Click here to load reader

FILOZOFIJA odgoja - · PDF filePovijest filozofije = filozofija Povijest filozofije = kritika Unutarnja (imanentna) kritika –prosudba logičke doslijednosti Povijesna kritika –prosudba

  • View
    44

  • Download
    6

Embed Size (px)

Text of FILOZOFIJA odgoja - · PDF filePovijest filozofije = filozofija Povijest filozofije = kritika...

  • FILOZOFIJA odgoja

  • Filozofi i danas kao i u prolosti jedni drugima proturjee.

    Povijest filozofije je dijalog suprostavljenih gledita u traganju za istinom.

    Povijest filozofije je i sama filozofski proces, povijest filozofije je filozofija.

  • Pojedinane znanosti pokazuju velianstven napredak, oigledan u poveanju pozitivnog znanja i prevladavanju zabluda.

    Filozofija uvijek iznova postavlja ista pitanja, u njoj nema pozitivnih rezultata i konanih zabluda. Time potvruje svoju vjenost i neizbjenost

    Povijest filozofije pokazuje drukiji napredak od povijesti znanosti

  • Ne ovako!

    (kao posebne znanosti)

    Ovako!

    Britanski filozof A.N.Whitehead cijelu europsku fiolozofiju razumije kao biljeke uz Platona.

  • Povijest postaje dio nje (filozofije) same kao

    dio nae kulture, dio nas samih, koji ne

    moemo vie misliti ni kao Platon, ni kao

    Aristotel, ni kao Demokrit, ni kao Heraklit, ali

    ni bez njih; kao to ne moemo biti ni

    individualne linosti bez naeg ivotnog

    iskustva, bez nae prolosti.

    V. Filipovi

    Kalin, Ibid., str. 69. (Jaspers)

  • Filozofija = kritika

    Povijest filozofije = filozofija

    Povijest filozofije = kritika

    Unutarnja (imanentna) kritika prosudba logike doslijednosti

    Povijesna kritika prosudba znaaja za razvoj filozofske misli

  • Kozmoloko razdoblje grke filozofije (VII. - IV. st.)

    Miletska kola (Tales, Anaksimen, Anaksimandar), Pitagorejci (Pitagora, Filolaj),Heraklit, Elejska kola (Parmenid, Zenon), Demokrit

    Antropoloko razdoblje grke filozofije (V. IV. st.)

    Sofisti (Protagora, Gorgija) i Sokrat

    Ontoloko razdoblje grke filozofije (IV. st)

    Platon (Akademija), Aristotel (Peripatetika kola)

    Etiko razdoblje helenistiko-rimske filozofije (IV. B.C. - III. A.D.)

    Stoicizam (Zenon, Hrizip, Seneka, Epiktet, Marko Aurelije), Epikurejska kola (Epikur, Tit Lukrecije Kar), Skepticizam (Piron, Sekst Empirik)

    Religiozno razdoblje helenistiko-rimske filozofije (III. A.D.)

    novoplatonizam (Plotin)

  • Patristika (II.-VI. st.)Augustin, Boetije

    Rana skolastika (IX.- XII. st.)* Ivan Scot Eriugena, Anselmo Canterburyjski, Petar Abelard, Herman Dalmatin

    Zrela skolastika (XIII. st) Roger Bacon, Bonaventura, Albert Veliki, Toma Akvinski

    Kasna skolastika (XIII. XIV. st) Duns Scot, William Occam (Ockham)

  • Filozofija renesanse (XIV.- XVI. st)Plethon, Ficino, Kuzanski, Machiavelli, Morus, Bruno, Matija Vlai Ilirik, Frane Petri

    Empirizam (XVI.-XVIII. st)Francis Bacon, Hobbes, Locke, Berkeley, Hume

    Racionalizam (XVII. st)Descartes, Spinoza, Leibniz

    Prosvjetiteljstvo (XVIII. st)Voltaire, Rousseau, Josip Ruer Bokovi

    Klasini njemaki idealizam (XVIII.-XIX. st.)Kant, Fichte, Schelling, Hegel

  • Voluntarizam - Schopenhauer, Nietzsche

    Filozofija egzistencije - Kierkegaard, Jaspers, Sartre, Heidegger

    Filozofija ivota - Bergson

    Personalizam - Mounier

    Pragmatizam - Pierce, James, Dewey

    Fenomenologija - Husserl, Scheller

    Fenomenoloka antroplogija - Plessner, Gehlen

  • Pozitivizam Comte, J.S.Mill

    Neopozitivizam (logiki atomizam - Russell, logiki pozitivizam Wittgenstein, Carnap, kritiki realizam Popper

    Hermeneutika Gadamer Marksizam i kritika teorija drutva

    Marx, Horkheimer, Marcuse, Bloch, Habermas

    Strukturalizam i postrukturalizam Foucault, Derrida, Lyotard

    John Rawls