Upload
almedin
View
41
Download
7
Embed Size (px)
DESCRIPTION
finansije
1
Doc.dr. Armina HubanaŠk.god. 2012/2013
Finansijska tržišta
2
“Teško je biti optimističan kada su brojke
iz Eurozone i Kine loše” analitičar, Mitsubishi Corp
• Uvod
• Finansijsko tržište
• Finansijski instrumenti
• Finansijski učesnici
• Tržište kapitala u Bosni i Hercegovini
• Institucije na tržištu kapitala
• SASE i Banjalučka berza
3
Funkcije finansijskog tržišta?
1. Alokativna funkcija2. Transferna funkcija (preko primarnog tržišta,
inetrmedijacija vs. dezintermedijacija)3. Likvidnosna funkcija (preko sekundarnog tržišta)4. F-ja utvrđivanja cijene VP5. f-ja smanjivanja transakcionih troškova6. Funkcija zaštite od rizika7. Informativna funkcija
Najvažnija funkcija je nesmetano obezbjeđenje sredstava između dvije grupe subjekata (S-I)
4
Finansijsko tržište• Pojam? Tržište je uvijek oznaka za mjesto na kojem se
susreću ponuda i potražnja za nekim dobrom. Finansijsko tržište je naziv za sva
specijalizirana međusobno povezana tržišta, na području neke zemlje na kojima se direktno ili indirektno susreću ponuda i potražnja za različitim novčanim fondovima (finansijskim instrumentima)
Svjetsko financijsko tržište je zbirni pojam za sva internacionalizirana tržišta, bilo da se radi o tržištu novca ili tržištu kapitala na kojima se odvija proces ponude i potražnje specifične financijske robe, a to je novac (kapital).
Da li postoji perfektno tržište? (Učesnici su price takers)
5
Poslovi na finansijskom tržištu
Na tržištu novca:• Davanje i uzimanje kratkoročnih
kredita i kupovina i prodaja kratkor.novca i VP
Na tržištu kapitala:• Kupovina i prodaja dugoročnih
novčanih sredstava-kapitala i VPNa deviznom tržištu:• Kupovina i prodaja deviza
6
Zajednički poslovi za sve segmente fin. tržišta• Promntni (gotovinski) ili kasa poslovi
• Terminski poslovi
• Specifičnost terminske prodaje i kupovine deviza je u tome što centralna banka nije obavezna da interveniše pri odstupanju kurseva. što je slučaj kod promtnih poslova.
7
Finansijsko tržište
• Uređenje finansijskog tržišta
Finansijsko tržište
Tržište kapitala
Tržište dugoročnih
kredita
Tržište dugoročnih vrijednosnih
papira
Tržište novca
Primarno tržište Sekundarno tržište
Berze OTC tržišta
8
Finansijski instrument • specifična isprava koju primjenjuju sve
finansijske institucije, a sastavljena je isključivo u pisanom obliku.
PRIMARNI FINANSIJSKI INSTRUMENTI
SEKUNDARNI FINASIJSKI INSTRUMENTI
Finansijska imovina (novac, ček, mjenica, razna potraživanja)
Finansijske obaveze (ček, mjenica, usluge, razne obveze prema vjerovnicima)
Vlasnički instrumenti (obične i preferencijalne dionice)
Vanbilansne stavke (finansijski derivati, garancije, akreditivi i sl.)
9
Finansijski instrumenti: Šta su finansijska aktiva i pasiva?
• FINANSIJSKA AKTIVA ZA:
Kupce finansijskih instrumenta = vlasnici = investitori
Kategorija subjekata: štedni subjekti (S)
Objašnjenje: Oni ulažu u različite oblike finansijskih instrumenata i imaju pravo na buduće prihode.
• FINANSIJSKA PASIVA ZA
Emitente finansijskih instrumenata = prodavce u prvoj prodaji instrumenata
Kategorija subjekata: investicioni subjekti (I)
Objašnjenje: Oni prikupljaju sredstva emisijom različitih fin.instrumenata i imaju obaveze po osnovu njih.
