Upload
nguyenngoc
View
220
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
13
Sve u či liš te u Ri je ci, Od sjek za fi lo zo fi ju, Ri je ka, Hr vat ska
DOI 10.5937/kultura1442013V UDK 791.3:1
originalan naučni rad
FILM KAO FI LO ZO FI JASažetak:Učlankusepreispitujestavofilmukaomedijufilozofije.Usuvremenojliteraturipostavljasepitanjemoželifilmdatioriginalanfilozofskidoprinosilijekrajnjidosegfilmailustriratifilozofskiproblem.Tvrdimdanatopitanjenemožemoodgovoritineovisnooperspektivigledateljaiznanjukojimonraspolaže.
Ključneriječi:film,filozofija,ilustracija,umјetnost
Filozofijaufilmu1
Pitanjefilozofiranjakrozmedijekojinisustrogogovorećifilozofski sve se češće javlja u suvremenoj estetici.MarthaNussbaumiPhilipKitcher2samosunekiodautorakojiglasnozagovarajustavo izjednačavanju(nekih)književnihdjelasfilozofijom, JamesHamilton (konferencijsko izlaganje) raspravljaopovezanostikazalištaifilozofije,araspraveotomejelifilmfilozofija–odnosno,moželisefilozofiratikrozfilm/filmom–dosadasugeneriraledesetkeknjigairaspravatenebrojenomnogo‘filozofskih’ analiza i interpretacija različitih filmova3. PitanjeidentitetaufilmovimaBladerunneriMemento(dainespominjemoZvjezdanestazeiostalesciencefictionscenarije),pitanjeskepticizmau trilogijiMatrix,objektivnost/relativnost istineufilmovimaRashamoniCitizenCanesamosunekiodnajčešće
1 ČlanakjenastaousklopuistraživanjanaprojektuIdentitet,kojisefinanciraodstraneSveučilištaRijeka.
2 Vidi Nussbaum, M. (1990) Love’s Knowledge, London: Oxford: OxfordUniversityPressin:Kitcher,Ph.(2013),DeathsinVenice:TheCasesofGustavvonAschenbach,NewYork:ColumbiaUniversityPress.
3 Vidiprimjerice:Abrams,J.ed. (2007)ThePhilosophyofStanleyKubrick,TheUniversity Press ofKentucky;Conard,M. (2007)ThePhilosophy ofMartin Scorsese, Lexington: The University Press of Kentucky; Davies,D. ed. (2009)Thin Red Line, London andNewYork:Routledge; Falzon,C.(2002)PhilosophyGoestotheMovies,LondonandNewYork:Routledge;Gilmore,R.(2005)DoingPhilosophyattheMovies,StateUniversityofNewYorkPress;Livingston,P.(2009)Cinema,Philosophy,Bergman,Oxford:OxfordUniversityPress;Mulhall,S.(2008)OnFilm,LondonandNewYork:Routledge.
IRIS VIDMAR
14
IRIS VIDMAR
raspravljanihprimjerafilmakojisezasigurnoineporecivooslanjaju na nekufilozofsku ideju, doktrinu, teoriju ili sustav.Nopitanjeje,dalitifilmovifilozofirajuiakoda,štototočnoznači,odnosnokakavjezapravofilozofskidoprinosfilma?
Jednostavnostiradi,preuzetćuovdjeklasičnupričuotomekakosemožefilozofiratikroznekiumjetničkimedij4,bilotoknjiževnodjeloilifilm.Naosnovnojrazini,umjetničkodjelomožesadržavatireferencunanekifilozofskiproblem,teorijuilisustav,alitajfilozofskiaspektnijeninakojinačinrazrađen,aradnjasemožepratitiineovisnootomejelipublikaupoznatasfilozofskomdimenzijom.Nazovimoovoreferiranjemnafilozofijuuumjetničkomdjelu.
Najednomvišemnivou,filozofskadimenzijamožebitividljivautomeštojefilozofskiproblemiliteorijagradivnibloksamogdjela,nanačindagledateljudjeluprepoznajeimožeidentificiratifilozofskiproblem(teoriju).Drugimriječima,filozofski jeproblemcentralnidioradnjeizbogtogamožemorećidaumjetničkodjeloilustrirafilozofskiproblem.Nazovimoovofilozofijomuumjetničkomdjelu.
Naposljetku,pretpostavljase,umjetničkodjelomožebitimedijkrozkojiserealizirajunovefilozofskeideje,odnosnofilozofskiproblem(irješenja)dobijajusvojunovudimenzijuobziromnatokakosurazrađeniuumjetničkomdjelu.Utomsmislu,tvrdise,filozofskijedoprinosoriginalaniinovativan,pričemuautorrazvijasvojufilozofskuteoriju.Ovojefilozofijakrozumjetničkodjelo.
Unutarraspravaopovezanostifilmaifilozofije,raspravasenajčešćevrtiokotogamoželisezaistabranitistavofilozofijikrozumjetničko djelo (ili, filozofiranje filmom) ili je ipak konačnidosegdokojegfilmmožebitisredstvoilimedijfilozofijesadržanou idejio ilustraciji (filozofijauumjetničkomdjelu).Doksunekiautoriusredotočeninatodapokažudailustriranjenijedovoljnozageneriranjetezeofilozofiranjufilmom,menećeovdjeprimarnozanimatikolikojezapravojakatezaoilustraciji,odnosnoukojemtrenu(izbogkojihfaktora)ilustracijafilozofskogproblemaprerastaufilozofiranjefilmom.
Odgovornaovopitanjeuvelikojjemjeriovisanotomeštosesmatrafilozofiranjem,odnosnokakoznamokadafilozofiramo.Unatočmožebitnojneozbiljnostiovogpitanja,inajmanjipoglednaliteraturupokazujekolikojezapravoteškodefiniratifilozofijuifilozofiranje5.Jelifilozofijavezanauzmetodukojukoristi
4 ZadetaljanprikazvidiKitcher,Ph.(2013),Nav.delo.5 VidiprimjericeBerčić,B.(2012)Filozofija,svezakdrugi,Zagreb:IbisGrafi
ka;Hagberg,G.andJost,W.eds.(2010),ACompaniontothePhilosophyof
15
IRIS VIDMAR
(precizno i jasno argumentiranje, dijalektička metoda suprotstavljanje teze i antiteze, traženje nužnih i dovoljnih uvjeta),uz tematska pitanja koja si postavlja (priroda stvari, identitet,kauzalnost,znanje,mudrost,pravda),iliuzciljkojemteži(otkrivanjeistineosvijetu,čovjekuistvarima)?Jelisržfilozofijeurefleksijii(samo)promišljanju,iliuljubavipremaistini?Ikonačno,akoimožemoodreditištojefilozofijaikojesuisključivonjezine‘teme’,možemoliodrediti ikoja je isključivonjezinametoda?Sokratjepreziraozapisivanjeismatraojedasefilozofijamožeodvijatisamourazgovoru.Izabravšiotrovumjestobijegapokazaojeupunomsmisluriječištoznačiživjetifilozofiju,svrstavajućise,uzprimjericePirona,međuonefilozofekojisusvojefilozofskesustaverealiziraliuvlastitimživotima.
Nastranuovakveizuzetke,možemoipaktvrditidajeprimarnimedijfilozofijejezik6.Tojeijedanodrazlogazbogkojeganekismatrajudasefilozofija iknjiževnostmogu–baremunekimslučajevima – dovesti dovoljno blizu da semeđu njima brišugranice.Kitchergovorio‘psihološkimučincima’kojiučitateljuknjiževnihdjela(kojasemogusmatratifilozofskima)izazivajunovavjerovanjaitvrdidaseidentičniprocesiodvijajuiususretusfilozofijom.Sdrugestrane,ukolikojezaistajezikprimarnimedijfilozofije,tadatoujednoznačidasefilmom–dakleprimarnovizualnimmedijem–nemožefilozofiratibudućidaje,kakojePlatontvrdio,vizualnimedijuvijeksekundaranikognitivnomanjevrijedanuodnosunajezičnimedij7.
