Feniks br.3

Odoše maturanti na ekskurziju, vratiše se

maturanti sa ekskurzije.... Na nekih

desetak dana, mi, treći razredi imali smo

šansu da se pravimo vaţni kako smo

najstariji. ProĎe i to =) Najvaţnije je da

ima slika sa ekskurzije, koga je briga za

ostalo?! :)

Strana 2

Počinje još jedna školska godina, i

naša, cetinjska Gimnazija ponovo vrvi

od Ďaka. Prvaci, dobro došli! Vi ostali,

vi ste svi već domaći....

Ove godine, sve je počelo na

vrijeme, prvog septembra. Svi već

znamo nova pravila, a to koliko će se

poštovati, pa, to nam ostaje da čekamo

i vidimo. Inače, kao jedan od prvih

’deţurnih učenika’ mogu da kaţem da

je potpuno nezahvalan posao samo

otključavati vrata cijelog dana. Moj

predlog – uzmite knjigu i muziku,

uveliko olakšavaju.

Nadam se da ste lijepo proveli

raspust, nekima ga je bilo malo,

nekima i previše, u svakom slučaju,

stiţu nam zima i školske klupe.

Časopis se nastavlja. Uvjek traţimo

dobrovoljce za pisanje i, prihvatamo

sve kritike, pohvale i sugestije. Mail je

i dalje isti

[email protected] .

Namjeravamo da ovaj časopis

prenesem i u štampanu formu, i bilo bi

nam veoma drago da čujemo mišljenja

učenika o tom pitanju....

M.M.

RU BRI KE :

Škola 2

Književno štivo 4

Istorija 5

Muzika 10

Biografije 11

C E T I N J S K A G I M N A Z J A

S P E C I J A L :

Orfej I

Euridika,

str 7

Da li ste

znali

da….

Sport za

koji

mozda

niste znali

Here we go again….

Exkurzija….

Feniks 3 0 . 0 9 . 2 0 1 0 . G O D 2 0 1 0 G O D T R E Ć E I Z D A N J E

mailto:[email protected]

P O Ĉ E T N A S L E D E Ć A

S T R A N I C A 2

P O Ĉ E T N A P R E T H O D N A S L E D E Ć A

S T R A N I C A 3

P R E T H O D N A S L E D E Ć A P O Ĉ E T N A

Dječak u prugastoj pidţami

S T R A N I C A 4 2 0 1 0 G O D T R E Ć E I Z D A N J E

Kada nekome treba preporu-

citi dobru knjigu, a pri tome

ga i odmah zainteresovati za

nju, onda se sve riječi koje bi

je mogle opisati čine ne-

dovoljnim, a u isto vrijeme

i tako suvišnim. Jedna od

takvih knjiga, po mom

mišljenju, je „Dječak u

prugastoj pidžami“ Džona

Bojna, koja je ovog puta

knjiga koju cu vam pre-

poručiti za čitanje.

Radnja je smještena u Nje-

mačkoj, 1942. godine, u

doba

koje kod svih izaziva jezu i

ni malo lijepa osjećanja.

U takvom vremenu živio je

Bruno, devetogodišnji dje-

čak koji je bio jedan od one

djece, koja za razliku od

većine drugih iz tog vre-

mena, nijesu imala briga,

osim onih tipičnih, dječijih.

Bio je dječak veselog i ra-

doznalog duha, čiji je san

bio da postane veliki is-

trazivač.

voditi Bruno i Šmuel.

Onima kojima je filmska um-

jetnost milija od književnosti,

preporučujem istoimeni film.

A ako želite i da pročitate

knjigu i pogledate film, onda

svakako prvo uzmite knjigu.

Anđela K.

