1. Objasni razliku izmeu financijskog prava i znanosti o financijama?

Financijsko pravo i znanost o financijama imaju isti predmet izuavanja, s tom razlikom to je pristup materiji koja se izuava razliit. Naime, znanost o financijama (monetarne i javne financije) izuava pojmove, institute, zakone i sl., koji postoje i djeluju u mnogobrojnim ekonomsko-financijskim odnosima. Dakle, znanost o financijama izuava ekonomske aspekte financijskih pojava.

Financijsko pravo je pravna disciplina koja promatra i prouava financijske odnose i financijske poslove s pravnog aspekta. Financijsko pravo tako prouava pravne norme kojima je regulirana materija novanih odnosa, novanog sustava, materija prikupljanja, raspodjele i troenja sredstava od strane drave itd.

2. Koja je vanost Magna Carta Libertatum u pogledu javnih financija?

Od tada tj. od 1215. godine u Engleskoj poinje demokratizacija financija. Uvelike se ograniavala kraljeva vlast putem staleke skuptine i Vijea dvadesetpetorice. Ova povelja je de facto zbirka financijsko-politikih i pravnih pravila koja su bila usmjerena na ograniavanje financijskog apsolutizma engleskih monarha, te prenoenje financijske na visoko plemstvo i sveenstvo.

3. Nabroji 5 mislioca tijekom razvitka znanosti o financijama i objasni njihov doprinos njenom razvoju?

To su: Thomas Hobes koji se zalagao za posredne poreze i to poreze na potronju akcize (troarine); John Lock ona brani i zastupa kontribucije neposredne poreze, jer oni po njemu vode rauna o poreskoj snazi obveznika; David Hume ima negativan stav prema javnom kreditu; Adam Smith i David Ricardo takoer imaju negativan stav prema javnom kreditu.4. Objasni i nabroji poreska naela koja je Adam Smith iznio u svom Bogatstvu naroda?

1) Naelo openitosti svi graani jedne drave su duni plaati poreze;

2) Naelo odreenosti poreski oblik, vrijeme obrauna i poreski iznos trebaju biti unaprijed pravnim aktom odreeni;

3) Naelo ugodnosti svaki poreski obveznik treba platiti porez u vrijeme i na nain koji njemu najbolje odgovara i

4) Naelo ekonominosti naplata poreza treba biti to je mogue jeftinija, a i ukupan iznos poreza ne bi trebao biti odve velik.

5. Koji je doprinos A. Wagnera razvoju financijske znanosti?

On je zasluan za izvanrednu sistematizaciju znanosti o financijama, za unoenje socijalnih, ekonomskih i financijskih pristupa materiji, objavio je udbenik u etiri knjige pod nazivom Finanzwissenschaft (Znanost o financijama).

6. Koja dva akta i u kojem pogledu zaokruuju financijsko pravo srednjovjekovne Engleske, zapoeto sa M.C. Libertatem?

Prvi akt je Peticija o pravu (petition of Right) i Zakon o pravima (Bill of Rihts). Peticijom o pravu ograniavaju se prava kralja u prikupljanju javnih prihoda a zakonom o pravima se konano zaokruuje budetsko pravo parlamenta u Engleskoj.

7. Definiraj dohodak u financijskom smislu?

Dohodak moemo definirati kao ukupnost sumu sredstava (najee novanih) koju neka osoba fizika ili pravna, ostvari prodajom robe, vrenjem usluga ili po nekom drugom pravnom osnovu, u odreenom vremenskom periodu, najee tijekom jedne godine.8. Kako se dijeli dohodak i objasni podjelu?

S obzirom na formu dohodak se dijeli na naturalni i novani. Naturalni dohodak se ostvaruje u dobrima i raznovrsnim uslugama, a novani u odreenoj sumi novca. Prema izvoru dohodak moemo podijeliti na izvorni, koji nastaje neposredno u procesu reprodukcije i prijenosno-transformirani, koji se javlja u obliku poklona, ostavtina i sl. ovisno od vremena stjecanja dohodak dijelimo na stalni (plaa, renta, kamata), periodini (sezonski prihodi) i izvanredni (lutrijski zgoditci, pokloni i sl.). Takoer se dijeli na osobni i nacionalni. Osobni je onaj koji pokazuje dohodak osobe, fizike ili pravne, u tijeku jedne godine dok se nacionalni odnosi na cjelokupnu naciju, bolje rei dravu (novani izraz novostvorene vrijednosti jedne drave u jednoj godini).

9. Koji je znaaj osobnog i nacionalnog dohotka?

Od njihovog kretanja i njihove visine zavise i mogunosti zadovoljavanja opih i zajednikih potreba drutva.

10. Objasni razliku izmeu ukupnog novanog prihoda i dohotka neke osobe?

Ukupan novani prihod neke osobe ini sva njena ukupna primanja koja se onda mogu ralaniti na materijalne trokove, amortizaciju i ostatak vrijednosti od prodajne cijene, to de facto ini dohodak, odnosno realiziranu novostvorenu vrijednost.

11. Objasni razliku izmeu bruto i neto osobnog dohotka?

Bruto dohodak je onaj dio vrijednosti i njime mjereni dio bruto proizvoda ili sirovina proizvoda koji preostaje po odbitku onog dijela vrijednosti i njime mjerenog dijela proizvoda cjelokupne proizvodnje koji nadoknauju predujmljeni i u proizvodnji utroeni postojani kapital. Kada od njega odbijemo dravne namete koje treba platiti neka osoba, zatim kamate na zajmove, zakupninu, premiju osiguranja i sl., ono to ostane naziva se neto dohodak (isti dohodak), koji se opet dijeli: na osobnu potronju, akumulaciju i rezerve sigurnosti.12. Kako i u emu se ogleda znaaj dohotka za javne financije?

Znaaj dohotka za javne financije se dvostruko manifestira i to:

1) to je on osnovni izvor sredstava za podmirenje javnih potreba, i

2) to od tempa stope porasta dohotka u mnogome zavisi i tempo stopa rasta dravnih prihoda, a od toga i mogunost drave da bude samostalna.

13. to je nacionalni dohodak i kako se on u veini kapitalistiki orijentiranih zemalja obraunava?

Nacionalni dohodak je novani izraz novostvorene vrijednosti jedne drave u jednoj godini. Postoje dvije metode obraunavanja nacionalnog dohotka: realna i osobna. Po realnoj metodi nacionalni dohodak se dobiva tako to se od drutvenog proizvoda oduzme samo amortizacija. Po osobnoj metodi nacionalni dohodak (realni neto drutveni proizvod) dobivamo jednostavno zbrajanjem svih dohodaka. Najamnine, profita, kamate, rente i sl.14. to je fiskalno optereenje i kako se ono mijenjalo tijekom godina?

Fiskalno optereenje ( poreski pritisak) je odnos izmeu ukupnih fiskalnih davanja nameta i nacionalnog dohotka. Moe se primijetiti da se fiskalno optereenje iz godine u godinu poveavalo.

15. Definiraj relativni poreski pritisak?

I dalje je u pitanju fiskalno optereenje, ali ocijenjeno u svezi sa svim koristima koje se kroz javne rashode vraaju poreskim obveznicima. Naime, ako se javni prihodi troe za financiranje zdravstva, kolstva, socijalne zatite, pomoi nezaposlenima i sl., onda su oni drutveno korisni, produktivni i rentabilni, pa se i njihovo poveanje lake podnosi, manje osjea.

16. Kako se openito definira novac u pravnom smislu rijei?

Novac u pravnom smislu rijei je djeljiva, pokretna, zamjenjiva, potrona, tjelesna ili bestjelesna stvar pravo sui generis, koja obavlja drutvenu funkciju opeg ekvivalenta, ekvivalenta koji svojim tjelesnim likom, svojom upotrebnom vrijednou i vrijednou slui za izraavanje vrednovanje svih ostalih stvari koje se prema njoj nalaze u relativnom obliku vrijednosti.17. Zato novac ima monopol u vrenju uloge opeg ekvivalenta vrijednosti?

Novac je roba posebne vrste koja obavlja drutvenu funkciju opeg ekvivalenta, koji svojim tjelesnim likom, svojom upotrebnom vrijednou slui izraavanju vrijednosti svih ostalih roba, koje se prema njoj nalaze u relativnom obliku vrijednosti. Treba istai da se onog momenta kada se funkcija opeg ekvivalenta uobiaji sa jednom vrstom robe, tj. kada neka odreena vrsta robe na odreenom teritoriju i za odreeno vrijeme stekne drutveni monopol u vrenju uloge opeg ekvivalenta, tek tada se roba koja vri funkciju opeg ekvivalenta pretvara u novac, a opi oblik vrijednosti se pretvara u novani oblik vrijednosti.

18. Objasni razliku ekonomskog i pravnog definiranja novca?

Kod ekonomskog definiranja novca polazi se od toga da neka roba vri funkciju novca tj. kada neka odreena vrsta robe na odreenom teritoriju i za odreeno vrijeme stekne drutveni monopol u vrenju uloge opeg ekvivalenta. Kod pravnog definiranja novca je veoma znaajan monetarno pravni suverenitet po kojem novac dobiva atribut dravne vlasti na osnovu ega on postaje jedinim i obveznim sredstvom plaanja neke zemlje, koji sudionici robnog prometa moraju primiti u neogranienim koliinama.19. Koje vrste novca postoje i koja je njihova podjela?

Imamo dvije vrste novca: robni (stvarni) i kreditni (depozitni, iralni, papirni) novac.Robni se dijeli na: svila, koa, biseri; plemeniti metali (zlato i srebro); kovanice; banknote (novanice); iralni; vrijednosni papiri; komercijalni novac; krediti i elektronski novac. Kreditni novac se dijeli na: banknote; iralni; vrijednosni papiri; komercijalni; kreditni i elektronski.

20. Nabroji koncepcije poimanja novca i objasni njihove najznaajnije karakteristike?

1) Metalistika koncepcija novca novac je roba i to prije svega plemenita roba kojoj se pripisuje svojstvo novca zbog njenih prirodnih i ekonomskih osobina.

2) Dravnopravno poimanje novca novac je svaka pokretna stvar (res mobiles) koju drava odredi da bude novac.

3) Drutvenopravna koncepcija novca za definiranje novca odluujue je miljenje, odnosno stav ljudi koji se slue novcem i upotrebljavaju ga u svakodnevnom ivotu, te da se prema tome novcem smatraju samo one pokretne i prava koja su u opoj upotrebi kao sredstvo razmjene i u koje drutvo, tj. javno mijenje, ima povjerenje.21. Tko je autor dravnopravnog poimanja novca i na kojim tezama ona poiva?