PaisleyLivingston8držidasetezaofilozofiranjukrozfilmmožeprihvatitisamoukolikopokažemodajeonaodrživausvojojnajradikalnijoj formulaciji, prema kojoj je filozofski doprinosfilmapovijesnoinovativan,takavdadoprinosiznanjuonekomfilozofskomproblemuitonanačindajeneovisaniautonoman.Ovakva‘jakaepistemološkateza’(kojusmogorenazvalifilozofijomkrozumjetnost)premaLivingstonumeđutimnemožesezadovoljiti,obziromdadoprinosfilmafilozofskomeproblemu
Literature,WileyBlackwelliEldridge,R.ed.(2009),TheOxfordHandbookofPhilosophyandLiterature,Oxford:OxfordUniversityPress.Oproblemurazlikovanjafilozofijeiknjiževnostividi:Vidmar,I.(2013)Filozofijaiknjiževnostosvijetuičovjeku:istoarazličito,Prolegomena,12,2,str.285313
6 Zaraspravu,vidiHagberg,G.andJost,W.Nav.deloiElridge,R.Nav.delo.7 Mnogiautorismatrajukakoje tezaonedostatnostivizualnogmedija i ilu
stracije samopobijajuća,obziromnaučestalokorištenje ilustracijau samojfilozofiji (vidiFalzon,C.Nav.delo i Wartenberg,T. (2006)BeyondmereIllustrations:HowFilmsCanbePhilosophy,TheJournalofAestheticsandArtCriticism,64,1,pp.1932),Zaraspravuotomejelifilmjezičniilivizualnimedijvidi:Gaut,B.(2010)APhilosophyofCinematicArt,Cambridge:CambridgeUniversityPress.
8 VidiLivingston,P.(2006)ThesesonCinemaasPhilosophy,TheJournalofAestheticsandArtCriticism,64,1,pp.1118iLivingston,P,nav.delo.
16
IRIS VIDMAR
nikadanemožebitijedinstveniuvijekostajeovisanilibaremdjelomice uvjetovan postojećim filozofskim teorijama i interpretacijama.Obziromdaseovajakatezanemožebraniti,smatraLivingston,niostalinačinifilozofijeufilmunisudovoljnoznačajnidabismotvrdilidasefilozofiratimožekrozfilm.Filmmože ilustriratifilozofskiproblem,alinemožefilozofirati iutom je smislumaksimalno štofilmmože ponuditi to da budekoristanpedagoškialatzafilozofskoobrazovanjeiboljerazumijevanjefilozofskihproblemaistajališta.
OptimističnistavopitanjufilozofiranjafilmombraniThomasE.Wartenberg,9kojidržikakonisamifilozofinerazvijajuuvijekjedinstvene i nove filozofske teorije.U tom je smislu zahtjevkojegLivingstonstavljapredfilmprejakinepotreban.Filozofskavažnostfilmovaproizlaziizčinjenicedafilmoviilustrirajufilozofskeproblemeiliteorijetenatajnačindoprinosefilozofskomeznanjukodgledatelja.Samailustracijaimavažnuinezaobilaznuuloguiufilozofiji,stoga,tvrdiWartenberg,filmkaoilustracijamoženaistinačinbitifilozofskirelevantan.
Filozofijaufilmuilifilozofijakrozfilm?
Filozofskiproblemkoji je relevantanuovim raspravamamožesedefiniratinanačindasepitamoukojemtrenuilustriranjefilozofskogproblemaufilmuprelaziuoriginalnoi inovativnofilozofiranje filmom koje u konačnici generira novi filozofskidoprinos.Tvrditćusljedeće.Prvo,pitanjeofilozofskojdimenzijifilmapitanjejeotomejelifilozofijaobjektivnoprisutnaufilmu,ilijeonasvojevrsnoresponsedependentsvojstvo,usmisludajevidljivasamoonimgledateljimakojiimajurelevantnopozadinskoznanje.Drugo,obziromnato,odgovornapitanjeoilustraciji ioriginalnomdoprinosunemožesedatineovisnootometkojegledateljikakvojenjegovopozadinskoznanje.Obziromnatedvijeteze,raspravaotomeukojojmjerifilmmožebitimedijfilozofijenužnomora,iakotonajčešćenečini,uzetiuobzirgledatelja,anesamodjeloinamjerefilmskihautora.
Pogledajmonajprijenekeodprimjeranakojesefilozofijamožepojavljivatiufilmovima10.Primjerice,filmMalodobrihljudipolemiziramakjavelističkistavpremakojemciljopravdavasredstvo–podvrgavanjeslabijeuspješnihvojnikaraznovrsnimbolnimtretmanimasciljempospješivanjanjihovihmogućnostiopravdavasečinjenicomdaoninatajnačinpostajuboljivojnici,
9 Vidi:Wartenberg,T.nav.delo.10Pretpostavljamdasuprimjerikojenudimdovoljnopoznatiidastoganema
potrebezadetaljnimprepričavanjemsadržaja.Zbogograničenostiprostora,interpretacijekojenudimsamosudjelomičneiusredotočenesamonanekeaspektefilma/serije.Sasvim sigurno, svaki odovihprimjeraotvara i nekadrugafilozofskapitanja.
17
IRIS VIDMAR
štoznačidajezemljakojubranesigurnijaizaštićenija,unatočtomešto je takvoponašanjeokrutno izabranjeno.Onog trenameđutimkadajedantakavtretman–tzv.Kodcrvenozavršismrćuvojnika,cijelijetakavsustavdovedenupitanje.Zajednoslikovima,gledateljjepostavljenpredpitanjejelisigurnostnacije dovoljno važan cilj da se povremena mučenja slabijihopravdaju.Iakonigdjeufilmunemadirektnihreferencinamakjavelizam,načinnakojisedijaloziodvijajuomogućujegledateljudasamkonstruiraargumentezaiprotivtakvogastava.Utomsmislu,možesetvrditidasefilmomfilozofira,iakojemalovjerojatnodabiitkotvrdiodafilmnudiinovativnidoprinos.Nofilozofskijeproblemsvakakoočitionajgledateljkojigapropustiuvidjetipropuštajednuodnajvažnijihdimenzijaufilmu11.
Noizuzevovogcentralnogproblema,filmilustriraonoštoMirandaFricker12 nazivaepistemičkomnepravdom,odnosnonačin na koji se ženama sustavno uskraćuje pripisivanje statusapouzdanog informatorauprocesu svjedočanstva.Lik JoAnne(DemiMoore)unatočsvojemhijerarhijskompoložajuiuspješnojkarijerisustavnojepodvrgаvanatakvomtretmanu,kakoodsvojihnadređenih(muških)kolega,takoiodonihkojisunjojpodređeni.ZailustracijuepistemičkenepravdeokojojFrickergovori,uzetćemozaprimjerscenuručkanaKubi;odvjetničkitim,kojibranivojnikeoptuženezanapadnavojnikaSantiagai njegovu smrt, dolazi u vojnu bazu kako bi obavili informativnerazgovoresnadležnimvojnicima,međukojimajeglavniPukovnik Jessep (JackNicholson).Obzirom na način na kojijeradnjaispričana,gledateljznadajenapadnaSantiagazaistaKodcrveno.
PukovnikJessep:ŠtotvrdišJoAnne?
DanielKaffee:Ništanetvrdi.Onačestoništanetvrdi.Tojedionjenogašarmagospodine.Misadaodlazimo.Hvalavam.
JoAnne:TvrdimdaseKodcrvenoidaljeprovodiovdje.DaliseKodcrvenoidaljenaređujeuovojbazi?
DanielKaffee: Joanne, pukovnik nemora odgovoriti na topitanje.
JoAnne:Da,mora.
DanielKaffee:Ne,zaistanemora
11Ovonaravnoneznačidagledateljnemožecijenitifilmna temeljudrugihnjegovihosobina, kao što jeprimjerice izvrsnaglumaglavnih i sporednihglumaca,komičnostpojedinihscenaihumorkojiproizlaziizkontrastalikaTomaCruseaiDemiMooreislično.Ovajjefilmujednoijedanodnajboljihinajpoznatijih‘filmovasudnice’.
12Vidi:Fricker,M.(2007)EpistemicInjustice:PowerandtheEthicsofKnowing,Oxford:OxfordUniversityPress.
18
IRIS VIDMAR
JoAnne:Da,zaistamora.Pukovničke?
PukovnikJessep:Upravomi jesinulo!Onaimavišičinodtebe,Dani.
DanielKaffee:Dagospodine.
PukovnikJessep:Neštovamželimreći idobroslušajte, jerovozaistamislim.Tisinajsretnijičovjeknasvijetu.Ništanasvijetunijetakoseksikaoženakojojmorašsalutiratiujutro.Promakniteihsve!kažem,jertojeistina.Akotivišačasnicanijepopušila,epa,propuštašononajboljeuživotu!
JoAnne:Pukovniče,Kodcrveno,daliseidaljenaređuje?
PukovnikJessep:Naravno,mojjeproblemštosampukovnik;moratćuseidaljetuširatihladnomvodomsvakojutro,svedoknekaženskanepostanepredsjednicom.
