Fikhul Ibadat - Muhamed Seid Serdarević

8/14/2019 Fikhul Ibadat - Muhamed Seid Serdarevi

1/212

1


2/212

2

Vrhovno islamsko starjeinstvo u SFRJSarajevo

Muhamed Seid Serdarevi

FIKH UL- IBADAT(PROPISI O OSNOVNIM ISLAMSKIM DUNOSTIMA)

Sarajevo, 1968.


3/212


4/212

4

SADRAJ

SADRAJ ..................................................................................4RIJE IZDAVAA ...................................................................8BILJEKA O PISCU...............................................................10

UVOD......................................................................................16MUKELLEF MUKELLEFIN...............................................16FIKH ........................................................................................17

Ahkami-er'ijje (eriatske presude)......................................17 Farz, vadib.......................................................................... 18 Farzi-ajn i farzi-kifaje.......................................................... 18Sunnet, mustehab................................................................. 19Mekruhi-tahrimen, mekruhi-tenzihen.................................. 20 Podjela fikha........................................................................ 20Osnove fikha Edillei-er'ijje............................................21Mudtehid, mukallid .............................................................21 Znameniti mudtehidi - imami.............................................22

Mezheb................................................................................. 22 Hanefijski mezheb................................................................ 23 Fetva, mufti.......................................................................... 23

ISTOA (Taharet)..........................................................25TA ZNAI TAHARET.........................................................25O VODAMA............................................................................26

Sur ........................................................................................ 27 Ako je voda sumnjive isto e ............................................... 28O bunarskim vodama...........................................................28 Kapljevine i voda koja je predrugoja ena........................... 30

ISTINDA I ISTIBRA ............................................................32to ne valja upotrebljavati pri i enju............................... 33

ABDEST ..................................................................................34 Farzovi (artovi) abdesta.....................................................34Uvjeti za valjanost abdesta.................................................. 35

Sunneti abdesta.................................................................... 36 Adabi abdesta....................................................................... 37


5/212

5

Mekruhi abdesta................................................................... 37 Abdest u raznim prilikama...................................................38ta kvari abdest?.................................................................. 39

KUPANJE (GUSL)..................................................................40 Farzovi gusla....................................................................... 40Sunneti gusla........................................................................ 41 Adabi i mekruhi gusla.......................................................... 41Vrste gusla........................................................................... 42

TEJEMMUM ...........................................................................43 Zato smo zadueni tejemmumom kad ne moemo uzetiabdest ili gusl?.....................................................................46

MESH PO MESTVAMA.........................................................48MESH PO ZAVOJIMA...........................................................51HAJZ, NIFAS I ISTIHAZA.....................................................52O SAHIBI-UZRU ....................................................................54RAZNE NEISTI IIENJE OD NJIH..............................55ZAKLJU NA RIJE O TAHARETU....................................57

SALAT (Namaz)................................................................59TA JE NAMAZ ..................................................................... 59KAD JE MUSTEHAB KLANJATI NAMAZE.......................61KAD NE VALJA KLANJATI.................................................61EZAN I IKAMET ....................................................................63 NAMASKI FARZOVI.............................................................66 NAMASKI VADIBI..............................................................71 NAMASKI SUNNETI.............................................................73

NAMASKI ADABI .................................................................77SASTAV NAMAZA................................................................78O KLANJANJU U DEMATU I O IMAMETU....................83EZKAR POSLIJE FARZA...................................................... 88OKOLNOSTI KOJE KVARE NAMAZ..................................89 NAMASKI MEKRUHI ...........................................................92STAVLJANJE PERDE............................................................94TA NIJE MEKRUH U NAMAZU ........................................95O PREKIDANJU NAMAZA ..................................................96O VITR - NAMAZU................................................................96


6/212

6

O NAFILAMA.........................................................................99O DRUGIM NAFILAMA .....................................................101TERAVIH (TERAVIJA) ....................................................... 104KLANJANJE SJEDEI NA KONJU I U LAI I UELJEZNICI..........................................................................105KLANJANJE U KABI...........................................................106O MUSAFIRU I NJEGOVU KLANJANJU .........................107O KLANJANJU BOLESNIKA .............................................109 NAKLANJAVANJE PROLIH NAMAZA .........................111O PRISPIJEVANJU NA FARZ.............................................113O SEHVI SEDDI.............................................................115DVOUMLJENJE U NAMAZU.............................................117SEDDEI-TILAVET.............................................................118SALATUL-DUMUATI (DUM'A NAMAZ)....................120O BAJRAMIMA....................................................................124

Kako se klanja bajram-namaz...........................................125 NAMAZ PRI POMRAENJU SUNCA I MJESECA TERAZNIM STRAHOTAMA...................................................127

NAMAZ I DOVA RADI KIE .............................................128DENAZE NAMAZ I DRUGE ODREDBE O MRTVACU 129 Kupanje mrtvaca................................................................ 130 Kefini.................................................................................. 131 Namaz za umrlog (Denaze-namaz).................................. 132 Noenje denaze................................................................. 137Grob (kabur, mezar)..........................................................137ehid ................................................................................... 139

ZAKLJU NA RIJE O NAMAZU......................................140POST (SAVM).................................................................143

TA JE POST ........................................................................143VRSTE POSTA .....................................................................145KADA I KAKO SE NIJJETINI.........................................147KAKO SE USTANOVLJUJE POETAK RAMAZANA IBAJRAMA - JEVMI EK (SUMNJIVI DAN).....................149TAE POST POKVARITI.................................................151U EMU SE SASTOJI KEFFARET I KADA ON SPADA.152


7/212

7

ZA TO TREBA SAMO KADA'?........................................ 153TA NEE POKVARITI POST ...........................................155TA JE MEKRUH ZA ONOG KOJI POSTI ........................ 156KOME JE SLOBODNO DA NE POSTI...............................157ZAKLJU NA RIJE O POSTU...........................................159ZAVJET (NEZR)...................................................................161O ITIKAFU............................................................................163

ZEKAT..................................................................................164TA ZNAI ZEKAT.............................................................164ZEKAT NA DUG..................................................................166

ZEKAT OD IVE STOKE....................................................168ZEKAT OD MRTVOG BLAGA...........................................170KOME SE DAJE A KOME NE DAJE ZEKAT....................172ZAKLJU NA RIJE O ZEKATU........................................174SADEKAI-FITR ....................................................................176KURBAN (UDHIJJETUN) ...................................................177

HAD.....................................................................................180HADSKA MJESTA I OBREDI ..........................................180O IHRAMU I MUHRIMU ....................................................186DUNOSTI HADIJE ..........................................................188KIRAN I TEMETTU.............................................................194TEMETTU.............................................................................195PRESTUPI .............................................................................196O PRELASKU MIKATA BEZ IHRAMA ............................202O IHSARU I PROLAENJU HADA .................................203

O ZAMJENJIVANJU U HADILUKU................................204O HEDJU...............................................................................206ZAKLJU NA RIJE O HADU..........................................208SJEANJE NA AUTORA.....................................................211


8/212

8

RIJE IZDAVAA

Fikh-ul-ibadat je punih pedeset godina sluio kaonajobimniji i najmjerodavniji izvor fikhskih propisa na naem jeziku iz oblasti obredoslovlja u irem smislu, u to spadajunamaz, zekat, had i post. Do sada je ovo djelo doivjelo triizdanja. Sva tri izdanja tampana su arapskim slovima,takozvanom matufovaom. Prvo izdanje, koje je izdao Reis-ul-ulema Hadi Mehmed Demaludin ef.auevi izalo je 1918.godine.

Znaajno je da ovo,etvrto izdanje, koje izdaje Vrhovnoislamsko starjeinstvo u SFRJ, izlazi upravo na pedesetogodinjicu smrti autora Muhamed Seid ef. Serdarevia,kao i pedesetogodinjicu prvog izdanja.

Drago nam je to moemo da i na ovaj nain obiljeimoova dva znaajna jubileja i da se time, bar u nekoliko, oduimo jednom od najznaajnijih pionira naeg buenja. Pionirska ulogaMuhamed Seid ef. Serdarevia na polju vjersko-prosvjetnog buenja muslimana bez sumnje je neizmjerno velika. Fikh-ul-ibadat je na vjerskom prosvjeivanju muslimanskih masa uiniomnogo. Prva izdanja tampana su arapskim pismom iskljuivozbog toga, da bi bila to pristupanija muslimanskim irokimslojevima, jer je u to doba broj muslimana koji su znaliitatiarapsko pismo bio mnogo vei od onih koji su bili pismeni u

evropskom smislu.Danas je, meutim, ta proporcija sasvim drugaija. Stoji u

obrnutom odnosu. Osim vjerskih slubenika vrlo je mali broj onihkoji znaju arapska slova, a sve vei broj onih kojiitaju latinicu iliirilicu.

Vrhovno islamsko starjeinstvo je zbog toga ve odavnoosjealo potrebu da se Fikh-ul-ibadat tampa latinicom, kako bi unae vrijeme bio pristupaan to veem brojuitalaca.


9/212

9

Zahvaljujui susretljivosti i punom razumijevanjuautorovih nasljednika - nosilaca autorskog prava, ovoj nasunoj potrebi bie udovoljeno. Time je Vrhovnom islamskomstarjeinstvu omogueno da ispuni jednu prazninu, koja odavno postoji.

Sa osobitom zahvalnou istiemo da su se nasljedniciautorskog prava velikoduno odrekli u korist Islamske vjerskezajednice svake materijalne naknade. Nesumnjivo je da su se naovaj nain najdostojnije oduili autoru koji jeitav svoj ivot bio posvetio Islamu i muslimanima u ovim krajevima.

Smatramo potrebnim napomenuti da ovo,etvrto izdanje, pored izmjena u vrsti pisma, sadri izvjesne neznathije korekcije utekstu, koje se uglavnom odnose na jezina i stilska prilagoa-vanja. Izostavljena su, uz saglasnost nasljednika autorskog prava,isto tako, neka manja poglavlja koja, s obzirom na nae prilike,nisu vie aktuelna.

Ipak treba podvui da je djelo i pored ovih neznatnihizmjena sauvalo svoju punu prvobitnu izvornost, ne samosadrajnu nego i stilsku i jezinu, jer je to bila izriita eljaautorovih na-sljedaika. S obzirom da je Fikh-ul-ibadat pisan prije pedeset godina, kada je pismenost bila na vrlo niskom stupnju,treba shvatiti dae nam jezik kojim je pisano ovo djelo izgledati prilino zastarjelim.

Tako e Fikh-ul-ibadat ponovo, u neto izmijenjenomruhu, pokucati na vrata naih domova, ponuditi se imamima,vaizima, i predavaima obuke. Otvorite mu vrata i prihvatite ga!On e vam najbolje pomoi u upoznavanju i vrenju vjerskihdunosti.

Vrhovno islamsko starjeinstvo u SFRJ

Sarajevo


10/212

BILJEKA O PISCU

Autor ovog djela Muhamed Seid Serdarevi ,dobro poznat starijimgeneracijama muslimana, rodiose je u Zenici 8. decembra1882. godine.

Za 36 godina ivota i 14

godina aktivnog rada napisao jedesetak do petnaest to manjihto veih radova sa temama izdrutvene i religiozne oblasti i preko stotinulanaka u gotovosvim muslimanskimasopismaonog vremena.

Znaaj njegova djela nije dovoljno istaknut u publicisticimuslimana BiH. Time je ujedno izostala i odgovarajua ocjena onjemu kao drutveno-prosvjetnom radniku, koji je u tadanjikonzervativni sistem osnovnog i ope-drutvenog obrazovanjaunio nove momente, koji su znaili reformu i reorganizaciju togasistema.

Ovo izdanjeFikh-ul-ibadatapruilo je priliku da se

kae neto vie i da seitaocima ovog vremena prikae jedan odrijetkih entuzijasta svog poziva, koji je opoj stvari podredio line

i porodine interese. Njegov rad karakteristian je po originalnom stvaranju,

prevodilakoj djelatnosti, reformi osnovne vjerske nastave,organizovanju imamsko-mualimskog stalekog udruenja i pisanju vjerskih udbenika na narodnom jeziku - prvi sluaj uistoriji muslimana Bosne i Hercegovine.

