1. Definiraj fiskalnu politiku?305Skup fiskalnih instrumenata,instr.javnih prihoda i rashoda,koji se koriste zbog ostvarivanja cilja ekk.politike.

2. Koji su ciljevi fiskalne politike?3061) Podizanje pune zaposlenosti svih proizvodnih faktora,sredstava za proizvodnju i radne snage2) Podizanje opće stabilnosti cijena3) Osiguranje optimalnog proivrednog rasta i opt.alokacije faktora proizv.4) Poticanje izvoza,poboljšanje platno-bilančne situacije5) Zadovoljavanje opće dr. I zajedničkih potreba na optimalnoj razini6) Uključivanje zemlje u međun.podjelu rada7) Poticanje bržeg razvoja privredno nedovoljno razvijenih krajeva8) Unaprijeđenje raspodjele dohotka i redistribucije istog u žewljenom pravcu9) Poticanje mobilnosti radne snage i dkraćenje r.vremena10) Poboljšanje osobne potrošnje,sigurnosti i uvjeta snabdjevanja11) Razni demografski ciljevi.

3. Objasni makroekonomske efekte fiskalne politike?307„Efekti potražnje“-Ukoliko je ukupna potražnja iznad ukupne ponude,t.jukoliko se privreda nalazi u fazi prosperiteta i inflacije,tada se vodi antiiflacijska f.politika s ciljem sa se obuzda pretjerana tražnja te uravnoteži s optimalno mogućom ponudom

4. Kako djeluje ekspanzivna fiskalna politika?308Ukoliko se privreda nalazi u fazi depresije i inflacije onda se poduzimaju mjere e.f.politike kojom se želi potaći i povećati potražnja.

5. Nabroji mjere fiskalne politike?3071) Kontrakcione ili restrikcione mjere2) Mjere antidepresivne f.politike ili ekspanzivna f.politika3) F.mjere stabilizacijskog efekta4) Diskecione mjere f.politike

6. Kako djeluju diskrecijske mjere/formula fleksibilnosti/ugrađeni stabilizatori kao mjere fiskalne politike?309Njih poduzimaju drž.organi-vlada prema vlastitioj procjeni u cilju ekk.stabilizacije.Formula f.se temelji na jednom unaprijed utvrđenom i zakonski reguliranom sustavu koji stupa na snagu kad nastanu negativne posljedice,poremećaji u privredi.Ugrađeni stabilizatori-oni djeluju automatski,neposredno i kontraciklično.

7. Definiraj takse i objasni njihove glavne karakteristike?115Fiskalni prihodi koje plaćaju fizičke i pravne osobe javno-pravnim tijelima na ime izvršene im nematerijalne-intelektualne usluge.Karakteristike:

1) Takse su fiskalni prihodi2) Za plaćenu taksu obveznik dobija-točno određenu protunaknadu3) Usluge vrše nadležna javnopr.tijela najčešće organi uprave,sudovi i dr.zakonom ovlaštena tijela4) Visinu takse odrređuje javnopr.tijelo samostalno u skladu sa postojećim pozitivnopr.propisima5) Naplaćuju se u cilju namirenja troškova izazvanih obavljenjem traženih usluga od javno-pr.tijela

8. Nabroji načela koja reguliraju djelovanje taksi?1171) Načelo zakonitosti2) Načelo javnosti3) Načelo neretrospektivnosti4) Načelo generalnosti5) Načelo jednostavnosti6) Načelo indiferentnosti7) Načelo nekumulativnosti

9. Objasni načelo indiferentnosti taksi?117

Po njemu se taksa za istu uslugu plaća u istom iznosu bez obzira na im.stanje taksenog obveznika,osim u slučaju oslobađanja od taksi

10. Objasni načelo nekumulativnosti taksi?118Nije dozvoljena kumulacija taksa po istoimenoj taksenoj usluzi

11. S obzirom na koje kriterije i kako se dijele takse?118Kriterij –tko,koji drž.organ propisuje taksu imamo:

a) Takse koje propisuju šire polit.-terit.jedinice, centralni drž.org, kod unitarnih drž., odnosno federacija, repubilke,kantoni ili neka dr. Drž.članica kod složenih drž.

b) Takse koje propisuju uže polit-terit.jedin(općine,kotarevi...)