Dravnopravno poimanje prvi u pravnoj literaturi postavlja James Stewart u XVIII. stoljeu, dok ga detaljno razrauje njemaki pravnik Georg Friedrich Knapp. Prema njima novac je svaka pokretna stvar (res mobiles) koju drava odredi da bude novac. Drava kao nosilac suverene vlasti, pa prema tome i monetarnog suvereniteta i monetarno-pravnog monopola, je ona vlast koja je ovlatena izdavati novane znakove i utvrivati novanu jedinicu (odnosno novane jedinice), odnosno odreivati svojstvo zakonskog sredstva plaanja.22. Nabroji funkcije novca i objasni koja je od njih najznaajnija i zato?

1) Novac u funkciji mjere vrijednosti;

2) Novac u funkciji sredstava prometa;

3) Novac kao kreditno i plateno sredstvo;

4) Novac kao sredstvo za zgrtanje blaga i

5) Novac u funkciji meunarodnog prometa svjetski novac

Najznaajnija je novac u funkciji mjere vrijednosti jer predstavlja izraavanje vrijednosti svakog dobra-robe.

23. Definiraj i podijeli novane sustave?

Novani sustav u uem smislu rijei predstavlja skup pozitivnih pravnih propisa i pravila kojima se reguliraju novana pitanja jedne zemlje, tj. pitanje novane jedinice kao zakonskog sredstva plaanja, naziv te novane jedinice, pitanje pariteta, konvertibilnosti kao i osnovne postavke u pogledu emisije novca. Imamo vezani sustav vaenja i sustav slobodnog vaenja. Uz ova dva vaenja imamo jo suvremeni svijetski monetarni sustav.24. Nabroji elemente koji su definirani novanim sustavom?

Elementi su: novana jedinica kao zakonsko sredstvo plaanja, naziv novane jedinice, paritet, konvertibilnost i emisija novca.

25. Definiraj postojanje metalistikog sustava i njegove oblike?

Sustav metalistikog vaenja postoji u onom sluaju kad je propisom neke zemlje odreeno da je novana jedinica vezana za izvjesnu koliinu jednog ili vie metala. Ukoliko je novana jedinica vezana za samo jednu vrstu metala, odnosno ukoliko se valutni novac kuje iz jednog metala, onda je u pitanju monometalizam. Ukoliko se to ini u odnosu prema dva ili vie metala, onda se naziva bimetalistikim, odnosno multimetalistikim vaenjem.

26. Definiraj i objasni djelovanje Greshamovog zakona?

Svaki imatelj jedne i druge vrste novca (bolji i loiji novac) kad po bilo kojem osnovu ima izvriti neku isplatu, nastoji zadrati bolji novac, a da svoje obveze izmiri loijim novcem, jer je njegov partner (vjerovnik) duan, tj. zakonom obvezan primiti takav novac. Na ovaj nain bolji novac odlazi iz optjecaja, tezaurirajui se u rukama pojedinaca, dok je u prometu uglavnom ostao loiji manje vrijedan novac. ova navedena pojava se naziva Greshamov zakon. Zbog pojeftinjenja srebra na svjetskom tritu povlailo se zlato u bimetalistikim dravama, bolji novac ili zapravo roba, pa je stupao u djelovanje tzv. Greshamov zakon, tj. loiji novac (srebreni) tjerao je iz prometa bolji. I na taj nain je emigriralo zlato iz zemlje a srebro je preuzimalo gotovo iskljuivu ulogu valutnog novca.

27. Objasni razloge uvoenja zlatnog monometalizma?

Bio je niz neprestanih poremeaja koji proizlaze iz kolizije izmeu zakonskog utvrivanja odnosa vrijednosti zlata i srebra i njihovih stvarnih kolebanja vrijednosti. as je bilo precijenjeno zlato, as srebro. Podcijenjeni metal bio je povuen iz prometa, pretopljen i izvezen. Tada bi se opet zakonski izmijenio odnos vrijednosti izmeu dva metala, ali bi nova nominalna vrijednost metala dola u isti sukob sa stvarnim odnosom vrijednosti kao i stara. Sva povijesna iskustva na tom polju svode se naprosto na to da tamo gdje zakonski dvije robe vre funkciju mjere vrijednosti, faktiki uvijek samo jedna ostaje kao takva na popritu.

28. Koji su oblici zlatnog vaenja?

1) Klasino zlatno vaenje;

2) Vaenje zlatnih poluga i

3) Vaenje zlatnih deviza.

29. Nabroji glavne odlike i mane klasinog zlatnog vaenja?

Velika slabost ovog vaenja se ogledala u nedovoljnom snabdijevanju gospodarstva novcem i kreditom, to se negativno odraavalo na sam gospodarski razvoj i zaposlenost proizvodnih faktora date zemlje. Kod ovog vaenja je postojala jedna jedinstvena cijena zlata u svjetskim razmjerima. 30. Objasni razlike izmeu klasinog zlatnog vaenja i vaenja zlatnih poluga?

Ono se razlikuje od klasinog zlatnog vaenja u tome to se novanice ne konvertiraju za metalni zlatni novac, nego za zlatne poluge i to samo kod velikih plaanja, kakva se vre uglavnom prema inozemstvu.

31. Za koje je sustave bilo karakteristino vaenje zlatnih deviza?

Za zlatno-dolarski sustav i zlatno-sterlinki sustav.

32. Definiraj sustav slobodnog vaenja?

Sustav slobodnog vaenja ili sustav papirnog vaenja postoji onda kada novana jedinica nije definirana u odreenoj koliini zlata ili ako je ona i definirana u odreenoj koliini zlata, a nije razmjenjiva za zlato.

33. Navedi stavku koja razlikuje slobodni i vezani novani sustav?

Kod slobodnog vaenja nema konvertibilnosti.

34. Objasni slinosti indeksnog i zlatnog vaenja?

Kod zlatnog vaenja novana jedinica je vezana za vrijednost jedne vrste robe zlata, dok se kod indeksnog vaenja eli vrijednost novane jedinice vezati za svu robu u prometu, tako da bi vrijednost ove jedinice bila izraena vrijednou, odnosno cijenama sve robe. Prema tome, ako roba ima dovoljno i ukoliko u opoj razini cijena ne dolazi do osjetnih promjena, ili su ta osciliranja redovito mala, moe se smatrati da je i vrijednost odnosno kupovna mo ovakvog novca stabilna.

35. Objasni zato se sustav slobodnog vaenja naziva jo i manipulativnim vaenjem?

Zato to se stabilnost ovog sustava ne zasniva na nekom paritetu ni njegovom automatizmu ve na nizu ekonomsko-monetarnih mjera koje poduzima drava, odnosno emisijska banka. Stoga se za pravilno funkcioniranje trai odreena aktivna novana i gospodarska politika, pa se ovaj sustav naziva jo i manipulativnim vaenjem.

36. Objasni obje koncepcije reguliranja meunarodnog monetarnog sustava iznijete na Bretton Woodskoj konferenciji i navedi njihove razlike?

Imamo prvu koncepciju J.M. Keynes-a i drugu koncepciju amerikog ministra financija H.D. Whitea. Keynes je predlagao osnivanje meunarodne klirinke unije, bazirane na multilateralnom bankarskom kliringu, u okviru koje bi se izravnali saldi u platnim bilancama zemalja lanica, obraunati u meunarodnim obraunskim jedinicama bancor ima. Vrijednost bancora se odreivala u zlatu. Zlato bi se moglo konvertirati u bancore, ali ne i obrnuto. Uee kvote u Uniji bi se odreivale, zavisno od obujma meunarodne razmjene odnosne zemlje.

Whiteova koncepcija je predviala osnivanje Meunarodnog stabilizacijskog fonda koji bi djelovao u pravcu odravanja fiksnih deviznih teajeva zemalja lanica, ukidanje carina, deviznih ogranienja i drugih smetnji u meunarodnoj razmjeni. Zemlje lanice bi bile dune utvrditi paritet svoje valute u zlatu i zlatnoj valuti, a to je u to vrijeme bio samo ameriki dolar. Uee kvote zemalja lanica bi se odreivale ovisno od raspoloivih koliina zlata i slobodnih deviza odnosne zemlje. Prvobitno zamiljeni sustav se pretvorio u zlatno-dolarski standard. Tako je osnovan sustav meunarodnog monetarnog fonda.

37. Koje su glavne odlike Bretton Woodskog sustava?

Zemlje lanice su bile dune formirati paritet svoje valute u zlatu kao zajednikom imenitelju svih valuta ili u dolaru SAD-a. Bile su obvezne u svojim zemljama odravati i vrste devizne teajeve. Brettonwoodski zlatno-dolarski standard je klasian oblik meunarodnog zlatno-deviznog sustava, u kojem se zlato pojavljuje u obliku briljivo uvanih i publici nedostupnih zlatnih poluga. Zlatom rukuju i raspolau samo monetarni organi vlasti centralne banke. Ono vie nije izravni operativni svjetski novac kao u vrijeme zlatne valute sa zlatom u optjecaju i uglavnom slui kao sredstvo dravne tezauracije.

38. Nabroji razloge raspada B-W sustava?

1) Neprekidno rastui deficit amerike platne bilance, te sukladno tom kriza amerikog dolara;2) Kriza novanih funkcija zlata;

3) Kriza fiksnih deviznih teajeva, te stupnjevita legalizacija sustava floatinga i

4) Uvoenje specijalnih prava vuenja.

39. Koje je godine ukinuta vanjska konvertibilnost dolara?

Ukinuta je 15. kolovoza 1971. godine.

40. Kako se izraava kriza novanih funkcija zlata?

Pojavljuje se oskudica zlata, osnivanje pool-a, formiranje dvojnog trita zlata i sl. Dolo je skoro do ustezanja od transakcija sa zlatom kao novanom robom. Poinje proces demonetizacije zlata.

41. Koje su glavne znaajke Druge odluke MMF-a o demonetizaciji zlata?

1) Ukida se slubena cijena zlata, koja prestaje vriti ulogu instrumenta meunarodnog plaanja;2) Ukidaju se zlatni pariteti specijalnih prava vuenja;

3) Ukidaju se zlatne klauzule u Statutu MMf-a;

4) Prestanak zlatnih transakcija izmeu MMF-a i zemalja lanica;

5) Ukida se zlatna trana i

6) Donosi se odluka o restituciji i rasprodaji zlatnih rezervi MMF-a.

42. to su to specijalna prava vuenja?

Specijalna prava vuenja su obraunski, ne cirkulirajui i vjetaki novac koji se ne moe izravno upotrebljavati kao sredstvo prometa i plaanja, ve slui kao osnova, kao prava koja omoguuju zemljama lanicama da temeljem svojih SPV vuku kupuju, odnosno na kredit potrebite konvertibilne valute.