10


11/212

11

Dobar poznavalac arapskog, turskog, perzijskog i vlastitog jezika, pod utjecajem ejh Muhameda Abduhua, DemaludinaAfganije i Tekijuddina Ibni Tejmije - a prvenstveno onog prvog,iji mu je reformatorski rad bio dobro poznat, pristupio je razradi programa za reformu osnovne vjerske nastave kod nas,im je postavljen za vjerouitelja, nakon zavrenogDarul-muallimina u Sarajevu.

Svjestan da se mektebska nastava ne moe dalje obavljati po sistemuBergivijei na stranim jezicima, on je predloio novi program, s tim da se nastava obavlja na novi nain, na vlastitom

jeziku i kvalifikovanim kadrom vjerouitelja.Program je izloio na prvoj skuptini imamsko-

mualimskog drutva u referatuPreustrojstvo mektebi-ibtidaija1904. godine.

Za ostvarenje programa, napisao je na narodnom jezikumalu knjiicu u obliku pitanja i odgovora pod naslovomTemeljivjere (Usuli dinijje)i vjebenicu za ispravno uenje Kur'ana(Talimi tedvid),u kojoj su pravila izloena na veoma popularannain.

injenica, da je kao mlad vjerouitelj brzo uoio or-sokak u kome se nala osnovna vjerska nastava i da je jo bre pristupio njenoj reformi, na tih i efikasan nain piui sam potrebnu strunu literaturu,ini ga svakako markantnom pojavommuslimanskog drutvenog ivota na poetku 20. vijeka.

Ova efikasnost izgleda tim vea kad se zna da je poslijesmrti svoga oca preuzeo dunost muderisa u Sultan-Ahmedovojmedresi u Zenici, saraivao uasopisima, pisao svake godine po jednu ili dvije stvari i da je vrei dunost imama u zenikomkaznenom zavodu, za potrebe vjerske nastave kanjenika samo zatri dana napisao djeloNauka Islama,koje je i poslije njegovesmrti - kao i ostale napisane stvari jo dugo sluilo kao jedini

udbenik.


12/212

12

U vezi s reformom mektebske nastave, radio je nauvrenju vjerouiteljskog stalekog drutva, jer je znao da bezsolidno obrazovanog kadra ni najbolje zamiljena reforma nemoe biti sprovedena.

Pored organizacionog rada, ureivao je i struni asopisdrutva Muallim, koji se svojom strukturom i tematikomsmatrao meu najboljim te vrste, ne samo kod nas.

Jedna od rubrika Pitanja i odgovori iz ovogasopisa bila je veoma cijenjena i popularna, pa je kasnije izdata i kao posebnaknjiga.

Pored ostalih djela u vremenu od 1904. do 1917. godinenapisao je prvu Istoriju Islama pod nazivomKratka povijest Islama i Fikh-ul-ibadat ije etvrto izdanje je pred nama,zatim Jedan hadisi erif, Dvije opasne socijalne bolestii Istinitost Boijeg bivstva i Muhamedova poslanstva.

Radio je na prevoenju Kur'ana i na grai za jedan

arapsko-bosanski rjenik. Na alost, ovi materijali koji bi u islamskom muzeju nae

zemlje, kojeg nema, bili veoma atraktivni eksponati, nestali sunakon njegove smrti.

Tako bi se u dananjoj polemici o prvim prevodiocimaKur'anakod nas, vrlo brzo raistile neke stvari, koje bi morale biti poznate.

Saraivao je uBeharu, Tariku, Misbahu, Biseru,Mualimui drugim listovima iasopisima onog vremena.

Tim radom, kao izuzetno intenzivnom djelatnoudopunjavao je napisana djela, zadovoljavao dnevnu potrebuitalaca za osnovnim znanjima i vrio izuzetnu misiju prosvjetitelja, kakvih kod nas nije bilo ba mnogo.

U znak potovanja prema onima od kojih je uio i iz

ijihdjela je crpio mudrost, napisao je 1909. godine biografije ejh


13/212

13

Muhameda Abduhu, Abul Ala El Mearije, ejh MuslihudinaSadije i Tekijuddina Ibni Tejmije.

Muhamed Seid Serdarevi vjerouitelj, imam, muderis, pisac, prevodilac, saradnik dnevnih listova iasopisa, drutveni i javni radnik nije imao vremena da svrava najvie kole niti daobavlja dunost visokih vjerskih funkcionera.

Pa ipak uinio je mnogo vie sa mjesta donje hijerarhijskeskale, to objanjava i njegovo odbijanje poloaja muftije uTravniku. Jedna od rijetkih rtava, kada skromni vjerouitelj izrazloga svog poziva odbija maksimalno unapreenje, jer bi ga ovoometalo u njegovu radu.

Kao da je znao da nee dugo ivjeti, urio je u svom poslu.Pisao je za imperativ trenutka, za mnoge inicijative koje jeinspirisao, za budunost.

Vjerovatno nije ni pomislio dae pedeset godina poslijenjegove smrti biti izdato ietvrto izdanjeFikh-a jer je govorei

o napretku muslimanske zajednice, kojoj je posvetio ivot i rad, pretpostavljao dae novi autori napisati nove i bolje stvari.ini se da se njegova predvianja nisu ostvarila - bar ne u

onom obima, kakav je on pretpostavljao.O njegovu radu na dunosti muderisa, imama j drutvenog

radnika u svom rodnom mjestu neemo govoriti na ovom mjestu.Spomenuemo samo to da je bio jedinstvena linost,

autoritet za sve mjetane, bez razlike na nacionalna i vjerskaopredjeljenja.

Trieesetest nepunih godina ivota nije dug period da bi seljudska linost i definitivno potvrdila.

Meutim, Muhamed Seid Serdarevi se potpuno afirmisaou svom opredjeljenju, a ono to je uradio dokaz je izuzetne

linosti, koja bi, da joj je bio dosu

en dui ivot, uradila dalekovie.


14/212

14

U tom pogledu, gotovo da je bio usamljena pojava naegdrutvenog ivota onog vremena.

Po strani od svakodnevnih, uobiajenih ili spektakularnihtokova, iao je svojim putem, ostvarujui misiju prosvjetitelja, zakoju se u najranijoj mladosti opredijelio.

Tu misiju je zaista ispunio.Umro je 26. maja 1918. godine.O pedesetogodinjici njegove smrti pojavljuje se ovo

etvrto izdanje Fikh-ul-ibadata.

Mjeseca maja 1968. godine M. S.


15/212

BISMILLAHIR-RAHMANIR-RAHIM

ELHAMDU LILLAHI RABBIL-ALEMIN. VEL-AKIBETULIL-MUTTEKIN. VESSALATU VESSELAMU ALA

SEJJIDIL-MURSELIN MUHAMMEDIN VE ALA ALIHIVE ASHABIHI EDMEIN.

15


16/212


17/212

17

FIKH

Svaki punoljetanovjek je odgovoran za svako svojedjelo, i svako njegovo djelo podlijee naroitim vjerskim propisima i osudama. Nauka koja nas ui kakvu osudu treba izreiza pojedina ljudska djela zove seIlmi-fikhili krae Fikh. Onaj ko se bavi tom naukom zove sefakih.

Prema tome je fikh nauka koja pretresa sve postupke punoljetnih ljudi sa eriatskog gledita i odreuje da li se nekodjelo po vjerskim propisima mora ili ne mora, smije ili ne smijeiniti, je li ga slobodnoiniti, ili je neko djelo pohvalno ili runoiniti.

Ahkami-er'ijje (eriatske presude)Iz spomenute definicije fikha se vidi da eriatska osuda oizvjesnominu moe biti donesena na pet naina:

1) da se nekiin (npr. namaz ili post) morainiti, i to sezovevuduba in je samivadib.

2) da se odreeni in ne smije initi (npr. upotrebaalkoholnih pia ili kraa). To se zovehurmet,atakavin je haram(zabranjen).

3) da se nekiin moe bez zamjerkeiniti (npr. napravitiizlet ili voditi obian razgovor). Tome se kaeibahat,a takavin je po eriatumubah.

4) da je neto pohvalnoiniti (npr. redovitoistiti zube).Tome se kaenedb,a samin jemendub.


18/212

18

5) da je nekiin nevaljao, ruan (npr. najesti se bijelogluka pa otii u drutvo ili damiju). Tome se kaekerahet,a takavin jemekruh.

Prema tome: vudub, hurmet, ibahat, nedb i kerahet sueriatske presude(ahkami-er'ijje).One se primjenjuju na sve postupke punoljetnih i pametnih ljudi, a ti postupci zovu seefalimukellefin.

Farz, vadibRekli smo ve da se in koji se po vjerskim propisima

mora vriti zove vadib. No, vadiba ima dvije vrste: jedni sezovufarz,a drugi zadravaju imevadib.

Farz je onajin za koji se sigurno zna da ga je Bog d. .zapovjedio, i ko ga takvim ne vjeruje, nije musliman. Vadib jeopet onajin za koji nismo posve sigurni da se Boija zapovijedodnosi ba na njega. Zato se ne moe rei za ovjeka koji ga kaotakvog ne vjeruje da je nevjernik, ali ko ne izvrava i jedno idrugo, grijean je i zasluuje Boju kaznu.

Prema tome rije vadib ima dva znaenja:1) znai ono to se po vjerskim propisima morainiti,

znalo se da je ba to (a ne drugo) Bog d. . izvjesnomzapovijedi naredio ili ne;

2) ono to se prema vjerskim propisima morainiti, ali zato se ne zna posve sigurno da li je ba to - a ne drugo -Bog d. . zapovjedio.

Farzi-ajn i farzi-kifajeFarzove opet dijelimo na: farzi-ajni farzi-kifaje.


19/212

19

Farzi-ajn je onaj farz koji mora vriti svaki sposobanmusliman, kao npr. pet vakata namaza klanjati ili postiti mjesecramazan. Farzi-kifajeje onaj farz koji se kao dunost odnosi nacijelo jedno drutvo - zajednicu muslimana, pa ako ga neki od njihizvri, s ostalih spada ta dunost, a ako ga niko od njih ne izvri, bie svi kod Boga grijeni i odgovarae pred Njim. Takav je npr.sluaj dunost klanjanja denaze umrlom muslimanu ili npr.dihad (braniti vjeru,ast, domovinu itd.).

Sunnet, mustehabOno to Allah d. . nije zapovjedio da se radi, ali je

Muhamed a. s. radio ili preporuivao da se radi zove sesunnet. Sunneta ima dvije vrste:Sunneti-hudai Sunneti-zaide

(mnoina Suneni-hudai Suneni-zevaid). U prve spadaju postupci i djela u stvarima vjere koje je Muhamed a. s. redovnoradio, kao npr. demat i klanjanje nekih sunneta. U druge sunetespadaju stvari iz ivota a tiu se obiaja, npr. nain nonje, jedenjai sl. Ovdje mogu unii i postupci u vjerskim stvarima kojeMuhamed a. s. nije redovno uobiajio raditi (npr. predugo uenjeKur'ana u namazu, oduljivanje rukju'a i sedde i sl.).

Sunneti-huda treba da vrimo, a suneni-zevaid lijepo jevriti, ali nee nam se zamjeriti ako ih i ne vrimo.

Sunnete takoer dijelimo na sunneti-ajni sunneti-kifaje.Meu prve spada npr.ienje zuba keficom (ili misvaem), ameu druge npr. zatvaranje nekolicine ljudi u i'tikjaf zadnjutreinu ramazana.

Mustehabje ono to je Muhamed a.s. rijetko radio ili jerekao za to da je lijepo raditi, kao npr. klanjati ikindijske sunnete.Ko, dakle, vri mustehab djela, bie mu to upisano u sevab, a kone vri, nee bita grijean. Kako se vidi, mustehab i sunneti-zaidesu gotovo jedno te isto.


20/212

20

Mekruhi-tahrimen, mekruhi-tenzihen

Ona djela koja ne valja raditi a nisu izriito zabranjena,zovu semekruh.