Kriterij- izvršavanja-obavaljanja taksene usluge:a) Administrativneb) Sudske

Po načinu plaćanja taksa:a) Takse koje se plaćaju kupovinom,priljepljivanjem i poništavanjem taksenih marakamna

odgovarajućem podeskub) Takse koje se plaćaju u novcu,uplatom na blagajni ili putem virmana

Ovisno o broju izvršenih usluga za koje se plaća taksa:a) Pojedinačne takseb) Paušalne ili procesualne takse

12. Nabroji vrste i razloge oslobađanja plaćanja taksi?119-osobna –daju se iz socijalnih razloga-predmetna-odnose se na slučajeve od posebnog dr.značaja

13. Definiraj doprinose kao fiskalne prihode?119To su obvezna novč.davanja za izvjesne usluge-koristi koje pruža drž. Ili neka druga jevno-pravna tijela izgradnjom kapitalnih objekata.

14. Objasni razliku između doprinosa i poreza?119Razlikuju se po tome što doprinose plaćaju samo određeni vlasnici čija se im.uvećava radom drž. I dr.organa, obveznici doprinosa imaju neposredne koristi od rada drž.organa. doprinosi su za razliku od poreza strogo namjenskog karaktera.

15. Objasni sličnosti i razlike doprinosa i parafiskaliteta?120Doprinosi su slični parafiskalitetima jer su oboje prinuda davanja,tj.uvijek namjenska davanja.Razlika je što doprinosi se uvode po propisima drž.fiskalnih organa i ulaze u budžetske drž.prihode,a paraf.ne i njih uvode razne ekk.i socij.grupacije.

16. Nabroji sve fiskalne i nefiskalne prihode države?119Fiskalni prihodi su: doprinosiNefiskalni prihodi su: javni zajam

17. Definiraj javni zajam?121Zajmodavac,odnosno zajmoprimac predaju u vl.drž.kao zajmoprimcu određenu količinu zamjenjivih,potrošnih stvari-najčešće novac,a ova se obvezuje po isteku ugovorenog vremena ili kada drž.to želi vratiti istu količinu zamjenjivih,potrošnih stvari uz uredno plaćanje kamata.

18. Objasni razliku između privatnih i javnih zajmova?121Privatni se zajmovi najčešće zaključuju uz neka realna jamstva ili pak uz jaka osobna osiguranja,dok j.zajmovi nisu. Privatni su uglavnom osobnog karaktera.

19. Zašto se javni zajam naziva anticipiranim porezom?123Jer se uzajamna sredstva moraju vratiti u budućnost,a to se može učiniti samo iz definitivnih nepovratnih prihoda,a to su porezi i dr.dažbine zbog toga je javni zajam anticipirani porez.

20. Nabroji najznačajnije vrste javnih zajmova?1261) Prinudni,patriotski i dobrovoljni2) Kratkoročni,srednjoročni i dugoročni3) Unutrašnji i vanjski

4) Amortizacioni i rentni21. S obzirom na koji kriterij je podjela javnih zajmova na prinude, patriotske i dobrovoljne?127

Na kriterij načina uspostavljanja kreditnog odnosa.22. Objasni kada i kako dolazi do prinudnih odnosno poreskih javnih zajmova?

Kod prinudnih j.z. kreditni odnos se uspostavlja prinudno,na bazi drž.fiskalnog suvereniteta. Drž.zakonom ili dr.aktom u izvanrednim prilikama ili kada imaoci kapitala nisu raspoloženi da joj dobrovoljno upišu zajam,raspisuje obvezni zajam. Tako ona utvrđuje obveznike koji su dužni platiti zajam,predmet, osnovicu i stopu upisa zajma i dr.elemente-zbog toga i naziv porezni zajmovi

23. Nabroji oblike skrivenog javnog zajma?24. Po čemu se patriotski zajmovi razlikuju od prinudnih i dobrovoljnih?127

Kod patriotskih kreditni odnos se uspostavlja dobrovoljno,uz snažni drž-polit.propagandu. kod njih je kamatna stopa znatno niža,rokovi su duži,a olakšica i pogodnosti nema.

25. S obzirom na koji rok i kriterij je podjela javnih zajmova na kratkoročne, srednjoročne i dugoročne zajmove?128Zavisno od vremena-roka vraćanja zajma. 1 god., od 3-10,duži od 10 god.