43. Definiraj program prilagoavanja potpisan sa MMF i objasni njegov odnos sa dokumentom pisma namjere?

Program prilagoavanja obuhvaa mjere trgovinske, devizne, fiskalne i monetarne politike u cilju popravljanja platnobilanne pozicije. Svoje obveze iu dogovorenog stabilizacijskog programa prilagoavanja zemlja lanica dostavlja Fondu u formi pisma o namjerama. Pismo o namjerama je pravni akt koji suvereno donosi zemlja lanica, ali u sutini ono sadri obvezne preporuke Fonda o ekonomskoj politici koju dana zemlja treba provoditi ako eli podrku Fonda.

44. to je to stand-by aranman, a to stabilizacijski program?

Stand-by aranman je kredit okvirnog i produenog karaktera kojega date zemlje koriste u odreenom vremenskom periodu, u zavisnosti od vlastitih potreba, ali i od toga da li one sprovode stabilizacijske programe koje su sa Fondom ugovorile.Stabilizacijski program povjerioci trae da potpiu sa Fondom one zemlje koje zbog prezaduenosti trae refinanciranje i reprogramiranje. Program vodi rauna, gotovo u pravilu, prije svega o interesima vjerovnika, tako da im je prvenstveni cilj osigurati dovoljno deviza dravi lanici za uspjeno vraanje dugova, dok su razvojni programi i zaposlenost u zemljama lanicama u drugom planu.

45. Koje je uvjete potrebno ispuniti da bi se valuta smatrala konvertibilnom?

Danas su konvertibilne one valute koje ispunjavaju slijedee uvjete:

1) Zamjenjivost valute za neku konvertibilnu valutu, a ne zlato;

2) Sloboda transfera intervalutnih potraivanja iz zemlje u inozemstvo i obrnuto;

3) Rado se i bez potekoa primaju u meunarodnim plaanjima radi namirenja duniko-vjerovnikih obveza i

4) Strane je pravne i fizike osobe rado dre u svojim portfeljima, ne urei je konvertirati u druge valute.Jo iza valute treba da stoji snano i stabilno gospodarstvo, platna bilanca ne bi smjela pokazati vei i dugoroniji deficit, a razina rezervi bi trebala biti takva da omoguava amortiziranje povremenih nesklada u priljevu i odljevu stranog novca. Nuan je i odreeni stupanj pravne i politike stabilnosti dane zemlje.

46. Objasni razliku izmeu rezervne i rezervno kljune valute?

Rezervno-kljuna valuta ima dva dodatna uvjeta i po tome se razlikuje od rezervne valute. A ta dva uvjeta su: interno valutna trina sposobnost i status vehicle currency (ope rezervno-kljuna valuta).

47. Koje su 3 najzastupljenije teorijske koncepcije novane mase?1) Klasina kvantitativna teorija novca;2) Friedmanova monetarna kola i

3) Teorija koncepcije novane mase kao kupovne snage.

48. Koja je najstarija teorijska koncepcija novane mase i to po njoj ini taj monetarni koncept?

Najstarija je klasina kvantitativna teorija novca. Novana masa, prema toj teoriji, obuhvaa one instrumente koji obavljaju funkciju prometnog i platenog sredstva u odreenoj zemlji i to samo one instrumente koji se nalaze u nebankarskom sektoru kao oblik financijskih potraivanja nebankarskog sektora prema sektoru banaka. Dakle, u koncept novane mase ne ulaze valute i devize kao i domai novac koji se nalazi u bankarskom sustavu.

49. Definiraj novanu masu prema stajalitima Freedmanove kole?

Najsvrsishodnija definicija novane mase bi bila ona koja bi obuhvatila gotov novac u optjecaju i sve depozite kod banaka bez obzira na to da li su to depoziti po vienju (demand deposits) ili oroeni tedni ulozi (time deposits) odnosno bez obzira na to da li se putem njih vre plaanja ili ne.

50. Definiraj novanu masu prema koncepciji novane mase kao kupovne snage?

Pristalice ove teorije definiraju novanu masu kao ukupnu potranju za robama i uslugama, koja obuhvaa sva financijska sredstva, sve depozite, sve kredite ( i kratkorone i dugorone), bez obzira na njihov stupanj likvidnosti, to de facto znai naputanje kategorije novane mase i njeno identificiranje sa ukupnim monetarnim potencijalom zemlje.51. Kako se dijele ukupna likvidna financijska sredstva?

Dijele se u tri kategorije:

1) Novana masa;

2) Kvazi-novac i

3) Ostala likvidna sredstva.

52. Po novoj koncepciji novane mase, to ulazi u njen sastav?

U njen sastav ulaze:

1) Gotov novac u optjecaju;2) Sredstva na iro raunu kod banaka i slinim raunima koji se koriste kao instrument plaanja;

3) Tzv. zbirni rauni (budet i sl.)

4) Bankarski instrumenti plaanja (npr. bankarski ekovi itd.)

5) Sredstva u platnom prometu tj., novana sredstva koja su otila s rauna platioca a jo nisu stigla na raun primaoca i to dijelom zbog zakanjenja pote, a dijelom i zbog vremena potrebnog za knjienje u sjeditu Zavoda za platni promet.

53. to je kvazi novac i to ulazi u njegov sastav?

Kvazi-novac oznaava novana sredstva koja ne obavljaju funkciju plaanja, ali se u svakom trenutku mogu pretvoriti u plateno sredstvo. U kvazi-novac ubrajamo neoroene uloge stanovnitva na tednju i ostale depozite bez roka koji ne slue neposredno za plaanje.

54. Kako se pored novane mase i kvazi novca definiraju ostala likvidna sredstva i to ulazi u tu kategoriju?Kategorija ostalih likvidnih sredstava obuhvaa one financijske oblike iji je stupanj likvidnosti manji nego kod novca i kvazi-novca, ali koji su ipak znaajni sa stanovita monetarne analize.U ovu kategoriju spadaju ogranieni depoziti ije je koritenje odgoeno za odreeni vremenski period ili uvjetovano zakonskim propisima kao npr.: sredstva rezervnih fondova, garantni polozi, deponirana sredstva po poslovima s inozemstvom i depoziti u domaoj valuti po inozemnim kreditima i garancijama, te oroeni depoziti namijenjeni investicijskim ulaganjima.

55. Definiraj monetarni volumen?

Pod monetarnim volumenom podrazumijevamo ukupnost likvidnih novanih sredstava u domaoj valuti, a to je, u stvari, cjelokupan iznos prethodno definirane novane mase, kvazi-novca i ostalih likvidnih sredstava.

56. to sve ini nelikvidna novana sredstva?

To je zasebna kategorija novanih sredstava koja obuhvaa oroene depozite i vrijednosne papire s rokom duim od jedne godine kao i ograniene depozite meunarodnih financijskih organizacija.

57. to je monetarni potencijal i koje stavke ulaze u njegov sastav?

Monetarni potencijal je ukupnost svih novanih sredstava nacionalne ekonomije, bez obzira na stupanj likvidnosti.

58. Objasni razliku monetarnog potencijala i monetarnog volumena?

Razlika je u tome to monetarni volumen ne obuhvaa nelikvidna novana sredstva kao to su oroeni depoziti sa rokom naplate duim od jedne godine.

59. to je to likvidnost gospodarstva i kako se mjeri globalna likvidnost gospodarstva?

Obino se definira kao sposobnost razliitih subjekata drutveno-ekonomskog ivota (poduzea, ustanova, fondova, dravnih organa, potroakih zajednica i dr.) da udovoljavaju svojim dospjelim novanim obvezama. Za ocjenu globalne likvidnosti gospodarstva uzima odnos izmeu prosjene novane mase i drutvenog proizvoda, dok se svi ostali faktori koji djeluju na stupanj napojenosti gospodarstva novcem predstavljaju kako konstantni.

60. Kako se definira brzina novanog optjecaja i koje vrste postoje?

Brzina novanog optjecaja (cirkulacije) se definira kao koeficijent koji nam pokazuje broj prelaenja novca iz ruke jednog titulara u ruke drugog u toku procesa reprodukcije za tono utvren vremenski period obino jedna godina. Imamo transakcijsku i dohodovnu brzinu optjecaja novca.

61. Definiraj optimalnu novanu masu?

Optimalna novana masa je teorijska analitika kategorija koja s gledita projektiranja monetarne politike predstavlja vrlo znaajan orijentir za emisiju stvarne novane mase. Drugim rijeima, zadatak je bankarskog sustava na elu s centralnom bankom da u promet emitira takvu koliinu novane mase koja e biti to blie optimalnoj novanoj masi.62. Objasni mogue odnose stvarne i optimalne novane mase?

1) Stvarna novana masa je izjednaena sa optimalnom novanom masom. Ovo je stanje kada se emisija stvarne i optimalne novane mase poklapa, te tako ne dolazi do poremeaja trine stabilnosti na monetarnom sektoru.

2) Stvarna novana masa je vea od optimalne novane mase to uzrokuje inflatorne tendencije, pod pretpostavkom da se brzina optjecaja ne mijenja.

3) Stanje kada je stvarna novana masa manja od optimalne novane mase, uzrokuje deflatorna kretanja.

63. Kako glasi Marxov Zakon potranje za novcem?

Novanu masu s jedne strane odreuje suma cijena prometnih roba, a s druge strane sporiji ili bri tok njihovih suprotnih prometnih procesa od kojih zavisi koliki e se dio one sume cijena moi ostvariti istim komadima novca.Optimalna novcana masa=suma robnih cijena/brzina optjecaja istoimenih komada novca

64. Koji faktori odreuju sumu robnih cijena?

1) Obujam i intenzitet poveanja ukupne materijalne proizvodnje;

2) Kretanje ope razine cijena roba i usluga;

3) Tehnika plaanja i

4) Organizacijska struktura gospodarstva.

65. Objasni currency board i zato se primjenjuje u BiH?

Currency bord je tzv. sustav valutnog odbora koji se primjenjuje u dravama s nestabilnim valutama, kao to je naa. Po tom sustavu, Centralna banka ne moe samostalno odluiti kada e pustiti novu emisiju primarnog novca u optjecaj, kao to je to u normalnim dravama. Kod nas, da bi dolo do nove emisije novca, mora postojati pokrie u devizama, u tonom iznosu koliko iznosi i nastupajua emisija. Time je uvelike ogranieno samostalno djelovanje Centralne banke.

66. Nabroji modele emisije novca poznate u fin.teoriji i praksi?

1) Dravnopravni model;

2) Bankokratski model i

3) Samoupravni model.

67. Objasni dravnopravni model emisije novca?

On se temelji na glorifikaciji centralne vlasti, na dravnom vlasnitvu i etatistikom modelu gospodarenja. Sukladno tom jedino centralna vlast, putem kredita centralne banke, ima mo kreiranja novca. U funkciji novca moe biti svaka stvar, ako je drava proglasi instrumentom prometa i plaanja. Za novac je bitan monetarni suverenitet kojeg u ime i za raun drave obavlja centralna banka dane drave.

