Problem kolektivnog djelovanja: individualna i kolektivna racionalnost 15.12.2014.- primjer sa zastavom:Tehnike koordinacije: a) nametnuti pravilo negledanja b) ii naizmjence c) organizirati lutrijuKako moe doi do suradnje?- decentralizirano: neprisilno djelovanje- centralizirano: drutvene ustanove iza kojih stoji silaUnraveling and Snowballing- primjer sa javnim dobrima pokazuje kako bi dolo do rasipanja ako ljudima dozvolimo da sami odluuju (unraveling)- manja grupa ljudi moe izazvati revolucije i pobune (snowballing)U drutvu postoje mnogi primjeri kako individualna racionalnost ima naopaku tendenciju stvaranja kolektivne katastrofe -> trajk- ljudi koji rade ono to je najbolje za sve ako svi to rade nazivaju se KOOPERANTIMA, odnosno SURADNICIMA, dok se ostali nazivaju NEKOOPERANTIMA ili NESURADNICIMAPostoje i sluajevi u kojima postupci suradnje jesu objektivno tetni:a) jednostrani akti suradnje tete svimab) oni koji ponu zadnji suraivati djelomino ponitavanju ono to su obavili njihovi prethodnicic) za sve je gore ako svi sudjeluju nego ako ne sudjeluje nitko - problemi kolektivnog djelovanja javljaju se zato to je teko navesti ljude da surauju za svoju zajedniku dobrobitFree-Rider Problem- problem kolektivnog djelovanja dijelom je definiran time to za pojedinca, koji slijedi samo svoj osobni interes, suradnja nije racionalna Pojedinci koji nisu motivirani samo vlastitim interesima:a) full utilitarians (potpuni utilitarist) - sudjelovati e ako i samo ako e njihov doprinos poveati prosjenu koristb) selfles utilitarians (nesebine utilitariste) - sudjelovati e ako i samo ako e njihov doprinos poveati prosjenu korist ne raunajui pritom ono to su oni uloili. Ali oni nee suraivati ukoliko bi to donijelo bilo kakvu tetu drugima.

Pojedinci koji su motivirani vlastitim interesima:I. kvazi-moralne norme potenja nije poteno da mi ne suraujemo dok se drugi izlau opasnosti zbog kolektivaII. socijalne norme ukoliko se otkrije da se netko verca on e poeti suraivatiIII. ukljuivanje u rad grupe iz zabaveUvjeti pod kojima e ljudi suraivati iz vlastitog interesa:I. pojedinci ne smiju biti previe kratkovidniII. dobit koju donosi opa suradnja mora biti znatnaIII. dobit koju donosi jednostruka suradnja mora biti malenaIV. gubitak zbog jednostrane suradnje mora biti malenV. svaki pojedinac mora biti uvjeren da su drugi pojedinci racionalni i da u potpunosti razumiju situaciju