10
Tipologija finansijkog tržišta
• Novčano tržište• Tržište novca• Tržište kapitala• Devizno/internacionalno tržište• Tržište vrijednosnih papira
11
Tržište novca• Najznačajniji dio finansijskog tržišta putem
koga se omogućava prodaja međubankarskog žiralnog novca i kratkoročnih VP
Ciljevi ovog tržišta:• Obezbijeđenje i održavanje optimalne
likvidnosti novčanog i kreditnog sistema zemlje,
• Zadovoljavanje tražnje za novčanim sredstvima subjekata tržišta
• Ostvarivanje dopunskih prihoda banaka i drugih učesnika na njemu.
12
• Također se, kroz cijenu novca uravnotežuje ponuda i tražnja novčanih sredstava, kao osnovni postulat stabilnosti tržišta.
• Novčano tržište je širi pojam od tržišta novca.
• Učesnici na novčanom tržištu su svi subjekti finansijskog sistema jedne nacionalne ekonomije.
• Učesnici na tržištu novca su su za to specijalizovane posredničke finansijske institucije, poslovne banke i centralna banka.
• Razlika se ogleda i u sadržaju predmeta rada i obimu tržišnih transakcija (30 puta veći na novčanom tržištu).
13
Učesnici na fin.tržištu
• Na jednoj strani prodavci, odnosno vlasnici VP
• Na drugoj strani kupci, odnosno vlasnici slobodnih nočanih sredstava.
Svaki VP na tržištu novca mora da sadrži na svom balnketu jasna pravila i pojmove:
• Utvrđivanje nominalne vrijednosti• Utvrđivanje cijene koštanja• Utvrđivanje druge i svake dalje
kupoprodajne cijene VP tržišta novca.
14
Principi rada tržišta novca
1.Jednoobraznost 2. jedinstvenost
3. Internacionalnost
4. Široka ponuda i veliki broj banaka
5. Tržišno ponašanje i konkurentnost banaka
6.Efikasnost i korektnost
7. Savremena tehnologija rada
8. Besprijekorna finansijska disciplina
9. Racionalnost poslovanja
10. Konvertibilnost domaće valute itd...
15
Organizaciona forma tržišta novca
• Institucionalizovano tržište novca• Neinstitucionalizovano tržište novca• Mješoviti oblik tržišta novca
• Na tržištu novca se poslovni odnosi uspostavljaju između:
1. Centralne banke
2. Poslovnih banaka i
3. Specijalizovanih ovlaštenih posredničkih finansijskih institucija
16
• Centralna banka – monetarna vlast i najvažniji učesnik
• “Banka banaka”• Osnivač, organizator, regulator i kontrolor• Instrumentarij CB:
1) kreditno-monetarna politika
2) devizna politika
3) fiskalna politika
4) politika spoljnog i unutrašnjeg duga
(sve politike koordinirane)
17
Poslovna banka
• Može se pojaviti u poslovnom odnosu sa CB ili dr. poslovnom bankom
• Za sticanje svojstva legitimnog učesnika nužno je:
1) mora imati svoj žiro-račun
2) izdvajati propisanu stopu obaveznih rezervi
3) mora biti osnovana po zakonu o bankarstvu
4) mora imati zaseban organizacioni dio
18
Posrednička finansijska institucija
• Samo one koje su dobile posebnu dozvolu i ovlaštenje od CB
• Prva grupa specijalističkih organizacija: BROKERI
• Druga grupa specijalističkih organizacija: DILERI
19
Instrumenti tržišta novca
• Kupoprodaja dnevnog i terminskog novca (višak žiralnog novca na računima poslovnih subjekata)
• Vrijednosni papiri sa rokom do 1. god. koje je izdala CB, ili oni koji su dobili saglasnost CB da mogu biti VP tržišta novca, a to su:
20
1) Državna obveznica
2) državni blagajnički zapis
3) Blagajnički zapis centralne banke
4) Bankarska potvrda o depozitu (depozitni certifikat)
5) Bankarski akcept
21
Primjer tržišta novca Hrvatske• Osnovano 1990. g. u skladu sa Zakonom o TN
• Osnovna djelatnost: organizovano povezivanje ponude i potražnje instrumenata tržišta novca (kuna i deviza) kratkoročnih VP.
