Fenix 2012

FENIXFENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012.

Dr. Davor Pavuna poruio studentima Filozofskog fakultetaZabranjujem vam prosjenost, budite pobjednici!

Dekanica Filozofskog fakulteta, prof.dr. Slavica Juka Filozofski fakultet kao srce i dua jednoga naroda

Filozofski fakultet je kru-na svakog Sveuilita, pa ak i cijelog jednog drutva. Na, Filozofski fakul-tet Sveuilita u Mostaru, osim onih uobiajenih smjerova, okuplja jo i novinare i polito-loge. Razlog je to vie, da ima kvalitetan, raznovrsan, ma najbolji asopis na Sveuilitu. Fenix to trenutno zasigurno nije, ali zajednikim radom svih nas, moe i mora to biti. Nekada se ini da nai studenti nisu sloni, da su im te velike razliitosti, poevi od izbora studija, prevelika prepreka. No upravo to bogatstvo razli-itosti, je naa velika prednost, samo ako je usmjerimo u isti cilj. Ako nita drugo, taj cilj nam je svima, sigurna sam, to kvalitetnije studiranje. Svi studenti zajedno, u suradnji s vodstvom fakulteta, s udru-gama koje djeluju pri njemu, mogu velike stvari uraditi, kao to su radili i do sada. Upravo o tim postignuima pisali smo i u ovom broju. Trudili smo

IzdavaFilozofski Fakultet

Glavna urednicaIrena Mrnjavac

Zamjenica uredniceJelena evra

UrednitvoEmilija Pavievi, Ivan Kraljevi, Ivan Vidovi, Monika Petri

FotografijeMarija Puelja, Tamara Trajkovski

LekturaEmilija Pavievi, Ivan Vidovi, Zorana Krstievi

Prijelom i tisakFram Ziral d.o.o., Mostar

[email protected]

Sadraj

se obuhvatiti sva dogaanja na fakultetu, to je bilo izni-mno teko jer ovo urednitvo naknadno izabrano. Takoer, nastojali smo ukazati i na tre-nutne probleme, barem one koje mi vidimo. Upravo iz ovih razloga, iznimno je vano da se ukljuimo svi. Fenix je asopis svih studenata, svi vi moete poslati svoje tekstove, fotografi-je, radove bilo koje vrste. Zato da va rad, ili rad vaeg odsjeka ostane u sjeni, zato da jo i po-stignua ovog jedinog Sveuili-ta na hrvatskom jeziku, pored svih njegovih problem, ostanu nepopraena.

Tu je i nova-stara rubrika posveeni literarnim, knjiev-nim studentskim uradcima, a pored dogaanja na fakultetu, u broj smo uvrstili i mali do-prinos onoj zimskoj, prirodnoj katastrofi, koja e nam dugo ostati u sjeanju, kao podsjet-nik i opomena. Jednostavno moramo biti spremni na sve to nam studiranje ili ivot nudi. Spremni moramo biti

i na modernizaciju: online prijavljivanje ispita, akredi-tacije, nove studije, politike promjene poput ulaska u Eu-ropsku uniju, itd. No, osim to se trebamo ponositi svojim postignuima, ne smijemo za-boraviti ni na tue. Mostar, kao ni na fakultet, nije centar ni svijeta ni BiH. Te osim to svoje probleme ne moemo rjeavati samo tu, moramo biti upoznati sa cijelom situacijom, ovaj put, sa situacijom na drugim bh fa-kultetima. No, da ne duljim, sve ete to pronai unutra, i nadam se, biti zadovoljni proitanim.

Cijeli ovaj uvodnik pa i sami broj Fenixa, mirisat e vam moda na tu toliko spo-minjanu letargiju. No htjeli mi to priznati ili ne, ona je zaista u velikoj mjeri prisutna, i zbog nje e, ako ve nije, zasigurno cijelo nae drutvo ispatati. A sjeate se, Filozofski fakultet je dua svakog drutva.

Glavna urednica,Irena Mrnjavac

Bogatstvo razliitosti je naa velika prednost

Uvodnik

Uvodnik2 Bogatstvo razliitosti je naa velika

prednostVijestiDokolovanje

4 BibliotekarstvoFilozofski fakultet nastavlja moderniziranje

4 ISS- on-line prijava ispitaIzabrani novi predstavnici Studentskog zbora Filozofskog fakulteta

5 Iskoristite ih

2 FENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012.

Sve ee akcije darivanja krvi na naem fakultetu5 Humanost nema cijenu

6 Samo za brucoe!Radom i trudom do Rektorove nagrade

7 Najbolji mama i sinI ove godine u sklopu Dana Studentskog zbora- sveuilini malonogometni i koarkaki turnir

7 Poinju sportske aktivnostiIntervjuDekanica Filozofskog fakulteta, prof.dr. Slavica Juka

8 Filozofski fakultet kao srce i dua jednoga narodaPremijer Milanovi posjetio Sveuilite u Mostaru

10 RH kulturno i povijesno pripada Europskoj unijiivot oima znanstvenika

12 Budite pobjedniciFilozofski fakultet bio domain velikog kongresa germanista

13 Meunarodno druenje na njemakomNa Filozofskom fakultetu odran Meunarodni znanstveni simpozij Ivo Andri

14 Svojatanje Andria uvijek aktualna temaJavna tribina pod naslovom Vjerske zajednice i politika u Bosni i Hercegovini

15 Zajedniki jezik Crkve i politikeNa Filozofskom fakultetu odran Meunarodni znanstveni skup Ruer Bokovi

16 Krater na Mjesecu nosi Bokovievo imeDobrovoljni rad korak blie zaposlenju

17 Tko je rekao da je bolje daba leati, nego daba raditi?Udruga studenata socijalnog rada ZAMFIS izabrala novo vodstvo

18 Promicanje volonterizma i afirmacija studenata Jo jedan uspjean projekt Hrvatskog studentskog politolokog foruma

19 I nas se tieJedini Institut za latinitet u BiH je na naem Sveuilitu

20 Malo nas je, al nas imaMeunarodno znanstveno struno savjetovanje Predstavljanje ena u medijima

21 Promijenimo svijest umjesto cvijea u vaziIntervjuProfesor engleskog jezika i knjievnosti Robert Sullivan

22 Sveuilite u Mostaru u posljednjih nekoliko godina postiglo je ogroman napredak

Istraili smo Filozofske fakultete u BiH24 Filozofski fakulteti u Bosni i Hercegovini

Filozofski fakultet u SarajevuWhere I Lived, and What I Lived ForFakultet humanistikih nauka Univerziteta Demal BijediUmjesto novinarstva-komunikologijaFilozofski fakultet u Banja LuciPrednosti i nedostatci Filozofskog fakulteta u Republici Srpskoj

Reportaa26 Put iz snjenog Mostara

Akreditacije visokokolskih ustanova u Bosni i Hercegovini

27 I Filozofski fakultet pristupio revizijiPotpisan Sporazum Borba protiv korupcije u obrazovanju

27 Prekinimo utnjuStudijsko putovanje studenata socijalnog rada

28 Priprava za odabrano zanimanjeStudenti arheologije na terenskoj nastavi pronali vrijedno arheoloko nalazite

30 to smo iskopali

Kolumna32 U Francuskoj gori, u Koreji ginu,

a nai studenti fuka pijuJosip Tabak sudjelovao u projektu Hrvatske radio televizije

33 Knez Borna na Filozofskom fakultetuStudenti latinskog jezika pokrenuli dramsku sekciju

34 Gaudeamus igitur radujmo se dakleStruno studijsko putovanje studenata hrvatskoga jezika i knjievnosti

35 Djeli hrvatske kultureKritika predstava Kajalini sat i Otira-uan men ou

36 to su studenti gledali kroz godinu

Kolumna38 Politika filozofija je aenija

i bolja od lijenikog umijea

Kolumna39 ivot mladih u Mostaru

Feljton40 Propast srednjovjekovnog

Bosanskog kraljevstva

Knjievni kutak

3FENIX 8 | glasilo studenata Filozofskog fakulteta | travanj 2012.

Pored dvaju studija do-kolovanja, Odnosi s jav-nou i Novinarstvo i Socijalni rad Filozofski fakultet u Mostaru uvodi novi studij dokolovanja Bibliotekarstvo na ovoj akademskoj godini 2011./2012.

Cilj ovog novog studija je omoguiti bolji napredak svima onima koji rade na po-druju bibliotekarstva i knji-niarstva ili ele raditi. Student tijekom ovog studija stjee bolju sposobnost u snalaenju i organizaciji bibliotekarstva. Rok trajanja ovog studija je 2 godine. Pri upisu prednost najee imaju prvostupnici hrvatskog jezika i knjievnosti i informacijskih znanosti.

Ovo mada jako staro za-nimanje kroz povijest se stje-calo radom u knjinici. Tek poetkom 19. stoljea uvodi se u sustav kolovanja. ko-le su se nalazile na podruju SAD-a i Njemake. Poetkom 20. st. u Europi osnivaju se uz najvea sveuilita, a to su bili: Munchen, Leipzig, Kope-nhagen, London i Padova. U

BibliotekarstvoOvaj novi i zanimljivi studij dokolovanja pridonijet e osuvremenjivanju knjinica

Dokolovanje

Pripremila Nikolina Marinovi

Hrvatskoj bibliotekarsko for-malno oivljava 1961. godine kao poslijediplomski studij bibliotekarstva, dokumentali-stike i informacijskih znanosti na Prirodoslovno-matemati-kom fakultetu u Zagrebu. Od 1967. do 1978. na Pedagokom fakultetu u Rijeci osnovan je studij bibliotekarstva kao vie strune spreme. Dodiplomski studij bibliotekarstva pokrenut je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1976., a poslijedi-plomski studij od 1994. Na Pe-dagokom fakultetu u Osijeku bibliotekarstvo se moe studi-rati od 1998.

Danas se bibliotekarstvo razvija unutar informacijskih znanosti kao jedna od glavnih disciplina. Omoguuje bolju razmjenu, organizaciju, klasi-fikaciju i katalogizaciju infor-macija kroz knjige. Vjerujemo da e ovaj novi studij dokolo-vanja na naem fakultetu stvo-riti kvalitetni radni kadar koji e pridonijeti razvoju boljih uvjeta u knjinicama, bilo da se radi o kolskim, sveuili-nim ili gradskim knjinicama.

Pripremila Maria Dalto

Filozofski fakultet nastavlja moderniziranje

ISS- on-line prijava ispita

Ovaj, za nae Sveuilite jo uvijek prilino novi sustav, na Filozofskom fakultetu prvi su probali studenti prve godine

Bruco ste, a dosadilo vam je ekanje u redu za prijavu ispita? Od nedavno svoje ispite moete prijaviti na laki nain. Filozof-ski fakultet, odluio se moder-nizirati, te je uveo neto novo za nae studente. ISS-online prijava ispita. Ovakav nain prijave ispita uveo se iskljui-vo radi utede vremena naim studentima, i radi olakavanja posla naim kolegama na stu-dentskoj referadi.

Kako prijaviti ispite?Nakon preuzimanja korisni-kog imena i lozinke na refera-di, za pristup aplikaciji, potreb-no je preuzeti i proitati upute za koritenje ISS-a. Ukoliko se student ne moe prijaviti u su-stav ili ne vidi predmete one studijske grupe koju studira, potrebno je to prije prijaviti u studentsku referadu, kako bi se greke uklonile te student mo-gao prijaviti ispite.

Student e u sustavu po-red obveznih kolegija vidjeti i sve ponuene izborne kolegije zimskog semestra one studij-ske grupe koju studira. Student prijavljuje/odjavljuje samo onaj izborni kolegij koji je upisao. Ako na popisu predmeta nema izbornog kolegija koji je student upisao, potrebno je prijaviti u referadu.

Rok za prijavu ispita preko ISS-aIspitni rokovi se mogu prijaviti 2 dana (najkasnije dva dana) prije termina ispita, a odjaviti 1 dan prije termina ispita.

Prilikom upisa ocjene u indeks, student mora ponijeti prijavnicu. Ukoliko je student poloio ispit na predroku ili preko kolokvija, potrebno je da prijavi ispit preko ISS-a na nekom od redovnih rokova, u dogovoru s nositeljem kolegija. Svi poloeni ispiti moraju biti uneseni u ISS.

