godinu dana nakon odslušanog kolegija. Mnoge važne informacije studentice/studenti će dobiti samo tijekom nastave. Izvan nastave studentice/studenti će o predmetu biti prvenstveno informirani preko glavnog, nastavnikovog foruma na portalu za udaljeno učenje, čije se poruke automatski prosljeđuju na e-mail adrese studenata uključenih u portal za udaljeno učenje. Informacije koje nisu specifične samo za ovaj kolegij, studentice/studenti će naći na oglasnoj ploči i web stranicama fakulteta.

Literatura

Obvezna: Solar, M. Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2005. Škreb, Z., Stamać, A. Uvod u književnost: teorija, metodologija, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1998. Izborna: Beker, M. Suvremene književne teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 1999. Bettelheim, B. Smisao i značenje bajki, Poduzetništvo Jakić, Cres, 2000. Bošković – Stulli, M. Visoko i nisko u književnosti usmenoj i pisanoj, Narodna umjetnosti, Vol. 39. No. 1, 2002.

Bouša-Slabinac, D. Priručnik za interpretaciju književnog djela: teorija knjiženosti, Školska knjiga, Zagreb, 2009. Car, M. Književnost i povijesni svijet Zdenka Škreba i teorija fikcionalnosti, Umjetnost riječi, Vol.53. No.3-4, 2009. Flaker, A. Stilske formacije, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1986. Jolles, A. Jednostavni oblici, Matica hrvatska, Zagreb, 2000. Peleš, G. Tumačenje romana, ArTresor naklada, Zagreb, 1999. Priručna: Solar, M. Rječnik književnog nazivlja, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2006.

http://hrcak.srce.hr/umjetnost-rijeci

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=8893



156777

Lutkarstvo i scenska kultura

Nastavnica



Vrsta kolegija izborni Razina kolegija

Integrirani


V.

Mjesto izvođenja dvorana

Jezik izvođenja

hrvatski


15P – 15V – 0S



Korelativnost

Likovna kultura, Metodika likovne kulture 1, Metodika likovne kulture 2, Metodika likovne kulture 3, Vizualne komunikacije i kulturna baština, Glazbena kultura, Metodika glazbene kulture, Hrvatski jezik i književnost.

Cilj kolegija

1. razvijati stvaralačke, kreativne i motivacijske sposobnosti te kritičko osobno mišljenje i stavove

2. osmišljavati inovativne scenografije, lutke, svjetlosne i glazbene efekte, režiju

3. istraživati mogućnosti realizacije lutkarske predstave na inovativan način, koristeći se elementima kulturne baštine

4. razvijati likovno–estetske prosudbe o lutkarskim predstavama

Ishodi učenja

1. pravilno pristupati likovnim segmentima djela iz područja lutkarstva s obzirom na autora/autoricu djela, razdoblje u kojem je djelo nastalo, motiva, tehnike rada i elemente likovnog jezika

2. primijeniti znanja, vještine, osobne, društvene i metodološke sposobnosti u profesionalnom i osobnom razvoju

3. analizirati lutkarske predstave kroz povijest do danas 4. kritički se odnositi prema osobnom i tuđem radu, pratiti

likovna, dramska te lutkarska zbivanja u našoj zemlji i inozemstvu, usmjeravati se prema budućoj profesionalnoj izgradnji (cjeloživotno obrazovanje)

5. respektirati društvene i povijesne prilike u kontekstu nastanka lutke, scenarija, lutkarske predstave

6. samostalno se i kreativno literarno, govorno i likovno izražavati uz korištenje različitih crtačkih, slikarskih,

grafičkih tehnika, tehnika prostorno plastičnog oblikovanja, instalacija, kombiniranih tehnika eksperimentiranjem, variranjem s različitim materijalima

Sadržaj kolegija

1. Uvod u lutkarstvo, literatura. 2. Povijesni pregled razvoja lutkarstva, bitne ideje i kapitalna

djela svjetskog lutkarstva. 3. Pristup lutkarskom djelu, scenarij, lutka, scenografija,

režija, likovni jezik, likovni i kompozicijski elementi i sintaksa, likovne tehnike, motivi.

4. Proces od ideje do realizacije lutke, scenarija, scenografije, režije, pozivnice, plakata.

5. Muzej lutkarstva. 6. Posjet lutkarskoj predstavi profesionalnih lutkara.



pohađanje P, V 1. – 4. 34 1,2 20% seminar

1. – 3. 44 1,6 50 %

(3 x 16,6 %)

usmeni ispit 1. – 5. 34 1,2 30% ukupno 112 4 100 %

Studentske obveze

Da bi položio/la kolegij, student/studentica mora: 1. Redovito prisustvovati nastavi i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave. 2. Izraditi lutke, scenarij, scenografiju, režiju, realizirati lutkarsku predstavu u najrazličitijim tehnikama, načinima rada, eksperimentirajući s materijalima, govorom i tehnikama. 3. Lutkarsku predstavu realizirati pred djecom u dječjem vrtiću. 4. Položiti usmeni ispit. Napomena: (vrijedi za obvezu 2.) Ako studenti ne riješe obveze do zadanoga roka, o kojem su obaviješteni na nastavi, gube pravo na ECTS-e iz kolegija u toj akademskoj godini. Rokovi se u ovome kolegiju u potpunosti poštuju. Likovna djela je potrebno izraditi in situ tijekom redovne nastave.


Literatura

Obvezna: 1. Glibo, Rajko (2000): Lutkarstvo i scenska kultura, Ekološki

glasnik, Zagreb: Nakladničko-tiskarsko poduzeće.

2. Čečuk, Milan (2009): Lutka i lutke. Zagreb: Međunarodni centar za usluge u kulturi.

3. Županić Benić, Marijana (2009): O lutkama i lutkarstvu, Zagreb: Leykam international.

Izborna: 1. Batušić, N. (1991): Uvod u teatrologiju. Zagreb: Grafički

zavod Hrvatske.

2. Bognar-Šaban, Antonija (1994): Tragom lutke i pričala, Povijest međuratnog lutkarstva u Splitu, Sušaku, Osijeku i Dječje carstvo, Zagreb.

3. Dorfles, Gilo (1997): Kič, antologija lošeg ukusa. Zagreb: Golden marketing.

4. Jurkowski, Henryk (2007): Povijest europskoga lutkarstva. Zagreb: Međunarodni centar za usluge u kulturi.

5. Kolar, Erik (1992): Sto i jedno poglavlje o lutkarskoj režiji. Zagreb: Zajednica KUD Zagreba, Scena kazališnih amatera Zagreb.

6. Kroflin, Livija (1992): Zagrebačka zemlja lutkanija. Zagreb: Međunarodni centar za usluge u kulturi.

7. Ladika, Z. (1970): Dijete i scenska umjetnost. Zagreb: Školska knjiga.

8. Mrkšić, Borislav (2006): Drveni osmijesi (eseji iz povijesti i teorije lutkarstva). Zagreb: Centar za izvanškolski odgoj Saveza društava Naša djeca.

9. Paljetak, Luko (2007): Lutke za kazalište i dušu. Zagreb: Međunarodni centar za usluge u kulturi.

10. Pokrivka, Vlasta (1978): Dijete i scenska lutka. Zagreb: Školska knjiga.

Documents

FAKULTET ZA ODGOJNE I OBRAZOVNE ZNANOSTI s nastavom … · FAKULTET ZA ODGOJNE I OBRAZOVNE ZNANOSTI Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij s nastavom