68. Koji je model emisije novca danas najzastupljeniji i na kojim tezama on poiva?

Danas je najzastupljeniji bankokratski model koji se temelji na privatnom vlasnitvu i slobodno trinom poduzetnitvu. Banke imaju pravo i mo da, sukladno pravilima monetarno-kreditne politike, emitiraju stvaraju novac. No, centralne banke u mrei slobodno-trinog-bankarskog sustava imaju jednu posebnu i privilegiranu poziciju, a to je da samo one imaju pravo i mo emisije dravnog primarnog novca.

69. Nabroji kanale (naine) poveanja ili smanjenja novane mase u optjecaju po bankokratskom modelu?

A to su:

1) Kreiranje novca putem bankarskih kredita;

2) Kreiranje novca putem kupovine i prodaje vrijednosnih papira;

3) Kreiranje novca na bazi zaduenja drave kod centralne banke;4) Kreiranje novca putem obavljanja deviznih transakcija sa inozemstvom; i

5) Kreiranje novca putem prelijevanja depozita.

70. Koji je dominantni nain formiranja novane mase?

Kreiranje novca putem bankarskih kredita predstavlja danas i u svijetu i u nas dominantan oblik stvaranja novane mase.

71. Objasni kreiranje novca kupovinom i prodajom vrijednosnih papira?

Prodajui vrijednosne papire stanovnitvu ili drugim nebankarskim subjektima, poslovne banke smanjuju novanu masu, dok s druge strane poveavaju svoj kreditni potencijal, te slijedno tome i mogunost multiplikativnih efekata na kreditnu aktivnost. Kupovinom vrijednosnih papira na financijskom tritu banke direktno poveavaju novanu masu nebankarskih subjekata uz istovremeno smanjenje vlastitog kreditnog potencijala. Meutim, treba rei da se emisijom vrijednosnih papira od javno-pravnih tijela i drugih nebankarskih subjekata ne utjee na novanu masu, budui da se na taj nain u okviru nebankarskog sektora mijenja samo postojea struktura novane mase po draocima.72. Objasni 2 oblika zaduenja drave kod sredinje banke?

Imamo direktno zaduenje gdje centralna banka neposredno odobrava kredit dravi a kod indirektnog zaduenja kredit se ostvaruje preko operacija s vrijednosnim papirima.73. Kako dolazi do stvaranja novca putem deviznih transakcija sa inozemstvom?

Radi se jednostavno o tome da bankarski sustav na elu s centralnom bankom, vrei posredniku funkciju u platnom prometu s inozemstvom, otkupljujui ili pak prodajui devize, valute, zlato i ostale plemenite metale, zavisno od deficita ili suficita platne bilance moemo znatno utjecati na formiranje novane mase. Otkup ovih sredstava plaanja, tj. otkup zlata, deviza i valuta od strane centralne banke, znai odobravanje protuvrijednosti u domaem novcu, dakle, emisiju primarnog novca, a s tim u svezi multiplicirano poveanje novane mase.

74. Nabroji naine prevaljivanja depozita i kako se ona u literaturi jo naziva te objasni kako ono utjee na koliinu novca u optjecaju?

Do kreiranja novca moe doi smanjenjem gotovog novca u optjecaju uplatama u tedne uloge, uplatom deviznog novca u oroene depozite, pretvaranje depozita po vienju u ograniene depozite i obrnuto. Tako, ako se propisivanjem odgaa troenje sredstava po nekom depozitu koji je obuhvaen novanom masom, to se onda povlai i kupovna snaga i obrnuto, oslobaanjem ogranienih i oroenih depozita i njihovim prelijevanjem u slobodne depozite kreira se novac i stvara kupovna snaga. Ove se promjene nazivaju promjenama nemonetarne pasive, pri emu se misli na onaj dio pasive u bilanci banaka koji ne predstavlja novac u smislu instrumenata plaanja, poveanje monetarne pasive znai prelijevanje novca iz optjecaja, dok njeno smanjenje znai da se jedan njen dio prelio u optjecaj.

75. Definiraj valute i nabroji njene najvanije vrste?

Termin valuta danas ima vie znaenja: oznaava valutu jedne zemlje, valutni sustav zemlje, rok dospijea plaanja, itd. U meunarodnoj ekonomiji, valuta oznaava inokosni gotov novac koji slui kao zakonsko sredstvo plaanja u toj zemlji. Njene najvanije vrste su: konvertibilne, transferabilne, nekonvertibilne, klirinke i crnoburzijanske.

76. Definiraj konvertibilne i nekonvertibilne valute?

Konvertibilne su one valute koje se u potpunosti zamjenjive za zlato ili zlatne devize. Danas nemamo potpuno konvertibilnih valuta, nego samo djelomino konvertibilne a pod tim se misli na one valute koje su sposobne mijenjati se za druge valute. Nekonvertibilne valute su takve valute koje nisu u potpunosti zamjenjive za zlato ili zlatne devize. U pravilu se ne mogu ni transferirati iz zemlje, nerado se primaju u meunarodnim plaanjima i skoro iskljuivo slue za unutarnji promet.

77. Objasni razliku izmeu konvertibilnih i transferabilnih valuta?

Transferabilnim valutama nazivamo valute koje se mogu upotrijebiti za plaanje u vie zemalja koje su sa zemljom emitentom te valute povezane valutnim sporazumima, najee u okviru valutnog bloka. Obino su vezane za devizna ogranienja, tako da se sa prelaskom na liberalizaciju ekonomskih odnosa s inozemstvom transferibilnost sve vie pribliava ogranienoj, djelominoj konvertibilnosti.

78. Nabroji karakteristike koje odreuju crnoburzijske valute?

To su valute iji se teaj formira na crnoj burzi, tj. nelegalno i u suprotnosti sa valutno-deviznim propisima odreene zemlje. Valuta svake zemlje moe biti crnoburzijanksa, ali to su obino konvertibilne valute koje se ilegalno kupuju i prodaju u nedovoljno razvijenim zemljama, gdje je teaj domaeg novca precijenjen.

79. Kako se definira deviza i to sve ulazi u njen sastav?

Devize se najee definiraj kao potraivanja u inozemnoj valuti. Danas devize obuhvaaju sva kratkorona potraivanja prema inozemstvu. Tu treba ukljuiti: mjenice, potraivanja domaih rezidenata po tekuim raunima kod inozemnih banaka, primljeni akreditivi, kreditna pisma, bankarski nalozi te razna druga potraivanja koja glase na inozemni novac.

80. Objasni razliku izmeu promptnih i terminskih deviza?

Promptne devize predstavljaju takva potraivanja u inozemnim valutama koja su ve dospjela. To su potraivanja s kojima se moe odmah raspolagati. Terminske devize se odnose na potraivanja s izvjesnim rokom dospjelosti, tako da se tek sa protekom tog roka moe s devizama raspolagati.

81. Kako se definira devizni teaj i od ega ovisi njegovo kretanje?

Devizni teaj se definira kao cijena domaeg novca izraena u stranom novcu (direktno notiranje) ili pak kao cijena inozemnog novca u domaem novcu (indirektno notiranje). Njegovo kretanje ovisi o vrijednosti domaeg novca, vrijednosti inozemnog novca i od njihovih meusobnih odnosa na deviznom tritu.

82. Od ega ovisi devizni teaj u uvjetima zlatnog standarda?

On je ovisio tj., formirao se prema odnosu kovnikih stopa, tj. sadraju zlata u novanim jedinicama paritetu novca i prema odnosu ponude i potranje odnosnih deviza na tritu.

83. to su to zlatne toke i kako se one definiraju?

Budui da se radilo o punovrijednom zlatnom novcu to ni vee oscilacije cijene oko vrijednosti, tj. teaja oko pariteta nisu u doba zlatnog standarda bile mogue i kretale su se u dosta uskim granicama u okviru tzv. zlatnih toaka odljeva i priljeva zlata. Gornja zlatna toka se dobiva ako se na vrijednost strane novane jedinice izraene preko zlatnog pariteta dodaju trokovi prijevoza i osiguranja zlata u transportu. Donja zlatna toka ispod koje devizni teaj nije mogao pasti, jer umjesto primanja devize, vie se isplati uvoziti zlato, jer prodajom deviza na domaem tritu dobiva se mnogo manje nego u odnosu na uvezeno zlato.

84. Napii razlike izmeu fluktuirajuih, fiksnih i manipuliranih teajeva?

Fiksni teaj je determinanta ponude i potranje deviza, koji vie nije kao u sustavu zlatnog standarda ograniena zlatnim tokama izvoza i uvoza zlata. Fluktuirajui teajevi se svakodnevno mijenjaju u zavisnosti od igre ponude i potranje na deviznom tritu. Manipulirajui teajevi su pod stalnom brigom monetarnih vlasti i njihove devizne kontrole.85. Objasni oblike manipuliranog deviznog teaja?

Ovi devizni teajevi mogu biti ravnoteni, tj. realno odmjereni devizni teaj koji osigurava bilannu ravnoteu, depreciran devizni teaj teaj odmjeren ispod relanog teaja i apreciran tj., odmjeren iznad vrijednosti teaja.86. Nabroji teorije formiranja deviznih teaja u uvjetima papirne valute?

Te su teorije:

1) Platnobilanna teorija;

2) Teorija pariteta kupovnih snaga novca;

3) Monetaristika teorija i

4) Portfolio teorija.

87. Navedi autore teorije pariteta kupovne moi novca i postavke putem kojih ona definira devizni teaj?

Autori ove teorije su engleski ekonomisti D. Ricardo i H. Thornton. Kasnije ovu teoriju detaljno razrauje vedski ekonomist Gustav Cassel. Po njemu devizni teaj je funkcija odnosa kupovnih snaga novca dviju valuta, odnosno cijena na domaem i stranom tritu.

88. Kako se po teoriji platne bilance formira devizni teaj i to utjee na njega?

Formiranje i promjene deviznog teaja su skoro iskljuivo posljedica pozitivnog ili pak negativnog stanja platne bilance, tj. suficita ili deficita platne bilance odreene zemlje. Ukoliko neka zemlja ostari u ekonomskim odnosima s inozemstvom suficit onda e devizni teaj njene valute rasti, odnosno devizni teaj stranog novca e poeti padati i obratno, ako zemlja ostvari deficit u platnoj bilanci onda e devizni teaj njene valute poeti padati, zato to su u uvjetima platnog deficita primanja iz inozemstva znatno manja od potreba za plaanjima uvezene robe i usluga.