Vijesti


Izabrani novi predstavnici Studentskog zbora Filozofskog fakulteta

Pripremio Ivan Vidovi

Filozofski fakultet Sve-uilita u Mostaru jo jednom je organizirao akciju dobrovoljnog darivanja krvi. Predboini duh dobro-instva 13. prosinca 2011. vu-kao je osobe u zgradu popular-no zvanu baraka, a ukupan broj darovanih doza zaustavio

Sve ee akcije darivanja krvi na naem fakultetu

Humanost nema cijenuPosebno su se iskazali studenti povijesti

Nema intervjua, nema lanka, galerije. Dok se ne dokau, samo informacija. Dakle, ovih 8 mla-dih ljudi, predstavlja studente 4 godine naeg fakulteta. Oni su, kandidiravi se, a onda i pri-hvativi tu funkciju, obvezali se predstavljati nas, nae potrebe i prava, a samim tim i odgova-rati nam. E sad, koliko prava mi imamo pozivati ih na odgovor-nost? Kad uzmete u obzir da 5. godina nema predstavnika, jer se nitko nije kandidirao i to da su samo predstavnici 4. godine imali konkurenciju, a ukupno je na izbore, izalo 10,98 % stu-denata. Pa i nemamo ba.

Iskoristite ihOni su naa spona s fakultetskim elnicima, profesorima, zagovarai naih elja i projekata u Zboru

Pripremila Irena Mrnjavac

Birali ih ili ne, tu su zbog vas, kao i cijeli Zbor, i to ne samo jer smo im dali tih 10km. Oni nisu tu da nam osiguraju jefti-nije cijene pia na kojekakvim zabavama, nego da nam osigu-raju kvalitetnije studiranje.

Predstavnici Studentskog zbora Filozofskog fakulteta Sveuilita u Mostaru1. godina: Ivana Raji i Zoran Kolobara2. godina: Bruno Boki i Josip Antievi3. godina: Vedran Bioki i Ivana Leko4. godina Marinko anje i Boana LevardaPredsjednik: Vedran Bioki

se na brojci 69. Osim studenata rukav je hrabro zavrnulo i e-stero profesora i asistenata, te troje djelatnika administraci-je. Ukupan broj studenata koji su se odazvali akciji bio je 60 od ega je troje bilo s drugih fakulteta. To e rei da se na ovu akciju ukupno odazvalo 57 studenata Filozofskog fa-kulteta. Posebno su se istaknuli

studenti povijesti, tonije njih dvadeset i etvero, koji su i-nili najmnogobrojniju skupinu koja se odazvala akciji.

Uz zahvale svima koji su se odazvali ovoj akciji, pozivamo ostale studente te profesore i asistente na prikljuivanje slje-deim akcijama dobrovoljnog darivanja krvi i spaavanju ne-ijeg ivota.

Vijesti


Samo za brucoe!

Pripremila Maria Dalto

Planirate donijeti jednu od najteih odluka u vaem ivo-tu? to poslije srednje kole? Ne znate koji fakultet upisa-ti? Izaberite Filozofski fakultet u Mostaru, koji vam nudi mnotvo kako starih, tako i novih smjerova. Filozofski fakultet studentima nudi 7 jednopredmetnih, te 9 dvopredmetnih studija, koji razliitim kombiniranjem ine 45 studijskih grupa.

Smjerovi na Filozofskom fakultetu:1. Engleski jezik i knjievnost2. Njemaki jezik i knjievnost3. Filozofija4. Latinski jezik i rimska knjievnost5. Povijest6. Povijest umjetnosti7. Arheologija8. Novinarstvo9. Psihologija10. Politologija 11. Socijalni rad12. Informacijske znanosti.

Studiji su organizirani jednopredmetno i dvopredmetno.Jednopredmetni studiji:1. Hrvatski jezik i knjievnost2. Arheologija3. Novinarstvo4. Psihologija5. Politologija6. Socijalni rad7. Informacijske znanosti

Dvopredmetni studiji su:1. Hrvatski jezik i knjievnost engleski jezik i knjievnost2. Hrvatski jezik i knjievnost njemaki jezik i knjievnost3. Hrvatski jezik i knjievnost filozofija4. Hrvatski jezik i knjievnost latinski jezik i rimska knji-

evnost5. Hrvatski jezik i knjievnost povijest6. Hrvatski jezik i knjievnost povijest umjetnosti7. Hrvatski jezik i knjievnost pedagogija8. Engleski jezik i knjievnost njemaki jezik i knjievnost9. Engleski jezik i knjievnost filozofija10. Engleski jezik i knjievnost latinski jezik i rimska knji-

evnost11. Engleski jezik i knjievnost povijest12. Engleski jezik i knjievnosti povijest umjetnosti13. Engleski jezik i knjievnost arheologija14. Njemaki jezik i knjievnost filozofija15. Njemaki jezik i knjievnost latinski jezik i rimska knji-

evnost16. Njemaki jezik i knjievnost povijest17. Njemaki jezik i knjievnost povijest umjetnosti18. Njemaki jezik i knjievnost arheologija19. Filozofija povijest20. Filozofija povijest umjetnosti21. Filozofija latinski jezik i rimska knjievnost22. Filozofija arheologija23. Filozofija pedagogija24. Povijest povijest umjetnosti25. Povijest latinski jezik i rimska knjievnost26. Povijest pedagogija27. Povijest zemljopis28. Arheologija povijest umjetnosti29. Arheologija latinski jezik i rimska knjievnost30. Arheologija povijest31. Informacijske znanosti hrvatski jezik i knjievnost32. Informacijske znanosti engleski jezik i knjievnost33. Informacijske znanosti njemaki jezik i knjievnost34. Informacijske znanosti latinski jezik i rimska knjievnost35. Informacijske znanosti - filozofija36. Informacijske znanosti povijest37. Informacijske znanosti povijest umjetnostiStudiji Pedagogija i Zemljopis su studiji Fakulteta prirodo-

slovno-matematikih i odgojnih znanosti Sveuilita u Mostaru, a mogu se upisati u kombinaciji s nekim od naih studija, kako je gore navedeno.

Filozofski fakultet radi po Bolonjskom procesu, tako da svi studiji traju u vremenskom roku 3+2 godine studija. Sa zavrene 3 godine studija, dobivate zvanje prvostupnika, dok sa ostale za-vrene 2 godine, postajete magistar struke.

Vijesti


Preko trnja do zvijezda, kae stara latinska izre-ka. Kako bi doli do cilja i ostvarenja svojih snova, mno-gi ljudi su spremni na velika i posebna odricanja. Nepros-pavane noi, sati i sati uenja, ispiti i literatura djeli su rtve za uspjeh. Za mnoge stvari, kako bitne tako i one manje bitne, pronae se mjesta u me-dijskom prostoru, no stjee se dojam kako su ipak najbolji studenti ponekad uskraeni. Jedni od takvih su i dobitnici Rektorove nagrade. No, njima

Radom i trudom do Rektorove nagrade

Najbolji mama i sinJosip Mikuli student 3. godine politologije dobitnik Rektorove nagrade na Filozofskom fakultetu

medijska propaganda i nije po-trebna. Njima se zasigurno po-nose njihovi roditelji i lanovi obitelji, prijatelji te nekadanji uitelji i profesori.

Na sveanosti Dana Sveu-ilita rektor Vlado Majstovi svake godine urui Rektorovu nagradu za 20 najboljih stu-denata Sveuilita koji postiu izniman i zavidan uspjeh. Ove godine dogodila se jedna zani-mljivost, a ujedno i velika ast. Meu dvadesetero najboljih nali su se majka i sin, Gorda-na i Josip Mikuli iz Koerina

Pripremio Ivan Kraljevi

Studentski zbor Sveuilita u Mostaru organizira razne projekte kulturnog i portskog sadraja za studente na-eg Sveuilita koje broji oko 16.000 stu-denata. Jedan od tradicionalnih projekata je Sveuilina malonogometna liga i Sve-uilini koarkaki turnir, no ove godine pojavljuju se i neke novine poput teniskog

i stolnoteniskog turnira pikada, tavle i aha. Utakmice e se igrati na terenima na Kampusu. Prije ovog, Filozofski fakultet e imati i svoj interni turnir, te e onda s njega, poslati najbolju ekipu. Prijaviti se mogu svi zainteresirani, a dodatne informacije mo-ete dobiti u uredu Studentskog zbora ili na broj telefona 036/311-947 .

I ove godine u sklopu Dana Studentskog zbora- sveuilini malonogometni i koarkaki turnir

Poinju sportske aktivnosti

kod irokog Brijega. Josip je student tree godine studija politologije na Filozofskom fakulteta Sveuilita u Mosta-ru. Za njega, kao studenta s prosjekom ocjena 5.0, poseban je osjeaj biti jedan od dvade-setero najboljih studenata, po-sebno ako se zna da na Sveui-litu u Mostaru studira vie od 16.000 studenata. Kako sam Josip Mikuli kae do tog cilja doveli su ga sati i sati uenja strunog gradiva, dobri temelji iz kole, ali i itanje dodatne literature.

Ljubav prema drutvenim znanostima potaknula je Jo-sipa da upie studij politolo-gije i da se uhvati u kotac s razmiljanjima i najrealnijim politikim modelima kako bi u budunosti kao politolog svo-jim znanjem doprinio rjeava-nju brojnih problema s kojima se ljudi razliitih drutvenih slojeva svakodnevno susreu. Takoer, nakon zavrenog stu-dija planira raditi na fakultetu te prenositi svoje znanje onima koji tek dolaze u vode kojima on plovi ve godinama.

Pripremio Mirko Leko

Vijesti

VRIJEME ODRAVANJA TURNIRA

07. 05. poinje malonogometni turnir

21. 05. 25. 05. teniski turnir

14. 18. 05. jednodnevni turniri (stolnoteniski, pikado, tavla, ah)


Poela je Smotra Sve-uilita, imate li neke procjene o broju novih studenata koji e se upisati na Filozofski fakultet?

Mi smo odredili kvote te e po-nuda ove godine biti pojaana za nekoliko novih studijskih kombinacija. Prvo bih naglasila da e se engleski i njemaki je-zik te njihove knjievnosti moi studirati i jednopredmetno. Zatim studij novinarstva koji se do sada studirao iskljuivo kao jednopredmetan, u naoj novoj programskoj orijentaciji, ponudit emo ga u kombinaciji s drugim studijima. Naravno da je on nenastavni studij, ali zato se ne bi mogao studirati s npr. studijem filozofije, povijesti ili nekim jezikom. Govorim na-ravno o sljedeoj akademskoj godini, odnosno o naim bru-coima. Posluali smo interes javnosti, odnosno potencijalnih kandidata te proirujemo pro-gramski sadraj. Upravo se radi

Dekanica Filozofskog fakulteta, prof.dr. Slavica Juka

Filozofski fakultet kao srce i dua jednoga naroda

Informacije poput napretka u provoenju Bolonjskog procesa, svim novostima na fakultetu, novim prilikama za nae studente, ...provjerili smo kod same dekanice

Razgovarala Irena Mrnjavac

o mogunostima Bolonjskog procesa, koji donosi fleksibil-nost nastavnih programa.

U medijima ste ve na-javili i otvaranje nekih posve novih studija.

Mi na tome radimo, to bi bili studiji rehabilitacijskih i edu-kacijskih zanosit, konkretno, studij logopedije i defektologi-je. No taj elaborat tek izrau-jemo, to je neto novo za na fakultet, program je iznimno sloen jer ga nema u Bosni i Hercegovini, ali ima jedan u Zagrebu. Aktivnosti na tom programu su u punom kapa-citetu, no imaju i one admini-strativne situacije koje ne ovise samo od odluka fakultetskih vijea nego i od drugih insti-tucija, te ne mogu rei kada e biti dovedene do kraja.

Od ove akadem-ske godine imamo i studije informacijskih znanosti.

Mislim da je taj studij pravi odgovor na ovo globalizacijsko i recesijsko vrijeme. Na pravi smo nain razumjeli to znai koristiti informacije u punom kapacitetu. Zahvaljujui Filo-zofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu, mi smo pristupili realizaciji dvaju smjerova: bibliotekarstva i informatolo-gija. Kada e ii drugi studiji, ovisi i od drutvenog okru-ja, npr. kada e biti potrebna muzeologija, arhivistika, ali vano je da smo mi te studije usvojili

Bolonjski proces se provodi ve pet godi-na. Pored pozitivnih, koje ste naveli, koliko je loih promjena koje je ovaj proces uzroko-vao?

Loe strane su pogotovo u nastavnim zanimanjima evi-dentne. Kao prvo, ideja Bolonj-skog procesa je bila da se to vie ljudi zaustavi u procesu

studiranja i ode u proces rada. Dogodilo se neto drugo To su bila neka nedovrena zani-manja, te se veina studenata odluila na studiranje od 5 godina, te da postanu magistri struke. Ekvivalencija tome je raniji diplomirani ekonomist, inenjer, profesor itd. Tako se on u procesu rada u mnogim nenastavnim disciplinama moe koristiti, premda ga tr-ite rada teko prepozna. Me-utim, u nastavnim disciplina-ma, ako nam netko zavri kao prvostupnik, onda je on po-monik nastavniku razredne nastave. Takav vid rada oteava i nama i studentima, te ve mo-emo uti ideje u razliitim dr-avama, pogotovo u Republici Hrvatskoj, pa evo pomalo i kod nas,o integriranim studijima.

