Uvod

Filozofski fakultet u RijeciOdsjek za kroatistikuAkademska godina 2012/2013.Studijska grupa: jednopredmetni preddiplomski studij hrvatskoga jezika i knjievnosti

FESTA SVETOG VLAHA

Kolegij: Oblici hrvatske usmene knjievnosti

Nositelj kolegija: dr. sc. Estela Banov

Studentice: Andrea Mikuli, Martina Horvati, Antonija PavliU Rijeci, travanj 2013.SADRAJ

SADRAJ1UVOD21. IVOT SVETOG VLAHA31. 1. ivot31. 2. uda31. 3. Muenitvo32. SVETI VLAHO ZATITNIK GRADA DUBROVNIKA52. 1. Zasluge svetog Vlaha53. MOI SVETOG VLAHA63. 1. Monik glave63. 2. Monik lijeve ruke63. 3. Monik desne ruke63. 4. Monik noge63. 5. Monik grkljana64. FESTA SVETOG VLAHA74. 1. 15. i 16. stoljee74. 2. 18. stoljee84. 3. 19. stoljee85. SUDIONICI I OBIAJI FESTE SVETOG VLAHA95. 1. Kandelora95. 2. Barjaci95. 3. Trombunjeri9105. 4. Festanjuli

116. DIJELOVI FESTE SVETOG VLAHA

6. 1. Procesija116. 2. Trodnevlje117. SVETI VLAHO I HRVATSKA KNJIEVNOST128. ZANIMLJIVOSTI13ZAKLJUAK14POPIS LITERATURE15

UVOD

Festa svetoga Vlaha bila je i jo je uvijek najvaniji dogaaj u Dubrovniku. U njemu sudjeluju politike i vjerske vlasti te svi stanovnici iz samoga Grada, okolnih mjesta, kao i stranci. Festa, kao jedan od hrvatskih fenomena, 2009. godine upisana je na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne batine ovjeanstva. Poevi od 10. stoljea pa sve do danas povezuje materijalnu i nematerijalnu kulturnu batinu, koja se temelji na legendi o svetom Vlahi, sjedobradom starcu koji je pomogao Dubrovanima u obrani od napadaa. Veina povjesniara Dubrovnika poetak tovanja toga sveca vezuje uz mletako pokoravanje Neretvana koji su na prijevaru pokuali osvojiti Dubrovnik.

Bez svetoga Vlahe bila bi nam neprotumaiva povijest Dubrovnika jer je itav ivot toga Grada povezan s njegovim imenom - on je postao i ostao prvi graanin Dubrovnika. Djela raznih autora, kao to su Gunduli ili Vetrani, inspirirana su svetim Vlahom, koji je duhovno vladao, idejno nadahnjivao i stvaralaki oblikovao. Festa je nekada bila zabranjena od strane Habsburgovaca i Francuza, a kada je neto kasnije doputena morala se odravati uz veliku policijsku pratnju. Na samoj Festi moi svetog Vlaha nose se zajedno s drugim moima u procesiji kroz Grad.

Kult svetog Vlaha u Dubrovniku nije samo tovanje sveca nego svega onoga to se u njemu stvorilo bilo darom prirode, nasljeem ili pak silom prilika. Sveti je Vlaho kao nit koja meusobno vee stoljea dubrovake prolosti, kao i povijest sa sadanjou.

Svetkovanje sv. Vlaha prema gregorijanskom kalendaru zabiljeeno je 3. veljae. Prema Julijanskome kalendaru blagdan sv. Vlaha obiljeava se 11. veljae, a prema Apostolskoj Armenskoj Crkvi 17. sijenja.