JoAnne:Nistemiodgovorilinapitanjegospodine.
PukovnikJessep:Opreznostonom,časnice!
Nekolikojefilozofskirelevantnihproblemauovojsceni.OdnosKaffeeapremaJoAanneilustriraepistemičkunepravduokojojFrickergovori.Iakojepodređeničasnik,Kaffeebezproblemainesmetanozanemarujepotencijalnuvažnostonogaštoonagovoriistavljaseunadmoćnupozicijunaspramnje,pokazujućitakonačinnakojimuškarcipretpostavljajudaimajunadmoćnadženama, neovisno o kontekstu ili (potencijalnoj) epistemičkojnadmoćižena.Njegovamoćstogaproizlaziiznjegovaspolnogaidentiteta,aneizhijerarhijskenadmoćiilistvarnihrezultata.PukovnikJesseppakpokazujenakojinačinmuškarcikoristesvojumoćkakobistvoriliokruženjeukojimasužene,unatočsvojimsposobnostimaipostignućima,svedenenaseksualneobjekte.
Plauzibilno je pretpostaviti da se ova scenamože pratiti i razumjetiibezprepoznavanjailiosvješćivanjaovefilozofskedimenzije(iakoćevjerojatnogledateljicekojesuisamežrtvomepistemičkenepravdeprepoznatiunjojbaremnekasvojaiskustva).Gledateljkojineuočiodnosmoćiinačinnakojimuškarcikoristesvojumoćkakobi‘ušutkali’ženesvejednoćerazumjetiradnju,usvojitirelevantneinformacijeijednakouspješnouklopitiovuscenuuradnjufilma.Štoviše,scenauspješnoslužiikaoreferentnatočkazaodnoslikovaDemiMooreiTomaCrusea;njezinaozbiljnostnaspramnjegovenonšalantnosti,njezinapredanost naspram njegove površnosti, njezina hrabrost naspramnjegovepočetnenezainteresiranostiunekimtrenucimapobuđujukomičneefekte,dokunekimtrenucimaocrtavajusvutežinuproblema s kojim su suočeni ne samo likovi nego i gledatelj,ukolikoseupustiufilozofskopromišljanjeoopravdanostiKodacrveno.Naravno,filmpobuđujeipitanjeodgovornostimarinaca
19
IRIS VIDMAR
obziromnanaređenjakojasuimdana;činjenicadasuDawsoniDowneynakrajufilmaoslobođenikrivnjezaubojstvo,alisu(ipak)nečasnootpušteniizvojske,dajenaslutitidafilmzagovarastavpremakojemmarianacipakimaodgovornostnadsvojimpostupcimaneovisnoozapovjednojliniji.
UMalodobrihljudifilozofskajedimenzijaprisutnanatematskojrazini(uviduopravdanostimakjavelističkihmetoda,konsekvencijalizma, pitanju odgovornosti), kao vizualni primjer(epistemičke nepravde kako ju tumači Fricker) i kao izravnafilozofskadiskusija(filmobilujedijalozimaukojimaseproblematiziraprimjenjivanjeKodacrveno,štokulminiraupoznatommonologu JackaNicholsona i njegovom ‘Nemožeš podnijetiistinu!’).Nofilozofskadiskusijamožebitiprisutnaufilmuinaeksplicitnijinačin.Dužnost‘ispravljanja’moralnološihpostupakacentralnoje(filozofsko)pitanjejednogodnajkontroverznijihfilmovajednogodnajkontroverznijihredateljadanašnjice.LarsVonTierfilozofskejedebateučinioključnimaufilmuDogville13,kadaGrace(zanemarimosimboličkoznačenjenjezinaimena)moraodlučitihoćeliseosvetitisvojimmučiteljimailiimoprostiti.Gracein jemoralni sustavobilježenpotrebomzaopraštanjem,odnosnouviđanjemdaunekimsituacijamaljudičine loše stvari zbogokolnosti u kojima senalaze, a ne zbogsvojelošeprirode.Gracejestogasklonaopraštati,iakotodolaziiznjenoguvjerenjadajemoralnosuperiornijaostalima.Izmeđuostalog,Grace tvrdikakopojedincimorajumoćiopravdatisvoje postupke drugima i ako u tome uspiju, tada su njihoveradnjeispravne.Ovakavjemoralnisustavsuprotstavljenonomenjezinaoca,kojismatrakakoljudinezaslužujuoprostukolikosunjihovipostupciloši;toje,tvrdion,jedininačindaljudimapokažemodaihsmatramoodgovornimazanjihovepostupke.
Moralne su interakcije u filmu naizgled utemeljene na načelu‘milozadrago’.Bježećiodsvojemafijaškeobitelji,GracemolistanovnikeDogvilleadajuzaštite,azauzvratimpomažeuobavljanju svakodnevnihposlova.Takvouređenje funkcioniranaobostranozadovoljstvo–Grace jezahvalnazazaštitugrađana,aonisuzahvalnizanjezinupomoć–svedotrenakadaGracepostanetraženanesamoodsvojegaocanegoiodpolicije.Shvaćajućikakvoj sedodatnojopasnosti izlažu,mještanitražeodGracedaobavljajošvišeposlova.Njihovoizrabljivanjeprerastauzlostavljanje,seksualno,psihološkoifizičko,aGracepostepenopostajenjihovazatvorenicairobinja.Nakrajufilma,građani odlučuju predati Grace njezinome ocu, ne shvaćajući
13Jednostavnosti radi, zanemarit ćuovdje likToma (kojegaglumiPaulBettany) ifilozofskeidejekojimasebavi.Iakonjegovateorijskapromišljanjastojekaopozadinacijeleradnje,sveobuhvatnainterpretacijafilmaprevazišlabiprostorčlanka.
20
IRIS VIDMAR
tkojeon.IakoGraceupočetkuočekujeočevukaznu,otacjojnudizaštitu.Gracesadaimamogućnostosvetitise,ilioprostiti.Dosljednasvojemmoralnomkodu,Gracetvrdi:„Ljudikojiovdježiveradenajbolještomoguuiznimnoteškimokolnostima”,nootacjojpostavljapitanje:„Jelinjihovonajboljezaistadovoljnodobro?”Gracesadapreispitujesvojamoralnanačela,akroznjezinumoralnudilemugledateljevodisveznajućinarator:
„Kakoihjemoglamrzitizbogonogaštosu,nakrajukrajeva,samonjihoveslabosti?Onabivjerojatnoisamanapravilaonoštosunjojnapravilidaježivjelaujednojodtihkuća.Dabiihprocijenilaobziromnasvoje standarde,kako je tonjezinotacrekao,nebiliona,budimopošteni,učinilaistoštoiChuckiVeraiBenigospođaHensoniTomisvitiljudiusvojimkućama?Gracejezastalaidokjestajala,oblacisuserazišliipropustilisumjesečevusvijetlost.(…)Kaodajeisamosvijetlo,dosadatakomilostivoijedvavidljivo,napokonodbiloprikrivatigrad…Iiznenadajeipredobroznalaodgovornasvojepitanje.Dajeonanapravilatoštosunapravilioni,nebimoglabranitinitijedanjediniodsvojihpostupakainebiihmogladovoljnooštroosuditi…Ne, to što su oni učinili nije bilo dovoljno dobro. Iakonetkoimamoćtoispraviti,tadajenjegovadužnosttoučiniti.Zbogdrugihgradova,zbogljudskosti,inenajmanje,zbogsamogljudskogbićakojejeGracebila.”
Opravdavajućisvojpostupakkažnjavanja,aneopraštanja,Gracepostuliranovonačelo:Želimkoristitimoćdabihovajsvijetučinilamaloboljim.UbijanjestanovnikaDogvillea,tvrdiGrace,jedinijenačindasespriječimogućnostdanetkodrugiponovnoproživisveštojeonaproživjela,atimećeisvijetpostatimaloboljemjesto.