Upozoravali ste da trite jo uvijek ne-dovoljno prepoznaje prvostupnike. Ima li tu nekog napretka?

Intervju


Radi se o nerazumijevanju Bolonjskog procesa. Treba-lo nam je odmah biti jasno, kao to je sluaj u Republici Hrvatskoj, gdje su raniju viu kolu prepoznali kao ekviva-lent prvostupniku. Imamo mi dosta anomalija, poevi od nedavno uvedenog devetogo-dinjeg kolstva, a da jo ni-smo sigurni to znai ta deveta godina, koje su kompetencije time ostvarene, te tko snosi te trokove. Problem je opet openito strategija. Mi smo priznali samo jednu injenicu da ono prethodno etverogo-dinje obrazovanje i godinu dana apsolventskog staa, nije bilo prepoznato u europskim zemljama. Dakle, usvojili smo kriterij mjerljivosti, i zna se sada da na diplomski rad nosi 30 bodova. To smo samo stavili u okvire, kao kriterij prepoznavanja za mogunost mobilnosti studenata, diplo-ma, radne snage i razvoja tr-inog gospodarstva.

Kakva je mobilnost naih studenata?

Puno vanije od pokretljivosti odnosno mobilnosti, je da di-plome naih studenata budu priznate i vani, validne, da po-stoji ekvivalencija sa drugim Sveuilitima u Europi. Sasvim je poznato da su na naem fa-kultetu gostovali studenti iz raznih zemalja, Poljske, ved-ske, Turske, Grke itd. Meu-tim, postavlja se pitanje, kako osigurati financijske uvjete tim studentima, osigurati smjetaj, prehranu i ostalo? Je li drutveno okruje spremno za to, je li spremno omoguiti razmjene te vrste, a mi smo to

spremni osigurati koliko je god potrebno.

Mijenja li to, napo-kon doneseni Zakon o visokom obrazovanju u ovoj upaniji?

Mi smo i prije ove promjene, imali Okvirni zakon o obra-zovanju, te smo sve pravne akte usklaivali s njim. Jer da smo ekali, ne bi imali ve tri generacije studenata na dok-torskim studijima. Tako da u kvalitativnom smislu Zakon ne mijenja nita, ali u svakom sluaju olakava, jer je sada na jednom mjestu posloena cije-la ta pravna regulativa.

Posljednjih se dana dosta govori o korup-ciji u visokom obrazo-vanju. Ima li korupcije na Filozofskom fakul-tetu?

Miljenja sam da se mora njegovati tzv. institut drugog profesora, to je kod nas ve praksa. Dakle, ukoliko student ne poloi ispit kod jednog pro-fesora, ima pravo traiti da ga ispituje drugi. Takoer, u po-vjerenstvima, ne moe sjediti profesor kod kojega je student ve padao ispit. Osobno nisam upoznata s nekim korupcij-skim situacijama, a ukoliko takvih problema bude, ti e profesori s moje strane naii na veliku osudu, i takav profe-sor vie ne bi imao mjesta na naem fakultetu.

Gdje ima prostora za napredak, kada govorimo o odnosu profesor-student, i suprotno?

Ako studenti prepoznaju do-sljednost u radu profesora, on sigurno nee imati problema s njihovim sudjelovanjem. Taj odnos, proces, mora biti interakcija, mora biti doslje-dan i mora podrazumijevati

i razumijevanje ali i dobru volju. Ali uloge ne moemo mijenjati, svi moramo svoje zadae izvravati. Nije to nita novo, ova formula je pozna-ta odavno, i vjerujem da je i najuinkovitija.

Intervju


Premijer Milanovi posjetio Sveuilite u Mostaru

RH kulturno i povijesno pripada Europskoj uniji

Suradnja naeg Sveuilita s onima

u RH ostaje ista, kao i pogodnosti

za nae studente

Pripremio Ivan Kraljevi

Predsjednika hrvatske Vlade kao i sve nazone pozdravio je rektor Sveuilita Vlado Maj-storovi istaknuvi kako je ovaj posjet jedno veliko priznanje za Sveuilite, ali i ujedno nova nada za uspjeh hrvatskih insti-tucija u Bosni i Hercegovini.

Iako EU nije jamstvo uspje-ha za sve, pogotovo one zemlje koje se bahato ponaaju, ona je ipak svjetonazor kojem RH kulturno i povijesno pripada. Takoer ona nije krava muzara

U p o sl i j e p o d n e v n i m satima drugog dana svog slubenog po-sjeta Bosni i Hercegovini, pre-mijer Milanovi posjetio je i Mostarsko sveuilite, jedino sveuilite na hrvatskom jezi-ku u BiH. Milanovi se u ve-likom amfiteatru Filozofskog fakulteta sastao sa profesorima i studentima te odrao prigod-no predavanje na temu Repu-blika Hrvatska pred ulaskom u Europsku uniju.


Novoizabrani hrvatski premijer Zoran Mila-novi za svoj prvi slubeni posjet nekoj ze-mlji izabrao je Bosnu i Hercegovinu. Ovim potezom nastavio je politiku Republike Hr-vatske prema Hrvatima u BiH zapoetu do-laskom Ive Josipovia na elo drave. Tom prigodom posjetio je Sarajevo, Vitez, iroki Brijeg i Mostar i obiao sve vee kulturne i obrazovne institucije gdje se sastajao s politikim elnicima, gospodarstvenicima i stanovnitvom tih mjesta. Posebno radu-je injenica da je za razliku od nekih svojih prethodnika posjetio upravo mjesta i regije gdje ivi najvie Hrvata. ?? na kraj

S obzirom na to da je socijaldemokrat gosp. Milanovi je izbjegavao politika pitanja od-bivi odgovoriti na pitanje jednom studentu to misli o socijaldemokraciji u BiH i koliko ona ima dodirnih toaka s istom u svijetu i Europi.

iz koje e se upati novci ve je ona rezervoar budunosti i ra-zvojni projekt koji potpomae one zemlje koje se obveu na pravila koja e vrijediti za sve podjednako. Iako nije savre-na ona je trenutno najsavre-niji model kojem i Hrvatska pripada rijei su premijera Milanovia.

Nakon predavanja nazoni studenti su postavljali pitanja premijeru koji je najavio dalj-nje ulaganje u Sveuilite i SKB

u Mostaru. Premijer je govorio o mogunostima koje nudi EU za Hrvate u BiH za koje e traiti legitimnu zatitu u sa-stancima s dunosnicima ove zemlje. Hrvatska Vlada e i dalje brinuti i skrbiti za Hrvate u BiH, a u unutarnju politiku drave se ni u kojem sluaju neemo mijeati. Za nas je praktinije pomagati BiH na putu u EU jer e i nama onda biti lake, zakljuio je hrvatski premijer.


Rijei su kojima je prof. dr. sc. Davor Pavuna zapoeo predavanje u amfiteatru Filozofskog fa-kulteta 9. oujka 2012. Uz to je naglasio da kao akademski graani moramo potovati istinu, no ne moramo se sloiti s njom. Vi mislite da sluate

ivot oima znanstvenika

Budite pobjednici

Prof. dr.sc. Davor Pavuna odrao vrlo zanimljivo i inspirirajue predavanje na naem fakutetu

Pripremila Monika Petri

Put, istina i ivot nisu iluzije to jest ivot.

jedno predavanje, ali to nije tono. Svatko je doao s dru-gom razinom svijesti, svi imaju svoje dojmove.

Ovo veoma zanimljivo pre-davanje konstantno je prekidao pljesak koji se orio amfitea-trom. Nain na koji je obja-njena fizika u korist ovjeka je izvanredan, nadasve nov i ra-zumljiv. Prikaz cijelog ljudskog postojanja koje je iznad svega velika tajna, a koji je objanjen ne samo kroz znanost nego i kroz duhovnu sferu, sada je opisan puno drugaije nego to smo oekivali, i moram priznati nego to se vjerojatno itko nadao.

ovjek nije intelektualac. ovjek je prije svega duhovno bie. Esencija ovjeka nije to radi, nego kako? Svi ste Boja bia ili vjerujete u Krista ili ste antikrist. Boga se ne dobiva iz razuma. Svatko je Boje, indi-vidualno autentino bie.

Istaknuo je kako su priroda i svemir kodirani. Svaka unu-tranjost ima dvije kompo-nente, a u tiini svatko od nas osjeti svoju svijest. Opisao je ivot kao jednu aktivnu, krea-tivnu inteligenciju koja u sebi nosi kod. Naglasio je kako jed-na osoba mijenja kompletnu

sliku nacije. Takoer izjavio je da nije znanost istina, a ovjek podskup, nego obrnuto. Rekao nam je da smo svi mi kapljica svijesti ljubavi ne tijelo.

Tko bi rekao da se znanost i vjera mogu tumaiti u istom konceptu? Na ovom preda-vanju to je bilo neto to se podrazumijeva samo po sebi. Svi smo to prihvatili kao novu misao o kojoj e se jo dosta raspravljati. Vjerujem da nas je znanost privukla da stu-diramo, ali vjera je ta iz koje crpimo snagu da zaista posta-nemo dostojni prenositi sve nae znanje u korist dobrog, u korist duhovnog.

Kao to je prof. Pavuna ista-knuo: Svatko je doao s dru-gom razinom svijesti, svi imaju svoje dojmove. Tu se slaem, ali isto tako mislim da je svatko naao drugaiju poruku koja je ovo predavanje uinilo velikim, a nadasve novim poetkom za neto o emu moda prije i ni-smo razmiljali.

Njegova posljednja poruka s ovog predavanja je glasila: Zabranjujem vam biti pro-sjeni. Imajte povjerenja u uni-verzalno polje i zaivite ono to je vae.

Budite pobjednici!


Na Filozofskom fakul-tetu Sveuilita u Mo-staru 15. i 16. listopada 2011. godine odran je kongres nastavnika njemakog jezika. Za taj dogaaj bile su potrebne brojne pripreme kako bi se na naem fakultetu okupili na-stavnici i profesori njemakog jezika iz Austrije, vicarske, Njemake, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Uloeni trud se isplatio, a kongres je u potpu-nosti bio uspjean.

Imali smo priliku nauiti neto novo, korisno, zanimlji-vo, a i sudjelovati u raznim ra-dionicama koje su nam pruile nova iskustva, koja e nama, buduim nastavnicima i pro-fesorima njemakog jezika biti jako korisna. Tako nastava nee

Filozofski fakultet bio domain velikog kongresa germanista

Meunarodno druenje na njemakom

Studenti njemakog jezika imali su se priliku upoznati i sa problemima koje njihova profesija nosi

Pripremila Ivana Vukadin

postati dosadna i monotona i poticat emo uenike na aktiv-nost. Govorilo se o raznim me-todama uenja, ali i metodama poduavanja stranog jezika. Na kongresu smo mogli upoznati ljude iz cijelog svijeta. Interkul-turalan kongres sa mnotvom korisnih informacija.

Omoguio je studentima i svima koji su sudjelovali i po-magali da saznaju informacije o njemakom jeziku u naoj zemlji, ali i da ukae na tre-nutne probleme koji nisu za-nemarivi. Stanje se pogoralo, a mnogim nastavnicima i pro-fesorima zbog toga prijeti gu-bitak radnog mjesta. Tomu jo moemo dodati i velik broj stu-denata koji studiraju njemaki jezik i stoje pred diplomom - i njima bi tada prijetila nezapo-slenost. Dolo je vrijeme da se neto uini po tom pitanju i da svatko pridonese promjenama. O tome svjedoi i injenica da je kongres uspjeno odran, te da je on bio upozorenje koje je pojedincima trebalo otvoriti oi. Samo zajednikim snaga-ma mogu se postii rezultati. Naravno, ne mogu se odmah oekivati uda, ali malim ko-racima se moe puno toga ostvariti.


Filozofski fakultet je sve ei domain raznih znanstvenih simpozija i skupova. U tom duhu je 4. studenog. 2011. odran me-unarodni znanstveni simpo-zij Ivo Andri u povodu 50. obljetnice dodjele Nobelove nagrade.

Ovom dogaaju je prisu-stvovao velik broj sudionika, kako profesora i predstavnika pisane rijei, tako i studenata koji su sa zanimanjem pratili zanimljiva izlaganja. Dekanica prof. dr. sc. Slavica Juka obrati-la se prigodnim rijeima, isti-ui kako je upravo Filozofski fakultet otvoren za razne znan-stvene dogaaje.