89. Kako monetarna ponuda odreuje visinu deviznog teaja i koji su naini poveanja monetarne ponude?

Smanjenje monetarne potranje djeluje na isti nain kao i porast monetarne ponude. Dugorono promatrano, po monetaristima monetarna potranja ima stabilan karakter, pa se prema tome, monetarna ponuda javlja kao dominantan faktor u formiranju deviznih teajeva. Porast monetarne ponude dovodi do neravnotee na tritu novca. Najee do porasta monetarne ponude dolazi uslijed deficitnog financiranja budetske potronje, deficitnog financiranja investicija, operacijama otvorenog trita otkup dravnih papira, neposrednim kreditiranjem drave i sl.

90. Kako se mijenja kratkoroni devizni teaj s obzirom na promjene na tritu kapitala?

Ravnoteni teaj na kratki rok odreen je stanjem i promjenama na tritu kapitala tj., od kotiranja dionica, obveznica i drugih vrijednosnih papira na burzama, kao i od ponaanja vlasnika imovine u smislu optimizacije njihovog portfolia.91. Kako se definira portfolio i koji oblici imovine ulaze u njegov sastav?

Portfolio predstavlja odreenu strukturu sastav imovine koju posjeduje rezident, odnosno vlasnik imovine. Oblici imovine su dosta razliiti: gotovina, domai vrijednosni papiri, inozemni vrijednosni papiri i sl.

92. Sukladno kompleksnom shvaanju, koji sve imbenici utjeu na promjenu deviznog teaja?

Po kompleksnom shvaanju devizni teajevi bili bi uvjetovani kako platnobilannim tako i inflatornistikim monetaristikim, a i portfolio faktorima.

93. Objasni razliku realnog i ravnotenog deviznog teaja?

Realni devizni teaj je takav teaj koji uspijeva izjednaiti opu razinu cijena u zemlji sa opom razinom cijena u inozemstvu, dok je ravnoteni onaj koji osigurava uravnoteenost platne bilance u duem vremenskom periodu, bez pretjeranih trgovinskih i deviznih ogranienja i bez poremeaja unutranje gospodarske ravnotee.94. Objasni kada dolazi do precijenjenosti domae valute i koje poremeaje ona uzrokuje?

Ako bi devizni teaj bio ispod razine koja bi se mogla oznaiti kao realna, onda bi domaa valuta bila precijenjena a strana valuta podcijenjena (izravno notiranje) i obrnuto. Precijenjenost domaeg novca dovodi do toga da je kupovna mo domaeg novca u inozemstvu vea nego u tuzemstvu. Tada se u zemlji kupuje strani novac, po slubenom nie odmjerenom teaju, te kupuje strana roba u inozemstvu. Cijene strane robe preraunate u domai novac postaju nie i konkurentnije, tako da se uvoze i oni strani proizvodi koji bi pri realnom deviznom teaju bili neprofitabilni.

95. Objasni kada i kako dolazi do podcijenjenosti domae valute i koje su njene posljedice?

To je sluaj kada je inozemna valuta pretjerano visoko notirana, daleko iznad realnog teaja. Pri takvom teaju je kupovna mo domaeg novca u zemlji daleko vea nego u inozemstvu. Visok teaj poskupljuje uvoz, a smanjuje se i broj stranih proizvoda koji su konkurentni na domaem tritu. Za devize steene izvozom sada se dobivaju znatno vee kupovne moi u tuzemstvu tj., dobivaju se znatno vee sume domaeg novca, pa zbog toga raste broj izvoznih proizvoda i usluga, to se opet pozitivno odraava na stanje u platnoj bilanci.

96. Definiraj i objasni kotacije?

Banka koja eli kupiti devize trai od druge banke svog poslovnog partnera da joj da kotacije, to znai kupovne i prodajne teajeve za danu valutu i time se obvezuje da po tim teajevima obavi planirane devizne transakcije. Banka traitelj kotacije treba u kratkom roku, obino oko jedne minute, odluiti da li e neku valutu kupiti ili prodati i u kom iznosu od banke davatelja kotizacije.

97. Definiraj devizno trite?

Mjesto na kojem se vri kupovina i prodaja deviza nazivamo deviznim tritem.98. Objasni razliku direktnog i indirektnog kotiranja?

Kod direktnog kotiranja devizni teajevi su se iskazivali u dolarskom ekvivalentu a kod indirektnog kotiranja se iskazuje koliko je strane valute potrebno za jedan dolar tj., reciprona vrijednost prvog naina kotiranja.

99. Objasni razliku izmeu pravilno i nepravilno ukrtenih deviznih teajeva?

Kod pravilno ukrtenih deviznih teajeva sasvim je svejedno gdje emo kupiti devize i kojim deviznim sredstvima emo namiriti nae obveze prema inozemstvu. Kod nepravilno ukrtenih deviznih teajeva emo birati gdje emo kupiti devize.100. Zato i kako dolazi do kamatno devizne arbitrae?

Ona nastaje kao posljedica razliitih kamatnih stopa u razliitim poslovnim sreditima svijeta. Neka je npr., godinja kamatna na oroenu tednju u Zurichu 4%, a u Frankfurtu 8%, tada e arbitraeri transferirati svoja likvidna sredstva iz Zuricha u Frankfurt i tako zaraditi na razlici u kamatama. Transferiranjem novanih sredstava iz sredita s niom kamatom u sredite s viom kamatom arbitraeri utjeu nesvjesno i na izjednaavanje kamatnih stopa na svim tritima novca i kapitala.

101. Nabroji i objasni razliku promptnih i terminskih deviznih poslova?

Promptni ili spot devizni poslovi su oni poslovi gdje je kupovinu i prodaju deviza mogue izvriti odmah a terminski devizni poslovi su oni gdje se kupovina i prodaja deviza mora obaviti u tono utvrenom roku. Promptne kupoprodaje se trebaju izvriti odmah, a najkasnije u roku dva radna dana, dok se terminski poslovi zakljuuju obino na rok od jednog mjeseca do jedne godine. Kod terminskih poslova kupac i prodava ugovaraju devizni teaj po kojem e se posao obaviti, vodei rauna o postojeem stanju na deviznim tritima i promjenama koje se oekuju u budunosti. U ugovorenom roku kupac dobiva devize i plaa za njih po ranije utvrenom teaju.

102. Kako djeluje diferencijalna, a kako konverzijska arbitraa na deviznom tritu?

Npr. umjesto da teaj dolara u Frankfurtu bude 0,777 EUR, on moe biti 0,80 EUR. U ovakvoj situaciji e oni koji mijenjaju dolare u eure dolaziti u Njemaku, jer e za isti iznos dolara dobiti vie eura, a oni koji mijenjaju eure u dolare posao e obavljati na tritu u New Yorku jer e za odreeni iznos maraka dobiti vie dolara. Koritenje ovih razlika u deviznim teajevima naziva se diferencijalnom arbitraom. No, nepravilno ukrteni devizni teajevi pruaju priliku da dobitak ostvare i oni koji raspolau drugim konvertibilnim valutama. To e postii tako to e te devize prodati na tritu u SAD, a potom na nabavljene dolare kupiti u Njemakoj eure, te ih ponovno zamijeniti u prvobitne valute. Ovakvi poslovi se nazivaju konverzijskom arbitraom.103. Navedi opi uvjet devizne arbitrae i objasni kako ona djeluje?

Opi uvjet devizne arbitrae je ostvarivanje arbitrane dobiti iznad trokova konverzije, u protivnom arbitraa za arbitre ne bi bila ekonomski opravdana. Kupujui devize na tritima gdje su jeftinije, a prodajui ih na tritima gdje su skuplje arbitri doprinose i eliminiranju razlika u deviznim teajevima.

104. to je to platna bilanca i to po metodologiji MMF-a ulazi u njen sastav?

Obino se definira kao pregled svih ekonomskih transakcija jedne zemlje s inozemstvom, obavljenih izmeu domaih i stranih osoba u toku jedne, najee kalendarske godine. Mo metodologiji Fonda sve ekonomske transakcije se dijele na tekue i kapitalne transakcije.

105. to se ubraja u autonomne, a to u kompezatorne transakcije?

U autonomne transakcije bi ule transakcije vezane za: uvoz robe, izvoz robe, vrenje usluga s elementom inozemnosti (turizam), posrednitvo, prometne usluge, osiguranje, trokovi kamata, otplata dugova i sl. Kompenzacijske transakcije obuhvaaju plaanja vezana za: devizne i zlatne rezerve, zaduivanja u inozemstvu, kretanje kapitala i sl.

106. Objasni kada i zato dolazi do deficita odnosno suficita platne bilance?

Platna bilanca je pasivna odnosno aktivna ako su dunike pozicije autonomnih transakcija vee, odnosno manje od potranih pozicija takvih transakcija, budui da dunike pozicije autonomnih transakcija predstavljaju odljev, a potrane pozicije ovih transakcija priljev deviza. Saldo koji se pojavljuje kao razlika izmeu ovih pozicija autonomnih odnosno tekuih transakcija predstavlja deficit odnosno suficit platne bilance.

107. Nabroji teorije o potranji novca?

1) Kvantitativna teorija novca;

2) Neokeynesijanska ekonomska znanost (Keynesova motivacijska analiza)108. Koji zakon zagovara klasina ekonomska znanost u povodu potranje novca?

Zakon o potrebnoj koliini novca u optjecaju.

109. Nabroji varijante kvantitativne teorije novca?

1) Transakcijska varijanta;

2) Dohodovna varijanta

3) Friedmanova koncepcija potranje

110. Kako se po transakcijskoj varijanti kvantitativne teorije definira koliina novca u optjecaju odnosno potranja novca?

Potranja novca je funkcija obujma realnog drutvenog proizvoda, odnosno ako se u analizu ukljue i cijene obujma nominalnog drutvenog proizvoda tj., poslovnih transakcija s jedne strane i brzine optjecaja istoimenih komada novca s druge strane.

111. Kako Friedmanova koncepcija izraava potranju za novcem?

Potranja novca po ovoj koncepciji postaje funkcija obujma dohodovnih transakcija s jedne strane, te iznosa i strukture imovine i prihoda od imovine pojedinih ekonomskih subjekata, s druge strane.

112. Kako neokeynesijanska ekonomska znanost definira potranju suvremenog kreditnog novca?

Definicija se zasniva na principu da koliina novca koju ljudi ele zadrati zavisi samo od samih potreba (motiva) za njegovo dranje. Ti motivi se najee iskazuju kao transakcijski motiv, pekulativni motiv, motiv opreza, rizika investiranja, oekivanja i sl. Prema njima, dakle, ukupna potranja novca je jednaka sumi transakcijske potranje novca, potranje zbog neizvjesnosti i pekulativne potranje.