Još jedan razlogzbogkojeg jeDogville zanimljivuovoj raspravijestčinjenicadaprikazujedvanačinanakojisemožefilozofiratiufilmu.Grace,njezinotacisveznajućinaratorfilozofirajujezikom,usmisludagovorejasnoformuliraneipreciznoizraženeargumente,gotovonanačinnakojibitiistiargumentimogli biti izraženi ufilozofskomčlanku ili diskusiji.Nofilozofija se nazire u filmu i u vizualnomobliku, pri čemupredmetipreuzimajusimboličkoznačenje.Jednojetakvomjesečevasvijetlostkoja,uprethodnocitiranojsceni,simbolizirapromjenuGraceinamoralnogakoda.KaoštomjesečinavišenemožeskrivatigrijeheipropustestanovnikaDogvillea,takoniGracevišenemožeignoriratiteistegrijeheiopravdavatiihokolnostima.Njezinmoralnisustavmoraserevidirati,takodauključinovesituacije inovanačelakojapostulira.Drugisimbol,kojiotvara problemmoralnog sazrijevanja i napretka, ali i pitanjepostojanjairazvijanjazla,sadržanjeuvizualnojsliciogrozda:„Gracejepogledalaogrozd,takokrhakuglatkojtami.Biloje
21
IRIS VIDMAR
dobroznatidaće,ukolikosenitkonebude lošeodnosiopremanjemu,uproljećekaoiuvijekbititamo,auljetoćeseponovnosavijatipodneshvatljivomkoličinombobicakojesutakoukusneupitama,posebnoscimetom”.Ovajnaizgledsporedanopisgrmaogrozdamožeseinterpretiratikaosimbolčovjekovamoralnograzvoja:ukolikosenitkoneodnosilošepremanjemu,ljudskobićemožeprocvasti,nouokolnostimakojenisutakve,onomožebiti(postati?)sposobnozanajvećeokrutnosti.Gracepostaje ‘okrutna’ (pravedna?) nakonmučnih iskustava koja jedoživjelauDogvilleu,noštojestanovnikeDogvilleapretvoriloumučitelje?Jesulitobileokolnosti,kaoštoGracetvrdisvedosvogpreobraćenja,ilijetoipaknekoinherentnozlounjima(namaisvakome)?Filmnenudiodgovornaovopitanje,asamjeVonTier,komentirajućifilmrekaodaonpokazujekakosezlosvugdjemožerazviti“14.
Ovakvosefilozofiranjepojavljujenesamoufilmovimavećiuserijama,iakosuunutarfilozofskeanalizeserijekaokategorijačestozanemarene–nepravedno,obziromnanjihovaestetskaiumjetničkasvojstva,aliipotencijalnufilozofskudimenziju.NedavnookončanserijalShowtimeaDexterkrozosamjesezonapolemiziraoosmrtnojkazni,odnosnooopravdanostiubijanjaonihkojisuisamipočiniliubojstvo.Naravno,trikjebioutomedaDexter–stručnjakforenzikekojidanjuradikaoforenzičaranoćukaoserijskiubojica–zbogsvojesociopatskeprirode inesposobnostiosjećanjaemocijaimaneutaživupotrebuzaubijanjem,nopodvodstvomsvojegocarazvijakodkojimudozvoljavadaubijasamooneosobezakojesenedvojbenopokažedasuisamipočiniliteškezločineiubojstvo.
Moralnaupitnostiopravdanostovogakoda,pitanjedobraizlaodnosnoDexterovemoralnostiilinemoralnostiprotežesekrozgotovosveepizode,biloiznjegovesubjektivneperspektive,biloizperspektivezakonodavnogaikaznenogasustava.Polemiziranjukazneiopravdanjakažnjavanjabilajeposvećenaicijeladruga sezona,ukojoj senakon slučajnogotkrićakosturanjegovihžrtavapolicijskahajkausmjeravanaotkrivanjaDextera.Različitilikoviovdjezagovarajurazličitefilozofskepozicije,a
14VonTierovjekomentarzapravoodgovornainterpretacijefilmakojeDogville vide kao ilustracijuAmerike i njezina neodgovorna ponašanja naspramnasilja(vidiScott,A.O.(2004)Dogville:ItFakesaVillage,TheNewYorkTimes, March 21, http://www.nytimes.com/2004/03/21/movies/dogvilleitfakesavillage.html?pagewanted=all&src=pm). Film se svakako možeinterpretirati na taj način, ali jednako je zanimljivo film interpretirati kaoumjetničkiizričajStanfordprisonexperimentakojipokazujudasečakiunajboljimokolnostimaljudimogurazvitiuiznimnookrutnabićainanijetidrugimbićimaneopisivubol.VonTierovkomentar,premakojemfilmneistražujeuzrokezlanegonaprostopokazujedajeonomogućeuvijekisvugdje,podupiretakvuinterpretaciju.
22
IRIS VIDMAR
diskusijakulminirauscenisučeljavanjaizmeđuDexterainarednikaDoaxa,Dexterovogkolegekojirazotkrivanjegovidentitet.Branećisvoj‘kod’,Dextertvrdikakosvojimpostupcima–kažnjavanjem (dakleubijanjem)kriminalaca– čini svijetboljimmjestom,aobziromda,za razlikuodDoaxa, tone radi samo‘unutarradnogvremena’,smatrakakojemoralnonadmoćniji.NoDoaxsmatrakakojetakvoponašanjenedopustivo,branećipritomstavkakopravonakažnjavanjeimajusamoinstitucijealineipojedinci.
DexterneprestanoiuvijekiznovapreispitujesvogaTamnogSuputnika,balansirajućitakoizmeđukantijanskoga/deontološkoganačelaoapsolutnojzabranjenostiubijanjaikonsekvencijalističkogastavapremakojemsemožetvrditidajeubojstvomoralnoopravdano,ukolikodovodidodobrihposljedica.Utrenujedneodtakvihmoralnihdvojbi,uzrokovanesaznanjemdaćenevinaženaumrijetiukolikojuonsamnespasi takodaubijenjenogubojicu, Dexter razgovara sa specijalnim agentom Landyem,kojipredvodipolicijski tim.Isprvakantovskibranećimoralnonačelo,Lundytvrdi:„Nikadanijeopravdanoubitinekoga!”„Ne,nije”, slaže seDexter.NoLundy tadadodaje, „Osimnaravnoujednomslučaju.Dasespasinevinživot”.Shvaćajući tokaoopravdanjezasvojepostupkeimelemzasvojuranjenusavjest,Dexterodlučujeizvršitijošjednoubojstvokakobispasioživotnevineženeizadovoljiosvogtamnogsuputnika.
KroznebrojeneDexterovemonologeiironičnosarkastičnekomentarenasituacijeokosebe,filozofskiosjetljivomgledateljunepromičenitifilozofskoproblematiziranjevažnosti emocija,identitetaipitanjerađamolisesnekomjedinstvenombitikojaodređujetkosmoištosmoilisetakvošto(kaoštosamDexterovslučaj implicira) razvijazbog traumakojedoživljavamouranomdjetinjstvu,kojameđutimostajuneispravljivaineizlječiva.KljučnoucijelomeserijalubilojeDexterovoneprestanointrospekcijskopropitkivanjekakosvojihpostupaka ikaraktera, tako iširihobrazaca interaktivnogadjelovanjaukojimasezatekao.Preispitujućineprestanosvojeodnosesa ljudimakojigaokružuju,Dextergradisvojuslikusebeobziromnadihotomijubiološko/sociološko.Sjednestrane,onjestserijskiubojicakojisadističkiuživauubijanju,noistotako,činisedaljudiokonjeganevidezlounjemu;upravosuprotno,njegovasestra,suprugaikolegeneprestanoističunjegovudobrotuipozitivanutjecajkojiimananjih.Nekolikojefilozofskirelevantnihaspekataovakvogsamopropitkivanja.Prijesvega,Dexterpokazujeulogukojudrugiimajuunašimživotimaiuslicikojupojedinacgradiosebisamome.Krozsvojanastojanjadaizgradiodnosesaljudimaokosebe,Dexterpreispitujemoralneaspektesvakogodtihodnosa:štoznačibitidobarbrat,dobarsuprug,dobarotac,
23
IRIS VIDMAR
dobarkolega,dobarmentor,tejelimogućeostvaritiodnosedubljepovezanostiobziromnanjegovumračnustranu.Nejednojvišojrazini,ovimeseotvarapitanjenašesposobnostidaseistinski povežemo s drugimbićima, ali i epistemološka dimenzijakojutakviodnosidonose.Dexterovslučajpokazujedajeskeptičkistavopoznavanjutuđihumovaikarakterabaremdonekleopravdan:motiviirazlozidrugihljudizaistaostajuskriveniizanjihovih‘maski’kojimaoniprikrivajusvojpraviidentitetisvojepravemotive.