Mekruhe dijelimo na dvije vrste:Mekruhi-tahrimeni mekruhi-tenzihen.Prvi oznauje djela koja su veoma vana,sasvim bliska haramu, kao npr. nagomilavanje hrane u dobaoskudice u namjeri da se proda po viim cijenama. Mekruhi-tenzihen je manje runo djelo, kao npr. jesti lijevom rukom.

Prema farzu stoji haram. Farz su dunosti koje je Bog d.. jasno naredio, a haram stvari koje je jasno zabranio. I jedno idrugo ko zanijee, ne smatra se muslimanom.

Prema vadibu stoji mekruhi-tahrimen a prema sunneti-huda mekruhi-tenzihen.

Sunneti-zaide i mustehab su na istom stepenu. Oba se

mogu nazvati imenommendub.

Podjela fikhaPodru je fikha je vrlo prostrano. On se dijeli uetiri

glavna dijela: ibadat, munakehat, muamelat i ukubat. Ibadat su propisi o vjerskim obredima,munakehat govori

o branim stvarima,muamelat tretira meusobne odnose ljudi,kao npr. kupoprodaju, aukubat govori o kaznama za prekraje pojedinih vjerskih propisa.

U ibadete spadaju uglavnom: namaz, post, zekjat i had. Uovoj knjizi bie govora samo o ibadatu, tj. o ovim vjerskimdunostima, i to najprije o namazu kao osnovnoj vjerskojdunosti. Budui da se namaz ne moe obavljati bez poznavanja


21/212

21

propisa oistoi (Taharet), toe najprije biti govora o tim propisima.

Osnove fikha - Edillei-er'ijjeOsnove fikha su: Kur'an, Sunnet, Idma i Kijas. Kur'anje Boija knjiga,Sunnet je ono to je Alejhis-selam

rekao, radio ili utnjom odobrio (Sunneti-kavlijje, Sunneti-fi'lijje iSunneti-tekririjje). Idmaje jednoglasno rjeenje nekog eriatskog

pitanja od strane cjelokupne uleme jednog vremena, a Kijas jedonoenje neke eriatske odredbe na temelju analognog rjeenjadonesenog prije o nekom drugom pitanju koje ima netozajedniko i slino s pitanjem o kojem se donosi novo rjeenje,kao npr. odredba da je haram piti rakiju, jer i ona opija kao vino,za koje je ve otprije poznato da je zabranjeno.

Kur'an, Sunnet, Idma i Kijassu, dakle, vrela iz kojih secrpe eriatske odredbe(ahkjami-er'ijje)za sve postupke, djela idogaaje meu muslimanima sve do Sudnjeg dana. Ta vrela zovuse zajedniki Edillei-er'ijje(eriatski dokazi) jer se njimadokazuje ispravnost pojedinih eriatskih odredaba. Nauka kojaraspravlja o tome kako se na temelju ovih Izvora dolazi doeriatskih odredaba zove seUsuli-fikh.

Mudtehid, mukallid Mudtehid je onaj uenjak koji, ne povodei se za drugim,

nastoji linim prouavanjem glavnih izvora da doe do pravilneeriatske odredbe o nekom pitanju. Onaj, opet, koji nije u stanju ilinee da to potpuno samostalnoini, nego se u svom radu povodiza drugim mudtehidom, zove semukallid.Medtehid, zakojim se drugi povode u svom radu zove seimami metbu',aonaj koji se u radu povodi za njim jetabi'(sljedbenik).


22/212

22

U prvim stoljeima Islama bilo je mnogo mudtehida; biloih je i kasnije i bie ih do kraja svijeta.

Znameniti mudtehidi - imami Znameniti mudtehidi - imami bijahu:Hasani Basrija iz Basre (umro 110. g. po hidri), Ebu Sevr

(Ibrahim ibni Halid) iz Bagdada (umro 240. g. po hidri), Ahmedibni Muhamed ibni Hanbel (umro 261. po h.), Ebu Sulejman

Davud ibni Alijj el-Isbihaniz-Zahirijj (umro 270. po h.), Muhamedibni Derir et-Taberi (umro 310. po h.) - svi iz Bagdada.Muhamed ibni Nasr el Mervezijju, iz Horasana (umro 296.

po h.), Abdur-Rahman el Evzaijju, iz Damaska (umro 157. po h.),Ebu Abdillah Mahkjul, iz Damaska (umro (l 14. po h.).

Ibni Ebi Lejla (umro 184. po h.), Ebu Hanife en-Nu'manibni Sabit (umro 150. po h .), Sufjan es-Severij - svi iz Kufe

Malik ibni Enes (umro 179. po h.), Muhamed ibni Idris e-afi'ijju (umro 204. po h.), Ebu Bekr Muhamed ibni Munzir (umro 309. po h.) - svi iz Medine.

Ishak ibni Ravijje (umro 239. po h.), Muhamed ibniHuzejme (umro 313. po h.), oba iz Nisabura.

Osim njih bilo je jo mudtehida - imama kao Ibrahim en-

Neh'ijju iz Kufe (umro 96. po h.), El-Lejs ibni Sad, porijeklom izIsfahana (umro 175. po h.) i dr.

MezhebMezhebje put ili pravac kojim je neki mudtehid - imam

iao rjeavajui pojedina pitanja iz fikha. Obino je svaki

mudtehid imao svoj put - mezheb. Danas, meutim, postoje samoovi priznati mezhebi (nazvani po imamima):hanefijski, malikijski,


23/212

23

afi'ijski, i hanbelijski,te donekle i zahirijski koji ima neto pristaa u Indiji. Ostalih je gotovo sasvim nestalo.

Hanefijski mezhebOsniva ovoga mezheba jeImami-A'zam Ebu Hanife

(rahmetullahi alejhi!). Njegov mezheb je najraireniji u islamskomsvijetu; jugoslavenski muslimani su takoer pristalice togamezheba.

Imam Ebu Hanife (kome je ime Nu'man, a ocu mu biloime Sabit) rodio se u Kjufi 80. g. po h. Uio je preduvenimuenjakom Hammadom (zvao se Ebu Ismail ibni Sulejman, umro je 120. g. po h.). Pred njim su uili, pored ostalih, i Ebu Jusuf (Kjufa 113., umro u Bagdadu 182), zatim Muhamed ibni Hasane-ejbani (Vasit 135., umro u Rejju 189.) i Ebu Huzeil Zufer ibniHuzejl (Basra 110-158). Ova trojica uenjaka bili su takoer imami. Ebu Jusuf, kao glavni kadija u abasovikoj dravi, mnogo je doprinio da se rairi hanefijski mezheb. On je udario temeljhanefijskom usuli-fikhu, a imami Muhamed je svojimmnogobrojnim djelima potkrijepio i uvrstio ovaj mezheb iosigurao mu uvjete za razvoj.

Ova tri imama nisu usvajali uvijek miljenja Ebu Hanife,ali kako su se drali njegova pravca i naela (usula) u donoenjueriatskih odluka (propisa), oni se ne smatraju tuim imamima za

hanefijski mezheb i zbog toga se i oni ubrajaju u imamehanefijskog mezheba, kojem stoji naelu Ebu Hanife (imami-a'zam - najvei imam).

Fetva, mufti Fetva je rjeenje nekog pitanja iz fikha uz koje dolazi

objanjenje na temeljuega je doneseno to rjeenje. Vjerskiuenjak koji donosi to rjeenje zove semufti(kod nas muftija).


24/212

24

Kad se kae npr. da je fetva u nekom pitanju donesena premamiljenju imami Muhameda, to znai da su ueni ljudi to pitanje po fikhu rijeili na temelju imami-Muhamedova miljenja, tj. onisu donijeli tu eriatsku odluku onako kako ju je donio imamiMuhamed, a ne kao Ebu Hanife ili Ebu Jusuf.

eriatski propisi koji se nalaze u ovoj knjizi u skladu su srjeenjima (fetvama) odabranih fakiha.


25/212

25

ISTOA (Taharet)TA ZNAI TAHARET

Jedan od bitnih uvjeta za obavljanje namaza jetaharet

(istoa), tj. daovjek budeist. Protivno od toga je nedaset(neistoa), tj. stanje kadovjek nijeist.Imamo dvije vrste neistoe: nedaseti-hakikijje, tj. stvarna

neistoa, kada je neije tijelo ili odjea zamazana ljudskom iliivotinjskom neisti, mokraom i sl.

Druga vrsta neistoe je nedaseti-hukjmijje, tj. gdje nemaspomenute neistoe, ali se po fikhskim propisima smatraovjek neist u izvjesnim sluajevima, kao npr. kad jeovjek bezabdesta, ili je dunup, ili je ena hajizli ili nifasli (prj menstruacajiili poslije poroaja), pa kao takvi ne mogu stupiti na namaz.

Stanje s nedaseti-hukjmijjom zove sehadeskoji moe bitiveliki hadesi mali hades.

Mali hades znai stanje bez abdesta, te je potrebno uzetiabdest da biovjek mogao da klanja.

Veliki hades je stanje kada treba da seovjek okupa da bi bioist, a to je ako je dunup, ili je ena hajzli ili nifasli.

Taharet kojim se odstranjuje nedaseti-hukjmijja ili hadeszove se tahareti er'ijje, a postie se obino vodom.


26/212

26

O VODAMA

Razlikujemo sedam vrsta voda kojim se moe postiiienje (tahareti er'ijje):

1) kinica,2) morska voda,3) rijena voda,4) bunarska voda,5) otopina snijega,6) otopina grada (krupe) i7) voda sa izvora.

S obzirom na istou, pogodnost za ienje iupotrebljivost, vode dijelimo u pet grupa:1) ona koja jeista iistea, tj. kojom se moe odstraniti

neistoa (hades) i valja je u tu svrhu upotrebljavati,kao to je obina voda;

2) ona koja je, dodue, iista i istea, ali je nije dobroupotrebljavati (mekruh je!). To je npr. voda koju jenalokala pitoma maka, koko ili ptica grabljivica,zmija, mi i sl.;

3) ona koja jeista ali ne iistea, tj. ne moe se njomuzeti abdest ili se okupati. To je tzv.mai-musta'mel, voda koja je ve jednom bila upotrebljavana, tj. uzeose njome abdest, samo radi sevaba imajui ve abdest,ili se njom oprale ruke pred jelo ili poslije jela;


27/212

27

4) voda za koju se sumnja da li se njom moe oistiti iline. To je voda od koje je pila dugouha ivotinja -magarac ili mazga. Ona se zove sumnjiva voda(mai-mekjukj)jer hanefijski imami nisu donijeli o njoj jasnu odluku;

5) neista voda, a to je ona u koju je upalo kakve neisti,a voda je stajaa i mala (s povrinom manjom odstotinu kvadratnih arina, ili otprilike pedesetsedam i po kvadratnih metara. Voda s veom povrinom raunase kao velika voda.) Takva mala voda smatra se

neistom kad u nju upadne neist, makar se i ne opaaonikakav znak od nje. Tekua voda kao i velikastajaa voda smatraju se neistim ako se opaaju nekiznakovi neisti: okus, boja ili vonj (neugodni miris).

Sur

Kada mala stajaa voda bude nalokana od kakveivotinje, ona se zovesur. (Ovim imenom naziva se i ostatak jela). Kao i obinu vodu i sur dijelimo na vrste, i to:

1) onaj koji jeist i-istei, te se moe njime posluiti. To je voda koju je pioovjek, konj i sve ivotinjeijemeso musliman smije jesti, ili korpija (akrep);

2) sur se moe upotrijebiti ako nema druge vode, inae gane treba upotrebljavati. To je sur iza pitome make,kokoi koja hoda po neistim mjestima, pticagrabljivici (jastrijeba, sokola, orla, miara i si.), mia,zmije;

3) sur koji je sumnjiv u pogleduienja. To je sur izamagarca i mazge. U nevolji se moe njim uzeti abdest,ali odmah iza toga treba i tejemmum uzeti, pa ondaklanjati.


28/212

28

4) onaj sur koji je neist, te se ne smije njime posluiti.To je sur iza pseta, svinje i svih deraih ivotinja -zvjeradi: vuka, medvjeda i sl.