• Nadzor u ovlasti HNB
• Učesnici (banke, štedionice, osiguravajuća društva, DUIF, HNB i Ministarstvo finansija.
• Od 9. februara 2004. tržište novca uvelo sistem elektronskog trgovanja SETT, koje omogućuje svim učesnicima istovremeno trgovanje različitim instrumentima elektronskim putem u realnom vremenu.
• Sistem omogućuje svim učesnicima trenutnu informaciju o kretanjima na tržištu novca, ponudi i potražnji i sklopljenim transakcijama.
22
23
24
Tehnologija rada tržišta novca
• Organizacija rada na poslovima tržišta novca kod pojedinih učesnika
• Bankarske operacije na tržištu dnevnog i terminskog novca
• Bankarske operacije na primarnom i sekundarnom tržištu VP tržišta novca
Terminski poslovi imaju potpuno drugačiju prirodu od promptnih, imaju odgodu realizacije
• Zaključuju se iz dva motiva:
• Radi eliminacije rizika promjene cijena
• Fin.inst. (motiv hedžera)
• Radi ostvarenja profita (motiv špekulanata)
• Postoje različite vrste terminskih poslova i instrumenta za njihovu realizaciju „fin.derivativi“
25
Hedžing – aranžman dvije strane u kome se potencijalni gubitak jedne u većoj ili manjoj mjeri može eliminisati profitom druge strane.• Nužno je da postoji spremnost
dijeljenja rizika
• Da bi to ostvarili potrebno je da ulažu u različite finansijske instrumente (opcije, fjučersi, forwardi i svopovi)
• Znači učesnici na finansijsko tržite ulaze sa različitim motivima i namjerama
26
Špekulacija – predstavlja zakonom dozvoljenu operaciju gdje učesnici na bazi iskustva, intuicije, visprenosti, prihvatanja rizika pa i sreće, nastoje ostvariti veliki profit u kratkom roku.
• Njihov cilj nije smanjenje rizika, već ostvarenje profita
• Špekulanti očekuju profit na bazi vjerovanja da će se cijene kretati suprotno očekivanjima hedžera.
• Špekulacija je često prisuta kod terminskih poslova i poslova sa izvedenim VP. 27
Faktori koji pogoduju razvoju špekulacije:1) Standardizacija ugovora
2) Visok stepen likvidnosti
3) „short sale“ gdje je prodaja bez pokrića laka
4) Visok stepen leveridža
5) Niski troškovi
6) Garantovanje transakcija (clearing house)
Pitanje :
Kakve su mogućnosti za špekulativne aktivnosti na fin.trž.BiH?
28
29
Poslovne operacije sa VP tržišta novca
Ukupne tržišne transakcije sa VP tržišta novca su operacije vezane za:
• Prvu ili primarnu emisiju, odnosno plasman ili prodaju vP tržišta novca ili tzv. Primarne operacije na emisionom tržištu,
• Poslovne operacije vezane za drugu i svaku dalju kupoprodaju VP tržišta novca, ili tzv. sekundarno tržište VP.