Ovadoneklepojednostavljenaanalizakojusamovdjeponudilapretpostavljadasufilozofskiaspektiserijedovoljnoapstraktnidabibiliodvažnostiiznačajanesamozajednukoherentnuinterpretacijuserije,negoikaookvirunutarkojegseradnjamožeodvijati.Nakrajukrajeva,zastupnicistavaofilmukaofilozofskomemedijuupravotoižele:tezapremakojemfilmnudipotencijalzaoriginalnifilozofskidoprinospovlačidatajdoprinosimavažnostkojanadilaziinterpretiranjesamogfilma.
Usvakomslučaju,krajdrugesezone,ukojemnizomspletkiiakcijskihzaokretaizavrzlamaDexterovkolegaDoaxbivaproglašenkoljačem,možesečinitikaomoralnaporukaserije:zlomorabitisavladano,auonimslučajevimaukojimanepostojizakonskinačindasetoučini,pojedinactomožeučinitinasvojnačin,injegovisupostupciopravdanineovisnootome.Ubijanje,oduzimanjetuđegživotanijeloše,ukolikojeriječonemoralnimljudimakojisuisamičinilizlo.Ovakva‘ratovanjemdomira’metodanaravnoimasvojeproblemeiteškojenezapitatisejelitakavkrajdrugesezonezaistamoralnozadovoljavajući15.IsamDexter,uepilogudolazidosličnogzaključka:„Jesamlizao? Jesam li dobar?Neću više postavljati takva pitanja.Nemamodgovore.Imaliliihvi?”
OvakvimotvorenimpozivomDexterisampostavljagledateljepredmoralnudilemu.Treba li njegov likprosuđivati obziromnamotivekojiganavodenadjelovanje(potrebazaubijanjem)iliobziromnaposljedicenjegovihdjelovanja(kažnjavanjezlih,osvećivanjenevinih,zaštitaonihkojibiinačepostaližrtvenjegovihžrtava).Naravno,gledateljisukrozgotovosvakuepizo
15ObziromdajeDoaxunatočdoneklesumnjivojprošlostiipaknedužan,aslijedomokolnostizakoje jeDexterkrivonpogiba,postavljasepitanjenijeli timeisamDexterpostaokandidatza‘svojstol’.Drugimriječima,DoaxovasmrtjestnepravednazatoštoDoaxjestnevin,načemuisamDexterinzistiratezbogtogaiubijaDoaxovaubojicu.No,činjenicajedaDoaxovasmrtomogućujeDexterudanastavisasvojimdvostrukimidentitetom.Utomsmislu,možesečinitidasamaserijazagovarastavpremakojemjenesamokažnjavanjekrivihopravdano,negoseipogreškausustavukojadozvoljava‘kažnjavanje’nevinihponekadmožeopravdati,ukolikodovodidodobrihposljedica.
24
IRIS VIDMAR
dusvihosamserijalapratiliDexterovoneprestanopropitkivanjesvojih postupaka pri čemu su ostali likovi služili kao glasnogovornici različitihmoralnihstavova.Samoubojstvonjegovogoca,uzrokovanosaznanjemotomeukakvoječudovištepretvoriosvojegaposvojenogsina,možeseinterpretiratikaosvjesnosto pogrešnosti moralnog načela koje je usađivao sinu (dakle,neodrživosti utilitarističkokonsekvencijalističkognačela), doksemeđutimreakcijaDexterovezamjenskemajkedoktoriceVogel,kojainzistiranastavudajeDexterpozitivnasilausvemirukoji je inačenapučensilovateljima,ubojicamaidrugimvrstama ljudskih čudovišta,može učiniti prihvatljivom onima kojisedrže‘okozaoko’principaikojibranekonsekvencijalizam.
Prepoznavanjefilozofijeufilmu
Neovisnootomekolikoseplauzibilnimačinileoveinterpretacije,želimsadapostavitipitanjekojesmatramključnimnesamozaraspraveofilozofiranjufilmom,većizaraspraveibliskosti(nerazdvojivosti i istosti)filozofijeiknjiževnosti.Naime,neovisnootomekolikoseidejaofilozofiranjufilmom/književnimdjelomčinilaplauzibilna(auslučajukaoštojeDogvilleiliMatrixčakineospornom),ostajepitanjeukojojjemjerifilozofskadimenzijafilmailiknjiževnogadjelazaista‘udjelu’,aukojojmjerionaovisiogledatelju(čitatelju).Dilemajesljedeća:ukolikojegledateljvećupoznatsfilozofskimproblemom(teorijom,principom)kojeseudjeluotvara,tadamufilozofskadimenzijafilmanećepredstavljatinitinovonitioriginalnofilozofskootkriće.Ukolikopaknijeupoznatsdotičnimfilozofskimelementom,tadamuonmožepromaknutiiposljedično,gledanjefilmanećerezultirati nikakvim (novim)filozofskim znanjem.Na temeljuovakvogpromišljanjamoralibismozaključitidajepočetnopitanje–moželisefilmomfilozofirati–uvelikojmjeriovisnoopojedinačnimgledateljima i njihovompozadinskom znanju, anesamootomenakojijenačinfilozofijaprisutnaufilmu.
Unatočtomemeđutim,ostajeintuicijadanekifilmovinaprostojesufilozofskiu tolikojmjeridasefilozofskadimenzijamoraprepoznati;ukolikoseonaneprepozna–ajošivažnije,ukolikogledateljnemarelevantnoznanjeotomekojijetočnofilozofskiproblemiliteorijakauzalnigeneratorfilma–tadaćefilmovinaprostoostatineshvatljivi.Primjerice,čakinasumičnikomentarigledateljanafilmovekaoNebobojevanilije,MatrixiliRevolver (GuyaRitchia)dostupninaYou tubeu pokazujuda jeovefilmoveteškopratitiukolikogledateljimanedostajerelevantnafilozofskapozadinaoskeptičkimscenarijima.
No, kao što nam povijest interpretacije i kritike pokazuje, uzdovoljnomaštovitosti,filozofskaseinterpretacijamoženametnutigotovonasve.Takobiseprimjericemoglotvrditidaserija
25
IRIS VIDMAR
Zakonbraće,kojasenaprvipogledmožeinterpretiratikaoilustracijakorumpiranostiAmerikeikaosavršenprimjertogakako‘pojedinciizsjene’vukukoncesnastojanjemdavrlomalaijavnostipotpunonepoznatašačicaljudiupravljacijelimsvijetom(uduhupoznatihteorijazavjere),istosetakomožeinterpretiratiikaoplatonovskodekartovskimanifestovažnostiiprimatuepistemološkomoralnihideala–znanja,pravednostiivrline–kaoalatimakoji nadjačavaju i najjačefizičkeprepreke i korumpiranepravnesustave.GlavnijunakMichaelScofieldoličenjejenajvišihmoralnihnačelaipraviprimjerživljenjakršćanskeetike–uvijekspremannažrtvovanjesebezadobrobitdrugih,uvijekpunrazumijevanjaioprostazaonekojisutozaslužiliizuzevzasamogasebe,nikada(pačaknikadabježiodsmrtnekazne)prezaposleniliuprevelikojžurbidapregaziobećanjeilitretiradrugekaosredstvoadaimsepritomneodužinanekiprikladan,quidproquonačin,uvijekodmjereninikadahedonist–Scofieldnepriznajemoralnipartikularizamisvojepostupkeuvijekopravdavanačelom‘jerjetoispravno’.Sfilozofskestranejošjeizanimljivijekakosebe(isveostale)izsvih(mogućihinemogućih,aliuvijekpoživotopasnih)situacijaspašavaisključivoznanjem,intelektomidomišljatošću,iakoprotivnjegastojemilijunskekompanije,najboljiFBIagenti(kojisu,uznaravnoljubavpremadomovini,idodatnomotiviraniželjomzazaradomiliucijenjeniživotimasvojeobitelji)igotovosvakičlanakameričkogkaznenogsustava. Izepistemološkeperspektive,njemunasuprotstojiliknjegovabrataLincolna,nepretjeranopametnogalisnažnoginasiljusklonogštemerakojiunekojmjeriima‘mudrostulice’,alisezbogsvojenaglećudiinepromišljenostigotovouvijeknađeusituacijamaizkojihnemaizlaza.UpravoseunačinunakojiMichaelznanjemuspijevariješitioneproblemekojeLincolnnemožeriješitisilom(Kompanijanovcema američki kazneni sustav električnom stolicom),može učitati hvalospjevepistemologiji.Činjenicada je znanje samokodMichaela spojeno s vrlinom (za razliku od primjericeTBagakojiuzScofieldapredstavljaoprimjerenjeracionalističkesnagesvijetlaumaaliostajeinherentnoineispravljivonemoralan,iliprimjericeMahoneakoji,unatočusponimaipadovima–etičkimiepistemološkim–dolazinajbližedoispunjenjaovihideala)naaristotelovskijenačinipoentaserije:znanjeivrlinauvijekpobjeđuju–bogate,blesave,korumpirane,moćne;ukratkosveonekojineispunjavajuidealznanjaivrlinenanačinnakojiMichaelispunjava.
