FAZE NAUNOG ISTRAIVANJA

1. Izbor i definisanje predmeta istraivanja, 2. Postavljanje hipoteza i sreivanje varijabli istraivanja 3. Izrada projekta istraivanja, 4. Prikupljanje, sreivanje i obrada empirijskih podataka 5. Nauno tumaenje i interpretacija podataka, 6. Izvjetaj o rezultatima istraivanja

IZBOR I DEFINISANJE PREDMETA ISTRAIVANJA

Pod izborom i definisanjem predmeta istraivanja podrazumeva se:a) Izbor predmeta istraivanja b) Odreivanje ciljeva istraivanja

IZBOR PREDMETA ISTRAIVANJA

Problem koji se ne moe reiti obinim uenjem, ni studiranjem Uoavanje problema kog treba istraiti je najatraktivniji posao u ukupnom istraivanju Izbor predmeta istraivanja obuhvaa

a) Traenje znanstvenih informacija, neophodnih za formuliranje predmeta istraivanja b) Formuliranje predmeta istraivanja

TRAENJE ZNANSTVENIH INFORMACIJA NEOPHODNIH ZA FORMULIRANJE PREDMETA ISTRAIVANJA

Koje informacije traimo?a) Koje se tiu rezultata novih istraivanja b) Koje se odnose na ve prihvaene spoznaje

Centri za prikupljanje znanstvenih informacijaBiblioteke Dokumentacioni centri Arhive Internet

Tri grupe izvora naunih informacijaPrimarni - originalni radovi (knjige, separati, doktorski i magistarski rradpvo, referati, patenti, prirunici, udbenici) Sekundarni - daju samo osnovne informacije o odreenoj publikaciji ili dokumentu (registri, kartoteke, bibliografije ili katalozi biblioteka i centara za dokumentaciju) Tercijarni - renici, leksikoni, enciklopedije

Postupak u traenju informacijaA. Sastavljanje radne bibliografije

B. Razvrstavanje prikupljenih bibliografskih jedinica u zasebne grupe podataka

Sastavljanje radne bibliografije podrazumeva upornost i sistematinost u traganju za: bibliografijama i bibliografskim biljekama objavljenim u asopisima i publikacijama razliitim katalozima i indeksima znanstvenih biblioteka enciklopedijama, leksikonima, prirunicima, zbornicima radova

Razvrstavanje prikupljenih bibliografskih jedinica u zasebne grupe podataka etiri grupe podataka - bibliografskih jedinica 1. Knjige 2. Studije, referati, lanci 3. Nepotpisani radovi 4. Ostale bibliografske jedinice (prirunici, konvencije, propisi)

Sreivanje prikupljenog materijala: 1. Voenje razliitih beleki u vezi s prikupljenim i prouenim materijalom 2. Selekcija, analiza i sinteza relevantnih injenica do kojih se dolo prikupljanjem i prouavanjem materijala

Formuliranje predmeta istraivanja

Najdelotvorniji i najprihvatljiviji put i nain formuliranja predmeta istraivanja jeste postavljanje problema u obliku pitanjaDva razloga za takav pristup: A. Istraivanje postaje traganje za adekvatnim odgovorom B. Dobro postavljeno pitanje = ponekad je pola odgovora

Kriteriji izbora predmeta istraivanja:I. Da predmet istraivanja predstavlja novinu i da se izbegne nepotrebno ponavljanje Potrebno je temeljno konsultovanje literature jer spreava: a) Istraivanje ve istraenog problema b) Opasnost od istraivanja onog za ta ne postoje nikakvi racionalni znanstveni razlozi

II. Da izabrani predmet ima potrebnu vanost za podruje ne koje se odnosi, ali i mogunost primene u praksiIII. Da za njegovo istraivanje postoji interes, intelektualna radoznalost i tenja istraivaa da doe do spoznaje IV. Da za istraivanje tog problema postoji pristupanost podataka i prikladne metode