Ako je voda sumnjive isto eKad bi se na nekom mjestu nalo vie sudova vode od

kojih je veina s istom vodom a neki s neistom, ondaemoispitati i pregledati vodu iz raznih sudova i odluiti se kojomemouzeti abdest, okupati se njom ili se napiti.

Ako bude vie sudova s neistom vodom, onda neemoizvritiienje njom, negoemo uzeti tejemmum i klanjati, akonema druge vode da se oistimo.

(U sluaju da ima vieiste ili neiste odjee, u obasluaja, bilo vie jedne ili druge, upotrijebie se ona za koju semisli da jeista).

O bunarskim vodamaIz malog bunara (s povrinom od 57 i po kvadratnih

metara) treba iscrpati svu vodu:1) ako u nju upadne makar malo neisti, ili kap krvi, ili

mokrae (osim konjske fukije),2) ako upadne u bunar svinja, pa makar bila i iva

izvaena,3) ako u njemu krepa pseto, ovca ili druga ivotinja,4) akoovjek umre u njemu,5) ako i mala ivotinja krepa u bunaru pa se ve bila

nadula. U sluaju da se ne moe sva voda iscrpsti,


29/212

29

treba da dvojica vjetaka odrede koliko da se iscrpavode pa da se bunar smatraistim.

Krepa li u bunaru koko, maka ili druga njima veliinomslina ivotinja, treba iscrpatietrdeset kova vode, a ako krepami, vrabac ili veliinom neto slino, treba iscrpati dvadesetkova. Tim crpanjem se oisti ne samo bunar, nego i ue, kova iruka koja je izvlaila.

U dananje doba najbolje je poslijeienja bunaraodnijeti vodu na analizu i ubaciti klora u bunar.

Voda u bunaru ne smatra se neista:1) ako bi upala sasvim mala koliina brabonjaka, fukije

ili balege, tako da se ne bi oito opaalo ili kad bi secrpalo da ne bude u svakoj kovi koji brabonjak,odnosno balege, ili frikija da se osjea,

2) ako upadne malo neisti od goluba, vrapca ili slinih ptica koje se jedu,

3) smr u u bunaru ivotinje koja nema krvi kao ribe,abe, komarca, ose, muhe, korpije i si. pa i uopevodene ivotinje kao raka i si.,

4) kad bi upao u bunar ovjek ili ivotinjaije se meso jede pa izali ivi a na njima ne bude neisti,

5) kad u bunar upadne magare, mazga ili ptica

grabljivica, pa i divlja zvijer. No, ako bi se bala ovihivotinja pomijeala s vodom, ondae se dotina vodasmatrati onom vrstom sura, kakva je ivotinja upala uvodu.

Ako bi se u bunaru nala kakva krepana ivotinja, a nije se jo nadula i ne zna se kad je pala u bunar, ondae se - po EbuHanifi - smatrati da se je bunar opoganio prije jednog dana (24

sata), a ako se je nadula, onda od prije tri dana.


30/212

30

(Tada bi namaze, obavljene kroz to vrijeme s abdestomkoji smo uzimali vodom iz tog bunara, trebalo naklanjati).

Imami-Jusuf i imami-Muhamed pak smatraju dae sevoda u tom sluaju smatrati poganom tek odasa kada se primijetila krepana ivotinja u njemu, te ne treba naklanjavatinamaze koji su dotada obavljeni.

Kapljevine i voda koja je predrugoja ena

Ne moe se hades oistiti vo

nim sokom kao ni sokovimaod povr a ili drvea, makar se sok sobom cijedio, kao to je sok

vinove loze koji sam kapi.Isto to vai i za vodu koja je izgubila svoju narav

(kapljevitost, tenost i snagu gaenja ei) kuhanjem ilinadvlaivanjem drugih primjesa dodavanjem istih.

Ovo nadvlaivanje procjenjuje se ovako:

Ako je primjesa kruta stvar, kao afran, sapun, voe, lieod drvea, zemlja itd, vodae se smatrati nadvladana samo ondaako izgubi svoju itkou i tekue svojstvo, inae joj nee smetatito e izgubiti ostala tri svojstva: boju, ukus i miris.

Ako je primjesa kapljevina, ondae voda biti nadvladanaako se u njoj ukae jedno od svojstava dotine kapljevine (boja,ukus ili miris) ako ta kapljevina ima samo dva svojstva (kaomlijeko koje ima samo boju i ukus a nema mirisa).

Ako kapljevina ima sva tri svojstva (kao sir e), ondaevoda biti nadvladana ako dobije dva svojstva njezina.

Ako pak kapljevina nema nijedno od tih svojstava, kaomai-mustamel (upotrijebljena voda) ili izhlapjelaulsija, ondase uzima koliina kao mjerilo za nadvlaivanje.


31/212

31

Prema tome, ako je na litar vode u smjesi dolo dva litramai-mustamela iliiulsije, onda se tom vodom ne moe uzetiabdest niti okupati. U protivnom sluaju moe.


32/212

32

ISTINDA I ISTIBRA

Istinda znai ienje stranjeg dijela tijela nakonobavljanja velike nude.

Istibra znai odstranjivanje i najmanjeg traga mokrae sizvjesnog dijela (uda).

Kad seovjek pomokri, treba da obavi istibra na taj nainto e strpljivo nastojati da odstrani i najmanji trag mokrae saspomenutog mjesta, i tek kada se uvjeri da je mokrana cijev presuila, ondae poeti uzimati abdest.

Poslije obavljanja velike nude sunnet je oistiti prediookomara, ako neist ne prelazi preko njega, a vadib ako prelazia ne premauje koliina neisti izvjesnu mjeru (l dram), a ako prelazi tu mjeru, onda jeienje (istinda) farz. Kad neist prelazi odreeno mjesto, onda nije dovoljno to samo obrisati negose mora i vodom ili drugom kakvom kapljevinom oprati. Privrenju gusula (vjersko kupanje kod uklanjanja velikog hadesa)treba i farz je oprati neist, pa makar ne prelazila izvjesno mjesto.

Najbolje je oprati se vodom a moe se to uiniti ikamenom, zemljom i slinim. Naravno da je bolje u ovom sluaju jo i vodom izaprati se, iako u nevolji moe i bez ovog izapiranja.

Pri ienju treba nastojati da se ukloni potpuno neist, akoliko e se upotrijebiti kamenica ili drugog neeg, nije to od presudne vanosti. Ne treba pretjerivati ni u jednom smislu, ni previe ni premalo.

Poslije svakog podapiranja treba ruke dobro sapunomoprati, ako ima vode.


33/212

33

to ne valja upotrebljavati pri i enju Ne valja istindainiti pomou kosti, fukijom, ljudskom

ili ivotinjskom hranom, ugljem, staklom, kreom i stvarima odneke vrijednosti, niti to valja vriti desnom rukom.

Lijepo je (mendub) u zahod unii lijevom nogom a prijeulaska prouiti Euzu i Bismille a onda: Allahumme inni euzu bikeminel-habesi vel-habaisi(Boe, sauvaj me zlih duhova!), ondaunii i kleknuti oduprijevi se malo na lijevu stranu.

Pri obavljanju nude iienju treba stidno mjesto drati

pokriveno, naroito ako se nuda vri na otvorenom mjestu. Nijelijepo pri tome razgovarati, a mekruh je tada biti okrenut prednjimili stranjim dijelom tijela prema Kibli, Suncu, Mjesecu ili vjetru.Mekruh je i mokriti ili obavljati veliku nudu u vodi, u hladovinigdje ljudi sjede blizu puta, ili pod vokom. Isto tako ne valjamokriti u rupu gdje se insekti legu (mravinjak i si.). Poto se izaeiz zahoda (izlazi se desnom nogom), mendub je prouiti: El-hamdu lillahi-1-lezi ezhebe annl ma ju'zini ve emseke alejje ma jenfeuni.(Hvala Bogu koji je dao da se odstrani iz mene ono tome mui a da se zadri u meni ono to mi koristi).


34/212

34

ABDEST

Farzovi (artovi) abdestaGlavni sastavni dijelovi abdesta (arti) su:1) umivanje lica,2) pranje ruku do iza lakata,3) etvrtinu glave potrti mokrom rukom,4) oprati noge do izalanaka.Pod licem se razumijeva u duljinu prostor od vrhaela,

gdje kosa poinje, pa do dna vilice (do podbratk a), a u irinu oduha do uha. Pod pranjem ili umivanjem misli se upotrijebiti tolikovode perui izvjesno mjesto, da bar nekoliko kapi vode spadnu s

njega.Povod (sebeb) za uzimanje abdesta je namjera vrenja

djela koja seine samo sa abdestom, kao npr. klanjanje, uzimanjemushafa ili obavljanje tavafa.

Posljedica (hukum) uzimanja abdesta je mogunost vrenjaspomenutih djela, na ovom svijetu, i sticanje sevaba za onaj svijet.

Uvjeti da uzimanje abdesta bude obavezna dunost(vadib) su:1) biti musliman - muslimanka,2) biti punoljetan1,

1 Gdje god se u ovoj knjizi spomene izraz punoljetan, dorastao ili zrio(balig), misli se na osobu koja je ve spolno zrela, tj. kod mukog postoji polucija, a kod ene se ve pojavila menstruacija, ili ako imaju ve 15 godina imuka i enska osoba.


35/212

35

3) biti pametan,4) biti u mogunosti upotrijebiti dovoljnu koliinu vode

za abdest,5) biti s hadesom,6) za ene: bitiist od hajza ili nifasa i7) da namasko vrijeme bude na izmaku.

Uvjeti za valjanost abdesta

Da bi abdest bio ispravan valja ispuniti i sljedee uslove:1) da istea voda doe u dodir i sa najmanjomesticom

onoga dijela tijela koji se pere,2) da se tokom uzimanja abdesta ne dogodi nita to

abdest kvari (hades, hajz ili nifas),3) da ne bude smetnji dopiranju vode do tijela (da ne

bude npr. tijelo namazano masnom materijom).Vadib je oprati spoljanjost guste brade, a kod rijetke

pokvasiti i sami korijen brade, odnosno kou ispod nje. Ne morase kvasiti onaj dio kose koji je pad nizelo ili lice kao ni nutarnjidio usnica.

Treba naroito pripaliti da se vodom operu mjesta izme

ustisnutih prsta, ispod dugakih nokata te dijelovi po kojima se

polijepilo npr. tijesto, vosak i si. Ako pod noktima nije prljavtinanego obina plijesan, smatra se da voda moe prodrijeti ispod njea isto tako i ispod buhoserine i si. Ako se nosi tijesan prsten iliminue, treba ih malo pri pranju okrenuti. Ako je pukotina nanozi ili ruci namazana mehlemom ili masti radi lijeenja,dozvoljeno je vodom samo preko toga prei da se rana ne bi pozlijedila pranjem. Kada se neko okupa ili uzme abdest pa se iza


36/212

36

toga obrije, odree nokte ili potkree brkove, ne treba mu ponovovriti pranje niti meshiniti.

Sunneti abdestaKod abdesta je sunnet slijedee:1) oprati ruke do iza aka na poetku,2) spomenuti Boije ime, isto na poetku,3) oistiti zube misvakom, keficom ili makar prstima ako

nema drugo,4) izaprati usta tri puta, i to dobro (ako se ne posti),5) izaprati nos tri puta, isto dobro (istinak),6) madmada provui prste jedne izmeu drugih,7) kroz gustu bradu proi prstima,

8) sve to se pere po tri puta prati,9) svu glavu potrti mokrom rukom, ali samo jednom,10) ui potrti mokrom rukom,11) pri pranju trljati pojedine dijelove,12) vriti pojedine dijelove abdesta uzastupno,

13) nijjet u

initi (donijeti odluku

2

),14) dijelove abdesta vriti onim redom kako je izloeno,15) poinjali s pranjem desnih dijelova,16) poinjali mesh glave (notiranje) sprijeda i17) poeti s pranjem ruku i nogu od prsta.

2 ta znai nijjet, to vidi kod rasprave o tejemmumu.