Pitanje je naravno koliki bi postotak gledatelja s odobrenjemprihvatilo ovu analizu jedne od najgledanijih serija prošlogadesetljeća.Na stranuepistemološke, etičke (pačak i estetske)osobineMichela, ono što je gledatelje držalo prikovanima zaekranesigurnonijebilafilozofija.Nititvorciserijenisuimali
26
IRIS VIDMAR
namjerupotaknutiljudenapovratakuškolskeklupe,neovisnoo tomekoliko je čestoMichael spašavao stvar upravo zahvaljujućionomeštojeunjimanaučio.Premanjihovimriječima,primarna je ideja bila napraviti seriju o bijegu iz zatvora i toprekotlocrtazatvorakojegonajkojibježiimaistetoviranognasvome tijelu16. Sve ostalo – brat koji spašava brata, korumpirani američki političari, ljubavnepriče – dakle sve ono što jegledateljezaintrigiralo,uvrštenojeuserijukakobiseispričalapričaobijeguizzatvora,anepričaopametnomiglupombratu,odnosnoepistemološkoetičkihvalospjevPlatonovimiDescartesovimidealima.
Ovakva interpretacijaZakonabraće pokazuje da jefilozofskainterpretacijamogućačakiuonimslučajevimakadausamomdjelunemanikakvihreferencinafilozofskeproblemeiteorije.Noistojetakomogućedafilozofskainterpretacijaupotpunostiizostane,čakikadasufilozofskereferenceivišenegoprisutne.Primjerice, naComicCon panelu 2013. godine posvećenomeDexterusamojejednopitanjepublikebiloposvećenomoralnostiserije,nonitiglumcinitiscenaristinisugashvatilikaopozivzafilozofskimpromišljanjemotomejeliDexterdobarilizao,jesulinjegovipostupciopravdaniiline17.Razlozizatomogubitisvakojaki.Sjednestrane,čestosepretpostavljadausredotočenost na estetske i umjetničke aspekte serije onemogućujegledateljima da se ujedno posvete i filozofskim aspektima.Oovome se problemu vrlo često govori u kontekstu rasprave okognitivnojvrijednostiumjetnosti.Nageneralnojrazini,pitanjejedaliestetskaprocjenauključujeiprocjenukognitivne(imoralne)dimenzijedjela.Unašemslučaju,dilemakojaseotvarajestemoželigledateljfilmu(seriji)pristupitikaoumjetničkomdjeluipritombitiusredotočennafilozofskesegmente.Nekiautoritvrdekakosutadvastava(estetskinaspramfilozofskome)međusobnoisključivi:zauzimanjeestetskogstavaonemogućujeuzimanje u obzir filozofske dimenzije a usredotočenost na filozofskudimenzijupretpostavljazanemarivanjeestetskogstavai posljedično, dovodi do zanemarivanja umjetničkih svojstavafilma. Koristiti film kaomedij filozofske argumentacije značiinstrumentaliziratifilmiuskratitimunjegovumjetničkistatus.IzostanakfilozofskediskusijeuslučajuDexteramožeseobjasnitičinjenicomdasugledateljibiliprimarnozainteresiranizaestetskudimenzijuserijeiumjetničkuizvedbusamihglumaca.
16PrisonBreakPanel–TheCreationoftheSeries.PaleyCenter(http://www.youtube.com/watch?v=LQpBInBjdLk).Obziromnaovakvenamjereautora,hrvatskiprijevodZakonbraćenijedobrorješenje.SerijaseuoriginalunazivaPrisonbreak,štojasnoukazujenanamjeruautoradastvoreserijuobijeguizzatvora.
17http://www.youtube.com/watch?v=KsyDwTNTvq8.
27
IRIS VIDMAR
UmjestopitanjaotomejeliDextermoralanilinemoralan,jesulinjegovipostupciopravdaniiline,gledateljejezanimalokakoseMichelC.Hall priprema za ulogu, na koji način preuzimaidentitetfikcijskoglikaasvojostavljapostrani,nakojinačinje ‘voiceover’ tehnički napravljen tako da istovremeno prati idogađajeiDexterovapsihološkastanja.
Drugo objašnjenje za izostanak filozofske interpretacije djelamožebitičinjenicadagledateljnaprostonemadovoljnopozadinskogznanjadabineštoidentificiraokaofilozofskirelevantno.Primjerice,dugotrajnaizloženostženaepistemičkojnepravdipokazujedajošuvijeknepostojisvijestotomedasetakvompraksomženamananosipovreda;obziromna to,Malodobrihljudinećenitipotaknutiraspraveotome.Potencijalniprigovornaovutezujesttvrdnjadaneketemenaprostojesufilozofskeidasukaotakvetradicionalnoiprepoznate.Najčešćesegovoriopitanjimakojasudistinktivnofilozofska,kaoštojeproblemdeterminizma,slobode,morala,znanja,vrline.Ukojojsumjeri tapitanja ‘distinktivnofilozofska’podložno je raspravi18nopretpostavimoovdjedasugledateljiudovoljnojmjeriupoznatisfilozofskimproblemimadaihbaremdoneklepouzdanomoguprepoznatiufilmu.Dalitoznačidamožemotvrditidafilmovimogu biti ilustracije i pružiti distinktivni filozofski doprinos?Ovdjemoramonastavitiopreznoiprijenoponudimoodgovor,pogledajmonekeproblemekojiseotvarajuakopotvrdnoodgovorimonaovopitanje.Jednostavnostiradi,podijelitćuihutriskupine.
(I)Filozofskadimenzijafilmaipozadinskoznanje
PišućioTankojcrvenojlinijiTerrenceaMalickafilozofiikritičariistaklisuizmeđuostalogkakosefilmbavimračnomstranomdušeAmerikanaca,transcendentalizmomEmersonaiThoreauea,Heideggerovomontologijomirazlikovanjemizmeđufizičkesmrtiiontološkesmrti,promišljanjimaosmrtnostiiprolaznosti;neki su tvrdili kako film primarno istražujemitsku dimenzijuizgubljenogarajaiotvarapitanjaiskupljenja.Nekisupaktvrdilidajeonoštojeključnoufilmuodnosprirodepremačovjeku;filmpokazujenedodirljivostprirodeinjezinoneobaziranjena ljudskepatnje, ali pokazuje i prirodukoja je zapravovećedobro,duhovnadomena iliprijelaznadrugi svijet19.Zanemarimonatrenutakraznolikost(pačakinekoherentnost)ovakvih
18VidiBerčić,B.nav.deloiVidmar,I.nav.delo.19Davies,D. ed. (2009)ThinRed Line, London andNewYork:Routledge;
Falzon,C.(2002)PhilosophyGoestotheMovies,LondonandNewYork:Routledge.
28
IRIS VIDMAR
interpretacija;naposljetku,velikaumjetničkadjelapodložnasubezbrojnim interpretacijama.Moje jepitanje, ima liprosječangledateljzaistadovoljnopozadinskogaznanjadabiufilmuprepoznaotranscendentalizam,Hedeggerovuontologiju,mitskudimenzijuiliidejuoprirodikaovećemdobru?Činisenaimedanema;akofilmiotvaraodređeniproblemilisebavidistinktivnofilozofskimkonceptomkojegagledateljimoguprepoznati,toneznačidaonimoguprepoznati i obuhvatnijufilozofsku teorijukojajeupozadini.MatrixiNebobojevanilijesavršenoilustrirajuskeptičkescenarijenotoneznačidaćegledateljunjimaprepoznatiteilustracije.Obziromnato,možemozaključitisljedeće:filmmožeilustriratifilozofskiproblem,konceptiliteoriju,nobezprikladnogapozadinskogaznanjagledateljtonećemoćiuočiti.Obziromnato,možemodaljezaključitidajeipitanjeooriginalnomdoprinosurelativnoobziromnapozadinskoznanjegledatelja.StudentimafilozofijeMatrixmožepomoćidaboljeshvateskepticizamida,promišljajućiofilmu,razvijuipovećajusvojerazumijevanjeskeptičkogascenarija.Notoneznačidaće profesor epistemologije iz filma dobiti originalan doprinosanetekestetski iumjetničkizanimljivuilustracijuskeptičkogscenarija.