S obzirom na to da je moj

zadatak samo da vam pre-

poručim knjigu, neću vam

reći više ništa o njoj, sve ono

što vam treba je izmedju

njenih korica. Mogu vam

samo reći da ćete poći na

jedno nezaboravno, tragično

putovanje na koje će vas

baš tamo gdje mu je iz

„nepoznatih razloga“ bilo

zabranjeno da ide. Kao što to

uvijek i biva, Bruno je

upravo van svog dvorišta

našao nešto što je zagolicalo

njegovu maštu, veliki, žicom

ogradjeni prostor i siluete

ljudi koji su boravili unutar

te ograde. Kada se približio,

shvatio je da tamo žive

veoma čudni ljudi, u prugas-

tim pidžamama i veoma

iscrpljenog izgleda. Tada je

upoznao druga Šmuela, koji

se nalazio sa druge strane

ograde i tada počinje nji-

hovo drugarstvo koje

obojicu vodi u potpuno

drugačiji, okrutniji svijet,

od onoga u kojem su oni

mislili da žive. To je bio

svijet u kojem su ljudi

mrzjeli jedni druge, mu-

čili ih i ubijali, svijet za

koji Bruno i Šmuel nijesu

bili spremni.

Jednog dana, njegov otac,

inače vojno lice, dobija un-

aprjedjenje i tada se cijela

Brunova porodica seli iz Ber-

lina, u novu kuću koja je za

sve njih, posebno za dječaka,

značila i novi život, iako to

ni jedno od njih nije ni slu-

tilo.

U toj dosadnoj kući nije bilo

ničeg za dječaka poput

Bruna, pa je on bio primoran

da napusti granice svog

dvorišta i istraži malo dalje,

Kada nekome treba

preporučiti dobru knjigu,

a pri tome ga i odmah

zainteresovati za nju,

onda se sve riječi koje bi

je mogle opisati čine

nedovoljnim, a u isto

vrijeme i tako suvišnim.

Knjaz Danilo Pet-

rović

Petar I Petrović Njegoš

- Sveti Petar cetinjski


Vladika Danilo

Petar I Petrović

Njegoš—Sveti

Petar Cetinjski

S T R A N I C A 5

1910—2010

Sto godina

kraljevine

Grb dinastije

Petrović—Njegoš

Dinastija Petrović(kraljevina i nezavisnost) U nacionalnoj istoriji Crne

Gore Petrovići su četvrta

po redu dinastija,nakon

Vojislavljevića,Balšića i

Crnojevića.Dinastija Pet-

rovića je vladala Crnom

Gorom tokom XVIII,XIX i

početkom XX vijeka.Prema

predanju koje se u toj

porodici čuva,porodica Pet-

rović Njegoš je doseljena iz

Bosne,iz mjesta

Zenica.Pretpostavlja se da

se doseljavanje desilo u

doba Vladavine Ivana Crno-

jevića.Po dosleljenju su se

nastalili u Njegušima u

Katunskoj nahiji.Proslo je

nekoliko naraštaja,dok se u

porodici rodio Radul koji je

u kaluđerstvu uzeo ime

Petar,po tome su se i naz-

vali Petrovići.

Porodica Petrović je

Crnoj Gori dala sedam

vladalaca:

-Vladika i mitropolit Danilo

Petrović (1696-1735)

-Vladika i mitropolit Sava

Petrović(1735-1782)

-Vladika i mitropolit Vasilije

Petrović(1750-1766)

-Vladika i mitropolit Petar I

Petrović Njegoš(Sv.Petar

Cetinjski)-(1782-1830)

-Vladika i mitropolit Petar II

Petrović Njegoš(1830-

1851)

-Knjaz Danilo Petrović

(1852-1860)

-Knjaz Nikola(1860-

1910),kralj(1910-1918)

je bio aktivna politicka lič-

nost.Napisao je „Istoriju o

Crnoj Gori“

Petar I Petrović Nje-

goš ujedinio je Crnu Goru

sa Bokom Kotorskom i

Crnogorskim brdima.

Petar II Petrović Njegoš

crnogorski je vladika i

književnik.Osniva senat i

gardu kao organe sud

Danilo Petrović je utemel-

jivac dinastije Petrović i kako

ga je Petar II Perović-Njegoš

u „Gorskom vijencu“ opisao

„pokretac istrage poturica.“

Kako za vrijeme vladavine

Sava Petrovića nije bilo većih

ratova protiv turaka,Sava je

bio posvećen crkvenim pitan-

jima.Za vrijeme njegove

vladavine sagrađen je manastir

Stanjevići. Vasilije Petrović

ske,upravne i izvršne

vlasti,ukuda guvernadurstvo,piše

prvu knjigu“Pustinjak Cetin-

jski“ .Njegovo najpoznatije djelo

je“Gorski vijenac“ .