1. IVOT SVETOG VLAHA1. 1. ivotTona godina roenja svetoga Vlaha nije definirana, ali navode se podaci prema kojima je roen oko polovice 3. stoljea u Maloj Aziji (dijelu Rimskog Carstva) - danas je to turski grad Sivas. Dokaza o njegovim djelima nemamo, ali pretpostavlja se da je obraao pogane na kranstvo i bio istinski uenik Isusove vjere. Njegova je misao vodilja bila: radije biti koristan, nego vladati. (Brigovi 2012, str. 29)Za vrijeme njegova ivota Rimskim je Carstvom vladao Dioklecijan, koji je 303. godine dopustio opi progon krana po itavom Carstvu, a sveti se Vlaho sklonio u pilju, gdje je nastavio svoj ivot.

Roditelji sv. Vlaha bili su pogani, ali on je ipak u ranoj mladosti prigrlio kranstvo. Oko 304. godine izabran je za biskupa Sebaste te je svojom dobrotom i nainom ivota mnoge pogane uspio privesti na kranstvo. U mladosti je bio odlian uenik; prouavao je i uio medicinu, filozofiju i teologiju. 1. 2. udaRimski namjesnik Licinije bio je jedan od najokrutnijih progonitelja krana. Svoje je vojnike poslao u brda u lov, a oni su tamo susreli svetoga Vlahu koji ih je doekao rairenih ruku te su mu se pridruili. Na tom putu mnogo je naroda polo za svetim Vlahom, a meu njima je bila i majka sa sinom kojemu se riblja kost zabila u grlo. Tada je sveti Vlaho stavio ruke na dijete, podignuta pogleda prema nebu poeo se moliti, a zavrivi molitvu dijete je ozdravilo. Takoer se njegovom zaslugom smatra i udo koje se dogodilo starici kada joj je vuk vratio ivog i zdravog praia kojeg joj je prethodno ugrabio. 1. 3. MuenitvoU gradu Sebasti sveti Vlaho bio je zatvoren i stavljen na strane muke u svrhu odricanja svoje vjere. Njegova ustrajnost bila je toliko velika da je rimski namjesnik Agrikolaj naredio da ga

objese te otrim eljeznim grebenicama deru od glave do pete. Krvnici su ga nemilo izmuili tako da mu se meso raspadalo na komade, tijelo je bilo u ranama, a krv je tekla posvuda. Sami su se muenici smilovali nad sv. Vlahom i od ganua prolijevali gorke suze. Svetac koji je visio s grede rekao je silniku da ne mari za muke jer njemu pomae Bog te da prijetnje i obeanja silnika nemaju znaenje za one koji vjeruju u Boga. Agrikolaj je zapovjedio zatvaranje djece u tamnicu, gdje ih je svetac prigrlio kao svoju djecu. Dolo je do jo jednog pokuaja nagovora sv. Vlahe ne bi li se poklonio idolima pogana, ali on je to odluno odbio. Za kaznu je odveden pred jezero u koje je trebao biti baen, ali Vlaho je udesno poeo hodati po vodi i obraati se svim vjernicima kranstva. Rimski namjesnik, ljutit zbog prethodnog dogaaja, osudi sv. Vlaha i dvoje djece na giljotinu. Ne zna se u kojoj je dobi podnio sva muenja i kada je bio ubijen, ali neki povjesniari smatraju kako se to dogodilo 320. godine, dok drugi uzimaju 317. godinu. Sveti Vlaho se nakon svoje muenike smrti vinuo u visine vjenosti te odatle oborio dotrajale ovjekolike bogove stare Helade u podnoju Sra, Zeusa, Heru, Atenu, Apolona, Afroditu, Artemidu, Aresa, Dionisa i Posidona, a Dubrovane i Dubrovnik istio, vodio, mijesio, tesao, krojio, gradio i oplemenjivao sve dok ih nije pretvorio u velebni, ivi, kranski hram. (Vere 2008, str. 26).U rimskom brevijaru muenitvo sv. Vlaha uvrtava se u vrijeme Dioklecijanova progonstva (dakle, prije 305. godine), ali u istom se brevijaru spominje i 3. veljae 316. godine kao dan njegove smrti. Poslije Milanskog edikta i smrti Licinija, nakon 324. godine, tijelo sv. Vlaha bilo je poloeno u kameni lijes. Biskup Petar, nasljednik sv. Vlaha, u Sebasti je podigao crkvu na mjestu gdje je sv. Vlaho dao svoj ivot za vjeru.