37/212

37

Adabi abdestaAdabi (mustehabi) - pohvaljene stvari - kod abdesta su:

1) ako se abdest uzima na vani, stati ili sjesti malo ponavie da se mai-mustamel ne sliva pod dotinog,odnosno paziti da se ne utrca tom vodom koja jeupotrijebljena,

2) okrenuti se prema Kibli3) sobom abdest uzimati, tj. bez tue pomoi,

4)

izgovoriti nijjet,5) uiti abdeske dove,6) ne govoriti nita drugo osim dova ili Boijeg imena,7) spomenuti Boije ime pri pranju svakog uda,8) mali prst zavui u ui da se bolje mesh uini,9) i prostrani prsten okrenuti,10) desnom rukom izapirati usta i nos, a lijevom se osek-

nuti,11) vrat mesh uiniti,12) po svretku abdesta izrei dva kelimei-ehadeta,13) napiti se malo vode iza abdesta, okrenuvi se prema

Kibli,14) po svretku uzimanja abdesta rei: Allahumme-d'alni

minettevvabine ved'alni minelmutetahirin. (Boe,uini me od onih kojiine teubu [pokajanje] i od onihkoji se redovnoiste!).

Mekruhi abdestaMekruh je pri abdestu:


38/212

38

1) previe vodu proljevati ili je previeuvati,2) pljuskati po licu vodu,

3) razgovarati uzimajui abdest4) traiti da nam kogod pomae (polijeva) kad se uzima

abdest.

Abdest u raznim prilikamaAbdest moe biti farz, vadib i mendub.Farz je abdest zaovjeka s hadesom radi obavljanja

namaza, makar to bio neobavezni namaz (nafile), denaze-namaz,radi injenja sedde pri uenju Kur'ana (seddei-tilavet), kadhoemo prihvatiti mushaf ili to drugo naemu je ispisan makar jedan ajet iz Kur'ana.

Abdest je vadib radi obavljanja tavafa (obilaenja) Kabe.

Abdest je mendub u ovim prilikama: pred spavanje, kad seustane iza sna, kad god se abdest izgubi (tako da se uvijek bude pod abdestom) kad malo zastari prijanji abdest (abdest naabdest), iza runa govora (lai, ogovaranja i si.), nakon svakoggrijena ina, nakon smijanja grohotom (to nije muslimanu pohvaljeno initi), nakon kupanja mrtvaca, poslije noenjamrtvaca, radi pojedinog svakog namaza, prije kupanja zbog

dunupluka, za dunupliovjeka kad ho

e da jede, pije ili spava,kad seovjek rasrdi, kad hoe da ui Kur'an ili Hadis, ili uope

studira vjerska pitanja, kad hoe da proui ezan, ikamet ili hutbu,kad hoe da posjeti Alejhisselamov kabur, da stoji na Arefatu, datr i izmeu Safe i Merve, kad se dotakne enske osobe ili stidnamjesta, kao to misle neki imami.


39/212

39

ta kvari abdest?Abdeste biti pokvaren:

1) vrenjem velike nude (makar samo glista izala)2) ako se pomokri ili kakva bilo tekuina izae iz

mokrane cijevi,3) ako se pusti vjetar,4) ako potee iz tijela krv, sukrvica ili gnoj,5) ako se ispljuje krv, makar to bilo s pljuvakom, ako

pljuvaka nije nadvladala,6) ako se povrati punim ustima najednom ili na vie puta

pa bi to sve bilo koliko puna usta (ako bude uzrok povraanju jedan),

7) ako se zaspi leei na strani,8) ako se izgubi svijest uslijed onesvjeenja, pijanstva ili

ludila,9) ako se klanjajui glasno nasmije, tako da bi ga njegov

susjed mogaouti.Abdest se nee pokvariti: ako se krv samo pojavi ali ne

potee, toe s tijela otpasti kakva bobuljica a da krv ne potee,ako iz rane, nosa ili uha izae crv, ako se dotakne spolni organ,ako se dotakne enska osoba, kad se vidi stidno mjesto u sebe ilidrugoga, toe se malo povratiti ili izbaciti hrakotine makar ivie, toe neko zakunjatiak da glavom klima, toe se ak izaspati ali sjedei pa makar se i prislonio uza to, ako mu budestranji dio priljubljen uza zemlju, kad se zaspi klanjajui pamakar na ruku'u ili na seddi koja bude obavljena onako kako jesunnet (odmaknuvi trbuh od stegana i miice od strana).


40/212

40

KUPANJE (GUSL)

Uzroci zbog kojih je kupanje farz su slijedei:1) svako spolno openje (sa ejakulacijom ili bez nje),2) polucija (ihtilam), snovi koji dovedu do izbacivanja

sjemena i od toga se opazi trag na rublju,

3) izbacivanje sjemena usljed razdraene strasti,4) prestanak hajza kod ene,5) prestanak nifasa.Osoba pri kojoj se nalazi jedan od prva tri uzroka zove se

dunub,a to stanje zove sedenabet(dunupluk).Farz je takoer okupati i mrtvaca.

Ne mora se kupati ni zbog kakve druge tekuine koja bi se pojavila iz mokrane cijevi osim sjemena kao ni zbog snova kojirazdrauju ako se na rublju nije pokazao kakav znak ejakulacije ilimokrine na mokranoj cijevi. No, ni zbog izbacivanja sjemena nemora se kupati, ako je ono izalo zbog muke ili bola, a ne u stanjurazdraenosti.

Farzovi guslaFarzovi gusla su:1) usta izaprati,2) nos izaprati,3) sve tijelo oprati da ne ostane ni trun na tijelu koji voda

nije dohvatila. Radi toga se moraju oprati: unutranjost


41/212

41

pupka, menuna rupica na uhu, ako nije zarasla, koai pod gustom bradom, brkovima i obrvama. ena nemora rasplitati pletenica ako je voda dohvatila njihovekorjenove.

Sunneti guslaSunnet je pri kupanju slijedee:1) nijjet uiniti,

2) spomenuti na poetku Boije ime,3) ukloniti neist s tijela prije kupanja, ako je bude,4) prije kupanja uzeti abdest kao to se obino uzima,5) tri puta politi cijelo tijelo vodom,6) politi najprije glavu, pa desno rame pa lijevo (ako se ne

kupa u rijeci,7) istrljati sve tijelo pri prvom polijevanju.

Ako se neko kupa u kadi ili teknetu (koritu), u koje seslijeva mai-mu-stamel, nee pri uzimanju abdesta prati nogu, alie po zavrenom kupanju oprati nogeistom vodom.

Adabi i mekruhi guslaAdabi gusla su isti kao i kod abdesta, samo to se nee

okretati prema Kibli ni uiti dove. Mekruhi su takoer isti, samoto je jo mekruh pri kupanju i dove uiti.


42/212

42

Vrste guslaKupanje (gusl) moe biti farz, ili sunnet ili mendub.

Gusl je farz u ve spomenutih pet sluajeva.Gusl je sunnet:1) radi dume,2) radi Bajrama,3) radi oblaenja ihrama kod hada i4) hadiji na Arefatu popodne.

Gusl je mendub:1) osobi koja primi Islam a bila jeista,2) djeaku ili djevojici koji navre 15 godina a prije toga

nisu imali znakova zrelosti,

3) osobi koja je bila izgubila pamet pa dola sebi,4) nakon putanja krvi,5) nakon kupanja mrtvaca,6) na Lejlei-berat,7) na Lejlei-kadr,

8) pred ulazak u Medinu,9) radi stajanja na Muzdelifi, izjutra desetog dana zil-hideta,

10) kad se unie u Meku radi tavafuz-zijareta,11) radi klanjanja posebnog namaza kod pomraanja Sunca

ili Mjeseca, kine dove, strave, tame, estokog vjetraitd.


43/212

43

TEJEMMUM

Tejemmumznai: rukama se dotai iste zemlje, zemljanestvari ili praha i tim rukama potrti lice i ruke. Tejemmumzamjenjuje abdest i gui kad je nemogue njih uzeti.

Za valjanost tejemmuma postoji osam uslova:1) nijjet, tj. odluiti ili naumiti neto uiniti, i to izvriti.

Da nijjet bude valjan, treba: da je neko musliman, da je pametan, da poznaje ono to nijjetini. Naroito kodnijjeta za tejemmum radi namaza treba paziti da seodlui jedno od ovo troje: ili tejemmuminimo raditahareta od hadesa, ili radi namaza, ili radi ibadeta kojise namjernoini a ne usput i koji bezienja nijevaljan. Prema tome ne moe se s tejemmumom klanjati

ako nijjet uinimo samo za tejemmum, ili ne moe senpr. klanjati s tejemmumom ako smo nijjet uinili da

uimo Kur'an, a nismo bili dunub. Nijjet zatejemmumini se u momentu kada se rukama dotiezemlja ili prah za uzimanje tejemmuma.

2) razlog koji dozvoljava tejemmum: Razlozi kojidozvoljavaju da se uzme tejemmum su: udaljenostvode od najmanje dvadeset minuta pjeakog hoda,makar to bilo i u gradu, ili bolest koja bi se mogla pogorati ako se uzme abdest ili se okupa, ili rana koja bi u tom sluaju tee zacijelila, ili velika studen odkoje bi mogaoovjek stradati ili oboljeti, ili strah odneprijatelja koji se nalazi na onom kraju gdje je voda, bio toovjek ili zvijer, isto tako oskudica u vodi koja prijeti dae nestati vode za pie ili mijesenje hljeba, ili

nedostatak orua kojim bi zagrabili vodu; ili bojazanda e nas maiti denaza - ili Bajram-namaz. (Bojazan


44/212

44

da e proi vrijeme obinog namaza ili dae nasduma maiti ne opravdava uzimanje tejemmuma).

3) da se tejemmum uzmeistom zemljom, zemljanomstvari ili onim to se rauna kao zemlja: pijesak,kamen, kre itd. (Drvo, pepeo ili kovine ne spadaju uto).

4) sve lice i ruke do iza lakata obuhvatiti meshom (potrtizemljom).

5) cijelom rukom ili veom polovicom njezinom mesh

initi. Dakle, ako bismo meshinili samo pomou dva prsta, pa makar ponavljanjem obuhvatili sve to trebamesh uiniti, mesh nee valjati (dok to vrijedi za mesh po glavi).

6) dva puta dotai dlanovima zemlju, jednom za mesh policu, drugi put za mesh po rukama,

7) da se tokom uzimanja mesna ne dogodi nita to bimesh pokvarilo kao hajz, nifas i hades, kao to smo ikod abdesta naveli,

8) da se po mjestima kuda se meshini ne bude nalaziloneto to bi smetalo dodiru zemlje s tijelom, kao vosak,loj i sl.,

Uzroci koji trae tejemmum kao i uvjeti da on bude vadibisti su kao kod abdesta. Najvanije stvari kod tejemmuma su meshuiniti po licu i rukama.

Sunneti tejemmuma su:1) spomenuti Boije ime na poetku,2) mesh uiniti najprije lice pa onda ruke,

3) obaviti ga bez prekidanja,


45/212

45

4) ruke poslije sputanja na zemlju naprijed malo povui, pa ih zatim povui natrag,

5) iza toga ih stresti i6) prste pri tome razmaknuti jedan od drugog.

Mendub je priekati do pred kraj namaskog vremena, akose nadamo daemo dobiti vode.

Vadib je priekati pa kad bi i vrijeme namaza prolo, ako

je neko obeao nabaviti nam vode. Isto tako je vadib pri

ekati alisamo do pred kraj namaskog vremena, ako nam je neko obeao

dati orue (kovu ili ue) za crpnju vode. (Ovakav je sluaj i kodonoga ko nema to obui pa mu neko obea donijeti haljinu).Vadib je traiti vodu sobom ili preko drugog do na udaljenosti od300-400 koraka, ako mislimo da se voda nalazi u blizini i ako smosigurni od opasnosti. Vadib je traiti vodu i od svoga druga akose nalazi na mjestu gdje ima dovoljno vode. Ako jeovjek unudi, on je duan i da kupi vode, ako nije preskupa i ako imatoliko novaca da mu pretjee preko osnovnih ivotnih potreba.