113. Nabroji i objasni motive dranja novca?

1) Transakcijski motiv dranja novca je onaj novani dio imovine koji slui poduzeu za kupovinu (plaanje) sredstava za proizvodnju i radne snage, dakle, za isplatnu funkciju;2) Motiv oekivanja, rizika i pekulacije predviajui da e cijene rasti, moe pojaano nabavljati sredstva za reprodukciju, te tako stvarati zalihe, koje e poslije koristiti u procesu proizvodnje ili ih pak prodavati po viim cijenama.

114. Kojim faktorima je uvjetovana transakcijska potranja za novcem, a kojim pekulativna?

Transakcijska je uvjetovana veliinom prihoda dohodaka nekog gospodarstvenika, te visinom slubenog kamatnjaka. pekulativna potranja je determinirana buduim gospodarskim kretanjima, kretanjima cijena vrijednosnica na financijskim tritima, buduim kretanjima i sl.

115. Kojim faktorima je odreena potranja za novcem jednog poduzea?

Potranja novca jednog poduzea je dakle determinirana transakcijskim potrebama tog poduzea, odnosno veliinom njegovog ukupnog prihoda, zatim obujmom izdvajanja njegovog dohotka za investicije (akumulacije), te od raznih rizika i oekivanja.116. Koje elemente obuhvaa ukupna potranja za novcem cijelog jednog gospodarstva?

1) Obujam novanih transakcija poduzea, iji je izraz neto drutveni proizvod;

2) Masa osobnih dohodaka u drutvu, kao naknadom za utroeni ivi rad u drutvenom proizvodu

3) Masa ukupne akumulacije tednje

4) Rizik i oekivanja kao izraz neizvjesnosti u pogledu kretanja osnovnih ekonomskih agregata, kao to su cijene, potronja, investicije, tednja i sl.

5) Masa profita i

6) Visina kamatnjaka

117. Kako se definira ponuda novca?

Ponuda novca je ukupna koliina bankovnog novca koja u danom momentu stoji na raspolaganju ekonomskim subjektima za njihove transakcije i druge potrebe.

118. Kako se najee stvara ponuda novca i ime je ona uvjetovana?

Glavni izvor ponude novca je vrijednost koja se formira u bankama putem prikupljanja depozita a poveava monetarno-kreditnom multiplikacijom. Ona je uvjetovana domaom bankarskom kreditnom ekspanzijom.

119. Definiraj financijsko trite i kako se ono dijeli?

Mjesto gdje se susreu ponuda i potranja tj., gdje se obavlja kupovina i prodaja novanog kapitala. Najee se dijeli na trite novca, kao trite kratkoronog kapitala i trite kapitala, kao mjesto gdje se nudi i prodaje dugoroni kapital.120. Koji su poslovi vezani za trite novca i koje su njihove karakteristike?

Na tritu novca najee kotiraju kratkoroni vrijednosni papiri, obino papiri dravnih obveznica i kratkoroni bankarski krediti kao akceptni kredit, rambursni, eskontni i lombardni posao. Osobito za ove poslove je to da su to poslovi:

1) Vezani za kratki rok

2) Koriste se za privredne svrhe

3) esto imaju garantni karakter i

4) Obino se odobravaju dobro poznatoj klijenteli poznatih referenci.

121. Navedi oblike i karakteristike poslova koji se obavljaju na tritu kapitala i objasni kako se obavlja njihova prodaja?

Na tritu kapitala kotiraju dionice, obveznice i razni drugi vrijednosni papiri vezani za dugi rok. Kupovina i prodaja ovih papira se obavlja na efektnim burzama preko razgranate mree burzovnih posrednika stock brokera. Bitne karakteristike operacija na tritu kapitala su sljedee:1) Dugoronost plasmana, odnosno dugoronost efekata

2) Dugoronost investicijskih sredstava iz kojih se vre plasmani (oroeni depoziti) i

3) Uzimanje regularnih garancija za vraanje duga.

122. Koje je stajalite klasine ekonomske znanosti po pitanju monetarne ravnotee?

Kapitalistiko drutvo je imuno od ekonomske neravnotee, pa slijedno tome i od monetarne, tj. i od nejednakosti ponude i potranje novca.123. Navedi po klasiarima, osnovni uvjet gospodarske i monetarne ravnotee?

Osnovni uvjet ravnotee je ravnotea izmeu tednje i investicije, ravnotea koja se u kapitalizmu uspostavlja ex ante, unaprijed i stalno i to zahvaljujui, prije svega, samoregulirajuim mehanizmu kamatne stope.

124. Definiraj kamatnu stopu i odredi kako tednje i investicije odreuju njenu visinu?

Kamata je cijena privremenog koritenja tueg dohotka, pri emu njena visina zavisi od odnosa ponude i potranje novca te od duine vremena koritenja tueg novca. Svi dijelovi dohotka koji nisu upotrijebljeni za potroake svrhe moraju se nuditi na tritu novca. Ponuda neutroenih dohodaka se susree istodobno s potranjom tako slobodnih sredstava koja ih eli investirati. Investitori, kao cijenu za upotrebu tueg dohotka, plaaju ponuditeljima novca odtetu u vidu kamate.

125. Objasni sukladno suvremenoj ekonomskoj znanosti, koji je glavni uvjet gospodarske i monetarne ravnotee i objasni u emu i kako se ono razilazi sa klasinom ek. znanosti?I suvremena ekonomska znanost polazi od poznatog klasinog stava da je ispunjen jedan od osnovnih uvjeta gospodarske ravnotee ako postoji ravnotea izmeu tednje i investicija na robnim tritima. Ali razlika u odnosu na klasino shvaanje se izraava u tome to suvremena teorija smatra da se ova ravnotea postie tek nakon odreenog vremena, tj. ex post, a ne ex ante (unaprijed).

126. Koji su po Keyneysijancima, uvjeti postizanja gospodarske ravnotee?

Bitan uvjet gospodarske ravnotee je dakle i jednakost tednje i investicija, tj. nominalne i realne akumulacije. Za njih u odnosu na klasiare, od posebne vanosti je uspostaviti ravnoteu i na novanim tritima. Ponuda i potranja novca moraju biti u ravnotei, u protivnom monetarna neravnotea posebno danas u eri kreditnog novca izaziva i neravnoteu na robnim tritima.

127. to sve, u otvorenim gospodarskim sustavima, uvjetuje uspostavljanje ravnotee?

Ako se radi o otvorenoj privredi, onda je potrebno osigurati i dva dodatna uvjeta, a to je ravnotea priljeva i doljeva i deviza, po robnim i nerobnim osnovama zemlje i ravnotea uvoza i izvoza kapitala.128. to su po Marxu glavni uzroci monetarne neravnotee?

Glavni uzroci privredne neravnotee su istovremeno i uzroci monetarne neravnotee. Njih treba traiti u procesu proizvodnje, u strukturnim poremeajima, u naruavanju principa raspodjele, u poremeajima odnosa razmjene, dakle, treba ih traiti u realnim odnosima, tj. stvarnim iniocima koji vladaju procesima drutvene reprodukcije.

129. Kako se definira inflacija i koje su njene posljedice?

Inflacija je vrlo sloena i heterogena drutveno-ekonomska pojava izazvana monetarnim, realnim ili pak politikim poremeajima ravnotee i kretanja u gospodarstvu. Kao njena posljedica nastaje samopodravano i teko kontrolirano povienje cijena, opadanje ivotnog standarda, poveanje novanog optjecaja, smanjenje vrijednosti domaeg novca i progresivno iscrpljenje domaih deviznih izvora.

130. Kako se definira deflacija, to je karakterizira a to uzrokuje?

Deflacija je drutveno-ekonomska pojava obrnuta inflaciji, pojava koja se odlikuje: opim padom cijena roba i usluga, porastom kupovne snage novca, porastom nezaposlenosti, slabljenjem poslovne inicijative i investicijske aktivnosti, porastom kamatne stope, ukoenou trita, usporenom realizacijom i bankrotom mnogih poduzea.ona najee dolazi kao posljedica kombinirane raznih uzroka: monetarno-kreditne politike, neracionalne raspodjele dohotka, opadanja proizvodnje uslijed raznih vanjskih faktora, opadanja produktivnosti rada i dr. Deflacija je esto posljedica krize a moe biti i njen uzronik.

131. Nabroji osnovne teorije o inflaciji?

1) Teorija inflacije potranje;

2) Teorija inflacije trokova (cost-push inflation) i

3) Marxova teorija inflacije.

132. Koje su osnovne varijante teorije inflacije potranje i to je po njima glavni uzronik inflacije?

1) Kvantitativna teorija novca;2) Teorija inflatornog jaza;

3) Psiholoka teorija inflacije i

4) Teorija monetarista.

Zajedniko za sve ove varijante je to da inflacija nastaje zbog prevage potranje nad ponudom.

133. Koja je najstarija teorija o inflaciji i kada se javljaju njeni poeci?

Najstarija teorija je kvantitativna teorija novca. Njene poetke nalazimo u radovima dvaju ekonomista iz XVI. stoljea. To si bili Baudin i Davanzatti.

134. Koje veliine, prema Fischeru, definiraju inflaciju?

On polazi od teze da su cijene funkcija novca odnosno funkcija novca i koliine robe.

MV = PT

P prosjena razina cijena, V brzina optjecaja gotovog novca, M koliina gotovog novca u optjecaju i T ukupni promet.

135. to je sutina kvantitativne teorije i koja je njena osnovna mana?

Sutina se sastoji u tome da su cijene zavisna varijabla i da su direktno proporcionalne koliini novca u optjecaju, pri emu kvantitativci vide robne fondove kao dane, a sav novac kao kupovni fond. Greka je kvantitativne teorije to pretpostavlja da nema tzv. neaktivnog novca, tj. novca koji se moe drati ne za plaanje, ve za druge svrhe (zbog oekivanja izvanrednih dogaaja, za neku posebnu svrhu, ..).

136. to je po teoriji inflatornog jaza odluujui faktor inflacije?

Umjesto novca kao odreujueg faktora inflacije, pristalice ove teorije uvode ponudu i potranju.

137. Kada po Keynesu dolazi do inflacije?

Uvjet za otpoinjanje inflacije je deficitno financiranje u toki pune zaposlenosti proizvodnih faktora.

138. Objasni doktrinu tedljivost i razloge za njenu kritiku?

Po doktrini tedljivosti svaka je tednja uvijek dobra i korisna osobina, istiui da je tedljivost dobra i korisna samo u stanju pune zaposlenosti i inflacije. Naprotiv, u stanju nezaposlenosti i deflacije tednja postaje nekorisna i drutveni porok. Tada vea tednja skrauje ukupnu potronju, tj. efektivnu potranju, dovodei tako do smanjenja realizacije, obujma proizvodnje, otputanja radnika, pada cijena, odnosno do svega to se naziva depresija. To je tzv. paradoks tedljivosti.