V. Da je za istraivanje mogue osigurati pokroviteljstvo i saradnju razliitih institucija (ministarstva, druge ustanove za prikupljanje podataka)

VI. Osiguranje drugih pretpostavki istraivanja (oprema, uslovi rada, financije)

Tipovi greaka u formuliranju predmeta istraivanja:a) Preiroka oblast, s veim brojem problema b) Preuzak ili beznaajan predmet istraivanja c) Zdravorazumski, retoriki ili emocionalni karakter jezika i pojmova prilikom odreenja predmeta, d) Stavljanje naglaska na neobraene podatke ili na glas iskustva

Primer predmeta istraivanja

Utjecaj stilova vodstva na zadovoljstvo zaposlenih radnim mjestom Definiranje predmeta istraivanja Da li i na koji nain stil vodstva utjee na zadovoljstvo zaposlenika radnim mjestom? Utjee li stil vodstva menadmenta na zadovoljstvo zaposlenika radnim

Koje

su osnovne karakteristike pojedinih stilova vodstva? su faktori zadovoljstva zaposlenika radnim mjestom?

Koji

Koji stil vodstva prevladava, odnosno dominira u poduzeima u BiH?Da li su zaposlenici u poduzeima u BiH zadovoljni radnim mjestom i u kojoj mjeri?

Koji

su faktori zadovoljstva zaposlenika u poduzeima u BiH? Da li su zaposlenici u poduzeima u BiH spremni prihvatiti veu odgovornost kroz participaciju u odluivanju, planiranju i kontroli?

Primjer 2:

UTJECAJ PERCIPIRANE KVALITETE USLUGE NA LOJALNOST KUPACA NA TRITU MALOPRODAJEDefiniranje predmeta istraivanja Kako stvarati i upravljati lojalnou kupaca na tritu maloprodaje u ovisnosti o percipiranoj kvaliteti usluge? Koliko je kupcima na tritu maloprodaje vana kvaliteta pruene usluge?

Koje dimenzije kvalitete usluge kupci smatraju najvanijima na tritu maloprodaje? Utjee li percipirana kvaliteta usluge na stvaranje lojalnosti kupaca na tritu maloprodaje?

Utjeu li pojedine dimenzije kvalitete usluge istim intenzitetom na sve manifestne forme i razine lojalnosti kupaca na tritu maloprodaje? Na koje manifestne forme i razine lojalnosti kupaca utjeu pojedine dimenzije kvalitete usluge vie, a na koje manje?

Odreivanje ciljeva istraivanja

Cilj = rasvjetljavanje konkretnog problema, pronalaenje odgovora na ono to je definirano kao nepoznato Vrste ciljeva znanstvenog istraivanja

Pragmatini (korisni u praksi - drutveni) Znanstveni (spoznajni korisni za teoriju)

Pragmatini (drutveni) = ciljevi koji upuuju na koristi koje iz istraivanja mogu proistei. Oni markiraju: Potencijalne korisnike rezultata istraivanja Kako se oni mogu koristiti rezultatima istraivanja

Znanstveni (spoznajni) ciljevi = odreuju razinu spoznaje do koje u procesu istraivanja treba doi A) znanstvena deskripcija B) Znanstvena klasifikacija C) Znanstveno otkrie D) Znanstveno objanjenje (eksplanacija) E) Znanstveno predvianje (prognoza)

Ciljevi istraivanja (primjer) Primjer 1: Istraivanje: Utjecaj stilova vodstva na zadovoljstvo zaposlenika radnim mjestom Ciljevi istraivanja (UTVRDITI, DOKAZATI) Utvrditi da li postoji uzrono-posljedina veza izmeu stila vodstva i zadovoljstva zaposlenika radnim mjestom; Utvrditi koji su elementi stila vodstva determinirajui faktori zadovoljstva zaposlenika radnim mjestom; Istraiti i utvrditi koji stil vodstva prevladava u poduzeima u Federaciji BiH;