1852 Crna Gora postaje

knježevina,a prvi knjaz Danilo

Petrović.Vrši reformu crnogor-

ske vojske,donosi „Danilov za-

konik“.

F E N I K S

Knjaz Danilo Petrović

Petar I Petrović

Kralj Nikola I Petrović

Princ Nikola

Petar II Petrović Njegoš

Vladika Sava Petrović



1918 god. Kraljevina Crna Gora je

istorijski period u istoriji CG

od 1910.god. do 1918.god. ,a jedini kralj je bio Nikola

Petrović.

1916 god.crnogorska

vojska je kapitulirala pred Austrougarskom,pa kralj i

vlada odlaze u izbjeglištvo u

Italiju. 1918 god. Podgorička skupština optuţuje Nikolu za

izdaju i zbaci ga sa prijestola

kraljevine Crne Gore i zabranjuje povratak u Crnu

Goru.Ista skupština izglasava

ujedinjenje sa Kraljevinom Srbijom. Nezavisnost je

izgubljena a obnovljena je

referendumom 2006 god.

Sedmi,poslednji drţavni poglavar iz dinastije

Petrovića bio je kralj Nikola

Petrović. Na Velikoj Gospojini

povodom 50-god.na

crnogorskom prijestolu

proglašen je za kralja 1910-god.Pod njegovom upravom

Crna Gora se osamostalila na

Berlinskom kongresu 1878 god. I postojala je sve do

pripajanja kraljevini Srbije


S T R A N I C A 7

Orfej I Euridika Orfej U Grčkoj mi-

tologiji,najčuveniji pjevač,

svirač i pjesnik. Prve

pouke u pjevanju i svi-

ranju Orfej je dobio od

Apolona, a kao njegovi

učitelji pominje se slavni

pjevač Lin. Apolon mu je

podario liru sa sedam

žica, a Orfej je ovom

instrumentu dodao još

dvije žice da bi ih bilo

onoliko koliko i muza.

Snaga Orfejeve pjesme i

svirke bila je čudotvorna.

Dok je pjevao, jato ptica

kružila su iznad njegove

glave, ribe su iskakale iz

mora, rijeke su zaus-

tavljale svoje tokove,

stijenje je podrhtavalo,

drveće mu je prilazilo da

ga zaštiti od sunca, a sve

životinje sakupljale su se

kraj njegovih nogu. Sma-

trali su ga pronalazačem

pisma, zemljoradnje i

drugih korisnih stvari, a

neki kažu da je izvjesno

vreme boravio u Egiptu i

da je odatle preneo Di-

onisove misterije i nauku

o životu duša posle

smrti.

svijeta mrtvih. Kad se

Podzemljem razlegla Or-

fejeva svirka, eumenide

su zaplakale, Kerber je

postao krotak, Haron je

zaustavio svoj čamac,

Iksionov točak je prestao

da se obrće, Sizif je seo

na kamen, Tantal je zabo-

ravio na glad i žeđ, a

Danaide su prestale da

obavljaju svoj zaludni

posao. Orfejeva pjesma

razniježila je čak i stroge

sudije mrtvih i neumitne

suđaje, koje su već

završenu niti Euridikinog

života opet započele da

predu. Ni vladari

Podzemlja nisu odoljeli

ovom nenadmašnom

pjevaču. Oni su vratili

Euridiku, ali su mu

zabranili da je pogleda

dok s njom ne izađe na

svetlost dana

Sva snaga i moć Orfejeve

muzike pokazala se kad je

sišao u Podzemlje da iz-

vede na svijetlost dana

voljenu suprugu Euridiku.