(II)Dosegfilozofskedimenzije
Drugopitanjekoježelimpotaknutitičesedosegafilozofskedimenzije.Iakojeiuovomslučajuproblemrelativanobziromnafilm/serijukojuanaliziramo,plauzibilnojetvrditidafilozofskadimenzija u filmu nije elaborirana i razrađena u istojmjeri ukojoj je to slučajunutarfilozofije, štodovodiupitanje tezuooriginalnomedoprinosufilmafilozofiji.ReklismodajevelikidioDogvillea posvećenpitanjuo tome tko imapravokažnjavanja i jesu li takvipostupcipravedni.Graceininobismomoralno promišljanje mogli okarakterizirati i kao preispitivanjemoralnogkaraktera imoralnedjelatnosti.Filmisto takomožebitisvojevrsnimisaonieksperimentpričemusegledateljistavljajuupozicijuukojojonisamizamišljajuštobiučinilidasunanjezinomemjestu20.Nopotrebnojemnogovezivnogtkivada
20Tezuoumjetničkomedjelukao‘misaonomeksperimentu’braninekolikoautora,međukojimasunajpoznatijiCarroll,N.(2002)TheWheelofVirtue:Art,Literature, andMoralKnowledge,Journal ofAestheticsandArtCriticism60,1,pp.3–26,Davies,D. (2007)ThoughtExperimentsandFictionalNarratives,CroatianJournalofPhilosophy,7,9,pp.2945, Davies,D.(2008)CanFilmBeaPhilosophicalMedium?,PostgraduateJournalofAesthetics,5,2,pp.120iSwirski,P.(2007)OfLiteratureandKnowledge:ExplorationsinNarrativeThoughtExperiments,Evolution,andGameTheory,London:Routledge.Sviseonislažukakokognitivnavrijednostumjetnostiproizlaziizčinjenicedaumjetnost–primarnonarativnu,kamospadajufilmiknjiževnost–možemosmatratianalognommisaonimeksperimentima.Za
29
IRIS VIDMAR
binjezinomoralnopromišljanjepoprimiloonedimenzijekojespominjufilozofipoputTomaScanlonakadagovoreovažnostiopravdanjavlastitih postupakadrugima.Problem je još i većikada je potrebno odgovoriti na pitanje o generalizaciji načelakojafilmzagovara,akojačitateljprihvaća.Primjerice,Graceinje postupak kažnjavanja opravdan njezinim načelom ‘Želimsvijetučinitiboljim’,pričemuuništavanjeDogvilleasmanjujemogućnost ponavljanjanjezine tragedije.Svijet koji ne sadržipatnjukojujeonaproživjela,svijetukojemnitijednoživobićenijepodvrgnutoponiženjuifizičkojbolikaoštojetoonabilasvakakojestboljemjesto.Upitnoje,nočinisedanačinnakojijeDogville (i ono što njezini stanovnici čineGrace) prikazanopravdavamasakrkojegGracečiniigledatelji,kojisepoistovjećujusnjom,prihvaćajunjezinepostupke.Nodalitozaistaznačidaprihvaćaju injezinonačelo ‘moć trebakoristitidabisesvijetučinioboljim’odnosnodalibiznaliprimijenitinačeloudrugačijimsituacijamaukojimabionotrebalobitiprihvaćeno?21Možemosesložitida jeDogville lošemjestokojenebitrebalo postojati, nofilm zapravo ne odgovara na pitanje ‘štosvijetčiniboljimmjestom’.Takođerneodgovaranapitanjeotomekolikojesvijetvelikilitkoimapravoodlučitihoćelineke(koje)radnjetajsvijetučinitiboljim.Primjerice,razneintervenističkeakciječesto seopravdavaju ‘boljimmjestom’–svijetće biti boljemjesto ukoliko se ‘zapadni svijet’ umiješa u onekulturekojeprimjenjujupraksuosakaćivanjaženskihgenitalija.Robovlasničkisustavameričkogajugatemeljiose(naravnodjelomično)naidejidaćeCrncimabitiboljebudilipodpaskomBijelaca,obziromdasusaminesposobnibrinutiseosebi.Mnogojekrviprolivenousvijetuzatodabitajistisvijetpostaobolji;činjenicada i dalje nije boljimoždapokazujeproblemeovognačelainjegoveimplementacije.
(III)Širikontekstfilozofskedimenzijefilma
Dvasuširaproblemanakojeukazujuprimjerikojesmorazmotrili.Prvo,jesulimoralnizaključcidokojihfilmdolaziprimjenjivisamonafilm(odnosnonafikcijskisvijetkojegfilmprika
kritikutogastavakojisetemeljinapotrebizauočavanjemslabostianalogijevidiVidmar(forthcoming).
21Jedan‘filmosvete’kojipadanapametjestKillBill,ukojemseUmaThurmannasličnokrvavinačinobračunavasasvojimmučiteljima.NofilozofskijesegmentkodTarantinadrugačijepredstavljen(jednaodscenaukojimasespominjepitanjeosvetejestkomentarjednogodšerifakojidolazinamjestopokoljaukapelici,kojikaže:„Ovaježenazaslužilasvojuosvetu”).OsvetujeUmaThurmanidobila(zajednosadjetetom),nofilozofskateorijaupozadinijest‘okozaoko’retribucijskateorija,anenekividkonsekvencijalizmaokojemGracegovori.
30
IRIS VIDMAR
zuje)iliišire,nanačindagledateljmožeprimjenjivatinačelausvojemživotu?Drugo,ukojojmjerinačinnakojijeodređenifilozofskiproblemprikazaninačinnakojisu likoviprikazaniuvjetujegledateljevoprihvaćanjezaključkadokojihfilmdovodi?Iakoobaovapitanjapotrebujudetaljnijuanalizu,ovdjesamoželim pokazati potencijalne probleme za stav o originalnomdoprinosu.
Vratimo se naDextera.Rekli smoda se serija bavi (ilimožepotaknutipromišljanjeo)moralnostikažnjavanjaiopravdanostiubijanjatedajeutomkontekstuDextermoralnoproblematičanlik.NočinjenicajedajeDexterujednoinetkokogagledateljivoleikrozosamsezonasimpatijegledateljasunanjegovojstrani.Obziromnato,postavljasepitanjemoguligledateljidonijetimoralnisudoonimmoralnimproblemimakojesmoprethodnoidentificirali,adatajsudnebudepodutjecajemsimpatijakojeosjećajuzaDextera.Ukolikojeonoštoonradiproblematičnoilipogrešno,tadabismotrebalinavijatizanjegovouhićenje,notonije slučaj.Da jeDexterov likdrugačiji,danijehumorističan,sarkastičanisamoironičannanačinkojipobuđujepozitivneemocijegledatelja,daDexterneraditoštoradizbogsvojetraumatičneprošlostinegoprimjericezbogzlogkaraktera,dalibioniidaljeodobravalitoštoonradi?DajeufinaludrugesezoneumjestoDoaxa,kojijekrozcijeliserijalprikazivankaoDextrovneprijatelj,nastradaolikneštosimpatičnijihjunakapoputBatisteiliMasuke,dalibigledateljiidaljeimaliosjećajolakšanja?Problemjedakle,ukojoj jemjerimogućefilozofskidoprinosfilma,pačakinjegovuilustrativnufunkciju,odvojitioddetaljafikcijskogsvijeta.
Filmifilozofija:namjeraautora
Uraspravismosedosadabaviliprvenstvenopitanjemotomemoželifilmfilozofirati,ilijemaksimalnidosegfilmatajdabudeilustrativni prikazfilozofskoga problema.Na općenitoj razini,pokazalosedagranicailustriranjaifilozofiranjanijejasna.Iakojeplauzibilnotvrditidailustracijamožepotaknutipromišljanjekojećerezultiratioriginalnimfilozofskimuvidomkodgledatelja22,tvrdilasamdasuodgovorinaobapitanjarelevantniobziromnagledatelja;uobaslučaja,potrebnojenekopozadinskoznanjedabiseuočilafilozofskadimenzija iprepoznalaoriginalnost,važnostieventualnistupanjelaboracijeproblema.Ovajstavorelevantnostigledateljamožesedovestiupitanjetakodasetvrdidasunamjereautoradanapravifilozofskifilmonoštoukonačniciodređujejelifilmfilozofski.
22Ovdje možemo imati na umu slučajeve moralnog učenja koji se moguostvaritikrozfilm.