Grob sv. Vlaha, pie Stjepan Skurla, nalazi se na zapadnom kraju grada Sebaste, u odsjeku koji se nazivlje Medrese tj. uionica u bai jednog muhamedanca po imenu Bekir Oglou, ispod jedne sobe sa etiri mira ogragjene, koja je s doputenjem gospodara ponovljena 1857. godine, a trokom Armenaca odmetnika i jednog katolika imenom Petra Kalustijana koji pokri sveev grob ploom na kojoj ini urezati biskupsko znamenje. (Margaritoni 1998, str. 21).2. SVETI VLAHO ZATITNIK GRADA DUBROVNIKAPrvi kontakt svetoga Vlaha s Dubrovnikom oituje se u obliku sljedee legende. upnik crkve svetoga Stjepana oko ponoi je uao u crkvu kako bi se pomolio, a tamo je naao mnogo vojnika pod zapovjednitvom svetoga Vlaha. Sjedi starac obratio mu se rijeima: Ja sam sveti Vlaho, biskup od Sebaste i muenik, doao sam s Neba poslan od Boga da obranim Grad, da sa svojom nebeskom vojskom sprijeim Mleane, koje ste primili u goste, da iznenada, u noi, navale na gradske zidine i osvoje moj i va Grad. (Brigovi 2012, str. 39).Poslije tog dogaaja Dubrovani su ga odredili za svoga zatitnika.

2. 1. Zasluge svetog VlahaSveti Vlaho imao je veliku ulogu u legendi o pobjedi protiv gospodara Hercegovine Stjepana Vukia Kosae. Dubrovani su, ostavi bez opcija, poeli zazivati svetog Vlaha, a on se udesno pojavio i ohrabrio dubrovaku vojsku, koja je potom nasrnula na neprijatelja i nagnala ih u bijeg. Problemima nije bio kraj jer je vojska nahrupila s druge strane, ali opet se pojavio sveti Vlaho i jo jednom sauvao Grad. Kada je Mehmed II odluio pokoriti Dubrovnik prestraeni graani zatraili su pomo od crkvenih otaca i poeli se moliti svome zatitniku. Doavi u Grad Mehmeda je zanimalo kojega sveca Dubrovani tuju, a kada su mu pokazali zastavu svetoga Vlaha sultan je shvatio da mu se ba taj starac ukazao i zaprijetio da e slomiti vrat ako Dubrovnik ne ostavi na miru. Sultan je odustao od napada i Dubrovnik je ponovno spaen.

Neki su dubrovaki graani, koji su se tijekom snanih potresa iz 4, 15. i 16. stoljea zatekli s vanjske strane Vrata od Ploa, vidjeli kako brdo Sr pada na Grad, ali i kako ga je sveti Vlaho zadrao.

Sveti Vlaho ukazao se franjevakom redovniku Pavlu te objavio kako nikada nee ostaviti Dubrovnik i da e uskoro doi bolja vremena za taj Grad. Razlog ukazivanju bio je veliki vezir Kara Mustafa, koji je htio osvojiti Dubrovnik. Rijei svetoga Vlaha opet su se obiestinile, iz pepela i dima digao se novi Dubrovnik. (Brigovi 2012, str. 69)3. MOI SVETOG VLAHA3. 1. Monik glave

Monik glave ima oblik bizantinske krune pokrivene zlatnim ploama, na kojoj se nalazi kupola s osam ploa i dva pojasa, a u svakom je pojasu takoer osam ploa. Na kupoli krune nalaze se medaljoni s likovima sv. Mihajla, sv. Petra, sv. Andrije te sv. Vlaha. U srednjem pojasu je osam medaljona, takoer sa svecima i sv. Vlahom, a u donjem pojasu osam je medaljona bez lika sv. Vlahe. 3. 2. Monik lijeve ruke

Monik lijeve ruke, izraen od drva, prekriven je pozlaenim srebrnim limom, na ijem se vrhu nalazi gravirana slika sv. Vlaha.