26. Objasni leteće javne zajmove?128Zajmovi koji se zaključuju na rok vraćanja od 3 do 6 mjeseci, pa i duže,ali ne više od 1 god. Nenamjenskog su karaktera i služe za pokriće povremenih sezonskih budžetskih deficita. Najčešće ih drž.uzima od c.banke iz sredstava primarne emisije s niskim kamatama.

27. Nabroji kriterije podjela javnih zajmova na unutrašnje i vanjske?129- Kriterij državaljanstva- Kriterij sjedišta pr.osobe- Kriterij valute u kojoj je zaključen

28. Koje su prednosti i mane vanjskih zajmova?129Prednosti:- Osiguravaju domaćoj privredi neophodnu dodatnu akumulaciju- Osiguravaju dodatna devizna sredstva nužna za kupnju strane tehnoligije i znanja

Mane: problematika njihove otplate29. Što su to vječite rente?130

Posebni oblik rentnih zajmova kada se drž.obvezuje da neće uopće vratiti zajam nego samo da će uredno plaćati kamatu.

30. Objasni razliku amortizacijskih i rentnih zajmova?130Amort.se zaključuju sa točno utvrđenim rokom otplate,kod rentnih rok nije poznat. Kod rentnih drž.se obvezuje na uredno vraćanje kamata,vratiti će i dug,ali kada to nije poznato. Rentni su mogući samo u zemljama gdje je razvijeno tržište papira od vrijednosti(burze).

31. Koji su preduvjeti realizacije rentnih javnih zajmova?130Da su mogući samo u zemljama gdje su razvijene burze,u obilju slobodnog kapitala,u kojim aje zdrava ekk.,polit. I monetarna situacija i da drž.ima jak kreditni ugled.

32. Definiraj amortizacijske javne zajmove i njihove oblike?131Se otplaćuju uredno sa točno utvrđenim rokovima otplate- Amortizacijski zajmovi s promijenjivim rokom otplate- otplata od 5 do 10 god- Am.zajmovi s fiksnim rokom otplate-otplata po točno utvrđenim rokovima

33. Što je emisija javnog zajma i kakva ona može biti?131Emisija j.zajma je metoda upisa zajma.Može biti:

a) Direktna emisijab) Indirektna emisija

34. Nabroji preduvjete uspješne direktne emisije javnog zajma?1321) Drž.mora imati sređene i likvidne financije

2) Mora uživati povjerenje građana3) Raspolagati sa dosta stručnim kadrom4) Na trž.kapitala mora biti dovoljno raspoloživih financ.sredstava

35. Nabroji prednosti i mane direktne emisije javnog zajma?132Prednosti: direktan upis je za drž.povoljniji jer ne treba plaćati bankama proviziju ,a onemogućuju se i razne špekulacije s drž.obveznicama.Mane: financijska i polit.odgovornost za uspjeh upisa, nemogućnost pribavljanja ukupnog planiranog iznosa zajma odjednom,kompliciran i rizičan posao oko organiziranja upisa.

36. Objasni 3 načina emitiranja javnog zajma?1321) Po paritetu-ako se obveznice zajma prodaju po normalnoj vrijednosti2) Ispod pariteta-prodaju se po nižim cijenama od nominalnog iznosa obv.3) Iznad pariteta- prodaju se po višim cijenama od nominalnog iznosa obv.

37. Objasni stajalište klasične škole u pogledu javnog zajma?133Zajmovi su nepogodni sa polit.,ekk. i socijalnog stajališta. Oni odvraćaju slobodne kapitale iz plasmana u privredne sfere i neproduktivne oblasti-plasmane u potrošnju drž.što dovodi do opće privredne stagnacije.Također se putem j.zajmova jedna dio troškova sadašnjih gen.se prebacuje na buduće generacije.

38. Koje su prednosti javnih zajmova koje ističu suvremeni financijski teoretičari?1341) Da su to vrlo korisni i pogodni prihodi u uvjetima visokog poreskog opterećenja2) Mnogo je lakše prikupljati dodatna fin.sredstva putem javnih zajmova nego putem pojačanog

oporezivanja3) Nužni su i prijeko potrebni u uvjetima vremenskog nepodudaranja i investicija bez j.zajmova4) Nezamislivi su drž.pothvati u privredi,zaposlenosti i investiciji bez j.zajm.5) Njima se potče štednja kod stanovništva6) Doprinose vođenju racionalne i efikasne fin.drž.polit.