Sekundarna tržišta• Na njima se trguje već emitovanim
VP
• Ova tržišta obezbjeđuju likvidnost fin.instrumentima
• Bitna karakteristika javnosti, pošto se izvještaji o obavljenim poslovima objavljuju u dnevnoj štampi
• Ova karakteristika se ne mora odnositi na primarna tržišta
• Sekundarni promet se može obavljati na berzama i OTC
30
Tzv. „treća tržišta“ trgovina se obavlja u velikim količinama VP i između inst.inv.• Sa aspekta organizacione strukture:
• - aukciona i dilerska
• Aukciona – po principu aukcije kupac postaje onaj ko nudi najvišu cijenu
• Dilerska (posrednička) ona gdje dileri (market makers) garantuju likvidnost tržišta dok je otvoreno
• „bid“ cijena / „ask“ cijena
• „bid ask spread“ zarada market mejkerima
31
Ako je kriterij prevladavajuća cijena:
• Rastuća (bull market)
• Opadajuća (bear market)
• Rastuća – ona tržišta gdje u dužem vremenskom periodu (par mjeseci ili pak godina) dolazi do rasta cijena većine fin.instrumenata
• Opadajuća – suprotan trend kretanja cijena u odnosu na prethodnu situaciju
32
Arbitraža – mogućnost ostvarenja nerizičnog profita• Riječ je o poslovima koji se istovremeno obavljaju
na više tržišta na kojima se trguje istim fin.instr.
• Vrlo siguran posao koji garantuje zaradu, skoro bez mogućnosti ostvarenja gubitka
• Ostvariva je samo kada?
• Čest primjer je devizna arbitraža:
• Npr. kupujete dolare u Njujorku po kursu 1$ = 1,01 Euro i prodajete ih u Londonu po
1$ = 1,06 Eura
U uslovima globalizacije savremenih finansijskih tržišta, mogućnosti za arbitražu su smanjene ili povećane?
Prateći poslovi
• Velika grupa poslova vezana za vođenje računa svih učesnika na tržištu (gotovinski i marginski račun)
• Poslovi investicionog bankarstva
• Poslovi na berzama i organizovanim tržištima – obuhvataju čitavu lepezu poslova koji prethode i slijede trgovinu
• Sama trgovina je “glavna predstava”, a prethodi joj registracija, stavljanje na listing, provjere itd.)
• Poslovi poslije trgovine: kliring, saldiranje , davanje izvještaja (kotacije), informisanje itd.
35
Osnovne karakteristike savremenih finansijskih tržišta
• Svijet savremenih finansija svakodnevno doživljava krupne promjene
• 70-80-tih godina prošlog vijeka – finansijska revolucija
• Uslovljena povećanjem obima prometa, volatilnošću cijena, povećanjem nivoa rizika, povećanom konkurencijom, pojavom novih instrumenata, tehničko-tehnološkim inovacijam, podizanjem stepena efikasnosti itd.
• Savremena finansijska tržišta – fin.tržišta koja nastaju u zadnjih tridesetak godina i koja susrećemo u savremenom svijetu
Karakteristike savremenih tržišta grupišemo u 5 kategorija:
1. Internacionalizacija i globalizacija fin.tržišta
2. Pojava i razvoj finansijskih inovacija
3. Deregulacioni tokovi
4. Tehničko-tehnološka usavršavanja u radu
5. sekjuritizacija
36
1.) Internacionalizacija i globalizacija fin. tržišta• Globalizacija – proces integracije
finansijskih tržišta nacionalnih ekonomija u jedno – svjetsko
• Subjekti se sve više okreću internacionalnim izvorima sredstava
• Na taj način koriste razlike u regulativi, porezima kako bi smanjili troškove prikupljanja sredstava
• Internacionalizacija se razvija paralelno sa tržištem ino-obveznica (euroobveznica)
• Njihovom emisijom subjekti prikupljaju sredstva iz drugih zemalja
37
Pri tome poštuju regulativu druge zemlje - emitenta
• Na primjer. Njemački proizvođač automobila Daimler Benz emituje obveznice u SAD-u nominalne vrijednosti 1.000 $.
• U odnosu na klasične ino-obveznice, euroobveznice pružaju mogućnost emitentu da ih emituje u valuti koja se razlikuje od valute zemlje u kojoj se vrši emisija.
• Npr. AT&T američka firma emituje obveznice u Londonu sa denominacijom u USD.
• Početkom 90-tih godina 80% novih emisija obveznica odnosilo se na euroobveznice.