S jednim se tejemmumom moe klanjati i vie namaza,farzova ili nafila, a moe se uzeti i prije nastupa namaskogvremena.

ovjek ija je vea polovina tijela ranjava ili samo polovina, uzee tejemmum mjesto abdesta. Ako mu je ranjavomanje od polovine tijela, zdravee dijelove oprati a ranjave meshuiniti mokrom rukom neposredno po tijelu, a ako ne moe, onda po zavojima. Ako ni to ne moe, ondae i to izostaviti.

Pranje i tejemmum ne moe se sastaviti.Tejemmume pokvariti sve ono to i abdest kvari, a uz to

jo i sluaj da dobijemo vode kojom bismo mogli uzeti abdest.


46/212

46

Zato smo zadueni tejemmumom kad ne moemo uzeti abdest ili gusl?Vjerski propisi trae da seienje koje se postie

abdestom ili kupanjem vri radi obavljanja namaza, jer samoistimoemo stati pred Boga d. . S druge strane toienje je odogromne koristi za odravanje zdravljaovjekova jer neistoa prouzrokuje razne bolesti. Musliman koji se pridraje ovih propisao istoi i jo pri tome ima na umu da to vri radi Boijegzadovoljstva, bie uvijek tjelesno i duevno zdrav. Vriti redovitoovo ienje po nekoliko puta dnevno nije lak posao, osobito pri

hladnom vremenu i drugim neprilikama. Naviknuti se na ovoredovnoienje poteko je naroito za ljude slabe volje, dok je toza ljude s jakom voljom ivrstim vjerovanjem vrlo lak posao i suivanjem ga obavljaju, a kad se jednom navikne na to, ondaovjek ne moe ni pomisliti da to neini. Ako je takavovjek usljed putovanja ili bolesti bio sprijeen da vri redovnoienje,on jedvaeka priliku da ga pone vriti. Naravno, ako jeovjek unemogunosti da uzme abdest ili se okupa, on ne bi mogaoklanjati. Da bi se izbjeglo izostavljanje namaza u tom sluaju,odreeno je da se moe uzeti tejemmum kao zamjena za abdest iligui. Tim postiemo dvije stvari: ne ostavljamo Boiji farz negoga redovno vrimo i uzimajui tejemmuminimo one pripreme zanamaz kao da uzimamo i abdest, te se ne odvikavamo od tih priprema, a s druge strane idemo i duevno pripremljeni nanamaz.

U nudi, dakle, obraamo se materi zemlji od koje smo postali, na kojoj ivimo od roenja do smrti, koja nas hrani svojimizravnim i neizravnim proizvodima i konano e nas poslije smrtiu se primiti. Uzimajui tejemmum, potirui se zemljom, treba da osvemu tome razmiljamo, a naroito o ovom posljednjem. Timemi isto tako iskazujemo pokornost i poniznost prema uzvienomStvoritelju jer za Njegovu ljubav taremo svoje lice, najodabranijidio tijela, zemljanom prainom. Toine u odreenim prilikamasvi muslimani: vladar i prosjak, bogat i siromah, najugledniji


47/212

47

ovjek i obini seljak, jer je svima jedna majka - zemlja i, potiruisvi svoje lice zemljom, tim izraavaju da su svi pred uzvienimBogom jednaki i da ne treba da se neki smatraju veim i da seuzdiu nad druge.


48/212

48

MESH PO MESTVAMA

Ako ovjek ili ena nose mestve, oni mogu pri uzimanjuabdesta mesh uiniti po mestvama, mjesto da skinu mestve i operunoge. To je jedna olakica za ljude, a opravdava se tim to je nogau mestvama manje izloena neistoi nego kad je bez mestve.

Pod rijei mestva razumije se svaka

vr

a obu

a koja pokriva nogu do iznadlanaka, dakle i svakaista cipela s

lastikom ili svezama. Mestve ne moraju biti od koe, nego mogu biti i od neke jae materije, npr. od sukna,ohe, abe i si. Isto takosmatraju se mestvama i debelearape koje same stoje uz nogu: bez vezanja i ne proputaju vode lako, pa makar i ne bile podiveme koom.

Da se mogne po mestvama mesh uiniti treba sedamuvjeta:

1) da se mestve ili slino njima obuku dok jeovjek sabdestom ili je oprao noge prije navlaenja mestava pado uzimanja cijelog abdesta nije mu se dogodilo nitato bi mu abdest pokvarilo;

2) da pokrivajulanke nogu (dakle ne moe se mesh

uiniti po patikama, kratkim priglavcima ili polucipelama);

3) da se moe ii u njima. Ne moe se dakle meshiniti po mestvama odrveta, eljeza, stakla i si., a moe pocipelama s drvenini potplatama;

4) da ne budu toliko razdrte da bi se mogla ukazati bar tri prsta;


49/212

49

5) da stoje same uz noge bez sveza (dakle ne moe potankimarapama),

6) da ne proputaju vodu (dakle po rijetko pletenimarapama, makar bile i od debele pree, ne moe semeshiniti);

7) da se u mestvi nalazi od prednjeg dijela stopala bar toliko koliko su tri najmanja runa prsta. Prema tomeovjek kojem je odrezan prednji dio stopala, pa makar mu peta bila u mestvi, ne moe meshiniti nego trebada pere noge.

ovjek koji je kod svoje kue (mukim), moe meshinitidvadeset ietiri sata odasa kako je izgubio abdest s kojim jeobukao mestve.ovjek koji je na putu (musafir), moe toiniti tridana i tri noi.

Kad bi mukim, koji je mesh uinio po mestvama, poao na put prije nego je isteklo vrijeme njegova mesha,i-nie mesh kao

musafir, tj. tri dana. Kad bi opet musafir stigao kui, morao biskinuti mestve ako je meshinio ve dvadeset ietiri sata, a ako

nije, moe namiriti 24 sata.Farz je kod mesha povui mokrim prstima (s najmanje tri

prsta) po gornjem prednjem dijelu stopala.Sunnet je prste razmaknuti i povui ih od vrhova prsta

prema grliu mestava.

Kad god se ponovi abdest, mora se i mesh ponovo uiniti.Mesh prestaje vrijediti ako skinemo makar jednu mestvu

ili izvuemo vei dio stopala do u grli mestve, ili se vea polovica koje bilo noge smokri u mestvi, ili, napokon, isteevrijeme mesha (za mukima 24 sata a za musafira tri dana). U ovimsluajevima treba, dakle, noge oprati, osmi u sluaju velikestudeni pri kojoj biovjek mogao stradati, ali se cio abdest ne


50/212

50

mora ni u jednom ovom sluaju obnavljati ako ga nije bio inaeizgubio.

Mesh se moe uiniti i poizmama obuenim na mestve,ako ih jeovjek obukao na mestve dok je bio pod abdestom. Nemoe se meshiniti po saruku (turbanu, ahmediji), po kapi, povali (pei) ni po rukavicama.


51/212

51

MESH PO ZAVOJIMA

Ako ozlijedimo neki dio tijela koji se pere pri uzimanjuabdesta, pa smo stavili zavoj na taj dio tijela, onda mjesto pranjamoemo mesh uiniti po zavoju ako ne smijemo taj dio prati niti po njemu direktno meshiniti. I po zdravim dijelovima tijela kojise nalaze pod zavojima moemo meshiniti akoe nam nakoditiskidanje zavoja, inae emo te zdrave dijelove oprati a poranjenim mesh uiniti. Akoe nam to koditi ondaemo mesh poozlijeenom mjestu izostaviti.

Mesh po zavojima ima istu vrijednost kao i pranje togadijela tijela, nije ogranien vremenski, ne mora se biti s abdestomkad se zavoji povijaju, vrijednost njegova ne gubi se time to jezavoj spao ili se odmotao osim ako je rana zarasla pa su zavoji postali nepotrebni. U ovom sluaju ne mora se mesh ni obnavljati,iako je bolje obnoviti. Napokon moe se meshiniti po zavoju jedne noge a drugu nogu prali.

Kad inimo mesh po mestvama, po zavoju i po glavi nije potrebno nijjetiniti.

Ukratko, gdje god pranje kodi, moe se ono zamijenitimesnom, a gdje i mesh kodi, on se izostavi


52/212

52

HAJZ, NIFAS I ISTIHAZA

Hajz, nifas i istihaza su posebne pojave kod enskih lica, priroene samo njima, a stoje u vezi s ustrojstvom i funkcijamaenskih tjelesnih organa.

Hajz (ensko pranje, ensko vrijeme, perioda,menstruacija, menzis, ensko mjeseno vrijeme) je periodina

pojava krvi koju izbacuje materica zrele enske osobe koja jezdrava i koja nije prela izvjesne godine starosti, i to kad je unormalnom stanju (nije trudna), a traje obino najmanje tri dana anajdue deset dana.3

Najmanji je razmak izmeu dva redovita pranja, kad jeenskoisto, petnaest dana, a najveem nema granice.

Nifas je hajzu slino stanje kod ena iza poroda, a to sestanje u nas zoveienje. Njega moe nikako da ne bude, anajdue moe trajatietrdeset dana.

Istihaza je oticanje krvi kod ene osim hajza i nifasa.Prema tome ono za to bi se mislilo da je hajz a ne traje tri dana ili potraje preko deset dana ili prekorai obiaj i premai deset dana(obiaj je na primjer kod jedne ene da ima pranje pet dana, pa jojse dogodi da joj jedno pranje mimo obiaj traje dvanaest dana,

uzee se da joj je hajz pet dana a sve ostalo, tj. sedam dana da jeistihaza, pa joj treba naklanjati namaze to ih nije kroz to vrijemeklanjala). Isto tako i nifas prekoetrdeset dana ili ako se pokazao

3 Imami afija i Hanbel vele: Najmanje trajanje hajza je jedan dan, a najvie petnaest dana. Imami Malik misli da najmanje vrijeme niie odreeno, moetrajati i jedanas, a najvie petnaest dana Za najmanje trajanje nifasa sva triimama se slau da je neodreen, dok za najdue trajanje imami afija i Malik vele da je ezdeset dana. Imami Hanbel se slae s Ebu Hanifom, a po mnogimverzijama i imami Malik.


53/212

53

odliv krvi prije nego je minulo najmanje petnaest dana izaredovitog pranja - sve je to istihaza. Istihaza je, dakle, neurednoensko vrijeme kao i tzv. bijelo vrijeme ili bijeli cvijet.

ena je neista dok je u hajzu ili nifasu, a kad to prestane,onda je ista im se okupa. Dok je ena neista, ona ne smijeklanjati, postiti, uiti Kur'an ili ga prihvaati, osim ako je zamotanu platno ili u kakvom oklopu koji nije za njega priiven, zatim nesmije ulazit u damiju, tavaf initi Kabu niti spomo opiti.

Nita od nabrojanih stvari ne smije enainiti dok joj pranje iliienje ne prestane i ne okupa se. Samo spolno openjemoe se vriti i prije kupanja, ako je pranje prestalo navrenimdesetim aienje navrenimetrdesetim danom. Ako je prestalo prije, i prije obiaja, onda se to openje ne dozvoljava nikako, aako je po obiaju, onda se dozvoljava uvjetno i to: da se okupa, iliu nudi da uzme tejemmum, ali i da uz to klanja jedan namaz ilida nakon zaustavljanja krvotoka proe toliko namaskog vakta koji je ve u toku kroz koliko bi se ena mogla okupati i stupiti u

namaz, pa makar se ne okupala ni tejemmum uzela. Neista ena je duna da post obavi naknadno (na kada), a

namaze ne treba naklanjavati.Osoba koja je neista (dunub) ne smije vriti ono prvih

est stvari koje su zabranjene neistoj eni, osim posta koji jenjemu dozvoljen (dunubu) pae i postiti, ako je ramazan.

Osoba koja je s malim hadesom ne smije vriti prvi,etvrtii estiin od onih koji su spomenuti. ena s istihazom ne smatrase neistom, pa smije sve spomenutoiniti; ona je samo kaoobini sahibi-uzr.