39. Objasni anticikličnu državnu zajmovnu politiku?134

40. Nabroji i objasni načela upotrebe javnih zajmova?1361) Načelo produktivnosti i rentabilnosti-zahtjeva se da se sredstva j.zajmova ulažu redovito u

produktivne i rentabilne svrhe2) Načelo koristi u otplati j.zajm.-da teret otplate bude raspoređen među poreskim obveznicima3) Načelo pravednosti u snošenju tereta generacija-pravilana raspodjela tereta otplate zajma na

sadašnje i buduće generacija4) Antiprivrednosciklično načelo-da se u vrijeme depresije obilato koriste zajmovi,a u vrijeme

prosperiteta pojačano vrši njihova otplata5) Načelo univerzalnosti-da pri upisu zajma sudjeluje što više građana,tako da svi poslije dobiju

kamate,otplatne rate i druge pogodnosti6) Komparativno načelo-da se drž.proanalizira prije nego uzme zajam

41. Nabroji faktore koji određuju granicu unutrašnje zaduženosti države?1371) Razvijenost novč. I financ.tržišta2) Namjena trošenja zajma3) Iznosa zaduženja drž.po glavi stanovnika4) Zaduženost u odnosu na visinu drž.im.5) Zaduženost u odnosu prema budžetskim prihodima6) Odnos drž.duga prema ukupnom nac.dohotku7) Utjecaj zajma na preraspodjelu nac.doh. i odnos zajmodavca prema dužniku.

42. Koji su osim unutrašnjih, dodatni faktori koji određuju granicu vanjske zaduženosti države?138Granice vanjske zaduženosti ovise o visini i stabilnosti deviznog priljeva. Devizni priljev mora biti stabilan u dužem vrem.razdoblju.

43. Što je bankrot i kakav on može biti?138

Nastaje kada drž.dužnik prestane plaćati otplatu i kamate za svoje dugove.- Otvoreni- prikriveni

44. Nabroji načine prikrivenog bankrota?- Kad drž.izvrši prisilnu konverziju zajma- Kad izvrši prisilnu konsolidaciju letećih dugova u dogoročne- Kad stavi van snage klauzule o osiguranju realne vrijednosti zajma

45. Što je to moralni bankrot?139Isplata duga u manje vrijednom novcu.

46. Što je moratorij?140Odgoda plaćanja drž.duga,zbog nastanka nekih izvanrednih okolnosti

47. Definiraj konverziju javnog zajma i njene oblike?140Je fin.-pravna transakcija koja se sastoji u izmjeni jednog ili više uvjeta j.zajma u korist drž.dužnika.- Prinudna konverzija- Dobrovoljan konverzija

48. Što je konsolidacija ili reprogramiranje javnog duga i kako se ona provodi?140Ako se pri fin.-pravnoj transakciji mijenja,najčešće snižava kamatna stopa,ali i ostali uvjeti zajma tada govorimo o konsolidaciji.Provodi se poslije velikih i nepredvidivih događaja,a sastoji se u temeljnoj konverziji cjelokupnog drž.duga.

49. Što je dobrovoljna konverzija javnog duga i koje je uvjete potrebno ispuniti za nju?141Dvostrani pr.posao,temelji se na obostranoj suglasnosti drž. I zajmodavca o novim izmjenjenim uvjetima zajma.- Ekk.uvjeti-obilje kapitala i pad kamate na fin.tržištu- Pravni uvjeti-postojanje klauzule o konverziji

50. Nabroji sporedne odnosno drugostupanjske oblike javnih prihoda?1421) Pokloni2) Legati3) Nasljedstva4) Prihodi na temelju izgubljene stvari5) –II-napuštene imovine6) Prihodi od lutrija i kladionica7) –II-od drž.imovine...

51. Definiraj proračun i njegove glavne karakteristike?145Proračun-osnovni,ne i jedini fin.-pravni akt kojim se predviđaju i odobravaju prihodi i rashodi drž,obično na 1 god.Karakteristike:

a) Proračun je pravni aktb) Proračun je planski aktc) On je jednogodišnji aktd) Drž.je specifikum jer se pomoću njega financiraju drž.potrebe

52. Objasni stajališta o pravnoj prirodi proračuna?1481. Proračun kao upravno-podzakonski akt-on je akt drž.vlasti bez obzira što pri njegovom donošenju

sudjeluju i predstavnička/zakonodavna tijela2. Da je proračun dijelom zakon,adijelom upravni akt-tj.ima elemente i zakonodavnih i upravnih akata3. Proračun je zakon,ali samo u formalnom smislu-donosi se u formi zakona,po strogoj zakonskoj proceduri4. Proračun je pravni posao-ali posao posebne vrste,sklopljen između parlamenta i vlade.