Dobro i zloNakon toga nazonima se obratio rektor Sveuilita prof. dr. sc. Vlado Majstorovi koji je u svom govoru spomenuo kako je put Ive Andria bio pobjeda ljubavi nad mrnjom, dobrim nad zlim, svjetlosti nad tamom. Pri tome citirajui Zapis o Mostaru u kojem je pjesnik opisao svu ljepotu mo-starskog sunca i njegov utjecaj na mentalitet ljudi koji ive u njemu.

Simpozij je otvorio prof. dr. sc. imun Musa, ravnatelj Insti-tuta za hrvatski jezik, knjiev-nost i povijest, koji je u surad-nji s Filozofskim fakultetom

Na Filozofskom fakultetu odran Meunarodni znanstveni simpozij Ivo Andri

Svojatanje Andria uvijek aktualna tema

Andri je pisac za ovjeka, rekao je u svom govoru prof. Musa, time potvrujui samo Andrievo djelovanje i stvaranje, usmjereno prvenstveno za malog ovjeka koji je naao svoje mjesto u njegovim djelima.


organizirao cijeli skup. Andri je pisac za ovjeka, rekao je u svom govoru prof. Musa, time potvrujui samo Andrievo djelovanje i stvaranje, usmje-reno prvenstveno za malog o-vjeka koji je naao svoje mjesto u njegovim djelima.

Iako njegovo porijeklo iza-ziva mnogo polemike i nesu-glasice moemo se sloiti da je njegov umjetniki opus daleko nadmaio sva previranja koja su do danas jo uvijek nera-zjanjena. Kako god, on je bio i ostao jedan od kljunih osoba u knjievnosti kako kod nas tako i u svijetu.

Ivo Andri je pisac veli-kih razmjera i kao takvog ga moemo i razumjeti. Opisao je svoj kraj istiui sve dobre i loe strane koje su vladale u vremenu u kojem je ivio. Njegovi likovi su izvan svoga vremena i kao individue se izdvajaju iz gomile, to im za tadanje poimanje tradicije donosi ruglo, pohlepnu zavist, a esto i smrt.

Privrenost znanostiU svojim djelima ne zaborav-lja povijest, a prolost ne eli zakopati u zaborav nego je zapamtiti i prikazati kako bi se u budunosti uilo iz gre-aka u prolosti. Ovaj kraj je opisan kao zemlja mrnje gdje

su razlomljeni krajolici i rasci-jepljeni identiteti, gdje se svug-dje osjeti bezimeni glas tra-dicije. U svojim djelima esto preuzima ulogu pripovjedaa i mudraca, a njegovo opisivanje

svega zlog u ovom svijetu na-dilazi dobro koje uvijek doe poslije svega loega. Njegova privrenost znanosti, umjet-nosti i kulturi dovela ga je do razine Nobelovca.

Bljesak ljepote, postojanost zla: O nekim aspektima novelistike Ive Andria, Poetiko poezijske znaajke Andrieva pjesnitva, Andrieva kritiko-esejistika razmatranja o umjetnikome, Razlomljeni identiteti u Andri-evim pripovijetkama, Bosna u pripovijetka-ma Iva Andria, Ivo Andri i HKD Napredak, Egzistencijalni u Andrievoj Prokletoj Avliji, samo su neke od tema koje su ovom prigo-dom izloene.


marginalizirani dio dananjeg drutva. Navodi da crkva nema izravan utjecaj na politike stranke, da je nuno bavljenje po-litikom i politikim promiljanjima, te da crkva svakom sustavu treba biti oporba.

Ipak crkva u svojim dokumentima ne nalae politiku, ali se danas ne prave razli-ke politike u uem smislu i politike u su-stavu dobroga. Fra Mario Knezovi nadalje izlae kako nikada neemo nai zajedniki jezik crkve i politike, jer se politika pretvo-rila u korporativni biznis. Crkva mora biti proroka dimenzija u naem vremenu s ili bez prisustva onih koji to moraju uti. Istie fra Mario.

Vlatko Kraljevi je opisao ponaanje vjerskih zajednica od 1990. do danas. Iznosi kako su vjerske zajednice prije iz-bora davale glas stankama koje su se tek formirale, a kada se previe davalo nacio-nalnom u odnosu na religijsko napravila

Javna tribina pod naslovom Vjerske zajednice i politika u Bosni i Hercegovini

Zajedniki jezik Crkve i politike

Hrvatski studentski politoloki forum ponovno je na naem fakultetu okupio ugledna znanstvena lica


se velika greka. Uz nacionalizam ide mr-nja, jer se nameu samo svoji interesi koji nisu u slubi naroda.

Zakljuak tribine, a ujedno i ovog tek-sta, je taj da je religija na ovim podrujima jednostavno srasla s politikom.

Javna tribina u organizaciji Hrvatskog studentskog politolokog foruma pod nazivom Vjerske zajednice i politi-ka u Bosni i Hercegovini odrana je na Filozofskom fakultetu 12. listopada 2011. godine.

Na samom uvodu istaknute su injeni-ce o tri vjerske zajednice i tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini. Postavlja se pitanje: Je li politika utjecala na promovi-ranje vjere?

O tome i nizu drugih pitanja odgovarali su u svojim izlaganjima gosti: fra Mario Knezovi, upni vikar u Posuju, kolu-mnist Naih ognjita i urednik na postaji Mir Meugorje i Vlatko Kraljevi, profesor latinskog i francuskog jezika i bivi vele-poslanik u Italiji.

Fra Mario Knezovi osvrnuo se na izopenje ljudi koji imaju drukije milje-nje i koji zadane uloge loe igraju, te su oni


Povodom 300. obljetnice roenja Ruera Josipa Bokovia, istaknutog znanstvenika, fiziara, mate-matiara, sveenika isusovca, astronoma, geodeta i pisca, u mjesecu studenom, na naem se fakultetu okupilo mnotvo znanstvenika.

Iako ga mnogi posvajaju i nazivaju talijanskim i srpskim znanstvenikom veina izvora govori o njegovom hrvatskom podrijetlu. Josip Ruer Boko-vi roen je u Dubrovniku, ali ve u mladenaim danima ivi i djeluje u Italiji. Unato svemu spisi govore da se uvijek izja-njavao samo kao Hrvat.

Prisvajanje BokoviaKad ga je d`Alembert u jed-noj svojoj publikaciji nazvao talijanskim matematiarem velikoga ugleda, Bokovi je

Na Filozofskom fakultetu odran Meunarodni znanstveni skup Ruer Bokovi

Krater na Mjesecu nosi Bokovievo imeTo je ono to je upeatilo i uistinu ovaj cijeli ciklus s poetka akademske godine, te dehumaniziralo i jo vie nas obvezalo. Istaknula je prof.dr.sc. Slavica Juka, dekanica Fakulteta


u djelu Voyage astronomique et geographique to ispravio napisavi da je Dalmatinac iz Dubrovnika, a ne Talijan. Ve-ina njegovih pisama rodbini i prijateljima u Dubrovniku napisana je na hrvatskom (ilir-skom) jeziku.

Talijani tvrde da Bokovia pamte kao svog sunarodnjaka jer je roen u gradu u kojem se mjeaju hrvatska i talijanska

kultura, a i vii sloj graanstva Dubrovnika (tako i Bokovii) bio je pod jakim utjecajem tali-janske kulture (rimsko-dalma-tinska kultura). Obitelj njegove majke dola je iz Italije, podri-jetlom Talijani, zbog ega je Ruer bio pod utjecajem tali-janskoga i u ivotu i u karijeri.

Preseljenje u ItalijuPreselio se u Italiju u 14. godi-ni, gdje je proveo veinu svoga ivota. U nekoliko je enciklo-pedija opisan kao talijanski znanstvenik. Talijanski jezik je koristio i u privatne svrhe, a Voltaire mu je iz potovanja pisao na talijanskom. Bokovi

je uvijek govorio o Italiji kao pravoj i slatkoj majci, meu-tim osobno je poricao da je Talijan.

Dr. sc. Stipe Kutlea u svom izlaganju Sporovi oko Boko-via istie: Bokovia su neki drugi autori njegovog doba prisvajali i stavljali meu ta-lijanske uenjake, to je posve normalno. On je ivio u Italiji i on je pisao talijanski i latin-ski, dakle to je bila kvalifikacija neke pripadnosti, ne toliko et-nike i nacionalne.

O veliini ovog znanstveni-ka govori i podatak da je jedan krater na Mjesecu dobio ime ba po njemu. A ovaj je simpozij, osim potvrde da ovoga velikana nismo zaboravili i da emo ga se jo dugo sjeati, pridonio i istraivanju jo uvijek velikog broja nepoznatih podataka o Bokovievom ivotu.


Prema definiciji, volonter je onaj koji besplatno obavlja neku slubu iz entuzijazma, radi svoga stru-nog usavravanja ili stjecanja radnog staa, a ovu vam priliku moe dati European Voluntary Service. To je projekt Europske komisije koji mladim ljudima, u dobi izmeu 18 i 30 godina prua mogunost da budu vo-lonteri u nekoj stranoj zemlji. Projekti najee traju od 2 do 12 mjeseci. EVS ima mnotvo dobrih strana. Idete u stranu ze-mlju, upoznajete ljude iz cijelo-ga svijeta, uz stalni posao idete na teaj jezika zemlje domai-na, idete na seminare sa ostalim volonterima koji su u toj zemlji i ono najbitnije, druite se i upo-znajete novu kulturu.

Volonterstvo u nekoj stra-noj zemlji je po mnogoemu dobro jer ovjek ima priliku nauiti novi jezik, poneto o drugaijoj kulturi, te upoznati ljude iz itavog svijeta i dobiti

Samo 5% mladih u BiH je lan neke omladin-ske organizacije.33% mladih u BiH nikada nije putovalo van zemlje, a 40% ih ne posjeduje putovnicu!Podatci Omladinske informativne agencije Bosne i Hercegovine

Dobrovoljni rad korak blie zaposlenju

Tko je rekao da je bolje daba leati, nego daba raditi?

Napustiti dom. Volontirati. Nauiti jezik. Osamostaliti

se. Godinu dana.

Pie Tamara Trajkovski

veliko ivotno iskustvo., rekao je Filip Pain. Sada ve student Studija njemakog i engleskog jezika i knjievnosti na Filo-zofskom fakultetu, jedan je od rijetkih iz Bosne i Hercegovine koji se upustio u ovu pustolo-vinu i godinu dana proveo u Magdeburgu u Njemakoj.

Vlastiti izborVolonteri mogu birati razliite vrste poslova - kultura, mediji,

sport, okoli, razvoj suradnje, rad s djecom, i slino. Sav po-sao se obavlja na volonterskoj osnovi, ali volonteri imaju pla-en smjetaj, hranu i mjeseni deparac.

Pri slanju ili primanju vo-lontera, bitno je da je jedna od zemalja sudionica razmjene volontera lanica Europske unije. U Bosni i Hercegovini postoji 26 organizacija koje primaju i alju volontere u po-sljednjih pet godina.

Ukoliko elite volontira-ti u nekoj zemlji, imate dvije opcije: prva je javiti se na ve postojei natjeaj, a druga kon-taktirati organizaciju u zemlji koja vas zanima i samostalno predloiti projekt na kojem ste voljni raditi.

Ja sam na internetu pro-naao ve objavljen natjeaj u kojem se traio volonter iz Bo-sne i Hercegovine. Radio sam u organizaciji koja se bavila omla-dinskim novinarstvom i demo-kracijom., rekao je Pain.

Mladi liderMladi lideri su osobe sa isku-stvom u nevladinom sektoru. Kroz obvezne treninge prije, za vrijeme i nakon volontira-nja, stjee se znanje o vanosti drutvenog angamana, rjea-vanju konflikata, timskog rada,

interkulturalnog uenja i po-tivanja vrijednosti EVS-a.

Nakon volontiranja, volon-ter dobije certifikat Youthpass (dio strategije Europske komi-sije kojom se potie neformal-no uenje), a ujedno daje de-taljan uvid u vae volontersko iskustvo i steeno obrazovanje.

Tijekom cijelog procesa volontiranja, Pain je jedino s ovim dijelom imao problema. Na Youthpass je ekao neto due, oko pola godine. No, prak-sa je pokazala da se Youthpass dobije otpilike mjesec dana na-kon prestanka volontiranja.

Zakon o volontiranjeS obzirom na to da je usvojen Nacrt zakona o volontiranju FBiH u Predstavnikom domu, koji predvia priznavanje vo-lonterskog rada kao radnog iskustva, praksa programa EVS-a uskoro bi mogla zaivje-ti i kod nas, u korist pojedincu i drutvu u cjelini.