Ubrzo posle udaje za Or-

feja, lijepu Euridiku

usmrtila je otrovnica. Or-

fej nije mogao da preboli

njenu smrt i krenuo je u

Podzemlje da je traži. Nje-

gova pjesma i svirka pobi-

jedile su sile smrti i tamu

Orfej je krenuo ka izlazu iz

Podzemlja ali, mučen sumnjama i

čeţnjom, on se osvrnuo. Istog časa

je po drugi put izgubio voljenu su-

prugu, i to zauvjek. Ojađeni Orfej je

pokušao da se vrati u Carstvo

mrtvih, ali ovog puta vrata Podzem-

lja ostala su zatvorena. Sedam dana

nesrećni pjevač nije uzimao hranu,

sedam mjeseci je bez prestanka

plakao, a zatim je tri godine živeo u

potpunoj usamljenosti. Kad se vra-

tio iz Podzemlja, Orfej je prezreo

Dionisa, koji ga je proslavio i

učinio velikim. Da bi kaznio otpad-

nika, Dionis je podstakao tračke

ţene da rastrgnu Orfeja.

Drugi kažu da su Tračanke ubile Orfeja zato što je posle Euridikine

smrti odbijao ljubav žena i ponižavao ženski rod. Kad je Orfej jednog

dana u zatvorenoj odaji sakupio Tračane i Makedonce, žene su dograbile

oružje koje su muškarci ostavili ispred vrata i, pri izlasku, poubijale su

pjesnikove pristalice, a njega samog su rastrgle. Slavuji koji se gnezde

oko Orfejevog groba pjevaju glasnije i lepše od ostalih. Priča se da su

Orfejevu glavu i liru Tračanke bačile u more ili u Hebar i da je glava na

vodi pjevala tužbalicu, uzvikujući Euridikino ime, sve dok je talasi nisu

donijeli do obala Lezba. Stanovnici tog ostrva sahranili su Orfejevu

glavu, i od tog vremena na Lezbu je sa najviše uspjeha negovana lirska

poezija

Maja M.



Da li ste znali ....

- ... da je do sada primijećeno 63 prirodna satelita koji kruţe oko Jupitera? - ... da je sivi soko najbrţe ţivo biće na planeti? Pri obrušavanju dostiţe brzinu do 320 km/h.

- ... da je Toni Ajomi, gitarista Blek sabata, u nesreći izgubio vrhove prstiju desne ruke?

- ... da je Sao Paulo sa 11 miliona stanovnika najveći grad juţne Zemljine polulopte?

- ... da je najniţe jezero na svijetu Mrtvo more? - ... da je prva zvanična košarkaška utakmica odigrana 20. januara 1892?

- ... da je Sankt Peterburg osnovan 1703. godine?

- ... da su šah u Evropu doneli Arapi koji su 711. godine zagospodarili Pirinejskim poluostrvom? - ... da prečnik Mliječnog puta iznosi oko sto hiljada svetlosnih godina i da ima oko dvjesta milijardi zvijezda?

- ... da je časopis Tajms 1816. godine proglasio valcer za nemoralnu igru?

- ... da jedan kvadratni metar površine Sunca sija kao 600.000 sijalica od 100 vati?

- ... da je prvi predak današnjeg konja ţiveo prije 50 miliona godina i bio je dugačak 30, a visok 25 centimetara? - ... da je mongolski kan i kineski car Kublaj-kan odlazio u lov sa 500 sokolova i pratnjom od 10.000 ljudi?

- ... da se ćeten alva pravi od jedne vrste lana?

- ... da Rim nazivaju „vječnim gradom“ jer je od svog postanka glavni grad? - ... da je batiskaf Trst 23. januara 1960. zaronio na dubinu od 10.900 m?

- ... da na Antarktiku ima više od 70 jezera koja leţe hiljadama metara ispod leda?

- ... da je riječ cigara španskog porekla i znači cvrčak? - ... da u Srbiji u saobraćajnim nezgodama godišnje pogine preko 1.000 ljudi?

- ... da kraljica termita dnevno poloţi 30.000 jaja?