53. Objasni zašto se proračun smatra zakonom samo u formalnom smislu?149Jer se donosi u formi zakona,po strogoj zakonskoj proceduri.

54. Koji su strukturni dijelovi proračuna (potpuna struktura)?150

1) Opći dio- normativni dio i bilanca prihoda i rashoda2) Posebni dio-brojčani pregled-tabelarno izražen raspored rashoda po nosiocima i neposrednim

korisnicima sredstava,te prikaz rasporeda sredstava po namjeni55. Kako se dijele proračunske funkcije?151

- Klasične-pr.-polit.funkcije- Suvremene-ekk.,socij. I plansko-kontrolne

56. Objasni klasičnu funkciju proračuna?151Smisao ove funkcije se ispoljava u zahtjevu da se putem proračuna osigura dovoljan iznos fin.sredstava za normalan rad drž. i njenih organa i organizacija.

57. Objasni političko-pravnu funkciju proračuna?152U civiliziranim zemljama proračun donosi narodno zastupništvo,tako se omogućava narodu da izrazi svoj utjecaj na formiranje i izvršavanje fin.politike zemlje. Narod putem svojih zastupnika stavlja vladu i organe uprave pod svoju kontrolu,onemogućujući ili bar spriječavajući širenje birokracije etatizacije društv.života.

58. Nabroji i objasni ekonomske funkcije proračuna?1521. Alokacija proizvodnih faktora-provodi se preko pror.prihoda ili pror.rashoda i proračunske potrošnje2. Redistribucija-3. Stabilizacija privrednih troškova-sastoji se u doprinosu proračuna uravnoteženju privrednih

kretanja,tj.razvoju bez kriza deflacija odnosno u razvoju inflacija.59. Kako djeluje plansko-kontrolna funkcija proračuna?153

Proračunsko planiranje je dio općeg dr.planiranja. opće dr.planovi,privredni planovi i fin.planovi su širi oblici planiranja,o čemu se pri projekciji proračuna mora voditi računa. Moderni proračuni imaju i kontrolne funkcije usko vezane za njihove planske projekcije.Proračunska kontrola može biti višestruka i uključuje više drž.i nedrž.organa.

60. Nabroji financijske instrumente različite od proračuna?154a) Drž.bilancab) Financ.planc) Financ.programd) Državni trezore) Ekk.budžet

61. Što je državna bilanca a što državni trezor?154Drž.bilanca-predstavlja sliku drž.im.,im.prava i obveza dvostrano promatranih,po sredstvima-aktiva i po izvorima sredstava-pasiva.Drž.trezor-posebna fin.javna služba,koja se konstituira kao posebno ministarstvo s zadatkom da neposredno ili posredno preko drugih drž. Org prikuplja drž.prihode i vrši-financira drž.prihode.

62. Objasni razliku između ekonomskog i običnog proračuna?155Ekk.proračun-je sistematizirani prikaz drž.sektora,sektora stanovn.,sektora domaće privrede,izvozno-uvoznog sektora,investicija te svih značajnih segmenata procesa dr.reprodukcijeObični proračun-

63. Definiraj financijski plan?155Dugoročno predviđanje drž.prihoda i rashoda.

64. Nabroji proračunska načela i definiraj njihovu osnovu funkciju?1571) Statička proračunska načela-obuhvaća principe koji se odnose na materijalni sadržaj proračuna2) Dinamička p.načela-

65. Tko je autor podjele proračunski načela na statistička i dinamička?157Njemački prof. Fritz Neumark

66. Nabroji statička proračunska načela?157a) načelo potpunostib) jedinstvac) realnosti

d) preglednosti67. Objasni djelovanje načela potpunosti proračuna s osvrtom na neto i bruto proračun?158

Načelo potpunosti proračuna sastoji se u zahtjevu da u proračun budu uneseni svi rashodi javno-pravnih kolektiviteta u potpunosti i onako kako se smatra da će se realizirati.Bruto proračun-sve prihode i rashode treba u proračun unositi u potpunim-bruto iznosima bez odbitaka,prebijanja i sl.Neto proračun- podaci,iznosi prihoda i rashoda prvo međusobno dijelom ili u potpunosti prebijaju pa se tek onda njihova salda unose u proračun.