3. 3. Monik desne ruke

Na osmi dan posveen Festi odrava se procesija od Katedrale do sv. Klare s monikom desne ruke. aka je okovana zlatnim ploama i medaljonima te se na noj nalaze likovi svetaca.

3. 4. Monik noge

Monik noge izraen je od zlatnog lima u obliku noge do iznad koljena te je obloen zlatnim filigranom.

3. 5. Monik grkljana

U sveanoj procesiji ovaj monik nosi generalni vikar Dubrovake biskupije, a izraen je u obliku gotike monostrance.4. FESTA SVETOG VLAHAU Festi svetog Vlaha isprepliu se elementi vjerskog, folklornog, kulturnog i domoljubnog, a njezin uhodani "scenarij" traje stoljeima (Trodnevnica, sveano otvorenje ispred Pareve crkve, misa i procesija te izvijanje barjaka).

Stvaranjem suverene hrvatske drave i dolaskom demokracije blagdan svetog Vlaha proglaen je danom grada Dubrovnika, a samim je time i Festa dobila na veoj vanosti.

Dubrovani se za festu posebno spremaju trodnevnicom u crkvi svetog Vlaha. To je prigoda da se ljudi izmire s Bogom u ispovijedi kako bi im blagoslov sa svijeama, koji je sastavni dio ceremonija za dan svetog biskupa i muenika, donio duhovne plodove i "oslobodio ih bolesti grla i svakog drugog zla". (Vere 1998, str. 5-6).Na Orlandovu stupu pred svetim Vlahom, danas okrenutim prema sjeveru (prvotno postavljen prema istoku), vijorila se nekoliko puta godinje zastava Republike i to uglavnom za vrijeme Feste svetoga Vlaha; i danas se tamo vijori sveeva zastava. Od listopada 2002. godine gradska je vlast odluila da se uz zastavu svetoga Vlaha tijekom cijele godine vijori i zastava Republike Hrvatske.

Sastavni dio Feste je i limena glazba, koja prati sve izvanliturgijske sveanosti.

U Dubrovniku sveca i muenika Vlaha popularno se naziva i njihovim Parcem.

4. 1. 15. i 16. stoljeeFesti je prethodila Trodnevnica, u predveerje koje se odvijao vojni mimohod te sveana Veernja u Katedrali. U zoru bi zvonila sva zvona, pucalo se iz topova i udaralo u bubnjeve. Graani bi se okupljali pred kneevim dvorom gdje su ve bili uglednici, a tada bi se pojavilo dvanaest pekarica koje bi zaplesale sa simbolima ljetine i mira. Potom su se itale laude, odravala slikovita vojna parada te procesija u kojoj su noene svijee u ast sveevih relikvija. Na samom kraju, u Katedrali se sluila sveana misa. Poslijepodne uoi Feste bilo je rezervirano za pjesmu, ples i ratnike igre (nekada bi mlade igrala igru slinu alci). Godine 1190, za vrijeme svetkovine, odravala se i Sloboda svetog Vlaha koja je trajala tri dana prije i tri dana poslije Feste, kasnije sedam dana. Dunici i(li) poinitelji kaznenog dijela tada su bez straha mogli slobodno doi u Dubrovnik i traiti oprost. Takva praksa odravala se sve do pada Republike. Dva stoljea kasnije ustanovljen je Blagdan lijeve

ruke svetog Vlaha, za Dubrovane vrlo vaan dogaaj, a ujedno je i za taj blagdan vrijedilo pravilo Slobode.

4. 2. 18. stoljeePrije pada Republike Festa je poinjala ujutro sveanim podizanjem zastave Republike na Orlandov stup, a ast podizanja pripadala je Velikom admiralu (dubrovaka mornarica).