- ... da je Egipat osvojio Evropsko prvenstvo u košarci 1949. godine?

- ... da se u SAD svakoga dana u prosjeku pojede 720 ari pice? - ... da su najmlaĎi roditelji u istoriji imali po 8 i 9 godina, i da su ţivjeli u Kini 1910. godine?

- ... da je, sa svojih 188 decibela, zviţduk plavog kita najglasniji zvuk koji proizvodi jedna ţivotinja?

- ... da zvuk putuje tri puta brţe kroz vodu nego kroz vazduh? - ... da vrsta ţabe nazvana otrovna strijela ima dovoljno otrova u sebi da usmrti oko 2.200 ljudi?

- ... da postoje 92 poznata slučaja izgubljenih nuklearnih bombi u moru?

- ... da dţinovska sipa ima najveće oči na svetu, a prečnik im je oko 40 centimetara? - ... da se tekila pravi od korijena jedne vrste plavog kaktusa? Ovo je greška jer se tekila pravi od biljke agave koja ne

spada u porodicu kaktusa iako liči na kaktus

- ... da je gepard jedina mačka na svetu koja ne moţe da uvuče svoje kandţe?

- ... da je jedno vrijeme u Zapadnoj Virdţiniji postojao grad sa imenom 6? - ... da je Ţozef Nijeps razvio prvu fotografiju na svetu 1827. godine?

- ... da slonove kljove spadaju u sekutiće?

- ... da su svi labudovi u Engleskoj vlasništvo kraljice? - ... da amazonski mravi kradu larve drugih mrava, koje posle drţe kao robove?

S T R A N I C A 9



S T R A N I C A 1 0

MTV VMA 2010 Lady Gaga doslovce je

pomela sve na dodjeli

MTV Video Music

Awardsa. Dobila je

osam nagrada (imala je

13 nominacija), među

kojom je bila i ona za

najbolju saradnju s Be-

yonce u pjesmi

'Telephone'.

Gaga ne bi bila to što

je da svaku nagradu

nije primila drukčije

obučena, a u skladu

nedavnog foto sessiona

za Vogue na kojem je bila

obučena, samo u sirovo meso, na

dodjeli se jednom pojavila u

'mesnoj kombinaciji' , pa čak i

'šeširu' od mesa te najavila novi

album koji će se zvati 'Born This

Way'.

Eminem je dobio nagrade za na-

jbolji video muškog izvođača i

repera. No najveća moralna pob-

jednica dodjele MTV-ijevih na-

grada bila je po američkim medi-

jima pjevačica Taylor Swift ..

Seconds to Mars

Najbolji dance video –

'Bad Romance', Lady

Gaga

Najbolja saradnja na videu

– 'Telephone', Lady

Gaga i Beyonce

Najbolja koreografija –

'Bad Romance', Lady

Gaga (koreograf

Laurieann Gibson)

Najbolja režija – 'Bad Ro-

mance', Lady Gaga

(režiser spota Francis

Lawrence)

Najbolja montaža – 'Bad

Romance', Lady Gaga

(montažer Jarrett Fijal)

Najbolji specijalni efekti –

'Uprising', Muse (Sam

Stevens)

Najbolja kinematografija –

'Empire State of Mind',

Jay-Z i Alicia Keys (Hype

Williams)

Najbolja umjetnička režija

– 'Dog Days', Florence +

the Machine (LEGS)

Najprodorniji video –

'Tighten Up', The Black

Keys (režiser Chris Marrs

Pillero)

Video godine – 'Bad Ro-

mance', Lady Gaga

Najbolji novi umjetnik -

Justin Bieber

Najbolji muški video –

'Not Afraid', Eminem

Najbolji ženski video –

'Bad Romance', Lady

Gaga

Najbolji hip-hop video –

'Not Afraid', Eminem

Najbolji pop video – 'Bad

Romance', Lady Gaga

Najbolji rock video –

'Kings and Queens', 30

F E N I K S

Leonardo da Vinči—moţda niste znali

S T R A N I C A 1 1 2 0 1 0 G O D T R E Ć E

Leonardo di ser Pietro da

Vinči ili kako nam je svima

poznato samo Leonardo Da

Vinči je bio ''ideal'' rene-

sansne umjetnosti.Bio je

svestran kao i mnogi umjet-

nici tog doba.Proslavio se

kao

slikar,inžinjer,vajar,pronalaza

č,arhitekta međutim bio je

nadaren kao i pronalazač.