139. Tko su predstavnici psiholoke teorije inflacije i na kojoj tezi ona poiva?

Glavni predstavnici ove kole su Karl Menger, Friedrich Wieser i Bhm Bawerk. Ona tvrdi da vrijednost novca pada, a cijene rastu naprosto zbog toga to potroai, osjeajui ili pretpostavljajui da e vrijednost novca u budunosti pasti, pridaju novcu manju vrijednost. Zbog toga su ljudi skloni vie platiti za robu.

140. Tko je glavni predstavnik teorije monetarista i na kojim tezama poiva ova teorija inflacije?

Glavni predstavnik je prof. Milton Friedman. On umjesto ukupnog obujma transakcija (PT) uvodi nacionalni dohodak. Dohodak je prinos od imovine u koji ukljuuje: novac, obveznice, dionice, fizika dobra i ljudski kapital.

141. Nabroji varijante teorije inflacije trokova?

1) Teza o inflatornoj spirali nadnica;

2) Profit-push inflacija i

3) Trea varijanta istie porast uvoznih cijena kao primaran uzrok inflacije.

142. Objasni zato dolazi do inflacije po teoriji inflacije nadnica?

Poveanje plaa bez odgovarajueg poveanja produktivnosti dovodi do porasta trokova proizvodnje po jedinici proizvoda (izdaci za radnu snagu) i slijedno tome, do poveanja cijena.

143. Objasni nastanak inflacije po profit-push teoriji?

U uvjetima imperfektnog trita poduzea su u mogunosti da nezavisno od uvjeta na tritu odreuju razinu cijena i time poveavaju profit, doprinose inflatornom pritisku. Cijene moraju biti dovoljno niske da olakavaju regrutiranje kupaca i ekspanziju prodaje, ali moraju u isti mah biti i dovoljno visoke da se stvaraju visoki profiti.

144. to je po Marxu glavni uzrok inflacije?

Po njemu koliina novca i visina cijena zavisi od kretanja realnih faktora proizvodnje. Monetarne krize (inflaciju i deflaciju) moramo promatrati kao posljedice ope gospodarskih kriza.

145. Koji sve uzronici, osim monetarnih i realnih, dovode do pojave inflacije?

Postoji i itav niz neekonomskih, a posebno politikih uzronika porasta cijena. Neekonomski faktori su: neprestana politika previranja, oruane pobune, ratovi itd.

146. Nabroji tipove inflacije?

1) Umjerena ili latentna inflacija;

2) Nekontrolirana ili burna inflacija;

3) Domaa i uvozna inflacija;

4) Otvorena i priguena inflacija i

5) Stagflacija.147. Definiraj latentnu inflaciju i njene krajnje granice?

Ovaj tip inflacije izraava se u trendu stalnog porasta cijena. Cijene rastu polagano ali neprekidno. U studijima OUN-a stopa rasta indeksa trokova ivota ispod 1% godinje obiljeava se kao stabilna, ispod 5% do 1% kao slaba, ispod 10% do 5% kao umjerena, a od 10% i vie kao visoka.

148. Kada se javlja nekontrolirana inflacija i koje su njene odlike?

U mirnodopsko vrijeme moe nastati pod djelovanjem vie ili manje smiljene, neefikasne ili tolerantne ekonomske politike. Takoer nastaje u ratnim i poratnim razdobljima uslijed ekspanzionistike politike financiranja javnih trokova kroz rastuu emisiju novca. Galopirajua inflacija de odlikuje veoma visokom stopom obezvreivanja novca, dok najzad cijene ne dostignu astronomske cifre.

149. Nabroji domae uzronike inflacije?

1) Inflacija efektivne novane potranje;2) Inflacija izazvana nerazmjernom raspodjelom realnog nacionalnog dohotka;

3) Inflacija deficitnog investiranja;

4) Inflacija zbog nestaice namirnica izazvana loom etvom, veim izvozom i

5) Inflacija cijena zbog pretjeranog oporezivanja.

150. Nabroji vanjske uzronike inflacije?

1) Uzronici infiltrirani preko vanjske trgovine;

2) Kretanja kapitala;

3) Kretanja radne snage itd.

151. to je stagflacija, tko je njen autor i koje posljedice ona izaziva?

Stagflacija je relativno novi tip inflacije koji se odlikuje istovremenim porastom cijena i nezaposlenosti. Autor je nobelovac Paul Samuelson. Izaziva stanjekoje je vrlo blisko punoj zaposlenosti. Nivo proizvodnje se pribliava svom punom kapacitetu. Proizvodne jedinice poduzimaju nove investicije, otvaraju se nova radna mjesta, i do zaposlenja se lako dolazi. Opseg ponude i potranje raste. Cijene rastu izmeu trenutaka kada poslovni ljudi kupuju i kada prodaju svoju robu. Profit i nadnice rastu esto bre nego trokovi ivota. Poslije perioda prosperiteta i inflacije dolazi razdoblje depresije i deflacije.

152. Nabroji i objasni ekonomske posljedice inflacije?

U oblasti proizvodnje inflacija, prije svega, uvodi nesigurnu kalkulaciju. Kalkulacija trokova koja treba predstavljati osnovu za donoenje poslovnih odluka postaje nepoznata, jer ju je teko napraviti u uvjetima stalnih promjena u cijenama, ali je i suvina jer se preko rastuih cijena osigurava dobit. Dalja posljedica je negativan utjecaj na ekonominost i produktivnost rada. Zbog prividno visokog rentabiliteta i lake zarade smanjuje se onaj neophodni vanjski pritisak na rukovodstvo poduzea da primijeni to ekonominije metode proizvodnje: racionalizaciju, utedu, da iskoristi sve mogue unutranje rezerve itd. Inflacija stvara viak potranje i smanjuje meusobnu konkurenciju poduzea to se veoma negativno odraava na rentabilnost i efikasnost koritenja sredstava.

153. Objasni djelovanje inflacije na stanje platne bilance?

Porast cijena ini platnu bilancu deficitarnom i tako izaziva postupno iscrpljenje nacionalnih deviznih rezervi. Djelovanje inflacije na platnu bilancu se moe objasniti utjecajem promjene odnosa izmeu domaih i inozemnih cijena na uvozne i izvozne tokove. Ako pretpostavimo da su teajevi privremeno stabilni, porast domaih cijena u odnosu na inozemne smanjuje konkurentsku sposobnost nacionalnih proizvoaa i rentabilnost izvjesnih poslova pri inae nepromijenjenim drugim uvjetima. Izvoz tada opada jer su domai proizvodi preskupi za strance. Cijene inozemnih proizvoda raunate u domaoj valuti postaju privlanije nego ranije, to daje maha potranji za uvozom pod pretpostavkom da je elastina u odnosu na cijene. Tako se postupno nacionalne devizne rezerve iscrpljuju.

154. Objasni razliku izmeu deprecijacije i devalvacije?

U periodu inflacije, kao to je ve istaknuto, dolazi do deprecijacije novca, tj. smanjenja njegove kupovne moi. Uslijed toga se pojavljuje i potreba njegove devalvacije kao pravnoga akta kojim se proglaava i utvruje smanjenje pariteta odreene novane jedinice prema mjernoj zlatnoj ili deviznoj podlozi. Dakle, devalvacija je, za razliku od deprecijacije koja oznaava smanjenje kupovne snage novanih znakova putem jednog spontanog i ekonomskog procesa, snienje pariteta novane jedinice putem akta zakonodavne vlasti.

155. Nabroji koncepcije mijenjanja kupovne moi novca?

1) Mentalistika teorijska koncepcija;

2) Nominalistika koncepcija i

3) Valoristika teorijska koncepcija.

156. Objasni stajalite metalistike koncepcije promjene kupovne moi novca i do kada je ono vrijedilo?

Metalistika teorijska koncepcija je nastala u doba klasinog zlatnog standarda, kada je novac bio izraen od plemenitih metala, uglavnom zlata i srebra. Novana jedinica se dakle, u ovoj teorijskoj koncepciji identificira s odreenom koliinom metala te se uloga drave i prava sastoji u tome da propie, to je imalo deklaratorni karakter. Vrijedilo je do pojave emitiranja u prometne kanale papirnog i iralnog novca, obino nekonvertibilnog ili samo djelimino konvertibilnog.

157. Kada i zato dolazi do pojave nominalistike koncepcije promjene kupovne moi novca?

Postupnim prelaskom na papirni i iralni novac metalistiko shvaanje sve vie i vie prestaje biti upotrebljivo kao metoda utvrivanja sadraja vrijednosti novanih obveza.

158. Objasni pravila monetarnog nominalizma?

Dunik, kada se radi o novanoj obvezi (obvezi iji je predmet svota novca), e se osloboditi obveze kad isplati isti broj novanih jedinica, bez obzira na to da li se u vremenu izmeu nastanka obveze i njenog ispunjenja njihova vrijednost (kupovna mo) promijenila na gore (aprecijacija) ili na dole (deprecijacija). Znai, povjeritelj nema pravo ukoliko na primjer opadne vrijednost novca u kojem je izraeno njegovo potraivanje, traiti veu novanih jedinica od one na koju je imao pravo u vrijeme nastanka njegovog potraivanja, niti pak dunik, u sluaju da doe do porasta vrijednosti novca, moe traiti smanjenje nominalnog iznosa svoje obveze duga nego e biti duan isplatiti onaj isti broj (istu koliinu) novanih jedinica koje su u vrijeme nastanka obligacije bile i utvrene.

159. Tko su autori nominalistike teorije?

Francuski pravnici Charles Dumoulein Molinaeus i Robert Joseph Pothier.

160. Koje je temeljno stajalite valoristike teorije promjene kupovne modi novca?

Polazi od naela ekvivalentnosti obveznih odnosa te u tom kontekstu zastupa stajalite da je dunik i kod novanih obveza uvije duan vratiti istu kupovnu mo novca, tj. onakvu kakva je uostalom i bila u momentu zakljuenja ugovora.

161. Objasni razloge zbog kojih dolazi do ugovornog valorizma?

Vrlo je teko objektivizirati kriterije za ustanovljenje stupnja pada ili poveanja kupovne moi novca do kojeg bi dolo nakon zakljuenja ugovora, a time bi se poveali rizici i pravna nesigurnost prometa, to poslovna praksa nikako ne bi eljela. Uvoenjem ovih zatitnih klauzula eventualne velike promjene u vrijednosti novca bi se mogle kompenzirati.

162. Koje su teorije i koncepcije promjene kupovne modi novca prihvaene u pravnim sustavima veine zemalja?

1) Nominalistika teorija2) Monetarni nominalizam

163. Objasni pravnu prirodu monetarnog nominalizma i to proizlazi iz nje?

Pravna priroda je uglavnom dispozitivno-pravnog karaktera ili bar dijelom dispozitivno-pravnog, te su slijedno tome, ugovorne strane u mogunosti iskljuiti tetna djelovanja pravila monetarnog nominalizma ugovarajui posebne zatitne klauzule (ugovorni valorizam).