Mnogi e rei da je bolje daba leati, nego daba radi-ti. Ali volonterstvo predstavlja mnogo vie od neplaenog rada, to je aktivnost kojom pojedinci doprinose dobrobiti svoje zajednice. Zbog toga me posebno raduje to se i u naoj zemlji mijenja klima po pita-nju volonterstva, kae Filip.


Nakon trogodinjeg rada i zalaganja da udruga studenata socijalnog rada ZAMFIS opstane i djeluje na lokalnoj i sveuilinoj razini kroz projekte i humanitarne akcije, dolo je vrijeme da mlae osobe preuzmu vodstvo Udruge. Zbog toga je sazvana Izborna skuptina 30. sijenja 2012.

Usvojeni projektPrisutni su dobili na uvid izvjee o dosa-danjem radu Udruge, te su usvojeni slje-dei projekti: U suradnji sa st. Matthew realif iz

SAD-a organizirana je javna tribina na temu Vanost socijalnog rada u kon-tekstu razliitih kultura

Hipoterapija za korisnike UG Sunce, projekt financiran od Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HN-a

Organizacija Djeje nedjelje u suradnji sa SOS Porodinim centrom Mostar, projekt financiran od Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HN-a

Humanitarna akcija za pomo Mariji Livajui u suradnji sa Studentskim zborom Sveuilita u Mostaru

Udruga studenata socijalnog rada ZAMFIS izabrala novo vodstvo

Promicanje volonterizma i afirmacija studenata

S istim ciljem ali u novoj postavi, ZAMIS nastavlja s radom


Organizacija boine priredbe za kori-snike Starakog doma Mostar

Organizacija humanitarne akcije za djecu s posebnim potrebama pod na-zivom Balloon day, Tebi balon, njima osmijeh u suradnji s AIESEC lokalnim uredom u Mostaru

Studentsko putovanje u Osijek te posjet Udruzi za rad s mladima Breza i Doma za odgoj djece i mladei Osijek kao i stambenoj zajednici

Upoznavanje tienika iz udruge Sveta obitelj s pjevaem Zlatanom Stipii-em Gibonnijem i odlazak na njegov koncert.

Koordiniranjem radom volontera i su-djelovanjem na okruglim stolovima i predavanjima na meunarodnoj znan-stvenoj konferenciji Socijalni rad i bor-ba protiv siromatva i socijalne iskljue-nosti profesionalna usmjerenost zatiti i promicanju ljudskih prava, Mostar

Koordiniranjem radom volontera i volontiranje na Prvom simpoziju o modelima rada osoba s invaliditetom s meunarodnim sudjelovanjem Cari-tas, Mostar

Organizacija Djeje nedjelje, radi-onice u Mostaru i Konjicu na temu Jesu li robne marke uvjet da bude omiljen/a?, projekt financiran od Mi-nistarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi, Mostar

Projekt Igrom do sebe u suradnji s Centrom za socijalni rad Grada Mostara, financiran od strane JP Elektroprivrede Mostar koji je u tijeku realizacije kao i

projekt hipoterapije za djecu iz UG Sun-ce koji se uskoro treba provesti.

Povezivanje studenataKako navodi biva predsjednica Marinela Primorac Na osnovni cilj je bio da kroz ZAMFIS poveemo studente. Znai da su-djeluju studenti sa svih godina, da se upo-znaju i znaju jedni o drugima, da im pro-irimo znanje to je to socijalni rad, ime se mi trebamo baviti i s kojim ljudima zapravo radimo. Takoer eljeli smo se po-vezati s ostalim udruenjima na podruju grada i cijele BiH, to nam je prethodnih godina jako dobro ilo. Ostvarili smo broj-ne suradnje, htjeli smo da se studenti pri-vikavaju na volontiranje. Educirali smo ih o pisanju i provoenju projekata.

Za novu predsjednicu je izabrana He-lena Mikuli, studentica tree godine so-cijalnog rada. Potpredsjednica je Anelka Ore, a nova tajnica Barbara Bari. Uprav-ni odbor se sastoji od po dvoje predstavni-ka sa svake godine.

Nadam se da emo nastaviti stopama koje su ucrtali studenti pete godine, odnosno bive predsjednitvo. Oni su ostvarili odline suradnje s drugim organizacijama. Nadam se da emo i mi nastaviti s tim, da emo i dalje poticati volonterski rad i afirmirati stu-dente. Istaknula je nova predsjednica.

Ova Udruga je prvenstveno tu radi stu-denata i njihovih ukljuivanja u rad ne samo Udruge nego i ire zajednice. Socijalni rad je djelatnost koju treba promicati, jer bez ove struke i buduih socijalnih radnika slika za-jednice bi zasigurno drugaije izgledala.

Novo predsjednitvo ZAMFIS-a


Jo jedan uspjean projekt Hrvatskog studentskog politolokog foruma

Udruga Hrvatski stu-dentski politoloki forum je povodom obiljeavanja druge godine od osnivanja ove udruge odlui-la organizirati okrugli stol na temu Rjeenje hrvatskog pi-tanja u BiH Teorija i praksa. Ovaj okrugli stol je odran 13. sijenja 2012. u Galeriji Hr-vatskog doma herceg Stjepana Kosae u Mostaru. Na okru-glom stolu govorilo se o mogu-im nainima rjeavanja naci-onalnog pitanja Hrvata u BiH

I nas se tieAktualnom temom: Rjeenje hrvatskog pitanja u BiH Teorija i praksa bave se i mladi politolozi

Pripremio Goran Kutle

te o uzrocima neravnopravnog poloaja hrvatskog naroda.

Ugledni izlagaiSudjelovalo je nekoliko ugled-nih izlagaa: Milan utalo, urednik, novinar i kolumnist bosanskohercegovakog porta-la Dnevnik.ba, Ivan Aneli, ravnatelj Hrvatskog leksiko-grafskog instituta (HLI) i jedan od glavnih pokretaa tiskanja Hrvatske enciklopedije u BiH. Jedan od gostiju bio je i ugledni profesor iz Sarajeva Prof. dr.

Ugo Vlaisavljevi, koji radi kao profesor ontologije na Fi-lozofskom fakultetu u Sarajevu, a bavi se i prevoenjem s fran-cuskog i njemakog jezika. Na-pisao je knjigu Rat kao najvei kulturni dogaaj, a napisao je i preveo niz drugih djela. Gost je bio i docent u oblastima: filozo-fija prava, politologija i sociolo-gija, dr. Draen Pehar.

U posebnom dijelu okruglog stola, predvienog za hrvatske medije u BiH, gost izlaga je bio Tvrtko Milovi, kolumnist i novinar portala Poskok.info.

TV kanalU drugom dijelu okruglog stola posjetitelji su sudjelovali u zanimljivoj raspravi koja je

potaknula niz aktualnih tema poput potrebe za uspostavom TV kanala na hrvatskom je-ziku, te moguih i poeljnih ustavnih promjena.

Zakljueno je da je u Bosni i Hercegovini nuna decentra-lizacija zemlje i kako Hrvati mogu oboriti tetne izborne zakone na Ustavnom sudu ili na Meunarodnom sudu prav-de. Priati o hrvatskom pitanju, ujedno znai priati o opstan-ku jednog naroda.

Udruga HSPF je iznimno zadovoljna interesom i posje-tom skupu kojim su nastavili uspjean rad i u ovoj godini. Glas mladih, njihove ideje i rad, ipak se uju, a zahvaljujui ovakvim projektima, i vide.

Okrugli stol u organizaciji HSPF-a


Zalaganjem i radom mnogi su uspjeli i upravo ovdje stekli diplomu. Danas odjel latinskog jezika i rimske knjievnosti ine sam proelnik prof. ddr. sc. Serafin Hrka, tajnik odjela dr. sc. Josip Grubea, prof. dr. sc. Pavao Knezovi ( profesor na Hrvatskim studijima u Zagre-bu), dr.sc. Luciana Boban.

Novi kadarIako je do prije par mjeseci bolju polovicu odjela inila samo profesorica Boban, ne-davno je na odjel kroila i mla-a asistentica Jelena Ostoji. I navedoh samo pet imena koja predstavljaju ovaj odjel koji mi studenti popularno zove-mo mala obitelj. Na jednom mjestu strunost, organizira-nost i vedar duh rezultirali su brojnim aktivnostima na ovom odjelu poput prologodinjeg strunog studijskog putovanja u Zagreb na izlobu Pompeja u Klovievim dvorima, brojnim zabavama u latinskom duhu te skoranjom kazalinom pred-stavom. I moda je to sve po-sljedica malog broja studenata i njihove dobre organizacije, ali ono to je sigurno je to da latinski jezik jo uvijek ivi, a studenti koji izau s ovog odje-la sam su primjer toga.

Jedini Institut za latinitet u BiH je na naem Sveuilitu

Malo nas je, al nas imaPripremila Emilija Pavievi

Filozofskog fakulteta Sveuili-ta u Mostaru. U ovom lanku ukratko donosimo informacije o ivotu i djelu ovjeka koji je zasluan za postojanje ovog odjela.

Prof. ddr. sc. Serafin Hrka roen je 1942. u Izbinu, op-ina iroki Brijeg. Osnovnu kolu zavrio u Izbinu, niu gimnaziju i malu maturu u Litici (. Brijeg), viu klasinu gimnaziju u Sinju i Dubrovni-ku. Filozofsko-teoloki studij poeo na Franjevakoj teologiji u Sarajevu, a zavrio na Pontifi-cium Athenaeum Antonianum u Rimu. Za sveenika zareen 1966. Studij klasine filologije zavrio u Rimu gdje je (1971.) i doktorirao obranom diserta-cije: De vita et operibus Nicolai Modrussiensis De m o r -talium feli- cita-

t e

dialogus (editio critica cum fontibus). Nostrifikacija aka-demskoga gradusa obavljena je na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Preda-vao u Splitu, Visokom, Humcu kod Ljubukog, irokom Bri-jegu. G. 1992. poeo predavati latinski jezik na Pravnom fa-kultetu Sveuilita u Mostaru, a od 1995. latinski jezik i filozo-fiju na Pedagokom fakultetu istoga sveuilita. Doktorat iz filozofije postigao na Filozof-skom fakultetu Univerziterta u Sarajevu (1997.) obranom disertacije Izlaganje o univer-zalijama u djelu Antuna deri-a Enchyridion in universam aristotelico-scoticam logicam. Od akademske 1999/2000. proelnik odjela na novoute-meljenom studiju filozofije, a od akademske 2001/2. proel-nik odjela na novoutemelje-nom studiju latinskog jezika.

lan AkademijeRedoviti je lan Hrvatskog drutva za znanost i umjetnost (HDZU) od 2000., a od 2002.

dopisni lan ANUBiH. Rav-natelj je Instituta za latinitet. Urednik je znanstvenih iz-

danja u ZIRAL-u izda-vakoj kui hercegovakih franjevaca u Mostaru.

Terra,ae,f.-latinska je ri-je koju vjerojatno mno-gi od vas znaju jer su je nauili na satima latinskog je-zika u koli ili ste je pak nekad uli sasvim sluajno. Ako vas je malo vie zanimalo, odluili ste detaljnije uiti i proiriti vlasti-ti rjenik latinskog jezikana istu tu foru mnogi su doli na Filozofski fakultet u Mostaru i odabrali smjer latinski jezik i rimska knjievnost.

Jedini u BiHTada moda nisu ni znali da je njihov poziv rijetkost, a mjesto studiranja jedini Institut za la-tinitet u BiH. Malo smo istra-ili i saznali mnotvo podataka o samom odjelu, voditeljima i nainu rada. I iako je to prije svega jedan tim, najpoznatije ime ovog odjela je ime prof. ddr. sc. Serafina Hrkaa koji je ujedno i jedini aka-d e m i k


Ova zanimljiva konfe-rencija pod nazivom: Predstavljanje ena u medijima, premda odrana u godini u kojoj se obiljeavao i 100. Dan ena, nije odrana iz tog razloga. Naime, prouava-nje ove teme, odnosno uloge ena u medijima tek je u po-sljednje vrijeme postala aktu-alna, a na fakultet sa studijem novinarstva, moram je dati do-prinos istoj.

Strunjaci iz regijeIz predavanja strunjaka ove oblasti, od kojih su neki doli iz Hrvatske te Crne Gore, dalo se zakljuiti, da su ene u mediji-ma svedene na puko sredstvo. Dodala bih svakako, ast izu-zetcima, te, nita novo. A zato uope ova tema?