Rođen je 15og aprila

1452godine i bio je osoba

koja je živjela daleko ispred

svog vremena i samim tim

bio je neshvaćen.

Svako od nas može da kaže

da je čuo za Leonarda i nje-

govu neprevaziđenu Mona

Lizu ili Tajnu večeru,ali koje

su to manje poznate stvari o

ovom čudnom i prvenstveno

čudnom čovjeku?

svoje učitelje svojim razmišljanjem,i pitanjima koja nisu

bila na nivou djeteta...

Sa 14 godina se odselio u Firencu sa svojim ocem i radio

je kao šegrt u jednoj radionici.

Njegov put ka slavi se od tada strmoglavo penje,i nakon

što je potvrđen njegov potencijal,i postaje nezavisni um-

jetnik kojeg su svi cijenili i poštovali.

-Pa kao prvo bio je vegeteri-

janac,što je opet za to doba

bilo krajnje neobično

-Rođen je u malom selu

blizu grada Vinči u

Italiji.Bio je vanbračno di-

jete.Niko nije ni sanjao da će

ovaj naizgled običan dječak

da postane ikona svog vre-

mena.

Međutim njegove sposob-

nosti su primjećene još u

ranom periodu.Začuđivao je

Bio je

vegeterijanac,što je

opet za to doba bilo

krajnje neobično….



-Njegova poslednja ţelja je bila da na pogrebnoj

povorci prati 60 prosjaka

Što se tiče nekih njegovih vjerovanja: Vjerovao je da je

mjesec prekriven vodom i da to utiče na odbijanje

svjetlosti i tog sjaja koji pruţa,mada je znao za njegov

uticaj na plimu i osjeku.

Bio je fasciniran letenjem i napravio je nacrte za razne

leteće mašine,koje će nama kasnije posluţiti u

konstrukciji helikoptera.

Teško je povjerovati da je neko ko je ţivio u ovakvo

doba,moţe biti toliko nadaren,toliko ispred svog

vremena.

Neki čak vjeruju da je bio vanzemaljac,što im se ne

moţe zamjeriti u velikoj mjeri,kako god ţivot ovog

umjetnika obavijen je velom tajne.

Nikoleta M.

-TakoĎe zvanično je

priznato da je bio

homoseksualac,čak je i više

puta optuţivan da je imao

homoseksualne odnose i

bio je pod budnim okom

takozvane Noćne Straţe.

-Najduţu vezu je imao sa

Đanom Đakomom

Kaprotijem koji je bio

njegov šegrt od 10te

godine. Zvali su ga još i

mladi Ďavo.Leonardo mu je

i finansijski pomagao i

nakon svoje smrti ostavio

mu je pola svog vinograda.


S T R A N I C A 1 3

Košarka u kolicima

je veoma slična

normalnoj

košarci.... Jedina

razlika je u tome

što se ne može

trčati ili skakati.

Nick

Sport o kojem ne znate puno :) Većina nas čula je za

Paraolimpijadu ne? No,

koliko znamo o tome?

Koliko se upuštamo u to?

Napravila sam mali in-

tervju sa Nikom Ra-

dovićem, australijancem

crnogorskog porijekla,

koji je roĎen I živi u Aus-

traliji, gdje trenira košarku

u kolicima. Nik je rođen

sa bolešću poznatom kao

spina bifida. To je neu-

rološko oboljenje zbog

kojeg ima poteškoća sa

korišćenjem donjeg di-

jela tijela, iako je u mo-

gućnosti da donekle

hoda. Pa ipak, to ga nije

spriječilo da sa 19

godina postane jedan od

mladih nada sporta u

Australiji. Pored toga to

je sportista, takođe se

bavi I grafičkim diza-

jnom.