• London – najveći centar euroobveznica
38
Tokovima internalizacije doprinijele su promjene u monetarnoj sferi• 1971. zvanično napušten zlatni standard• Prelazak sa fiksnih na fliktuirajuće devizne
kurseve• To dovodi do rasta rizika• Uz harmonizaciju propisa trebalo je ukinuti
tri značajne barijere:- Ograničenja za ulazak na nacionalna tržišta- Razlike u standardima kontrole- Razlike u uslovima tržišnog poslovanja• Danas su prisutni jedinstveni međunarodni
standardi u kontroli fin.tržišta40
2.) Pojava i razvoj finansijskih inovacija
• Sve inovacije moguće je klasifikovati u tri grupe:
1. Instrumenti širenja tržišta (koji su doveli do povećanja likvidnosti i podizanja atraktivnosti za nove investitore)
2. Instrumenti upravljanja rizikom (koji su kreirani u funkciji transfera rizika sa opreznijih na smjelije investitore)
3. Arbitražni instrumenti i procesi (koji omogućuju ostvarivanje prednosti u pogledu viših prinosa i nižih troškova na različitim tržištima).
41
Od 70-tih godina dolazi do velikih promjena u većini razvijenih zemalja;
• Ukidanje zlatnog standarda i fiksnih dseviznih kurseva, povećanje međunarodne konkurencije, porast inflacije, volatilnost kamatnih stopa, naftni šokovi, ukupno povećanje rizika itd.
• Svi ti uslovi su doveli do potrebe izrastanja novih instrumenta kojima se investitori zaštitili (hedžirali) od brojnih vrsta fin. rizika.
42
3) Deregulacioni tokovi
• U posljednjih 20-tak godina u većini zemalja dolazi do značajnih regulatornih reformi
• Razlozi za to su: učestale finansijske krize, već pominjana globalizacija svjetskih fin.tržišta, kao i pojava fin. Inovacija, prije svega derivativa, koji su zahtijevali nove forme regulative i propisa.
• Deregulacioni tookovi su se razlikovali između zemalja, ali su imali zajedničku karakteristiku: smanjenje uloge države u regulisanju fin.tržišta.
43
Deregulacija je imala čitav niz pozitivnih efekata:
• Dovela je do razvoja novih segmenata fin.tržišta (npr.hipotekarno)
• Povećanje nivoa konkurentnosti• Pružanje novih usluga• Podizanja kvaliteta poslovanja• Kreiranja novih standarda rada• Zaoštravanja finansijske discipline i
podizanja moralnih zahtjeva
44
4) Tehničko-tehnološke inovacije
• Tehnologija je omogućila brži prenos informacija, naloga za trgovanje i potov njihov kliring i saldiranje.
• Od 70-tih g. Dolazi do snažnijeg razvoja računarske tehnologije
• Sve promjene iz tog polja bile su primjenjivane u poslovanju fin.trž.
45
Jedna od direktnih posljedica primejene IT je kontinuiranost u funkcionisanju fin. trž.
• Karakteristika kontinuiranosti van radnog vremena može imati nedostatke:
- Manji stepen likvidnosti (pošto je manji broj učesnika)
- Opasnost od rapidnih i radikalnih pomjeranja cijena
- Velika fragmentiranost tržišta (postojanje visokog nivoa razlika među pojedinačnim tržištima)
46
5) Sekjuritizacija• 1977 g. Prvi put upotrijebljena riječ
sekjuritizacija, kada je jedna od najvećih brokerskih kuća u SAD Salomon Brothers uvela novi VP na bazi hipoteke na nekretnine
• Predstavlja proces kreiranja VP od fin.instrumenata koji po svojoj suštini nisu VP.
• Radi se o složenom procesu u kome se vrši „prepakiranje“ individualnih kredita i drugih instrumenata kako bi se kreirao jedan ili više VP, čime se mijenja njihov kreditni status, i postaju predmetom prodaje. 47
Pojava sekjuritizacije je posebno izražena na sekundarnom hipotekarnom tržištu i kod VP zasnovanih na aktivi.