Meunarodno znanstveno struno savjetovanje Predstavljanje ena u medijima

Promijenimo svijest umjesto cvijea u vazi

Prema istraivanjima, ene e potpuno biti ravnopravne s mukarcima tek za nekih 100 godina


Pa ako pogledamo listu izla-gaa, odnosno profesora koji su radili istraivanja na ovu temu, od dekanice, do renomiranih imena naeg fakulteta, ona je ako nikome, osim feministki-njama, vana, onda je barem zasigurno svima, zanimljiva. Premda to nai studenti, po-novno, svojom nazonou ba i nisu dokazali.

Prije naime ena, nigdje, pa tako ni u medijima nije bilo. Moda bi bilo i bolje da je tako ostalo. Danas one uglav-nom slue za popunjavanje

prostora. Tako ene u medi-jima uglavnom gledamo na obnaenim fotografijama, ili u tekstovima vezanim za jo uvijek izgleda, njihove jedine teme: ljepota, moda, i kako se bogato udati.

Problemi i otporOne koje se usude uhvatiti u kotac s neim iole ozbiljnijim, ee e naii na probleme, otpor, ili tzv. stakleni strop, kako je reeno na konferenciji. Jo ako dodamo da neka istra-ivanja predviaju ravnoprav-nost spolova za tek nekih 100 godina. to rei?

Vano da mi slavimo taj Dan ena. Evo i ove godine, po 101. put, cvijee, veere, pokloni u naem drutvu oito pokazuju da nae dame nemaju proble-ma uope, pa tako ni s ravno-pravnou s jaim spolom. To to njihovi partneri nemaju posla, a kamoli one, to to one rijetke sretnice koje ga dobiju onda uglavnom nemaju poro-diljni dopust, to ih se jo dijeli na gospoice i gospoe, to su u nekim sredinama silovanja u braku, ensko ropstvo, kontro-la raanja, nekolovanje enske djece itd.. sasvim normalni, to nas ne brine. Ili nas ne brine taj

jedan, zaboga, na dan. Nikome nije palo na pamet odati poast tim hrabrim enama koje su se krvavo morale boriti da bi mi danas uope imale pravo glasa. A za to ga mi koristimo? Da bi jednom godinje rekle da smo neravnopravne? Jesmo, ne-ravnopravne smo, ali samo jer same to elimo. Pa puno je lak-e dobrog i podobnog supruga nai s diplomom nego bez nje. Lake je komentirati probleme i dogaaje iz kuhinje, nego s radnog mjesta. Zato se baviti svojim, ili nekim drutvenim, svjetskim problemima, kad ih susjeda uvijek ima tako puno.

asni izuzeciMi raamo voe, odgajamo ih, peglamo im, kuhamo, sprema-mo, tjeimo, zabavljamo... Ma i da nam ponude da vodimo, za-hvalile bi se i vratile u kuhinju. Ponavljam, ast izuzetcima, naravno da se stvari i prilike mijenjanju, ali u odnosu na druge procese, i te kako pres-poro. Jo uvijek ne vrijede isti standardi, pogotovo u ovako konzervativnim i tradicional-nim sredinama poput nae. Ali drage dame, mi to moemo, vjerujte, zaista moemo, i to nalakiranih noktiju.


Katedru engleskog jezika i knjiev-nosti Sveuilita u Mostaru osim velikog broja ponuenih kolegija, strunosti i kvalitete rada karakterizi-ra i raznolikost. Osim profesora s naih podruja, predavati dolaze i profesori s priznatih europskih sveuilita s dugom tradicijom to pridonosi ne samo gore spomenutoj raznolikosti nego i omogua-va da se nain rada uvijek iznova obnavlja, mijenja i unapreuje. Razgovarali smo s profesorom Robertom Sullivanom koji je predava na katedri ve sedam godina i koji je s nama podijelio svoja iskustva sa stranih sveuilita te govorio o naim stu-dentima i katedri.

Kad ste poeli raditi kao profe-sor na Sveuilitu u Mostaru?

Dobro pitanje, teko mi se sjetiti. Mislim da je to bilo 2005. Doao sam prvu godi-nu ovdje i ostao predavati cijelu godinu na postdiplomskom studiju.

S obzirom da ste iz Irske, kako to da ste se zainteresirali za rad na naem fakultetu?Porijeklom sam iz Irske, ali ne ivim

tamo ve dugo. Otiao sam jako rano, kad sam poeo studirati i od tada se nisam se vraao ivjeti tamo, iako odem povremeno, u posjet. Dobio sam Fulbright stipendiju od SAD-a da predajem u Zagrebu, otiao

Profesor engleskog jezika i knjievnosti Robert Sullivan

Sveuilite u Mostaru u posljednjih nekoliko godina postiglo je ogroman napredak

Postoje tri vrste studenata: oni kojima i nije stalo do znanja, zatim studenti kojima je donekle stalo do znanja, te studenti koje zanima rad i znanje te postiu odline rezultate.

Razgovarala Dijana Juri

Intervju

sam u Zagreb mislim 97. ili 98. i umje-sto standardnih godinu dana, ostao sam i drugu godinu, jer nije bilo puno ljudi koji bi htjeli doi u ova podruja u to vrijeme, posebno Amerikanci koji nisu ba upue-ni. Nakon druge, ostao sam i treu godinu, to i nije ba uobiajeno. Nakon toga sam se vratio u SAD te ponovno dobio Fulbri-ght stipendiju da predajem u Crnoj Gori. Otiao sam tamo na godinu dana i na jednoj od konferencija upoznao i usposta-vio kontakt s profesorom Beriem. Radili smo zajedno u Osijeku, jer sam u vrijeme kad sam predavao u Zagrebi kao dobitnik Fulbright stipendije istovremeno radio i u Osijeku. Rekao mi je da dolazi u Mostar predavati i da bi mu dobro dola pomo te mi je ponudio da predajem na nekoliko kolegija. Prihvatio sam ponudu i doao u Mostar i od tada dolazim svake godine.

Gdje ste sve predavali i pre-dajete li trenutno igdje osim u Mostara?

Prole godine sam predavao u Zadru, pretprole u Splitu, a ove godine predajem samo u Mostaru. Trenutano ne planiram predavati nigdje drugo, mislim da se pola-ko pribliavam vremenu za mirovinu. Ve dugo predajem i tokom karijere sam pre-davao u Africi, SAD-u, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori Volio bih se vratiti u Mostar idue proljee, predavati

jedan, dva kolegija, vidjeti to je potrebno katedri engleskog jezika ovdje jer sam i mentor nekoliko doktorskih disertacija ovdje i u Osijeku, a upravo sam zavrio mentorstvo u Zadru. Uglavnom se defi-nitivno planiram vratiti u Mostar sljedee godine.

Kakvo je vae miljenje o Mostaru, smatrate li da ima dovoljno za ponuditi ljudima a pogotovo studentima?

Postoje dva odgovora na to pitanje. Jedan se tie Mostara kao grada, ivota u Mosta-ru, a drugi Sveuilita u Mostaru. Mostar kao grad mi se svia jer je mali, lako se snai, atmosfera je dobra, lake mi je ivje-ti u Mostaru nego u veim gradovima kao to su na primjer Split ili Zadar te posebno

Robert Sullivan


Intervju

Zagreb gdje sam proveo tri godine. Uvijek volim dolaziti ovdje, a i sad ve poznajem do-sta ljudi u Mostaru. to se tie Sveuilita u Mostaru, mislim da je postiglo ogroman na-predak i poboljanje. Kad sam tek doao, bilo je ponueno samo par kolegija, predavali su profesor Beri i profesorica Anelka Ragu kao asistent, nakon toga je dola profesorica Maja Dolan. Profesorice Ra-gu i Dolan su preuzele neke moje kolegije te se postupno napredovalo i nudilo sve vie i vie kolegija. Studenti iz Zadra nemaju ni upola tako velik iz-bor kolegija. Mislim da e ve-liki korak biti kad se omogui studiranje engleskog jezika jednopredmetno.

to mislite o mentali-tetu ljudi u Mostaru?

Teko mi je odgovoriti jer ne govorim jezikom ovog kraja. Jezik je vrlo bitan i vrlo brzo uvidite koliko nam ivot ovisi o njemu. esto idem u Fran-cusku, dogodi mi se da pozdra-vim s Dobar dan, kako ste? pa me onda udno gledaju. Kad se vratim ovamo, jo sam pod utjecajem francuskog jezi-ka. Mislim da sam trebao bolje savladati jezik obzirom na vri-jeme provedeno na ovim po-drujima. Iz tog razloga mi je teko govoriti o mentalitetu, ne poznajem toliko blisko puno ljudi odavde, a da biste nekog dobro upoznali jezik vam je jako bitan. Na osnovu povrnih poznanstava mogu rei da su ljudi susretljivi i pristupani.

Ako usporedimo Sve-uilite u Mostaru sa svjetskim sveuiliti-ma, je li velika razlika u kvaliteti?

Uvijek kaem da postoje tri vrste studenata: oni kojima i nije stalo do znanja, bitno im je samo proi ispit, zatim studen-ti kojima je donekle stalo do znanja i uspjeha te su negdje na sredini to se ocjena tie, te studenti koje zanima rad i zna-nje te postiu odline rezultate. Na svakoj godini bude barem 5-6 takvih studenata. I tako je i ovdje, i u Zadru, SAD-usvugdje. Mislim da studenti s ovih podruja (Hrvatska, BIH, Crna Gora) ne shvaaju koli-ko su sretni to imaju toliko rokova za polagati ispite. Na veini zapadnih sveuilita ako padnete ispit a nemate ozbiljan razlog za to, ponovno sluate kolegij. Nisam siguran je li i sada tako ali definitivno ima puno manje prilika za polagati ispit. Kad sam ja bio student, polagali smo ispite nakon 3 go-dine. Dva tjedna smo i ujutro i poslijepodne imali ispite i ako ne poloite te ispite tada jed-nostavno ne dobijete diplomu, nema novih i dodatnih rokova. Naravno, taj sustav se sada pro-mijenio i mogao bi se smatrati jednom krajnou dok je dru-ga krajnost previe prilika za

polaganje ispita. Mislim da e se sada postroiti kriteriji i na naem Sveuilitu to smatram dobrom odlukom jer je potreb-no malo vie discipline po tom pitanju.

Kako su vas prihvatile kolege s odjela?

Odlino, poznajem ih ve est godina, neki su i bili moji stu-denti. Vidio sam ih kako napre-duju i to mi je odlino iskustvo. Sve u svemu mislim da je ovo jako dobar odjel, dogovaramo se zajedno oko svega, tko e predavati koji kolegij, koliko je kolegija potrebno itd. I prilino dobro funkcionira.

Jeste li generalno zadovoljni sa svojim studentima?

Uvijek sam iznenaen kvali-tetom rada nekih studenata, svake godine su barem tri ili etiri takva studenta. Tu su i ostali studenti koji nisu toliko zainteresirani za rad, bitno im je da zadovolje minimum te par onih koji ne zadovoljavaju ni minimum kriterija, kao to sam i ranije rekao. No, uvi-jek sam zadovoljan radom i

rezultatima dobrih studenata.

Koje su najbolje a koje najgore strane u bav-ljenju ovim poslom?

Najbolje je kad uvidite da su studenti shvatili ono bitno iz kolegija i dopunili to svojim idejama. Profesorima su bitni pokazatelji da su studenti zai-sta ukljueni u rad. Najgore je kad vidite da studentima nije stalo i da nisu zainteresirani za kolegij, uradit e minimum kako bi proli i to je uvijek ra-zoaravajue. I da opet nagla-sim, tako je svugdje, na svim sveuilitima.

Imate li kakvu poruku za nae studente?

Potrudite se, radite, ako moe-te birati, sluajte kolegije koji vas zaista zanimaju, nemojte birati po kriterijima kao to su broj bodova, popunjavanje rasporeda i sl. Pomozite profe-sorima da se osjeaju dobro u vezi onoga to predaju jer su i oni tako vie motivirani za na-stavu. Ravnodunost studenata stvara ravnodunost profesora to nikako ne moe dobro rezultirati.


Filozofski fakultet u Sarajevu

Where I Lived, and What I Lived For

Osjeaj zajednitva je

neto neopisivo, neto to bi svaki

student trebao doivjeti

elja da studiram engleski jezik i knjievnost dovela me na Filozofski fakul-tet u Sarajevu koji je jedna od najstarijih lanica Univerziteta u Sarajevu te ujedno jedna od najstarijih visokoobrazovnih institucija u Bosni i Hercegovi-ni osnovana 1950. godine.