Ovaj intervju ima

zadatak da malo pro-

moviše sportove za osobe

sa invaliditetom, da nas

sve malo edukuje I za-

interesuje za neke nove

stvari u životu. Nadam se

da će I vama biti intere-

sante ove informacije

kako su I meni bile….

Kaži mi nešto više o sportovima u kolicima?

Ima puno sportova koji su obuhvaćeni sportovima za ljude sa nedostacima uključujući košarku, tenis,

atletiku, pucanje, plivanje(ne sa kolicima naravno :P) dizanje tegova.... Za mene sport predstavlja odli-

čan način da izrazim svoj takmičarski duh i da odrţim zdravlje. Ne samo da je sport odličan za rehabili-

tovanje povreda i oporavak od bolesti, već i svakom pruža šansu da se u njemu angažuje onoliko koliko

to želi. Upoznavanje novih ljudi, zabavljanje i popravljanje zdravlja i samopouzdanja su beneficije

bavljenja sporta sa invalidskim kolicima.

Neka osnovna pravila košarke u kolicima, razlike sa normalnom košarkom?

Košarka u kolicima je veoma slična normalnoj košarci.... Jedina razlika je u tome što se ne može trčati

ili skakati. Obruč je i dalje iste visine, a lopta istih dimenzija.

Jedina prava razlika je u tome koliko često se može tapkati loptom. U košarci u kolicima igrač ima

pravo da se dva puta odgurne prije nego mora tapnuti loptom.

Na koji se način ocjenjuje invaliditet igrača?

Postoji mnogo igrača sa različitim stepenima invaliditeta. Da bi igra bila ravnopravna postoji ’sistem

bodovanja invaliditeta’. Igrači se rankiraju od 1.0 do 4.5 poena, u zavisnosti od njihovog nedostatka.

1.0 označava najveći stepen invaliditeta a 4.5 najmanji. 1.0 bi bio neko ko je, na primjer bio u saobraća-

jnoj nesreći i izgubio kontrolu nad dijelom tijela ispod stomaka. 4.5 bi bio neko ko je u nesreći izgubio

jednu nogu.

Sa ovim sistemom, na terenu mogu biti 5 igrača i tih 5 igrača mogu imati ne više od 14 poena.

F E N I K S


S T R A N I C A 1 4

Sportovi za osobe

sa invaliditetom u

principu nemaju

pažnju koju

zaslužuju, tako da

ljudi ne znaju

mnogo o tome....

Koliko ljudi zapravo trenira košarku u kolicima?

Košarka u kolicima je rasprostranjena širom svijeta, kroz Evropu, Ameriku, Aziju, Afriku i Australiju.

Trenutno, najbolji program je u Australiju, kako je ona bila pobjednik paraolimpijade 2008 godine, i sa

nedavno osvojenim Svjetskim Šampionatom 2010. U prošlosti SAD i Kanada su takođe imale jake

timove.

Da li su ljudi u svijetu informisani o ovom sportu i koliko?

Sportovi za osobe sa invaliditetom u principu nemaju pažnju koju zaslužuju, tako da ljudi ne znaju

mnogo o tome....

Kako funkcionišu lige u košarci

U Australiji, postoji godišnji Juniorski Šampionat u kojem osobe ispod 21 godine mogu da se takmiče

predstavljajući svoje države, a najbolji igrači su izabrani da predstavljaju Australiju na Svjetskom šam-

pionatu ispod 23 godine. Nakon Juniorske lige tu je i državna u kojoj bilo ko može da igra, radi takmi-

čenja ili zabave. Postoje A i B grupe takmičara, u zavisnosti od vještine igrača. U Zapadnoj Australiji, u

B grupi ima puno ljudi koji igraju po prvi put i ne umiju dobro da guraju kolica. A grupa je za one koji

igraju u Nacionalnoj ligi Australije i one koji igraju za Australiju. Na kraju, tu je Nacionalna liga. Na-

cionalna liga u Australiji ima 7 timova i igra se 3 mjeseca.

