FILOZOFIJA ŽIVOTA

AKADEMSKE VJEŠTINE

Aleksandra Vidovic

•Kao posljedica ubrzanog razvoja tehnologija i eksplozivnog širenja granica znanja trebamo se osposobljavati za niz novih vještina i znanja koja nismo do sada učili. To je najčešće potreba posla ili naša lična želja za daljim usavršavanjem.

Vođeni ovom mišlju obradićemo - VOĐENJE BILJEŽAKA I- TEORIJU PISMENOSTI

VOĐENJE BILJEŽAKA

5. POGLAVLJEAKADEMSKE VJEŠTINE

UVOD Jedna od najvažnijih vještina koje treba

naučiti. Vještine vođenja bilješki su korisne kako

na poslu tako i za bilježenje sastanaka ili seminara.

Vođenje bilješki predstavlja trajni pisani zapis o glavnim tačkama i propratnim detaljima predavanja.

Vođenje bilješki uglavnom koristi za bilježenje usmenih prezentacija, ali može i iz pisanih izvora.

PREDNOSTI VOĐENJA BILJEŽAKA

Vještine vođenja bilješki pomažu nam da bolje obratimo pažnju na usmenu prezentaciju ili pisan dokument.

Tokom studija, vještine vođenja bilješki pomažu u razumijevanju materijala, uspješnom pripremanju za ispite i obavljanju zadataka. Takođe poboljšavaju razumijevanje pročitanog.

Vještina vođenja bilješki upotrebom strategija predstavlja prednost iz brojnih razloga.

Strategije vođenja bilješki su široko primjenljive na raznovrsne zadatke i predmete. Kada se jednom uvedu i njima se ovlada, strategije često postaju «druga priroda» za pojedinca i stoga za njihovu upotrebu nije potreban ponavljan rad.

STRATEGIJE VOĐENJA BILJEŽAKA

Kako hvatati bilješke Kako zabilježiti informacije Šta raditi sa bilješkama Voditi računa o ključnim riječima i

tačkama

KLJUČNE RIJEČI I KLJUČNE TAČKE

Ključne riječi predstavljaju oznaku da je informacija koja slijedi važna i da bi je trebalo zapisati.

Ključne riječi mogu biti vezane za sadržaj, smjernice ili riječi-nagovještaji.

Ključne tačke u predavanju često odgovaraju glavnim naslovima u poglavlju.

METODE VOĐENJA BILJEŽAKA Kornelov metod Metod dvije kolone REAP strategija Format opšteg pregleda FOON strategija Tematske i pojmovne kartice Alternativni formati

KORNELOV METOD

Bilješke se zapisuju na jednoj polovini, ključne riječi i pojmovi se bilježe na drugom dijelu koji se zove kolona za podsjećanje, a rezime ili cjelokupan pregled se zapisuje na dnu papira.

KORNELOV METOD

METOD DVIJE KOLONE

Vođenje bilješki u dvije kolone odnosi se na podjelu papira na dvije kolone i bilježenje podataka u svakoj koloni.

Veoma je sličan Kornelovom metodu. Razlika je u tome da se ključne riječi i

ideje zapisuju dok se hvataju bilješke i ne ponavljaju se u obje kolone.

METOD DVIJE KOLONE

REAP STRATEGIJA REAP označava Relacioniranje, Ekstenziju,

Aktualizaciju i Profitiranje Bilješke sa časa se pišu na jednoj strani

papira a suprotna strana se koristi za bilježenje pokretača pamćenja i povezane informacije.

REAP STRATEGIJA

FORMAT OPŠTEG PREGLEDA

Strategija opšteg pregleda je organizovanje informacija.

Informacije su uređene od opštih ka posebnim.

Ovaj format se može koristiti tokom pisanja bilješki, ali takođe i kod prepisivanja ili preuređivanja bilješki.

FORMAT OPŠTEG PREGLEDA

FOON STRATEGIJA Fokus predavanja

O ćemu će biti predavanje? Koje su ključne tačke kojima će se pozabaviti? Na koja pitanja se studenti nadaju da će dobiti odgovor?

Organizacija predavanja Kako će ključne tačke biti predstavljene? Koja sredstva za olakšavanje učenja će biti upotrebljena? Koji je slijed aktivnosti koje ćete koristiti tokom ovog

predavanja? Odnos

Odnos sa prošlošću: Šta su studenti naučili u prošlosti a olakšaće im učenje?