• Predmet sekjuritizacije mogu biti:
hipotekarni krediti, krediti za auto, kuće i dr.nepokretnosti, računi za kreditne kartice, studentski krediti.
- suština procesa je da se od nelikvidnih kredita i instrumenata duga (koji se ne mogu prodati) kreiraju likvidni instrumenti kojima se može trgovati na tržištu.
- To potvrđuje činjenicu da razvijeni fin. sistem čini skladan razvoj njegova tri elementa:
48
Tržište kapitala
• ...direktno ili relativno direktno sučeljavanje krajnjih nosilaca dugoročnih novčanih fondova (kapitala)
• Kapital je ukupan novčani iznos odložene potrošnje, odnosno osnov za formiranje kapitala je ...?
• U jednoj nacionalnoj privredi mogu postojati tri osnovna izvora kapitala:
1) Domaća štednja
2) Transfer inostrane štednje, tj. ino-akumulacija
3) Pretvaranje novca u kapital posredstvom fin.institucija (tzv.ročna transformacija)
50
Domaća štednja se odnosi na akumulaciju kapitala iz različitih sektora (privrede, stanovništva, javnog)
• Sklonost ka štednji zavisi od velikog broja faktora?
• Ino akumulacija može biti snažan izvor kapitala: FDI, fin.investicije u instrumente tržišta kapitala.
• Pošto štednja predstavlja osnovni izvor kapitala, nerijetko se izjednačava sa njim, što nije korektno zbog trećeg izvora kapitala: transfer slobodnih novčanih sredstava u kapital (banke nosioci te funkcije)
51
• Tržište kapitala se ne smije izjednačavati sa berzama.
Tu postoje i dr.segmenti: Kreditno tržište Hipotekarno tržište (u SAD i V.B.
razvijena primarna, sekundarna tek u novije vrijeme)
Tržište instrumenata dioničkog kapitala, odnosno berze dionica.
52
Značaj i funkcije tržišta kapitala
„ukoliko je kapital srce kapitalizma, onda je dobro organizovano tržište kapitala srce dobro organizovanog kapitalističkog sistema“ Stigliz Dz.
• Tržište kapitala najbolje ilustruje način razmišljanja ljudi iz razvijenih tržišnih privreda.
• ...jedan je od najvažnijih postulata tržišne privrede.
• Ponekad je vrlo kmplikovano, ćudljivo i teško razumljivo.
• Osnovne funkcije tržišta kapitala su: Transfer kapitala (štedne - investicione jedinice) Prikupjanje kapitala za razvoj privrede Funkcija selekcije projekata Kontrola i monitoring Poštovanje ugovornih obaveza Transfer, dijeljenje i diverzifikacija rizika
53
Berze dionica nisu samo mjesta na kojima se vrši njihova prodaja.
• ...one su mjesto za mjerenje efikasnosti poslovanja i upravljanja privrednih subjekata.
• Zbog toga se berza dioničkih papira izjednačava sa pojmom tržišta za kontrolu preduzeća.
• U razvijenim zemljma cijena dionice ima širi značaj od cijene po kojoj se kupuje i prodaje.
• Do preuzimanja kontrole preduzeća ne dolazi ukoliko je upravljanje dobro i ukoliko ostvaruje uspješne poslovne rezultate.
• Na tržištu za kontrolu preduzeća dolazi do različitih aktivnosti (strategija):
Ofanzivne (orijentisane ka preuzimanju preduzeća) Defanzivne (orijentisane ka odbrani od
preuzimanja)54
Postoje tri tipa strategija za preuzimanje preduzeća:
Mergeri – dobrovoljno udruživanje dva preduzeća Takeovers - neprijateljsko preuzimanje preduzeća
(preuzimanje otkupom dionica na berzi mimo volje preduzeća. Na taj način nastoji steći kontroni paket dionica i ostvariti faktičku kontrolu)
Proxy fight – borba zastupnika, mehanizam kod koga manjinska grupa, na skupštini dioničara pokušava da pridobije glasove drugih dioničara kako bi preuzela kontrolu.