Uslijedilo je pucanje iz topova, udaranje u bubnjeve te ponovno ples pekarica, a kasnije i pekara. Poslijepodne je na redu bila smotra vojske, a naveer tradicionalna Veernja u Katedrali. Spomenuta pucnjava iz topova, kao i udaranje u bubnjeve, navijestili bi novi dan, odnosno novu svetkovinu sv. Vlaha. Nakon mise uslijedila je procesija s pronoenjem moi sv. Vlaha, a procesiju je gledao puk iz grada i okolice, ili ak udaljenijih mjesta. Najvea ast koja je mogla dopasti puanina u doba Republike bilo je sudjelovanje u paradi redovne vojske. Smatra se da je vojska sudjelovala u Festi kako bi sveanost bila to sveanija, ali i zbog spreavanja eventualnih nereda. 4. 3. 19. stoljeePoslije konanog pada Republike nema Feste, na Orlandovu stupu vie se ne vijori zastava svetog Vlaha, nema kneza, Senata, Vijea, a ujedno i Slobode svetog Vlaha. Na njegov se dan odrava tek misa. Obiaji se djelomino oivljavaju nakon to je Dubrovnik 1836. udom zaobila kolera koja je tada harala. Tako se dan uoi Feste na stup pred crkvom stavljala zastava, sveano donio gradski barjak svetog Vlaha, a nakon Veernje u crkvi svetog Vlaha odrala bi se Veernja i u Katedrali. U zoru Feste ula se zvonjava zvona, pucnjava topova i iznosili bi se barjaci iz crkve. Nakon mise slijedila je procesija barjaci, glazba, sveenici, pjevai, biskupi koji su nosili moi (sveevu glavu), sveenici s drugim moima i upaljenim svijeama. Na kraju je ila vojnika eta, a iza nje puk. Jutarnje sveanosti zavravale su odnoenjem barjaka pred crkvu svetog Vlaha, a poslijepodne je odrana tombola. Festa je zavravala pucnjavom kojom su barjaktari pozdravljali Grad, sveano i veselo se rastali i otili kuama. Na taj nain i danas se u Dubrovniku slavi Festa svetog Vlaha.

5. SUDIONICI I OBIAJI FESTE SVETOG VLAHA

5. 1. Kandelora

Kandelora ili Svijenica naziv je za dan prije Feste. Prvo se ispred sveeve crkve okupljaju gradski barjaktari, nakon ega slijedi otvaranje. Dubrovaki biskup pozdravlja tovatelje i izrie molitvu. Djeca u narodnim nonjama prinose darove ivota, a biskup iz koarice puta dvije bijele golubice. Na kraju se izvodi Himna svetog Vlaha (Katedralni zbor), podie se sveev barjak i dri Veernja. Himna se neprekidno izvodi od praizvedbe 1939. godine.

5. 2. Barjaci

Barjaci crkvenih i gradskih bratovtina svake godine dolaze u grad i neizostavan su dio Feste. Taj obiaj see u same poetke sveanosti. Barjaci se susreu ispred sveeve crkve, a nou se unose u crkvu.

5. 3. Trombunjeri

Trombunjeri ili prvotnog naziva lumbardijeri svetog Vlaha dio su Feste gotovo od samih poetaka. Pucnjavom iz trombuna izazivaju gromoglasan prasak. Od izraenih pedeset posebnih trombuna danas je u uporabi samo osam. Pucnjavom u gradskoj luci trombunjeri otvaraju Festu svetog Vlaha, doekuju i ispraaju barjake. Na kraju, dok se sputa sveev barjak s Orlandova stupa, ponovno pucaju u gradskoj luci. Dubrovaki trombunjeri uvrteni su u Povijesne postrojbe Republike Hrvatske (Prva gardijska poasna bojna), a lanovi su i povijesnih postrojbi Europe. Trombunjera je danas 50.