54/212

54

O SAHIBI-UZRU

Sahibi-uzr ili mazur je ona osoba kod koje se neprestano pojavljuje neto to kvari abdest. Tu je najprije sluaj sa enomkoja je s istihazom. Takva je i osoba kod koje neprekidno curi krviz nosa ili rane, zatim osoba koja ne moe drati mokrau,vjetrove itd.

Sahibi-uzr postaje osoba kod koje dotini uzr (smetnja,razlog da se neko ispria za neto kao npr. teenje krvi, curenjemokrae i sl. ustraje kroz jedan cijeli namaski vakat, ne prekinuvini toliko koliko bi se mogao uzeti abdest i obaviti namaz. Dotinie se smatrati takvim sve dotle dok mu se pri svakom namaskomvaktu bude taj uzr ukazivao makar jedanput. Proe li samo jedannamaski vakat a da se uzr nije ukazao, prestaje se biti sahibi-uzrom.

Sahibi-uzr e mijenjati abdest pri svakom namaskom vaktui u toku toga vakta on moe s tim abdestom klanjati ta god hoe, bez obzira na svoj uzr.im dotini namaski vakat istee, ne vaivie ni taj abdest za isteeni namaski vakat.


55/212

55

RAZNE NEISTI I IENJE OD NJIH

Neisti dijelimo u dvije vrste: teke i lake. Teke suneistoe: sve to izlazi iz ljudskoga tijela i to kvari abdest, zatimvino, krv, ali ne ona to je u mesu nego ona to otjee iz mesa,meso od mrljine (krepane ivotinje) kao i njena koa dok se neuini, mokraa ivotinja koje se ne jedu, neist pasja i svinjska,neist deraih ivotinja i njihova bala, te neist domae peradi.

Lake neisti su mokraa konjska i svih ivotinja koje se jedu i neist ptica koje se ne jedu (jastrijeb, orao i sl.). Za konjskumokrau, balegu i brabonjke Ebu Hanife dri da su teke neisti, aEbu Jusuf i Muhamed da su lake, pa je imami Muhamedak kasnije istakao miljenje da to nisu uope neisti.

I teke i lake neisti se prataju do izvjesne mjere, pa se ne

morajuistiti da bi se moglo klanjati. Ta izvjesna mjera kodtekih, krutih neisti je jedan dram (neto prekoetiri i po grama)

a kod tenih koliko bi moglo stati u izdubljeni prostor dlana. Kodlakih je ova mjera koliko bi zahvatioetvrtinu odjee, odnosnotijela. Prata se takoer minimalna koliina mokrae koliko vrh odigle koja doe prskanjem.

Neist se moe prenijeti i naistu stvar. Tako npr. prispavanju se smokri znojem postelja ili zemlja, pa se trag od toga pokae na nozi ili drugom dijelu tijela. Ako se trag ne pokae natijelu, onda se ne smatra da je ono oneieno. Isto tako nee seoneistiti ista suha haljina zamotana u neistu mokru iz koje sene moe nita iscijediti kad bi to pokuali, kao ni mokra haljina prostrta po neistoj suhoj zemlji pa makar se zemlja od nje maloovlaila.


56/212

56

Neista stvar sa vidljivom neisti postae ista ako se bitnidio neisti otkloni, makar samo jednini pranjem, priemu ostane itrag neisti koji je bilo teko ukloniti.

Neista stvar s nevidljivom neisti postajeista ako se tri puta opere i svaki put iscijedi.

ienje se obavlja:1) pranjem vodom ili kojom drugom tekuinom kojom se

moe neist uklonuti, npr. sirce,ulsija i sl.,2) otiranjem (delk),3) potiranjem (mesh),4) istiranjem (ferk),5) isuivanjem,6) pretvaranjem u to drugo,7) eriatskim klanjem i

8) injenjem.Haljine seiste pranjem, mestve i druga kona obua

pranjem i otiranjem ako je neistoa kruta, sablja i kalajisanosue, nokat i politirane drvene stvari potiranjem krpom ilizemljom, ljudsko sjeme (menija), ako je suho, istiranjem, zemlja(tlo) i trava na njoj isuenjem s kojim ne ostaje traga neisti. Ovovrijedi- samo za klanjanje na njoj a ne za tejemmum, zatimuginula ivotinja ako se pretvori u so, drvo ili pepeo, neistomaslo ili zejtin pretvaranjem u sapun, svaka koa ivotinje koja sene jede ako je Hana po propisima vjere kao i koa kakve bilouginule ivotinje osmi svinjske, postajeista injenjem. Ostrienavuna, kostrijet ili dlaka s uginule ivotinje, rogovi, kopile i kosti,ako na njima nema masti, smatraju seisti.


57/212

57

ZAKLJUNA RIJE O TAHARETU

istoa (taharet) je propisana u prvom redu radi obavljanjanamaza. Stupanjem u namaz, mi stupamo pred uzvienog Allaha,gospodara i tvorca svih svjetova, da Mu se pomolimo i iskaemoMu zahvalnost na svim dobrima. Kad nije pristojno da izaemoneisti pred jednog uglednogovjeka, kako bismo mogli takviizai pred Boga d. .

Osim togaistoa je sama po sebi lijepa i draga i Bogu iljudima, a u isto vrijeme ona je uvjet za ouvanje zdravlja, njomse spreavaju mnoge bolesti, a ona pomae i pri lijeenju bolesti.Zato islamski propisi od nas zahtijevaju nekad potpunoienje(kupanje), a nekad djelomino (abdest). Ovaienja su naravno potrebna poredienja od vidljive neistoe s tijela, odijela imjesta gdje se boravi i gdje se klanja.

Iz svega ovog se vidi da musliman treba da strogo pazi naistou, da je se pridrava i da bude upravo uzor istoe.

Ovo sve je vanjskoienje, ienje nae spoljanjosti iono slui samo kao priprema za ono drugo, unutranjeienjekoje je glavni cilj.

ovjek se sastoji od tijela i due. Dua je uovjeka

glavno, a tijelo joj slui kao odjea. Namaz se sastoji takoer odspoljanjeg dijela (pregibanja, padanja na seddu i uenja) iunutranjeg dijela (sjeanja na Allaha i osjeaja strahopotovanja prema Njemu). Spoljanja i unutranja strana kod namaza slinesu tijelu i dui kodovjeka.

Za spoljnji dio namaza slui kao priprava vanjskoienje,dok za unutarnji dio namaza treba da se izvriienje due i srca

od svih runih pomisli i negativnih svojstava.


58/212

58

Tako npr. kad nemamo abdest i peremo pojedine dijelovetijela od vanjske neistoe, treba u isto vrijeme da mislimo i na toda elimo da oistimo te dijelove i od eventualnih grijehauinjenih tim dijelovima tijela, ili da ne uinimo takve grijehe.Ispirui usta iskreno zaelimo da operemo usta od lai,nepristojnih rijei i govora, ogovaranja, sijanja sumnje premadrugima itd. Tako i kodienja drugih dijelova tijela,ienjesame spoljanjosti, bezienja unutranjosti, donosi malo koristiovjeku za njegovo usavravanje, to je glavni cilj vjere.


59/212

59

SALAT (Namaz)TA JE NAMAZ

Salat znai namaz, a onaj ko ga obavlja jemusallija.Ako neko klanja sam on jemunferid,a ako je za imamom onda je muktedija,a moeovjek klanjati i kao imam pred drugima.Ako je muktedija prispio na namaz i cijeli namaz klanjao zaimamom, zove semudrik,ako je s poetka zakasnio, zove semesbuk,a ako je sluajno u sredini namaza neto mu prolo(npr. momenat zakunjao) ili na kraju namaza to bude, on se zovelahik.

Namaz je jedna od osnovnih i najvanijih vjerskih dunostii svaki musliman i muslimanka duni su (farz im je) da pet putadnevno klanjaju namaz. Kur'an na mnogo mjesta spominje ovuvjersku dunost a rijei koje stoje u vezi s namazom su:salat, musallin, Ekimus-salate, jukimunes-salate, lilmusal-line itd. Za one koji tu dunost zanemaruju izraene su u Kur'anu iHadisu estoke prijetnje.

Da namaz bude nekom farz potrebna su tri uvjeta:1) islam,2) zrelost (punoljetnost)3) pamet.Radi priuavanja klanjanju, djeci od sedam godina ve e

se preporuivati da klanjaju, a od one od deset godina traie

energinije da klanjaju (natjerivati ih upotrijebiviak i ipku).


60/212

60

Dunost klanjanja izvjesnog namaza pada na nas snastupom vremena toga namaza i moe se odgaati klanjanjesamo do pred konac toga namaskog vremena.

Svaki namaz ima svoje odreeno vrijeme. Vrijeme sabahnamaza poinje od (prave) zore pa traje do pred izlazak Sunca.Podnevsko vrijeme poinje od zevala, tj. otkako Sunce prevali polovicu neba pa dok sjena svake stvari naraste za dva ili jedan put toliko kolika je ona sama, nadovezu-jui na onu sjenu to ju jeimala pri zevalu. Recimo da je sjena naega to je metar visoko pri zevalu iznosila 30 cm. Podnevsko vrijeme istie kad sjena toga

naraste na dva metra i 30 cm po Ebu Hanifi, a za jedan metar i 30cm po imamejnu (Ebu Jusufu i Muhamedu). Ikindijsko vrijeme jeod isteka podnevskog vremena do zalaska Sunca, akamsko odzalaska Sunca do nestanka efeka, tj. crvenila koje se opaauvee na obzorju. Jacijsko od tada pa sve" do zore, a isto tako je ivrijeme vitr namaza. Treba znati da se ipak vitr namaz ne moeklanjati prije jacije namaza.


61/212

61

KAD JE MUSTEHAB KLANJATI NAMAZE

Mukarcima je mustehab da klanjaju sabah kad se prilinorasvane, a enama jo za sumraka. Podne je mustehab klanjati ljetikad popusti ega, a u druga godinja doba odmah kad mu nastupivrijeme osim kad je oblano. Ikin-diju je mustehab klanjati uvijek malo kasnije, samo neekati dok Sunce prevrne. Akam je bolje pouriti osim pri oblanom vremenu. S jacijom je bolje priekati da proe jedna treina noi, osim kad je oblano. Vitr namaz je bolje odgoditi do na kraj noi ako jeovjek siguran dae se tada probuditi.'

KAD NE VALJA KLANJATI

Tri su doba kad se ne moe klanjati nijedan farz ni vadibnamaz koji su postali dunostovjeka prije nastupa ovih doba, ato su:

1) kad se Sunce raa pa dok ne odskoi za jedno ili dvakoplja,

2) kad je Sunce na polovici neba,3) kad Sunce pred zalazak klone pa dok ne zae. Namazi

koji su postali vadib u sama ta doba mogu se u njimaklanjati ali je to mekruh. Na primjer denaza namazmrtvaca koji je tek opremljen, ili sedde pri uenjuKur'ana za ajet koji se u to doba proui ili ikindijanamaz istoga dana ako se malo okasni.


62/212

62

Jo je tei mekruh (tahrimen) klanjati kakvu bilo nafilu uta doba.

Mekruh je klanjati nafilu: poslije zore pa sve do Sunca,osim dva rekata sabahskog sunneta, zatim poslije ikin-dijskogfarza, prije akamskog farza, kad se hatib ispne na mimber pa svedok se ne klanja dumanski farz, kad pone ikamet za neki farz(samo sabahski sunnet smije se i tada klanjati), prije i poslije bajram-namaza u damiji, kad je vrijeme za klanjanje farza priizmaku.

Mekruh je uope klanjati kad osjeamo veliku ili malunudu, kad je jelo gotovo aovjek se osjea gladan, kao i prisvakoj situaciji koja nam zaokuplja um i ne moemo da se posvetimo namazu kako treba.


63/212

63

EZAN I IKAMET

Ezanzapravo znai objavljivanje aikamet uspostavljanje.Poto se izvjesnim rijeima najavljuje svijetu da je nastupioodreeni namaski vakat i klanjanje, to se i prozvalo ezanom.Ikamet se obavlja neposredno pred poetak farza namaskog, tj.kad se namaz uspostavlja, i odatle mu i naziv.