Istraiti i utvrditi razinu zadovoljstva zaposlenika radnim mjestom u Federaciji BiH; Takoer, ovo istraivanje e posluiti za donoenje konkretnih odluka za unaprjeenje zadovoljstva zaposlenih radnim mjestom u poduzeima u Federaciji BiH,

POSTAVLJANJE HIPOTEZA I

SREIVANJE VARIJABLI

Razliite definicije: Hipoteza je teorija u koju istraivai nisu sigurni, Hipoteza predstavlja ono to predviamo, Hipoteza je neki teorijski stav ili zakljuak koji ima izvjestan stupanj vjerojatnosti

Hipoteza je misaona pretpostavka o predmetima koji se istrauju, o njihovim svojstvima, ustroju, funkciji, stanju i odnosima s drugim predmetima,

Hipoteza je propozicija, uvjet ili princip koji je pretpostavljen, moda i bez uvjerenja u ispravnost, da bi se izvukle njegove logike posljedice i pomou te metode provjerilo njegovo slaganje s injenicama koje su poznate ili koje mogu da se odrede

Zajedniki imenitelj svih definicija: hipoteza je svojevrsni misaoni odgovor o problemu istraivanja, manje ili vie vjerojatnu pretpostavku da postoji neka pojava kao uzrok ili kao posljedica neke druge pojave

Elementi koje mora posjedovati jedna hipoteza da bi zadovoljila kriterij valjanosti: mora predstavljati logiki i posebno znanstveno teorijski utemeljenu pretpostavku mora se odnositi na predmet istraivanja ne smije biti preiroka, tj. mora biti dovoljno konkretna i pregledno specificirana

Pojmovno-jezino mora biti potpuno jasna i precizno formulirana Valjana hipoteza mora biti teorijski i iskustveno provjerljiva

Primjeri hipoteza iz idejnih projekata polaznika doktorskih studija1. lanstvo BiH u CEFTA-i za posljedicu ima ubrzani gospodarski razvoj zemlje 2. Percipirana kvaliteta usluge pozitivno utjee na lojalnost kupaca na tritu maloprodaje 3. Koritenja upravljakog informacijskog sustava utjee na efikasnost poslovanja poduzea 4. Decentralizirano fiskalno upravljanje utjee na stupanj zadovoljavanja javnih potreba lokalne zajednice

Primjer hipoteze u vezi s praenim predmetom istraivanja Istraivanje: Utjecaj stilova vodstva na zadovoljstvo zaposlenika radnim mjestom Hipoteza: Stil vodstva menadera u poduzeima utjee na zadovoljstvo zaposlenika radnim mjestom

Sreivanje varijabli

Hipoteza = misaoni odgovor o problemu istraivanja, odreenu pretpostavku o postojanju uzrono-posljedinih veza u prirodi i drutvu VARIJABLE =identificirati obiljeje, ili obiljeja, pojave koje se eli istraivati, a na koje se misaoni odgovor ili pretpostavka odnose

VARIJABLA = svaka veliina koja se moe mijenjati i razlikovati u vremenu i prostoru, promjenljiva znaajka neke pojave ili procesa o kojima se u hipotezi neto tvrdi Prvi posao istraivaa je identificirati takve znaajke ili obiljeja koja se odnose na istraivanu pojavu

Primjer: Odnos graana prema suivotu i toleranciji bitno odreuje vrijednosna orijentacija medija prema tim kategorijama. Dvije varijable: odnos graana prema suivotu i toleranciji, vrijednosna orijentacija medija prema suivotu i toleranciji

Prethodna hipoteza drugaije formulirana: Odnos graana prema suivotu i toleranciji bitno odreuju vrijednosna orijentacija politikih elita i medija prema tim kategorijama Tri varijable odnos graana prema suivotu i toleranciji vrijednosna orijentacija politikih elita vrijednosna orijentacija medija