Obrazovna institucijaOva institucija, osim svoje obrazovne aktivnosti mjesto je intezivnog znanstveno-istra-ivakog rada. Oekivanja su bila velika, ali prvi administra-tivni problemi su poljulali moj prvotni entuzijazam. Redovi pred studentskim slubama, najblae reeno izgledali su mi nelogino. No, zahvaljuju-i elektronskom izdavatvu Filozofskog fakulteta tome je konano doao kraj i uspjeno je ostvaren cilj preobraaja u modernu znanstvenoistrai-vaku i obrazovnu instituciju, a nastavni plan i program rea-liziran kolske 2005/2006. go-dine usklaen sa Bolonjskom deklaracijom i kreditnim su-stavom (ECTS European cre-dit transfer system) omoguio je svim studentima veu po-kretljivost. Ovim promjenama

Filozofski fakultet ide u korak sa standardima koji e omogu-iti mladim ljudima da dobiju diplome jednako vrijedne u drugim europskim zemljama.

Od prvog dana nastave je-dino to smo dobivali od pro-fesora i asistenata je profesio-nalnost te njihovo znanje to me ni dan danas ne ostavlja ravnodunom. tovie onome to su me oni nauili ponosim se svaki dan. Standard koji odsjek za Engleski jezik i knji-evnost zahtijeva je standard koji se teko moe postii, ali kada ga postignete osjeaj je nevjerovatan.

Sedam satiTo to svaki radni dan moramo provesti u prosjeku sedam sati na fakultetu te da nas jo dobra etiri sata rada oekuju doma svaku veer nije mala stvar. Iskreno, to je ono to me ini na kraju dana zadovoljnom u ivotu. To to se maksimalno usavravam u neemu to mi je toliko vano, donosi mi za-dovoljstvo. Naravno, jo uvijek nas znaju iznenaditi propusti fakulteta kao institucije i pro-pusti samog Univerziteta, ali to je valjda ono s ime se svi studenti moraju nositi.

Ja ne znam u to vi vjerujete, ali ja vjerujem u stvaranje ne-ega znaajnog, te u iskorita-vanje svakog dana za dobiva-nje znanja carpe diem!

Osjeaj zajednitvaZnam da sam na pravom mjestu iz razloga to sve moje kolege vjeruju u to i to to se uvijek moemo osloniti jedni na druge. Osjeaj zajednitva je neto neopisivo, neto to bi svaki student trebao doi-vjeti. To je mjesto koje je i u najteim vremenima elju za znanjem uvijek stavljalo na prvo mjesto; mjesto na kojem se radilo i uilo u trenucima kada nitko nije bio siguran i kada su ivoti stavljani na kocku. I to god da nas u bu-dunosti ekalo u ovoj dravi ili negdje drugo u bijelom svi-jetu znam da smo mi ispunili ono to smo eljeli. I svaki dan to ispunjamo.

I went to the woods beca-use I wanted to live delibera-tely, I wanted to live deep and suck out all the marrow of life, to put to rout all that was not life and not when I had come to die discover that I had not lived (Henry David Thoreau, Walden, 1854)

Pripremila Ana Mrnjavac, Filozofski fakultet u Sarajevu

Istraili smo Filozofske fakultete u BiH

Filozofski fakulteti u Bosni i Hercegovini


Istraili smo Filozofske fakultete u BiH

Fakultet Politikih zna-nosti i Filozofski u istoj su zgradi i u Banja Luci, pa se studenti mijeaju, iako bi trebali pripadati razliitim fakultetima.

Organizacija studija izgle-da ovako: studijski programi su organizirani prema trostu-panjskom modelu (4+1+3) studija. Studijski program prvog ciklusa obuhvaa Peda-gogiju, Psihologiju, Filozofiju, Razrednu nastavu, Povijest te Predkolski odgoj i obrazova-nje. Postdiplomski studiji, koji su zapoeti po ranijem zakonu o Sveuilitu organizirani su po smjerovima: Suvremena filozofija, Povijet, Pedagogija i Psihologija. Nastavno osoblje na Filozofskom fakultetu ima 66 profesora, viih asistenata i asistenata. Za rad fakulteta, provodjenje Bolonjskog pro-cesa, zadueni su dekan i dva prodekana.

Filozofski fakultet u Banja Luci

Prednosti i nedostatci Filozofskog fakulteta u Republici Srpskoj

Da mogu, sve bi nas smjestili u

prostoriju 2x2, i jo nas pitaju zato se

bunimo

Fakultet humanistikih nauka Univerziteta Demal Bijedi

Pripremio Ivan Vidovi

Fakultet humanistikih nauka Univerziteta Demal Bije-di u Mostaru osnovan je 25. oujka 2002. Do danas se u sklopu ovoga Fakulteta razvilo est studijskih skupina, a to su: Bonjaki jezik i knjievnost, koji je mogue studirati jedno-predmetno ili u kombinaciji s engleskim jezikom ili njemakim jezikom koji se takoer mogu studirati jednopredmetno, potom studij povijest, studij komunikologije koji nudi izbor izmeu od-nosa s javnou, poslovnog komuniciranja i novinarstva, te studij dramske umjetnosti, koji nudi izbor izmeu glume i dramske pedagogije. Od 2004. god. studenti mogu kao izborni predmet izabrati panjolski ili arapski jezik. Ovaj fakultet trenutno pohaa oko 1.000 studenata, a iznos kolarina je 300 KM za redovite, od-nosno 1.200 KM za izvanredne studente.

Umjesto novinarstva -komunikologijaMostar se moe ponositi kako Filozofskim fakultetom na Sveuilitu, tako i Fakultetom humanistikih nauka na Univerzitetu

svrstavala u izborni predmet, a ista je bila jedini izbor.

Nije sve tako crno, pa stu-denti koji redovito sudjeluju na predavanjima, stvarno osvoje 10 bodova koje im mogu pove-ati ocjenu, sto nekima mnogo znai, navodi Sonja.

Generacije studenata koje se trenutno obrazuju, nalaze se u nezavidnom poloaju u kojem jo uvijek njihov jedini

Nema mjesta ni za oglasnu plou

to se tie uvjeta, evo to nam je rekla Sonja Savi, stu-dentica psihologije: Ne bih rekla da su sjajni, ali mogli bi biti i gori. Moje miljenje je da primaju previe studenata za uvjete koje fakultet prua, pa su tako uionice esto prepu-ne. Sam odsjek psihologije ima samo dvije uionice za korite-nje, za istovremeno 5 generaci-ja studenata.

Za bolonju bih rekla da se potuje kako kome odgovara jer kod nas slabo tko ustvari i zna kako ista funkcionira i kako bi se trebala provoditi. Primjer je, recimo, opet na psihologiji, jer to ja studiram, pa znam, pojava da se prije godinu dana humana genetika

problem nije samo rad, zala-ganje ili dobivanje ocjene. Ovo je generacija na kojoj se di-rektno provode reforme koje trebaju pokazati vrijednost tih promjena i njihov stvaran uinak, da bi se one kasnije (potpuno provedene) nesme-tano primjenjivale i potpuno zaivjele, kae Aleksandra uvira, koja nam je poslala i fotografije.



Nekoliko je dana veljae potrajala moja impre-sioniranost koliinom ledenih kristalia nakupljenih po mostarskim krovovima, stablima, plonicima i cesta-ma. Ili pak da eufemiziranu sintagmu ledeni kristalii kon-trastiram opisom snjeni po-kriva koji bismo mogli mjeriti i troznamenkastim iznosom centimetara.

Alarmantno stanjeAko bi se mog doivljaja done-kle ticala poznata izjava ljudi su krajevi, a krajevi su ljudi, ona bi zazvuala otprilike: ljudi su tjeskobni, preplaeni, zateeni elementarnom nepo-godom koja je zgrila njihov grad. Stanje je alarmantno, a oni su tih par dana okrenuti pitanjima puke egzistencije. Panika je zavladala, ulice su doslovno zametene snijegom, promet je zaustavljen, a lju-di se kreu uskim puteljkom koji su utabali idui po kruh i namirnice do jedine trgovine koja radi na irem podruju. Ispred trgovine se stvorio red od pedesetak ljudi, a unutra su police s hranjivim tvarima ne-rijetko opustoene.

to rei na sve to ako ste stu-dent sa svega nekoliko maraka u depu U najnormalnijem

Put iz snjenog Mostara

Pie ima Maji

sluaju elite pobjei odatle, ali se put kui ini kao prava ek-spedicija, ak i nakon nekoliko dana kad se stanje, uvjetno re-eno, smirilo i kad su donekle oistili prometnice.

Kao i mnogi, nala sam se u zaista nezavidnoj situaciji, kad se minimalnoj koliini novaca pridrui minimalna koliina strpljenja i maksimalna volja da se kree ode kui.

Na oblinjoj stanici sam ula u veliki sivi autobus koji je bio pun do posljednjeg sjedita, a ni mjesta za stajanje nije bilo na pretek. Nita od promatra-nja snjenog krajobraza Her-cegovine iz busa u pokretu u kojeg sam se ovaj put doslovno jedva ugurala, unosei sa so-bom i stvari za koje vjerojatno nije bilo mjesta u prtljaniku.

Put sam dodue provela u sjedeem poloaju, ali ne ba na najpredvienijem mjestu za sjedenje, nego na jednoj od stepenica kraj drugih vra-ta. Tako da se moje uivanje u estetskom dijelu puta ipak svelo na neto ui izbor. Do po-gleda su mi dopirali samo vr-hovi stabala, pojedinih zgrada

i plavetnilo neba. Vedro je bilo vani i prozrano, a u autobusu punom studenata poprili-no zaguljivo. Teko se disalo, puno se prialo i smijalo Ali se ipak disalo. Mada sam uvi-djela da meni nipoto nije naj-gore djevojka do mene cijelo je vrijeme imala problema s uspostavom telefonskih pozi-va i muku je muila s tijesnim cipelama koje bi, po vlastitoj izjavi, najradije izula

Rjeavanje blokadeI mislila sam dobro je sve, samo dok neometano putuje-mo Kad tamo suprotnost se ba dogodi! Stali smo, kako ujem po provjerenim infor-macijama suputnika. U pitanju su dva kamiona u suprotnom smjeru od kojih ni jedan ne moe proi, tako da smo i mi prikljueni blokadi.

Dekadentno stavih slu-alice u ui, uz suosjeanje s djevojkom tijesnih cipela i

promatranje grana ogoljelog stabla.

Nema mjesta nikakvoj pani-ci, zakljuih kao jedan od pred-stavnika pojedinane mudrosti i u misli dozvah maksimu koju vrlo rado primjenjujem: Na kraju e sve biti dobro. Ako nije dobro, znai da nije kraj.

Imajui sasvim situaciji pri-kladna htijenja to prije doi kui ili barem zaspati te se tako rijeiti osjeaja sveope uzne-mirenosti, sjedila sam i ekala da se stvari same dogode, a to valjda i nije tako lo izbor jer odvile su se u korist malo prije spomenutog optimistinog sta-va. Rjeavanjem polusatne blo-kade kao dijela puta koji je tra-jao puna tri sata, agonija iz busa i viednevni osjeaji izoliranosti i neizvjesnosti su okonani sret-nim dolaskom u jo snjeniji Tomislavgrad. Ali ipak sam kod kue, vrijedi vjerovati da bi sve trebalo biti lake.

Foto Marija Puelja

Reportaa


Pod sloganom Napravi pravi izbor i idi dalje, 28. listopada 2011. je zapo-ela jednomjesena kampanja o znaaju i potrebi akreditacije visokokolskih ustanova u Bo-sni i Hercegovini i osiguranju kvalitete u visokom obrazova-nju. Cilj ove akcije je mladim ljudima, buduim akadem-skim graanima ove zemlje, predoiti znaaj sigurnog i kvalitetnog obrazovanja te probuditi svijest o ispravnom izboru visokokolske ustanove

Akreditacije visokokolskih ustanova u Bosni i Hercegovi ni

I Filozofski fakultet pristupio reviziji

Program e podvrgnuti reviziji sva bh sveuilita te njihove programe uskladiti s europskim standardima

Pripremio Ivan Kraljevikoja zadovoljava i jami europ-ske standarde obrazovanja i diploma koje dodjeljuje. Ovom kampanjom sva bh. sveuilita bit e podvrgnuta reviziji stu-dijskih programa po kojima se obrazuju ovdanji mladi nara-taji. Prema slubenim podaci-ma dravnih sveuilita u BiH ima 9, dok je privatnih duplo vie. Mnogi od ovih 27 sveu-ilita nastajala su u poslije-ratnom dobu putem sumnjivih licencija s brojnim rupama u zakonima. Nije teko zakljuiti, zbog svih okolnosti u zemlji,

da samo neka sveuilita za-sluuju epitet visokokolske ustanove, dok se za druge to ne bi moglo rei.

Ovom kampanjom, koju u okviru projekta Austrijske razvojne agencije provodi Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvali-tete (HEA), eli se poslati opa poruka javnosti, a prije svega studentima o znaaju akre-ditacije i izbora akreditirane visokokolske ustanove kao jamstva kvalitete obrazovanja i europske prepoznatljivosti di-ploma koje dodjeljuje.