I ezan i ikamet su za mukarce sunneti muekkede predklanjanje farza, makar klanjali sami, u redovnom vremenu ilinaknadno, kod kue ili na putu. enskim osobama to je mekruhiniti.

Ezan glasi: Allahu ekber (4 puta), Ehedu en la ilahe illellah(2 puta), Ehedu enne Muhammeden resulullah(2 puta), Hajje ales-salah(2 puta), Hajje alel-felah(2 puta), Allahu ekber (2 puta), La ilahe illellah(l put).

Znaenje ezana:Bog je najvei (4 puta),Svjedoim da nema drugog boga osim Allaha (2 puta),Svjedoim da je Muhamed Boji poslanik (2 puta),

Hajde na namaz (2 puta),


64/212

64

Hajde na spas (2 puta),Bog je najvei (2 puta),

Nema drugog boga osim jedinog Allaha (l put).Kod sabahskog ezana umetne se izaHajje alel-felah jo

Essalatu hajrun minen-nevm(2 puta), to znai: Bolji je namaz odspavanja.

Ikamet sadri iste rijei kao ezan, samo iza rijei Hajjealel-felah doda seKad kametis-salatu(2 puta) tj.namazupravo nastupi.Dok se ezan ui lagano i s odmorima ikamet sevri bre i bez zastajanja.

Lijepo je da muezin bude poboan, da zna kako se ezanobavlja u skladu sa sunnetom, da poznaje namaska vremena, da bude s abdestom i da se okrene prema kibli, da stavi prste u ui, dase licem zakrene malo na desno pri uenju Hajje ales-salah,analijevo kodHajje alel-felah.Ako je na munari muezin, onda jemustehab da ide okolo.

Izmeu ezana i ikameta treba da proe toliko vremena dase moe demat iskupiti, ali pazei da se odgaanjem ne doe uono vrijeme kada je mekruh klanjati. Kod akama je samo tolikirazmak koliko bi se mogla prouiti tri kratka ajeta, odnosnonapraviti nekoliko koraaja.

Nije runo i pored ezana upozoriti ljude na namaz nanajprikladniji i uobiajen nain u tom mjestu, npr. rijeima:Vaktus-salati(Vrijeme je namaza!) ili slino.

Mekruh je kod ezana netano izgovarati rijei, ezanobavljati bez abdesta ili dunub, a isto tako i ikamet. Ne valja daezan ui nerazumno dijete, luda, pijanovjek, enska osoba ilivjerski prijestupnik (fasik), kao i da se ezan obavlja sjedei.

Za vrijeme ezana kao i ikameta ne valja razgovarati.ak je

lijepo ponoviti ezan u tom sluaju, dok ikamet ne treba ponavljati.


65/212

65

Za ljude koji su sluajno zakasnili na dumu namazmekruh je dati ezan i ikamet kad hoe da klanjaju tada podne,makar po sebi klanjali, dok im je mekruh klanjati taj podne-namazdematile.

Kad ovjek naklanjava neki namaz, prouie i ezan iikamet. Ako naklanjava vie namaza, onda mu ne treba posebnoza svaki namaz ezan, dok ikamet treba za svaki farz posebno.

Kad ujemo ezan, treba prekinuti razgovor i slijeditimuezina ponavljajui rijei njegove tiho. Jedino,kod rijei hajjealessalahi hajje alel-felahne treba ponavljati iste rijei, negotada rei La havle ve la kuvvete illa billahi(Nema preinake sazla niti snage za dobro bez Boije pomoi. Pri rijeima Es- salatu hajrun minen-nevmtreba rei: Sadekte ve berertetj.Istinu si rekao i dobro si uinio!, ili samo rei: Maaellah!Lijepo je poslije svretka ezana prouiti dovu: Allahumme rabbihazihi deavetit-tammeti ves-salatil-kaimeti ati Muhammedenil-vesilete vel-fadilete vebashu mekamen mahmudenil-lezi veadtehu.

(Boe moj, Gospodaru ovog savrenog poziva i nastupajuegnamaza, podari Muhamedu odlian stepen iast i postavi ga na

ono mjesto koje si mu Ti obeao).


66/212

66

NAMASKI FARZOVI

art znai uvjet ili uslov, od koga zavisi postojanje neegaili njegova vrijednost. Ruknznai sastavni dio neega. U namazuimamo i artova i ruknova, a jednim imenom zovu se namaskifarzovi.

Namaskih farzova ima uglavnom dvanaest, i to:

1) biti ist od nedaseti-hukmijje, tj. male i velikeneistoe (hadesa),

2) istoa tijela, odijela i mjesta gdje se klanja odnedaseti-hakikijje,

3) da bude pokriven stidni dio tijela,4) okrenuti se prema kibli (Meki),

5) da nastupi vrijeme namaza,6) nijjet uiniti,7) tahrime, tj. donijeti poetni tekbir pri stupanju u

namaz,8) kijam, stajanje na namazu,9) kiraet, uenje Kur'ana,10) ruku, sagibanje tijela,11) sudud,initi seddu,12) kadei-ehire, izvriti posljednje sjedenje.

1) i 2): ta je nedaseti hukmija, kako se od njeisti, ta seradi kad nema vode, ta je nedaseti hakikijja, o koliinamaneistoe koje smetaju namazu - o svemu je bilo govora prije.


67/212

67

Jedino bi se moglo rei i ovo: Ako se po neistom mjestu prostremakar i neto tanko, ako je neprozirno, moe se na tom klanjati inamaz je valjan. Isto tako namaz je valjan ako se klanja na suknu, ponjaviija je gornja stranaista a donja makar neista, ili nahaljini ije je lice isto a postava neista, ako ta haljina nijeisproivana. Takoer i naistom kraju prostirke ako je drugi krajneist, makar prostirka bila i malena. (Kad bi se jedan dioahmedije ili ala koji se zamotaje oko glave oneistio, paovjek neisti dio odmotao i spustio da visi aisti ostavio na glavi, paako bi se neisti kraj micao kad se makneisti dio, namaz ne bi bio valjan, inae ne bi smetalo namazu.). Kad se neistoanemadneim oistiti, klanjae se i pored toga, i taj namaz ne trebanaklanjavati (povraati).

3) Kod mukarca se kao stidni dio tijela uzima od ispod pupka do pod koljena, dok ene moraju pokriti sve tijelo osimlica, ruku do iza aka i nogu do izalanaka, paak i kosu.

Ako bi etvrtina onog dijela tijela koji treba pokriti bila

otkrivena to bi smetalo namazu. Ako bi se na raznim mjestimaukazalo poneto od stidnog dijela tijela, pa bi sve skupa iznosiloetvrtinu najmanjeg od otkrivenih dijelova tijela, namaz neevrijediti; inae nee smetati.

Ko nemadne niim da pokrije stidna mjesta, one klanjatigo, i taj namaz ne treba mu kasnije ponoviti. Ako bi naao poganuhaljinku, kojoj je makar etvrtinaista, mora se njome posluiti.

ak je bolje klanjati u haljinki koja je sva pogana nego goklanjati. Ko nae netoim bi mogao pokriti makar samo jedandio stidnog mjesta, toe staviti na ono to je stidnije. Ko bude prisiljen da klanja go, one klanjati sjedei, pruivi noge premakibli, sluei se gestovima (iaretom), a moe i stojei.

Stidne dijelove treba pokriti tako da se obinim gledanjemsa strane ne moe nita vidjeti.

4) Kiblaje Kaba, odnosno strana na kojoj se Kaba nalazi.Ko je u Meki i gleda u Kabu, treba da se okrene prema njoj, samoj


68/212

68

zgradi. Ko je izvan Meke ili u Meki, ali ne vidi Kabe, treba da seokrene na onu stranu na kojoj se nalazi Kaba.

Ko se ne mogne okrenuti prema kibli, npr. usljed bolesti ili jaui na konju s kojeg ne moe da sjae, ili ako sjae ne bi mogaoopet uzjahati, ili se boji iza lea neprijatelja ako se okrene premakibli, neka se okrene kuda moe ili smije i toe mu vrijediti kaokibla.

Ko ne bude znao na kojoj je strani kibla, a nemadne kogaupitati niti imadne drugog naina da to dozna, one se nakonistraivanja i razmiljanja, osloniti na pamet i tamoe se okrenutikuda mu pamet kae i klanjati. Ako bi poslije doznso da se nije pravo okrenuo, nee ponavljati namaza. No, ako bi tokom samognamaza doznao pravac kible, okrenue se u samom namazu inastaviti klanjanje ne ponavljajui prvog dijela namaza. Ako bineko poeo klanjati bez istraivanja kible, namaz mu ne bi biovaljan ak i kad bi tokom namaza doznao da je i pogodio biokiblu. Glavno je dak!e, u sluaju nepoznavanja kible, istraivati.

Ako je ve

bio sklanjao namaz, ne bi ga trebao ponavljati. Ako bidoznao da je krivo bio okrenut kad je klanjao, bilo da je doznao unamazu ili poslije njega, klanjae ponovo.

Kad bi se vie osoba na osnovu vlastitog odreivanjaokrenulo na razne strane, ne bi se mogao formirati demat izmeunjih osim onih koji bi se okrenuli onamo kuda se je imamokrenuo. U mraku bi moda moglo kad se ne vidi kuda se on

okrenuo.5) Ve je reeno kad je vrijeme kojeg namaza. Nijedan senamaz ne moe klanjati prije njegova vremena niti se smijeodgoditi bez vjerskim propisima odreenog razloga do drugognamaskog vremena. Kod nastupa vremena treba da se to sigurnozna i vjeruje da je vrijeme namaza nastupilo.

6) Nijjet . O njemu je bilo govora jo kad se govorilo o

tejemmumu. Kod nijjeta igra vie ulogu srce nego jezik, tj. to jeunutranja odluka da staje na namaz - koji si duan u to vrijeme


69/212

69

da klanja i stane i rekne: Allahu ekber. Ne mora se, dakle,govoriti nita kao npr. Nevejtu fardil-vakti ili jo opirnije kao tomi govorimo: Nevejtu en usallije lillahi teala salate fardiz-zuhri...i sl. Potrebno je pri tome pomisliti na to da li klanjamo farz ilivadib i treba u mislima odrediti koji mislimo farz ili vadib datada klanjamo. Ako klanjamo to drugo osim farza i vadiba, nemora se odrediti koji je to namaz; dosta je naumiti da klanjamo.

Ako se klanja u dematu treba zanijetiti da se pristaje zaimamom, dok imam ne mora nijetiti dae biti kome imam, osimako ima ena koje klanjaju za njim. U nijetu se ne mora

spominjati okretanje prema kibli niti isticati broj rekata.7) Tahrime ili iftitahi tekbir . To je rei pri stupanju u

namaz Allahu ekber. Tekbir treba donijeti odmah poslije nijetastojei i izgovarajui ga tako da ga mi sami moemouti.

8) Kijam, tj. stajanje usprav. Ono je farz u namazima koji

su farz ili vadib, dok kod drugih namaza (nafila) nije farz.Krajnja granica uspravnog stajanja je ta da, kada biovjek pruiosasvim ruke, ne bi mogao dohvatiti koljena. U namazu je farzstajati onoliko koliko je farz uiti iz Kur'ana na jednom rekatu.

9) Kiraet - uenje Kur'ana. Farz je prouiti na jednomstajanju najmanje jedan ajet, pa koji bilo. Kiraet je farz na dvarekata farz-namaza kao i na svima rekatima ostalih namaza: nafilai vitra. Ko za imamom klanja nee uiti nita iz Kur'ana, ni Fatiheni sureta. Ako bi uio, bilo bi mu to mekruh tahrimen.

10) Ruku. To znai sagnuti lea i glavu najmanje toliko damoemo rukama dosei koljena. Ako je neka osoba sama od sebeve pogurena da izgleda da je na rukuu, samoe malo glavu pognuti kad obavlja ruku.

11) Sudud - injenje sedde. Dvije su sedde farz na

svakom rekatu. Za valjanost sedde potrebno je najmanje da naistu zemlju spustimoelo, jednu ruku i koljeno, te jednu

Documents

Fikhul Ibadat - Muhamed Seid Serdarević