Da li je košarka u kolicima dobra karijera? Da li je isplativa?

U Australiji, košarka u kolicima nije dobra karijera, kako ne bivamo plaćeni. Sva oprema je plaćena

putem sponzorstva ali se samo igranje ne plaća. Međutim, postoje profesionalne lige u Evropi gdje su

kompanije uložile novac u lige. Tako da, ako bi neko otišao da igra u Italiju, Španiju, francusku ili Nje-

mačku, bivao bi plaćen. Mislim da bolji igrači imaju plate oko 80.000 eura u periodu od 9 mjeseci.

Koliko često imaš treninge i na koji način se oni održavaju?

Treniram PUNO! Imam 3 redovna treninga nedeljno sa timom sa kojim igran u Nacionalnoj ligi (Perth

Wheelcats). Treniram dodatno sam makar 2 puta nedeljno. Pored toga imam i treninge sa tegovima i

fitnesa. Tako da to ispadne na svaki dan u nedjelji.

Reci mi nešto o svom timu, i ličnim dostignućima?

Tim za koji igram, Perth Wheelcats, je najuspješniji tim u Australiji. Već petu godinu za redom pobijedili

smo na Nacionalnom takmičenju. U tom periodu pobijedili smo i na Svjetskom.

Ja lično igram u Nacionalnoj ligi već 4 godine. Predstavljao sam Australiju na Svjetskom šampionatu is-

pod 23 godine u Parizu. Bio sam član Zapadno austalijanskog tima za ispod 21 godinu koji je dva puta

pobijedio na austalijanskom šampionatu za ispod 21 godinu, gdje sam bio kapiten.

Nešto o suigračima i funkcionisanju tima

Teh Perth Wheelcats je veoma blizak tim. Svi smo prijatelji i dobro se slažemo. NA treningu je 20

igrača, ali kada se dodje do finala, broj se smanjuje na 15. Za jednu utakmicu dozvoljeno nam je 12

igrača.

F E N I K S



Kako se neko može priključiti košarci u kolicima?

Ako potražite lokalno društvo za sportove u kolicima, oni će biti u stanju da vam pruže sve dalje informacije.

Kakva je oprema neophodna?

Za početak, neophodna su posebna kolica – otprilike $5000

Točkovi - $1000 svaki

Gume(dodatne) - $40 svaka

Prečka(nešto kao branik) – $15 svaki

Odatle, sve što je potrebno je lopta i energija za igranje =)

Ko su najbolji igrači?

Trenutno, najbolji igrač u svijetu je u Zapadnoj Australiji, Justin Evenson. U Australiji takođe imamo još jednog igrača, Shaun

Norrisa koji je na dobrom putu da bude jedan od najboljih igrača u svijetu. U drugim zemljama Matt Scott(SAD) i Patrick

Anderson(Kanada)

Kakvi su ti planovi za budućnost?

Moji planovi su da se usavršavam kao igrač i postanem najbolji što mogu, kao i da uđem u nacionalni tim Australije. Volio bih i

da igram u Evropi.

Trenutno,

najbolji igrač u

svijetu je u

Zapadnoj

Australiji,

Justin Evenson


Bulevar Crnogorskih junaka br.5

Cetinje

Crna Gora

E-mail: [email protected]

Telefon: +382 41 230 055

Web sajt: http://cetinjskagimnazija.co.me/

Ĉasopis “Feniks” je predstavlja ponovo

pokrenuti projekat koji se nekada real-

izovao u Ceinjskoj Gimnaziji. Prvobitni

Ĉasopis bio je u Štampanoj formi, a njegov

nasljednik biće u elektronskoj.

Za ponovno pokretanje časopisa i njegovo

funkcionisanje angažovani su mnogi učenici

i nekoliko profesora.

Zahvaljujemo se svim profesorima i uče-

nicima koji su učestvovali u realizovanju

ovog projekta i koji će i dalje nastaviti da

održavaju ovaj časopis.

Cetinjska gimnazja

P R E T H O D N A P O Ĉ E T N A

mailto:[email protected]

Documents

Feniks br.3