Odnos sa budućnošću: Ako studenti savladaju ovaj materijal, kakve će koristi od toga imati?

Najvažnije što treba naučiti

TEMATSKE I POJMOVNE KARTICE

Bilješke se zapisuju ili prepisuju na indeksne kartice veličine 7 x 12 ili 12 x 17.

Tema ili pojam se zapisuju na jednoj strani kartice, a objašnjenje ili opis na drugoj. Obično, samo jedna tema ili pojam se zapisuju na jednoj kartici.

Fiše- Mogu biti od kartona ili obične hartije.

TEMATSKE I POJMOVNE KARTICE

ALTERNATIVNI FORMATI Bilješke se mogu prepisati i preurediti u

pojmovne mape, mape-paukove mreže, grafikone i druge formate.

SAVJETI ZA EFIKASNO VOĐENJE BILJEŠKI

Korištenje skraćenica; Npr: Ministarstvo= min ili Bosna i

Hercegovina = BIH Upotreba boja; Npr: različita boja = različita tema Upotreba diktafona Najefikasniji redosljed aktivnosti pri pisanju

bilješki jeste: slušati, gledati, misliti, razumijeti, parafrazirati, zatim zapisati.

PISANJE/TEORIJA PISMENOSTI(kako napisati seminarski rad)

14. POGLAVLJE

Za uspjeh na fakultetu i radnom mjestu, od ključne je važnosti razviti odgovarajuće vještine pisanja i naučiti saopštavati pisane ideje jasno i ubjedljivo. Pisanje je vještina koja se znatno poboljšava KAKO sa vježbom TAKO i sa iskustvom.

Tehnička uputstva za izradu seminarskog rada

Seminarski rad treba da se sastoji od sljedećih dijelova:

Naslovne strane Sadržaj Radnog teksta (uvod, glavna tema, a može

i u više posebnih poglavlja), Zaključak Prilog (ukoliko postoji u radu ) Literatura/Bibliografija

Izgled seminarskog rada:

Vrsta papira: standardni bijeli A4 papir Margine: po 2,5 cm odozgo i odozdo, 3 cm sa lijeve

margine i 2.5 cm sa desne strane Vrsta slova: Times New Roman veličine 12 tačaka Prored između redova je 1,5 pt Za pisanje naslova poglavlja koristiti se Heading 1

stil, dok za podnaslove koristi se Heding 2 stil... Svaku stranicu rada potrebno je numerisati (osim

naslovne strane)

NASLOVNA STRANA I SADRŽAJ Naziv univerziteta i naziv fakulteta , podaci se ispisuju u

gornjem lijevom uglu veličine 16 pt jedan ispod drugog ili logo. Naslov rada se ispisuje velikim masnim slovima (bold),

centrirano, veličine 18 tačaka Naziv vrste rada (seminarski rad) treba biti ispisan ispod

naslova , centrirano, slovima veličine 14. Ime i prezime studenta, po potrebi i broj indeksa napisati

pri dnu naslovnog lista, sa lijeve strane , slovima veličine 16 pt

Ime i prezime profesora treba biti napisano sa desne strane u istim redovima i ime i prezime studenta

Na samom dnu naslovnog lista potrebno je napisati mjesto i godinu nastanka rada, centrirano, slovima veličine 14 -ka

NASLOVNA STRANA I SADRŽAJ

PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRONFAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE

Vanredne studijeSmer „IT menadžment”

Predmet

NAZIV PREDMETA

„NASLOV TEME”

(seminarski rad)

Predmetni nastavnikProf. dr Zoran Ž. Avramović, dipl.inž.elek.

Student

Ime i prezime, zanimanjeIndex br. ----------

Banja Luka, januar 2008.

UVODNI I METODOLOŠKI DIO( 10-15%)

Predmet, cilj i zadatak istraživanja Predmet istraživanja je npr.Hotel, cilj je da se pokaže kako taj Hotel

može da funkcioniše Hipoteza je pretpostavka kojom se pretpostavlja da nešto jeste ili

nije. Obično se postavlja pozitivna hipoteza. Hipoteza se ne treba dokazivati, ona se potvrđuje ili ne potvrđuje. Hotel ima izvrstan smještaj i uslugu a mi na kraju pokazujemo pomoću podataka da je to zaista i tako.

Hipoteza može biti: radna, na početku postavljana i konačna, kad uđemo u rad. Poslije hipoteze je tvrdnja koja potvrđuje ili odbacuje.