5. 4. Festanjuli

U vrijeme Dubrovake Republike Festu je otvarao knez, nakon pada Republike civilna vlast, a poslije Drugog svjetskog rata Crkva, biskup i rektor crkve svetog Vlaha. Kao predstavnici graana neliturgijskim dijelom Feste upravljaju i festanjuli. Prvi festanjuli spominju se 1874, a u vrijeme Prvog i Drugog svjetskog rata sveanosti su se odvijale bez njih. Danas Festu vode jedan pomorac i jedan obrtnik. Festanjul se tajno bira od strane starih festanjula okupljenih u Bratovtinu festanjula svetog Vlaha, u suradnji s rektorom. Na otvaranju Feste festanjuli uz biskupa podiu i sputaju barjak svetog Vlaha. Moraju nositi propisanu odjeu, koju su duni nabaviti sami (bijela koulja, bijeli al, bijela kravata, bijele rukavice te crno odjelo, crne cipele, crni kaput i crni eir).6. DIJELOVI FESTE SVETOG VLAHA

6. 1. Procesija

Procesija zapoinje sveanom misom pred Katedralom. Predvoditelj mise pozdravlja okupljene estitajui svima i zaeljevi da ih svetac titi. Nakon mise na redu je dojmljiva procesija s razvijenim barjacima i moima. Ide Ulicom od pua pored Velike Onofrijeve fontane, preko Straduna, kroz crkvu svetog Vlaha te natrag do Katedrale - ta procesija ini velianstvenu katedralu pod otvorenim nebom. Poslijepodne se odvija tombola i ispraaju se barjaci te se hodoasnici razilaze. Dan zavrava veernjom slubom Bojom.

6. 2. TrodnevljeUoi sveeva blagdana 3. veljae svake se godine tradicionalno (od 30. sijenja do 1. veljae) odrava poznato Trodnevlje (Triduum) u zbornoj crkvi svetog Vlaha. Upravitelj svetita tada poziva eminentne hrvatske propovjednike iz svjetovnog sveenstva te Dominikanskog i Franjevakog reda, kako bi svojim govorima uveliali slavlje, pridonijeli uvrivanju puka i uzdizanju njegove nacionalne svijesti.

Tako su tijekom 20. stoljea govorili kardinal Alojzije Stepinac, kardinal Franjo Kuhari, dominikanci Antonin Zaninovi, poznati povjesniar Jordan Kunii, veliki teolog Tomo Vere te drugi.

7. SVETI VLAHO I HRVATSKA KNJIEVNOSTJedni od najpoznatijih hrvatskih autora, kao to su Marin Dri i Ivan Gunduli, napisali su najljepe stihove o svetom Vlahu koji su zabiljeeni na ovim prostorima.

Tako se, primjerice, u Osmanu I. Gundulia sveti Vlaho pojavljuje u liku kranskog viteza (vojvoda pustinjak) koji bosonog, zarastao i s kriem predvodi poljske vitezove i molitvom kao glavnim orujem ratuje protiv Osmanlija.

8. ZANIMLJIVOSTIFesta svetog Vlaha ne slavi se samo na dubrovakom podruju. Tako Dubrovani s prebivalitem izvan Grada takoer slave svoje Feste. Drutvo Dubrovana i prijatelja dubrovake starine Festu, odnosno Dubrovaku no, na svoj tradicionalni nain slavi u Zagrebu. Zanimljivo je da se uz festanjule esto pojavljuju i festanjulice.Od kada je u San Pedru 1991. osnovana javna dobrotvorna organizacije Libertas Foundation Festa se slavi u Hrvatskom centru svetog Ante u Los Angelesu. Odrava se sveana misa u crkvi svetog Ante, zatim simbolina procesija i sveana veera nakon ega slijedi zabavni program te tradicionalna lutrija iji prihod u cijelosti ide u humanitarne svrhe.

Festa se slavi i u New Yorku ve 71. godinu. Klub Dubrovnik jedan je od najstarijih klubova na podruju New Yorka; osnovali su ga hrvatski iseljenici s podruja Dubrovnika, a rad kluba poeo je 1941. godine. Na ovim Festama u SAD-u esto sudjeluje i izaslanstvo grada Dubrovnika.