31
IRIS VIDMAR
Naime,možesetvrditidaćefilmbitiuonojmjerifilozofskiukojoj je tonjegov tvoracodredio timešto jenapraviofilmnanačinnakojijest,sasvojstvimakojefilmima23.Ukolikopostojifilozofskadimenzijaufilmu, tada jeonarezultatautorovenamjeredajuučinigradivnimelementomfilma,štojedaljemogućezatoštosamautorimarelevantnoznanjeofilozofiji.Doista,zanekesefilmovečinidasuinastalisamozatodabiilustrirali neki filozofski problem24. Isto tako, filmski opusi pojedinihredatelja nezaobilazno se interpretiraju kao filozofski filmovi.Dvasunajčešćaprimjera:stvaralačkiopusIngmaraBergmanaiTerrencaMalickagodinamavećinspirirajuinterpretacijekojenesamodaanalizirajufilozofskemomenteufilmovima,negoštoviše,raspravasečešćevrtiokopitanjakojijetočnofilozofskisustav,idejailiautorprimarnopolazište.Tezapremakojojsefilmomfilozofiradodatnosemožeosnažitičinjenicomda iBergman iMalick imaju pozamašnofilozofsko zaleđe25. Primjerice,Malickova jevezasfilozofijomdirektna,obziromdajeonfilozofiju studiraonaprestižnomharvardskomsveučilištugdjejeradiosaStanleyemCavellom,nakončegaje,zavrijemeboravkanaOxforduplaniraopisatiradpodmentorstvomGilbertyRylea.Zanimljivo jeda suprimarni interesiMalickautomrazdobljubilifilozofijaKierkegaarda,HeiddegeraiWittgensteina,akaoštosmoprijevidjeli,mnogisuseinterpretatorinjegovihfilmovapozivaliupravona tučinjenicu. Iakoovajargument ima svoju težinu,već smodoveliupitanjemože li,unatočnamjeramaifilozofskomeobrazovanjuautora,prosječnigledateljprepoznatiteidejeufilmu.Dakle,čakiakosamautorimanamjeru učiniti filozofskifilm i tu namjeru uspješno realizira,ostajeotvorenopitanjehoćeliiukojojmjerifilozofskadimenzijabitiprepoznata.Osimtoga,akoipretpostavimodajeMalickimaonamjerustvoritifilozofskifilm,idajeobziromnasvojeobrazovanjeimaonaraspolaganjusvepotrebnefilozofskeresursedatoučini,višestrukostfilozofskihinterpretacija(kaoi
23Ovdjemožemozanemaritipitanjeautorstva(postojilijedinstveniautorfilmana način na koji postoji jedinstveni autor književnoga djela); činjenica dapostojifilmpretpostavljadapostojinetkotkogajenapravio,neovisnootomeradiliseojednomtvorcuiliovišenjihipitanjejedalijefilozofskadimenzijafilmaodređenanamjeramatvor(a)cafilma.Uvelikojmjeri,ovopretpostavljaintencionalističkuteorijuinterpretacije,premakojojjeznačenjefilma(atakoipitanjeimalifilmfilozofskudimenziju)određenonamjeramaautora,notonijetočno.KaoštojeBerysGautpokazao,namjereautoraznačajnesuzanekeaspektedjela,nonezasve.Utomsmislu,kaoštoćutvrditi,toštojeautorželiootvoritiiliilustriratinekifilozofskiproblemneznačidajeutomeiuspio,baškaoštočinjenicadanijeimaonamjeruuvrstitifilozofskudimenzijuudjeloneznačidaonanijeprisutna.
24UovomjekontekstuzanimljivaanalizaRashamonakojujeponudioBerysGautuGaut,B.nav.delo.
25VidiDavies,D.ed.(2009)ThinRedLine,RoutledgeiLivingston,P.(2009),Cinema,Philosophy,Bergman,Oxford:OxfordUniversityPress.
32
IRIS VIDMAR
nedostataknjegovihstavovao tomekojifilozofskiproblemježelioanalizirati)dovodiupitanjestavojednojglavnojfilozofskojnamjerikodMalicka.
Drugiproblemkojiseotvaraukolikosetvrdidanamjereautoraodređujudalifilmfilozofirajestčinjenicadaautornemožeimatikontrolunadtimekakoćefilmutjecatinagledateljeikojaćepromišljanjaunjimapotaknuti.PokazalismovećdaautoriZakona braće uopće nisu imali namjeru baviti se filozofijom;jednakojeplauzibilnapretpostavkadaautoriMalodobrihljudinisunamjeravaliukazatinaproblemepistemičkenepravde.Dakle,iakoautormožeimatinamjerunapravitifilozofskifilm,bilonanačindaseoslanjananekifilozofskiproblem,teorijuilisustav,bilonanačindaponudivlastitifilozofskistav,prepoznavanjetedimenzije(kojasemožeočitovatiilinaraziniilustracijeilinanačinoriginalnogdoprinosa)ovisnojeogledateljuinjegovomepozadinskomznanjuiinteresima.
LITERATURA:Abrams,J.ed.(2007)ThePhilosophyofStanleyKubrick,TheUniversityPressofKentucky.
Berčić,B.(2012)Filozofija,svezakdrugi,Zagreb:IbisGrafika.
Carroll,N.(2002)TheWheelofVirtue:Art,Literature,andMoralKnowledge,JournalofAestheticsandArtCriticism60,1,pp.3–26
Conard,M.(2007)ThePhilosophyofMartinScorsese,Lexington:TheUniversityPressofKentucky.
Conard,M.(2009)ThePhilosophyoftheCoenBrothers,Lexington:TheUniversityPressofKentucky.
Davies,D.(2007)ThoughtExperimentsandFictionalNarratives,CroatianJournalofPhilosophy,7,9,pp.2945.
Davies,D.(2008)CanFilmBeaPhilosophicalMedium?,PostgraduateJournalofAesthetics,5,2,pp.120.
Davies,D.ed.(2009)ThinRedLine,LondonandNewYork:Routledge.
Eldridge,R.ed.(2009)TheOxfordHandbookofPhilosophyandLiterature,Oxford:OxfordUniversityPress.
Falzon,C.(2002)PhilosophyGoestotheMovies,LondonandNewYork:Routledge.
Fricker,M.(2007)EpistemicInjustice:PowerandtheEthicsofKnowing,Oxford:OxfordUniversityPress.
Gaut,B.(2010)APhilosophyofCinematicArt,Cambridge:CambridgeUniversityPress.
Gilmore,R.(2005)DoingPhilosophyattheMovies,NewYork:StateUniversityofNewYorkPress.
33
IRIS VIDMAR
Hagberg,G.andW.Josteds.(2010)ACompaniontothePhilosophyofLiterature,WileyBlackwell.
Kitcher,Ph.(2013)DeathsinVenice:TheCasesofGustavvonAschenbach,NewYork:ColumbiaUniversityPress.
Livingston,P.(2006)ThesesonCinemaasPhilosophy,TheJournalofAestheticsandArtCriticism,64,1,pp.1118.
Livingston,P.(2009)Cinema,Philosophy,Bergman,Oxford:OxfordUniversityPress.
Mulhall,S.(2008)OnFilm,LondonandNewYork:Routledge.
Nussbaum,M.(1990)Love’sKnowledge,London:Oxford:OxfordUniversityPress.
Scott,A.O.(2004)Dogville:ItFakesaVillage,TheNewYorkTimes,March21,http://www.nytimes.com/2004/03/21/movies/dogvilleitfakesavillage.html?pagewanted=all&src=pm.
Swirski,P.(2007)OfLiteratureandKnowledge:ExplorationsinNarrativeThoughtExperiments,Evolution,andGameTheory,London:Routledge.
Vidmar,I.(2013)Filozofijaiknjiževnostosvijetuičovjeku:istoarazličito,Prolegomena,12,2,str.285313.
Vidmar,I.(forthcoming),Thoughtexperiments,hypothesesandcognitivedimensionofliteraryfiction,SynthesisPhilosophica.
Wartenberg,T.(2006)BeyondmereIllustrations:HowFilmsCanbePhilosophy,TheJournalofAestheticsandArtCriticism,64,1,pp.1932.
IrisVidmarUniversityofRijeka,DepartmentofPhilosophy,Croatia
FILMASPHILOSOPHY
Abstract
In this paper the author examines the view according towhich filmis amedium of philosophy. One of themost pressing issues in thisdebateiswhetherfilmcanprovideoriginalphilosophicalcontribution,orwhether it can only illustrate a given philosophical problem.Theauthorclaimsthatthisquestioncannotberaisedindependentlyofthe
perspectiveofaviewerandhisbackgroundknowledge.
Keywords:film,illustration,philosophy,art