Akcija akreditacije visoko-kolskih ustanova podrana je od svih ministarstava obrazo-vanja u BiH i nadlenih organa Brko Distrikta, koji su nakon provedenog javnog natjeaja te

u skladu sa lankom 49. Okvir-nog zakona, utvrdili popis od 334 domaa i meunarodna strunjaka koji e ocjenjivati i obavljati reviziju kvalitete vi-sokokolskih ustanova u naoj zemlji. Agencija je donijela i Odluku o kriterijima za akredi-taciju visokokolskih ustanova u Bosni i Hercegovini. Utvre-ni su i kriteriji za akreditaciju studijskih programa i u tijeku je pilot faza akreditacije 33 studijska programa s 8 javnih sveuilita u okviru ESABiH Tempus projekta. Podnaslov: Problem korupcije openito pa i u obrazovanju ima dugorone posljedice na cijelo drutvo

Potpisan Sporazum Borba protiv korupcije u obrazovanju

Prekinimo utnjuProblem korupcije

openito pa i u obrazovanju

ima dugorone posljedice na cijelo

drutvo

Pripremio Ivan Kraljevi U svibnju prole godine predstavnici Sveuili-ta u Mostaru i Centra za civilno drutvo Kyodo iz Sa-rajeva potpisali su Sporazum o suradnji na projektu Borba protiv korupcije u obrazova-nju. Rije je o projektu koji e biti potpisan na svim javnim sveuilitima u Bosni i Her-cegovini. Sporazum predvia


treninge studenata, asistenata i svih za-interesiranih djelatnika fakulteta o pre-poznavanju korupcije u obrazovnom sustavu, provjeru polaganja ispita na fakultetima te transparentnost u ocje-njivanju studenata. Projekt e trajati do 14. kolovoza 2012.

U sklopu ovog projekta koji financi-ra EU a implementira Centar za civilno drutvo Kyodo, obavljena je detaljna analiza postojeih Statuta javnih sve-uilita u BiH i pripremljen nacrt niza preporuka kojima se predlae budua regulacija ispitnih procedura, a koje imaju za cilj zatitu integriteta studena-ta i profesora, smanjujui tako mogu-nosti za pojavu korupcije.

Kako bi se studenti i profesori upo-znali s ciljevima ovog projekta organi-zirani su brojni seminari po gradovi-ma BiH. Seminar na spomenutu temu odran je 13. prosinca 2011. i na naem Sveuilitu na kojem se prisutnima go-vorilo o mjerama koje bi trebale biti pri-hvaene i ugraene u statute svih javnih sveuilita kako bi se smanjila mogu-nost korupcije.

Na seminaru se dolo do podatka da ak 90 posto studenata ne bi prijavilo sluaj korupcije jer nemaju povjerenja u rukovodstvo sveuilita niti prepo-znaju neku od institucija koja se bori protiv korupcije. Navodei ove podatke uoene su i brojne nepravilnosti, poput nedefiniranih javnih ispita to studente najvie boli.

Iako su svi svjesni da korupcija po-stoji, vide je i osjeaju, u cijeloj prii su nemoni i pesimistini jer ne znaju me-hanizme zatite. No, kako je istaknuto na seminaru, vrijeme je da ponemo razmiljati kako od korupcije nitko na kraju ne profitira. Studenti e zavrava-ti studije kao nesposobni za obavljanje svoga posla, dok e drutvo biti uskra-eno za kvalitetne ljude koji e im moi pruiti odreene usluge. Istraivanjem strunjaka ustanovilo se da je korup-cija u obrazovanju najrazornija pojava u drutvu s dugorono najrazornijim i najtetnijim posljedicama. Vrijeme je da se obraunamo s istom.

Svako putovanje uz dobru volju i elju zahtijeva i mnogo truda kako bi re-alizacija bila uspjena i djelotvorna . Tako je i ovo putovanje bilo sve samo ne obino. Za to su najvie zaslune asisten-tice Maja Nii, Ines Peri i Tanja Penava bez kojih ovo ne bi ni bilo ostvareno. Stu-denti tree i etvrte godine socijalnog rada uz veliku pomo asistentica uspjeli su or-ganizirati putovanje u Osijek u trajanju od 31. svibnja do 3. lipnja 2011. godine koje je ujedno bilo i oblik terenske prakse.

Udruga BrezaNakon samog dolaska u Osijek susreli smo se s lanovima Udruge za rad s mladima Breza. Doekala nas je arena zgrada oslikana raznim motivima sa zanimljivim skulpturama ivo-tinja u veselim bo-jama. Na svakom koraku domaini su nas upoznavali s novim i drugai-jim prostorijama koje su odisale radou.

Udruga Breza ili Dokkica bavi se prevencijom

Studijsko putovanje studenata socijalnog rada

Priprava za odabrano zanimanjeStudenti 3.i 4. godine, terensku raksu obavili u Osijeku

maloljetnike delikvencije. Nastala je kao odgovor na potrebe mladih s problemima u ponaanju. Glavni cilj ove Udruge je sklo-niti mlade s ulice i pobrinuti se za njihovu svjetliju budunost i ivot, dati im svu po-trebnu pomo i njegu, potaknuti ih da po-stanu svjesni kako mogu pridonijeti dru-tvu, a time ujedno i sebi poboljati ivot.

Tu volontiraju i studenti koji daju in-strukcije uenicima kojima je potrebna pomo pri uenju. Naravno tu su i kreativ-ne radionice iji je rad rezultirao predivno oslikanom zgradom. Meutim nije uvijek tako bilo. Voditeljica nam je ispriala kako je do prije par godina to bila naputena zgrada koju su bez velike materijalne po-moi uspjeli obnoviti i napraviti ono to danas vidimo. Svake godine se odravaju i festivali u kojima tienici pokazuju sve to su pripremili. Zapanjujue sudbine djece koja su do ulaska u ovu Udrugu naj-vie trpjela i na kojima se to odrazilo kroz poremeaje u ponaanju sada su zahva-ljujui ovoj Udruzi dobila svoj preduvjet za bolje sutra. uli smo da su neki od njih



sada uspjeni ljudi koji imaju velike ambi-cije i kvalitetan odnos prema svim izazo-vima koji ih oekuju. Ponekad je potrebno puno napora kako bi se mladim ljudima eljnim promjene pruila mogunost da krenu pravim putem.

Daljnje obrazovanjePar kilometara od Osijeka smjeten je Dom za odgoj djece i mladei, gdje je bila predviena radionica tienika Doma i studenata socijalnog rada. Ravnateljica nas je kratko provela kroz ustanovu i na predavanju nam je objasnila u emu se sa-stoji rad sa tienicima. Navela je takoer kako nije jednostavno raditi s ovom popu-lacijom. Neki od njih su doli i u sukob sa zakonom i ponekad nije mogue odrati red. Kao i u svakom Domu previe je tie-nika, a premalo osoblja.

Dosta njih je pristalo da sudjeluje u ra-dionici to smo pripremili. Kroz oputenu atmosferu u kojoj je bilo puno smijeha pri-kazali smo spot koji se odnosio na prikazi-vanje spolnih uloga koje su predstavljene u medijima. Odmah je pokrenuta diskusija u koju su se aktivno ukljuili. Skupa smo re-zali slike iz novina i lijepili ih na plakate uz

komentare. Jedna grupa je radila ulogu ena u medijima, a druga uloga mukaraca u me-dijima. Opisali su sve ono to je bilo pred-stavljeno na plakatima i dali jasnu poruku oko koje smo se svi sloili. Razgovor s njima bio je jako ugodan i pruio nam je jasnu sli-ku kako se oni zapravo osjeaju u Domu.

Velik dio njih u razgovoru nam je otkrio da se eli nastaviti obrazovati i poboljati svoj status od onoga u kojem se trenutno nalaze. Koliko god nam je drago bilo to smo ih posjetili toliko smo vidjeli da tu ima jo dosta toga to se moe uiniti za tu djecu kako bi pronala pravi put u ivotu.

Posljednje odredite bila je stambena zajednica. U njoj su smjetene djevojke uz stalnu njegu i brigu zamjenskih majki. Sam ambijent i opremljenost kue u kojoj se nalaze uvelike nas je iznenadio. Svi smo se sloili da je puna topline i zrai pozitiv-nom energijom.

Nae putovanje se bliilo kraju, no nismo htjeli propustiti posjetu gradu heroju Vuko-varu. Prvo smo se uputili na Ovaru. Pri samom ulazu vidjeli smo ogromnu mra-nu prostoriju koja je bila osvijetljena samo crvenim laserom kojim su ispisana imena rtava tog stranog dogaaja. Posjetili smo

i memorijalno groblje i vidjeli nepregledne aleje spomenika koji su podijeljeni u zaseb-ne odjeljke po naini na koji su rtve strada-le. Onaj tko vidi memorijalne spomenike i uje sve to se dogodilo u Vukovaru sigurno to nee nikada zaboraviti.

Stekli smo puno novih spoznaja i nada-mo se da e biti jo ovakvih putovanja jer je jako vano izravno se upoznati sa onim to nas eka kroz daljnji rad.


U razdoblju od 3.-16. li-stopada 2011. u mjestu Rivine, na lokalitetu Crkvina vrena su arheoloka iskopavanja, koja su radili stu-denti Arheolokog odjela Filo-zofskog fakulteta Sveuilita u Mostaru predvoeni prof. dr. sc. Brunislavom Marijanovi-em i dr. sc. Dariom Vujeviem u suradnji s Opinom Stolac i U.G. Vidoki grad Stolac. Po-taknuti priama lokalnog sta-novnita kako se na oblinjem malom breuljku nalaze kame-ni blokovi koji su veoma lijepo klesani, a pojedini i ukraavani, na poziv opine Stolac studenti i njihovi profesori su odluili u sklopu redovite terenske prak-se pretraiti taj lokalitet. Na-kon ienja lokaliteta koji je bio obrastao niskim raslinjem, ali i umom, pristupilo se isko-pavanju samog lokaliteta.

Kasnoantika grobnicaOd prije su bila poznata dva graevinska objekta, od kojih je jedan sigurno bio kasnoantika grobnica na svod, dok za drugi objekt koji nema jasnu funkci-ju mjetani kau kako je sluio kao klaina. Grobnica 1 je bila zidana od pritesanog kamena u vie redova i povezana bukom.

Studenti arheologije na terenskoj nastavi pronali vrijedno arheoloko nalazite

to smo iskopaliZnaajna suradnja

naih studenata s Filozofskim

fakultetom te Opinom Stolac

Pripremio Ante Vujnovi

Zapadna, vea prostorija je vidljiva u duini od 15 metara, a imala je irinu od najmanje 6.2 metra. Svojom duom stra-nom ova je prostorija orijenti-rana u smjeru sjever-jug.

Nastavak kampanjeU unutranjosti se nalazi jo niz zidova koji dijele prostor na manje segmente, ali tre-nutno nije mogue definirati o kakvoj je podjeli rije. Osim navedenih prilikom ovogodi-njih istraivanja pronalaeni su i drugi fragmenti kamenog crkvenog namjetaja. Razliiti fragmenti s profilacijama, dije-lovi ploa s prikazima ptica ili palmeta, impost i obini kapi-teli ukraeni rozetama, palme-ta i slinim prikazima bili su razbacani po cijelom terenu, a veina ih je naena u sloju is-pod povrinskog. Nadamo se kako e se suradnja s Opinom Stolac, Filozofskim fakultetom i samim mjetanima nastaviti i na proljee u drugom dijelu arheoloke kampanje kada bi se trebalo potpuno otkopati i konzervirati ovo veoma zna-ajno kasnoantiko nalazite.

Nakon skidanja povrinskog sloja zemlje i kamena, polako su se poeli nadzirati obrisi ne-poznatoga graevinskog kom-pleksa. Prvi se nalazi na isto-nom dijelu parcele i obuhvaa i prostor Grobnice 1. Rije je o objektu etvrtastog tlocrta irine 6 metara (unutranja i-rina iznosi 4.7 metara). Kako objekt jo nije otkopan u cijelo-sti, duina se za sada ne moe odrediti. Zidovi su graeni od priklesanog kamena poveza-nog bukom, s dva lica. irina svih zidova iznosi 0.60 metara. Prema sauvanim fragmenti-ma buke na zidu, sigurni smo da je unutranjost objekta bila obukana, a fina, bijela buka je bila nanesena i s vanjskih strana zidova. Unutranjost Objekta 2 bila je ispunjena na-sipom od zemlje, ostataka bu-ke i kamenja s uruenih zidova. Na manjem dij

Documents

Fenix 2012