164. Nabroji razloge zbog kojih valoristika koncepcija promjene kupovne moi novca nije opeprihvaena?

Vrlo je teko objektivizirati kriterije za ustanovljenje stupnja pada ili poveanja kupovne moi novca do kojeg bi dolo nakon zakljuenja ugovora, a time bi se poveali rizici i pravna nesigurnost prometa, to poslovna praksa nikako ne bi eljela.

165. Koja je najea podjela zatitnih klauzula?

1) Zlatna klauzula;2) Valutna klauzula i

3) Robna klauzula

166. Objasni razliku izmeu klauzula strane valute i zatitnih klauzula?

Kod klauzule strane valute novana obveza je izraena (valuta ugovora) u stranoj valuti u iju stabilnost ugovorne stranke imaju vie povjerenja nego u svoje nacionalne valute, dok se kod zatitnih klauzula novana obveza izraava u domaoj valuti, te se u cilju eliminiranja negativnih efekata fluktuacije novca stavlja u zavisnost prema zlatu, stranoj valuti ili prema vrijednosti robe.

167. Kako se definiraju zlatne klauzule?

To su takve ugovorne odredbe po kojima se dug (obveza) novane obligacije ispunjava u zlatnom novcu, zlatnim polugama ili u novcu jedne ili druge ugovorne stranke, s tim to se visina dunog iznosa utvruje zavisno od cijene zlata u momentu izvrenja ugovora.

168. Kako glasi trojaka klasifikacija zatitnih klauzula?

1) Zlatna novana klauzula;

2) Klauzula plaanja u zlatnim polugama i

3) Zlatna vrijednosna klauzula.

169. Definiraj valutne klauzule i nabroji njene vrste?

Valutne klauzule su takve odredbe u ugovorima kojima se predvia da e se preuzete obveze isplatiti u stranoj valuti ili u domaem novcu jedne ili druge ugovorne strane, a prema vrijednostima obraunatim u odnosu na vrijednost strane valute. Imamo:

1) Klauzulu plaanja u stranoj valuti;

2) Klauzule plaanja prema vrijednosti strane valute;3) Klauzulu garancije teaja;

4) Klauzulu izbora vie valuta;

5) Klauzulu izbora vie mjesta plaanja;

6) Klauzulu o kombinaciji valuta i

7) Klauzule na bazi meunarodnih jedinica vrednovanja.

170. Navedi dvije najznaajnije podjele robnih klauzula?

1) Klauzula plaanja u robama i

2) Klauzula plaanja prema vrijednosti roba.

171. Objasni razliku izmeu indeksne i klauzule klizne skale?

Kod indeksne klauzule suma duga se vezuje za indekse cijena a kod klauzule klizne skale konana cijena duga zavisi od promjene cijena predmeta rada, radne snage, sredstava za rad, opih trokova i to proporcionalno.

172. Definiraj monetarnu politiku?

Predstavlja onaj dio ope ekonomske politike kojom se svjesno regulira ponuda novca i kredita u zemlji u skladu sa kretanjem materijalne proizvodnje i njene raspodjele.

173. Objasni djelovanje ekspanzivne monetarne politike?

Ona treba preko svojih instrumenata savladati depresiju, odnosno recesiju. Naime, kad poslovi padaju i zaposlenost postaje nedovoljna, centralne banke trebaju preko poslovnih banaka proiriti novani optjecaj, odnosno voditi politiku jeftinog novca kredita. Lako dobivanje kredita i nia kamatna stopa djelovat e stimulativno na ukupnu potronju, tj. na investicijsku aktivnost, na potronju stanovnitva, kao i na materijalne rashode dravnih organa, to e u krajnjoj liniji dovesti do poveanja ukupne proizvodnje, neto drutvenog proizvoda i zaposlenosti.

174. Kada se primjenjuje i kako djeluje restriktivna monetarna politika?

Primjenjuje se kada ukupna potronja zaprijeti da postane suvie velika i kada kao rezultat pretjerane cjelokupne plateno sposobne potranje, pone porast cijena. Smanjivanjem koliine novca od strane poslovnih banaka dovodi do toga da je teko dobiti kredite i da su oni skupi. Politika skupog novca djelovat e destimulativno na ukupnu investicijsku aktivnost, na izdatke stanovnitva za robu i usluge, na materijalne rashode budeta, kao i na samu stabilizaciju cijena.

175. Navedi i objasni ciljeve monetarne politike?

1) Osiguranje optimalne koliine novca potrebnog za normalno obavljanje procesa drutvene reprodukcije;2) Odravanje stabilnosti ope razine cijena odranje kupovne snage novca i to kako na domaem tako i na inozemnom tritu;

3) Omoguiti porast proizvodnje i zaposlenosti,

4) Ubrzati gospodarski rad, omoguiti uravnoteenje platne bilance itd.

176. Nabroji najvanije instrumente monetarne politike i navedi njihovu podjelu?

Imamo ope, monetarno-kreditne instrumente, kvantitativne i kvalitativne instrumente. U ope spadaju:1) Eskontna politika;

2) Politika otvorenog trita;

3) Politika obaveznih rezervi;

4) Selektivna kreditna politika;

5) Politika zlata i deviza;

6) Kontrola potroakih kredita i

7) Preporuke i savjeti koje daje Centralna banka ostalim kreditnim institucijama.

177. Definiraj i objasni djelovanje eskontne politike?

Eskontna politika je takav instrument monetarne politike koji se sastoji u reguliranju visine eskontne kamatne stope po kreditima koje Centralna banka odobrava poslovnim bankama. Promjena ove slubene kamatne stope utjee, sasvim razumljivo, i na visinu stope koju poslovne banke naplauju na kredite odobrene neposredno gospodarskim subjektima, odnosno cijene kredita u zemlji, pa time i na trokove poslovanja koje snose gospodarski subjekti u svojoj proizvodnji ili drugoj poslovnoj djelatnosti, s obzirom nato da koriste kredite.

178. Objasni razliku djelovanja eskontne politike u razdobljima sa depresivnim i inflatornim tendencijama?

Kod depresivne tendencije, Centralna banka treba sniavati eskontnu stopu u izazivanju kreditne ekspanzije koja bi bila podrka investicijskim ulaganjima i openito veoj potronji, koja bi opet sa svoje strane dovela do vee proizvodnje i zaposlenosti. U periodu inflatornih kretanja, centralna banka treba povisivati kamatnu stopu u cilju izazivanja kontrakcije novanog optjecaja koji bi djelovao na ograniavanje potranje investicija, ukupne potranje, proizvodnje, zaposlenosti, pa s obzirom na to i na ograniavanje porasta cijena.

179. to su to obvezne rezerve likvidnosti?

To su sredstva odreene relativne visine (odreeni postotak depozita) koja poslovne banke moraju drati na raunu kod centralne banke.

180. Kako se odvija funkcioniranje sustava obveznih rezervi i to na njega utjee?

Funkcioniranje se provodi na taj nain to nadleni organ odreuje postotak od primljenih depozita (tedni ulozi, potraivanja po iro-raunima, itd.), koji poslovne banke moraju drati kod centralne banke. Veliina ove stope zavisi, prije svega, od prilika koje vladaju na tritu novca, zatim od situacije na tritu radne snage, kao i od stupnja zaposlenosti proizvodnih resursa.

181. Objasni razliku u djelovanju sustava obveznih rezervi u razdobljima sa inflatornim i depresivnim tendencijama?

U periodu depresije prakticira se smanjivanje stope obveznih rezervi, to dovodi do proirivanja likvidnosti poslovnih banaka i omoguava ekspanziju novca kredita, to opet sa svoje strane pozitivno utjee na proirenje realnog drutvenog proizvoda. U periodima inflacije, kada je gospodarska aktivnost suvie velika, centralna banka treba podizati stopu obveznih rezervi likvidnosti, te tako utjecati na smanjenje kreditnog potencijala banaka. Na ovaj nain se smanjuje koliina kredita novca u optjecaju i savladava inflacija, koja je rezultat pretjerane potranje.

182. Objasni sutinu i glavni uvjet primjene politike otvorenog trita?

Sutina se sastoji u kupovinama i prodajama vrijednosnih papira (rjee drugih) od strane centralne banke putem kojih se znatno utjee na smanjenje odnosno poveanje novanog optjecaja. Uvjet za postojanje ovog instrumenta je relativno razvijeno trite vrijednosnih papira, kao i vea uloga javnog duga.

183. Objasni djelovanje prodaje i kupovine zlata i deviza na obujam novanog optjecaja u zemlji?

Kupujui zlato i devize, centralna banka za iznos otkupljenog zlata i deviza poveava novani optjecaj u domaoj valuti. Naime, vrijednost otkupljenog zlata i deviza centralna banka odobrava u domaoj valuti na raunima poslovnim bankama, odnosno poduzeima i graanima. Odobrenim iznosima na raunima poveava se kreditni potencijal poslovnih banaka, odnosno raspoloiva novana sredstva poduzea i graana, te se tako i poveava novani optjecaj.

184. Navedi kvalitativne instrumente monetarne politike?

1) Politika selekcije kredita;

2) Kontrola potroakih kredita;

3) Preporuke i savjeti

185. Objasni djelovanje politike selekcije kredita?

Ovaj instrument se sastoji u kvalitativnoj kontroli kredita, odnosno u kontroli upotrebe odreenih sredstava kao i u kontroli likvidnosti poslovnih banaka. Selektivna kreditna kontrola ima za cilj da izmeu kreditnih zahtjeva koji se upuuju bankama, izvri selekciju tih zahtjeva odbacujui izvjesne kategorije nositelja bez obzira to su reflektanti spremni, voljni preuzeti na sebe teret u pogledu kamate i ostalih uvjeta.. tako e ona favorizirati kreditne zahtjeve namijenjene poveanju zaposlenosti, smanjenju uvoza, poveanju izvoza, stvaranju novih kapaciteta i rudnika, poveanju obrambene sposobnosti zemlje itd.

186. Navedi 3 sredstva kontrole potroakih kredita kao instrumenta monetarne politike i objasni njihovo djelovanje na gospodarstvo?

Tri glavna sredstva ove kontrole su:1) Postotak kupovne cijene robe koji se mora odmah platiti u gotovu;

2) Maksimalni rok trajanja potroakih kredita, i

3) Kreditna sposobnost traioca kredita.

Ukoliko u gospodarstvu prevladavaju inflatorne tendencije, tada se pootravaju uvjeti dobivanja potroakih kredita na taj nain to se poveava postotak kupovne cijene koji se mora odmah platiti u gotovom novcu i skrauje maksimalni rok otplate potroakog kredita, odnosno utvruju otri uvjeti kreditne sposobnosti.