Festa svetog Vlaha blagdan je koji svetkuje itava Dubrovaka biskupija pa se tako slavi jo u Stonu, Janjini, Slanom, Babinom Polju, Mljetu i Pridvorju.

ZAKLJUAK Kult svetoga Vlaha u Republici je zaivio odmah i tuje ga se od 972. godine. Unato svim turbulencijama i burnim vremenima dubrovake povijesti, Dubrovani nikada nisu prestali vjerovati u svetoga Vlaha. Brodovi su plovili svim morima pod njegovom zastavom, u njegovo ime doneseni su zakoni, a njegov je lik bio na dravnom barjaku, novcu i peatu. Ujedinjavao je ljude svih klasa i zanimanja. U znak zahvalnosti u Dubrovniku je sagraena zavjetna crkva svetoga Spasa, pokraj Franjevakog samostana. Posveena je Uzaau, odnosno danu kada se dogodio potres, a na taj dan svake se godine odrava procesija i slavi misa u toj crkvi. Dubrovani su zazivom imena svetoga Vlaha zapoinjali sve svoje najvanije knjige, naloge i pisma, npr. Matica i Crvena knjiga (zemljina knjiga Dubrovake Republike).

Simbol Republike i njegove slobode bila je bijela zastava s likom sjedobradog starca, na kojoj su se nalazili inicijali S. B. (Sanctus Blasius sveti Bla) ili rije libertas, dok se crvena zastava, koja je bila ratna, nosila na Festi svetoga Vlaha. Sv. Vlaho naziva se jo i Bla; Vlaho, od srednjovjekovnog grkog naziva Vlasios, a Bla od latinskog Blasius.

Na podruju Dubrovake Repulike nalazi se 14 crkava posveenih svetom Vlahu, a izvan dubrovake biskupije tri su upe posveene ovome svecu (upna crvka svetog Vlaha u Zagrebu, u Vodnjanu te u Predoici na Cresu). Na otoku Visu takoer postoji crkvica svetog Blaa, a u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji kao zatitnika slavi ga se u Katel tafiliu, eevici i aporicama. Blagdan svetoga Blaa slavi se i u drugim krajevima Hrvatske, od kojih valja izdvojiti Zadarsku nadbiskupiju te akovako-osjeku nadbiskupiju.

Sveti Vlaho slovi kao jedan od 14 svetaca pomagaa u nevolji, u svijetu je iznimno popularan i rairen njegov kult, a prikazuje se na razliite naine. Zatitnik je vjerskih ili profesionalnih bratstava. Molilo ga se za zagovor u mnogim bolestima, pri porodu, protiv lihvara, potresa, a zazivali su ga i pripadnici mnogih zanimanja (brodari, glazbenici, ribari, ratari, postolari, stoari, krojai, stolari, mesari).

Kult svetog Vlaha ivi diljem kugle zemaljske pa tako u Italiji nalazimo vie od pet stotina crkvica posveenih njemu; samo u Bavarskoj ih je etrdesetak, a slavi ga se i u Barceloni, Velikoj Britaniji, kotskoj, Francuskoj, pa ak i Africi i Indiji.Sveti Vlaho univerzalni je svetac katolike Crkve, a slave ga i ostale kranske crkve.

POPIS LITERATUREBrigovi, Dominik, Sveti Vlaho zatitnik Dubrovnika, Dubrovnik, 2012.

Margaritoni, Marko, Sveti Vlaho Povjesnice i legende, Dubrovnik Zagreb, 1998.

Paljetak, Luko, Falievac, Dunja, Foreti, Miljenko, Sveti Vlaho dubrovaki Parac u hrvatskoj knjievnosti, Matice hrvatske Dubrovnik, Dubrovnik, 2001.Vere, Tomo, Sveti Vlaho i Dubrovnik, Nova stvarnost, Zagreb, 2008.

1