ULOGA I PONAANJE VARIJABLI U JEDNOJ DRUTVENOJ POJAVI ILI PROCESU JE RAZLIITA:

A. jedna (ili vie) od njih se uvijek javlja u formi uzroka = nezavisna varijabla B. druga (ili druge) kao posljedica odreene dinamike promatrane drutvene pojave ili procesa = zavisna varijabla

Zadatak istraivaa je izvriti i klasificiranje varijabli ovisno o njihovom mjestu i ulozi u dinamici promatrane drutvene pojave ili procesaPrimjer: jedna nezavisna (vrijednosna orijentacija medija prema suivotu i toleranciji) i jedna zavisna varijabla (odnos graana prema suivotu i toleranciji) Stav graana je samo logina, ali i nuna, posljedica odreene medijske filozofije

Primjer klasifikacije varijabli u praenom istraivanju Istraivanje: Utjecaj stilova vodstva na zadovoljstvo zaposlenika radnim mjestom Hipoteza: Stil vodstva menadera u poduzeima utjee na zadovoljstvo zaposlenika radnim mjestom Nezavisna (uzrona) varijabla - stil vodstva menadera Zavisna (posljedina) varijabla zadovoljstvo zaposlenika radnim mjestom

Klasifikujte varijable u sledeim hipotezama lanstvo BiH u CEFTA-i za posljedicu ima ubrzani gospodarski razvoj zemlje Percipirana kvaliteta usluge pozitivno utjee na lojalnost kupaca na tritu maloprodaje. Koritenja upravljakog informacijskog sustava utjee na efikasnost poslovanja poduzea Decentralizirano fiskalno upravljanje utjee na stupanj zadovoljavanja javnih potreba lokalne zajednice

Drugi oblici varijabli:intervenirajue = javljaju se izmeu nezavisne i zavisne varijable i uzrokuju karakter veze izmeu njih kondicirajue (specifikatorne) = uvjetuju intenzitet veze izmeu nezavisne i zavisne varijable,

Nakon specifikacije treba izvriti i operacionalizaciju varijabli Operacionalizacija = postupak u kojem se teorijski postulati empirijski provjeravaju pomou pokazatelja ili indikatora koji se odnose na danu teoriju

Pri izboru indikatora za operacionalizaciju varijabli nuno: a) da budu valjani= da se odnose na varijablu koju se eli mjeriti

b) da su objektivni= da rezultati mjerenja ovise o onome to se, a ne tko mjeri

c) da su pouzdani,= se na njih, pri mjerenju jedne varijable, moemo bez ostatka osloniti,

d) da su jednoznani,= da su tako jasno i precizno definirani da razliiti subjekti znaju tono na to se odnose,

e) da su precizni,= da omoguuju da se pomou njih registriraju i manje razlike u veliini varijabli

Primjer indikatora Istraivanje: Utjecaj stilova vodstva na zadovoljstvo zaposlenika radnim mjestom Hipoteza: Stil vodstva menadera u poduzeima utjee na zadovoljstvo zaposlenika radnim mjestom Nezavisna (uzrona) varijabla - stil vodstva menadera Zavisna (posljedina) varijabla zadovoljstvo zaposlenika radnim mjestom

Indikatori za istraivanje i mjerenje nezavisne varijable stilovi vodstva menadera:komunikacija (tijek informacija, tonost informacija i dr.), interakcija (timski rad, traenje ideja i dr.), odluivanje (razina odluivanja, participacija i dr.), ciljevi (nain postavljanja, razina postavljanja i dr.), kontrola (interes za kontrolu, koncentracija kontrole i dr.).

Indikatori za istraivanje i mjerenje zavisne varijable zadovoljstvo zaposlenika radnim mjestom: zadovoljstvo zaposlenika interakcijom i komunikacijom s nadreenima, zadovoljstvo zaposlenika participacijom u odluivanju, kontroli i planiranju.