Metode koje ćemo koristiti u istraživanju. Metode su vrlo bitne i moramo naglasiti koje metode ćemo koristiti u svom radu.

Izvori saznanja, treba da uvedemo dokumente 8 izvore saznanja), arhivsku građu, časopise, rezultate ankete, samo ih nabrojim ali ih ne razrađujemo ( 5-12 stranica). Područje istraživanja, vremensko, geografski- određeno područje.

II CENTRALNI DIO

Obično se piše naslov djela, teme, malo modifikovan. Obuhvata oko 70 % rada i trebao bi da ima nekoliko podnaslova:

Istorijski razvoj, Komparativni razvoj, kako u drugim

zemljama, drugim firmama. Tačno ono o čemu pišemo, recimo firma ta i

ta i onda ulazimo u sam sadržaj ( finasiranje, kvalitet,). Ovaj dio treba da ima najmanje 5-6 podnaslova.

III ZAKLJUČAK

Treba da obuhvata 10-15 % rada. Zaključak obuhvata ono o čemu smo

govorili. Konačno se može zaključiti da je taj

rad aktuelan, da je dokazano to i to. Literatura

LITERATURA

Navođenje literature je obavezno. Nalazi se na kraju rada i piše na

sljedeći način: Npr: Debre, R., Uvod u mediologiju, Beograd, Clio,

2000. (Za knjige) Dostupno na: http://www.zena.hr/grupa (Internet) Petrić, D., Bez ograničenja, BUG, oktobar/2008, broj

191.(Za časopise)

CITIRANJE Citiranje se vrši uz pomoć fusnota. Fusnote- Stavljaju se u podtekstu, pri dnu

stranice i sadrže sve ono što bi u tekstu predstavljalo balast, otežavalo čitanje i razumjevanje (bibliografske reference, objašnjenja koja su korisna ili zanimljiva, ali nisu neophodna, citati na stranom jeziku).1

______________ 1 Galogaža, M., Filozofija života, Banja Luka,

FPE, 2005, str.35

METODE

METODA Način i put rada kako doći do određenog cilja.

Istorijska, Analiza, Sinteza, Indukcija, Dedukcija, Komparativna ili uporedna

Statistička, Posmatranje Eksperimetalna, Analogija.

METODE Istorijska- Ovaj metod se nikad ne koristi

sam, obavezno se koristi istovremeno sa komparativnom metodom. Postoji u svakom radu.

Komparativna –upoređivanje situacija i sličnih događaja.

Statistička- Zasniva se na pribavljanju podataka mjerenjem i brojanjem. Značajna je za donošenje naučnih zaključaka.

METODE Analiza - analiza u segmentima, dio po dio,

pa izvlačimo bitne elemente pa tek onda klasifikujemo podatke, tj. koristimo metod sinteze.

Analiza mora počivati na određenim izvorima.

Obično se koristi sa metodom sinteze. Imaju različite elemente. Analiza se uvijek koristi prva pa onda sinteza (odnosi se na zaključak rada).

TEHNIKE

mjerenje, brojanje, intervju i anketa.

IZVORI PRIMARNI IZVORI – su neposredni, iz prve

ruke (originalna stvaralačka dijela, rezulatati raznih vrsta anketa, autobiografije, dnevnici, razna arhivska građa, dnevnici, izvještaji, prepiska, izvještaji o eksperimentalnim istraživanjima).

SEKUNDARNI IZVORI – je literatura o predmetu ( knjige, članci, studije).

TERCIJARNI IZVORI - su izvori iz treće ruke, to su obično napisi rađeni na osnovu sekundarnih izvora ( neki popularni članci, udžbenici).

Najvažniji su primarni, izvori iz prve ruke.

LITERATURA/BIBLIOGRAFIJA Šamić, M., Kako nastaje naučno djelo,

Svjetlost Sarajevo, 1972; Grupa autora, Akademske vještine, Apeiron,

Banja Luka, 2008 Galogaža, M., Filozofija života, FPE, Banja

Luka,2005; Kuzmanović, R., Filozofija života, bilješke sa

predavanja, 2005NIJE DOBRO NAPISANO

LITERATURA/BIBLIOGRAFIJA

Galogaža, M., Filozofija života, FPE, Banja Luka, 2005;

Grupa autora, Akademske vještine, Apeiron, Banja Luka, 2008;

Kuzmanović, R., Filozofija života, bilješke sa predavanja, 2005;

Šamić, M., Kako nastaje naučno djelo, Svjetlost Sarajevo, 1972;

Hvala za pažnju