Postojanje ovog segmenta tržišta prisiljava menadžere da poštuju , kao osnovnu ciljnu funkciju maksimiziranje bogatstva vlasnika.
55
56
Ustanove na tržištu kapitala
• Ustanove koje uz berze utiču na regulaciju i kontrolu tržišta – komisija za vrijednosne papire, centralna depozitna agencija, registar vrijednosnih papira
• Berze – organizirana tržišta na kojima se u skladu sa strogo propisanim pravilima kupuju i prodaju vrijednosni papiri, trguje se uslugama, domaćom i stranom valutom.
57
Ustanove na tržištu kapitala
• Uređena javna tržišta (OTC) – mjesta na kojima se može trgovati dionicama izvan službene kotacije
- poslovanje preko pulta ili šaltera
- slabiji nadzor – manje povjerenje investitora
• Centralna depozitna agencija – institucija koja osigurava punopravnu sigurnost
- osnivači su brokerske kuće i berze
58
Slika tržišta kapitala (SASE)Komisija za vrijednosne papire BiH
Emitent
Brokerska kuća
Berza (SASE)
Investitor
Registar vrijednosnih papira
59
Ustanove na tržištu kapitala
1. Berze vrijednosnih papira (trgovina vrijednosnim papirima, obveznicama)
2. Novčane berze (trgovina efektivnim novcem)
3. Robne berze (trgovina specijaliziranom robom)
4. Berze usluga (potpisivanje specifičnih ugovora)
Vrste berzi s obzirom na predmet djelovanja berze:
60
Berze u Bosni i HercegoviniSarajevska berza (www.sase.ba)- 13. septembar 2002. g. osam brokerskih
kuća osniva SASE- 12. april 2003.g. održana prva aukcija i
počelo zvanično trgovanje- 28. april 2004.g. prezentiran prvi berzanski
index BIFX (Bosnian Investment Funds Index), tj benchmarkbindex SASE, prati kretanje cijena investicionih fondova
- 06. februara 2007. prezentacija SASX-10
61
3. Januar - novi dan trgovine na SASE – trgovina se obavlja svakim radnim danom
• 11 juli 2009. – Prve obveznce na SASE
• 1 april 2010. – početak objave SASX-30, indexa koji prati kretanje cijena dionica na Primarnom slobodnom tržištu (kretanje cijena prvih 10 kompanija na tržištu, mjereno po tržišnoj kapitalizaciji i frekvenciji trgovanja). Index nije ograničen na jedan tržišni segment (mogu emitenti i Kotacije i Slobodnog tržišta)
• 11 januar 2011. – početak trgovine obveznicama stare devizne štednje prve emisije na SASE
62
Kotacija• ...je segment tržišta gdje se trguje našim tzv.
“blue-chips” dionicama.• Uslovi primanja u kotaciju:- Veličina kapitala 4 000 KM- Veličina klase dionica 2 000 000 KM- Najmanje 25% klase dionica u javnoj emisiji- Klasa dionica mora imati najmanje 150 vlasnika- Emitent koji je uvršten u kotaciju mora berzu
obavještavati o svom poslovanju (mora biti transparentno). Primjer kotacije kompanija: Klas d.d, Bosnalijek d.d Sarajevo
- Postoji Kotacija fondova- Šta je motivacija emitentu da javno prikazuje
svoje poslovne rezultate, kada se informacije kod nas čuvaju kao “vojna tajna”?
63
Banjalučka berza (www.blse.ba)• 2001.g. dozvola za rad od Komisije za
HOV• Indexi BLSE:
– BIRS (berzanski index Republike Srpske)
– FIRS (index investicionih fondova)
– GIRS (index građevinskog sektora)
Zasebna regulativa i pravila za BLSE u odnosu na SASE