68. Nabroji razloge uvođenja načela proračunskog jedinstva koje je propagirala klasična financijska škola?1581. Zbog veće proračunske preglednosti2. Zbog mogućnosti racionalnije i produktivnije proračunske potrošnje3. Zbog ekonomičnosti

69. Nabroji oblike proračunskog pluralizma?159a) Kapitalni proračunb) Izvanredni proračunc) Dupli proračund) Proračunski aneksie) Autonomni proračun

70. Objasni razliku između kapitalnih i izvanrednih proračuna?159Kapitalni se alimentiraju iz izvanrednih poreza,zajmova,sredstava iz primarne emisije novca, a izvanredni za izvanredne povremene i jako uvećane j.rashode,rat,suša,potres.

71. Što su to proračunskih aneksi?160Koriste se za financ.drž. ili poludrž.poduzeća i ustanova komercijalnog ili polukomerc.karaktera.

72. Koje zahtjeve postavlja načelo proračunske realnosti?160Zahtjeva da se što je moguće realno predvide prihodi i rashodi u proračunu tako da na kraju god. Ne bude velikih odstupanja između planirane visine prihoda i planiranih rashoda s jedne strane i stvarno ostvarenih j.prihoda i na toj osnovi izvršenih javnih rashoda s druge strane.

73. Nabroji metode predviđanja proračunskih prihoda i rashoda?160a) Automatsko-iskustvena metodab) Direktna metodac) Metoda komparacije

74. Što se može dogoditi ako proračun nije realno predviđen?161Ako je proračun previše optimistički planiran pojaviti će se u završnom računu deficit-tada dolazi do nepotpunog zadovoljavanja opće-dr.potreba sa svim negativnim efektima koji iz toga proizlazeako je previše pesimistički pojaviti će se budžetski suficit i tada dolazi do proračunskog rebalansa-javiti će se hipertrofirana i neracionalna proračunska potrošnja...

75. Koje zahtjeve postavlja načelo proračunske jasnoće?161Zahtjeva da prihodi i rashodi u proračunu budu klasificirani na jedinstven način u cijeloj zemlji i to prema izvorima,a rashodi prema namjeni trošenja. Klasificiranje treba vršiti po unaprijed utvrđenoj nomenklaturi.

76. Nabroji dinamička proračunska načela?157a) načelo specijalizacijeb) ravnotežec) godišnjosti prethodnog odobrenjad) javnosti

77. Što omogućava načelo proračunske specifikacije ?162Omogućava se usklađivanje drž.financija-drž.prihoda sa ekk.snagom-privrednom moći zemlje.

78. Što se događa uslijed pretjerane specifikacije proračuna?163Može doći do gušenja i one minimalne slobode koju ima organ uprave koji je nužan za ekonomičniju,racionalniju i produktivniju proračunsku potrošnju.

79. Objasni proračunski ekvitoriji?163To znači-da prihodi i rashodi u proračunu budu u ravnoteži,tj. u ekvilibriju. Jer ako nisu dolazi do narušavanje proračunske ravnoteže.

80. Zašto se jednogodišnja proračunska ravnoteža smatrala zlatnim pravilom po stajalištu klasičara?163Imamo političke i ekk.razloge. Politički:zato što ono obvezuje izvršnu i zakonodavnu vlast da budu suzdržljivi u raspolaganju rashodima,da pror.potrošnju drže u racionalnim granicama. Ekk.:ravnoteža je osnova drž.kapitala potrebnog da drž.privuče strane kapitale ili da ih odvrati. Proračunska ravnoteža osigurava stabilnost novca i zaštitu njegove kupovne snage .

81. Tko je i kada uveo proračunski deficit kao ideal proračunske ravnoteže?164J.M.Keynes i Neokejnzijanci poslije velike ekk.krize

82. Tko su protagonisti ekonomske naspram proračunskoj ravnoteži?164A.Hanes i A.Lerner

83. Tko je autor teorije cikličkih proračuna i na kojim postavkama ona počiva?165G.Myrdal i E.Lindahl

84. Nabroji teorije proračunske ravnoteže?1651) Teorija cikličnih proračuna2) Teorija sistematskog proračunskog deficita3) Teorija stabilizacijskih proračuna

85. Objasni teoriju sistemskog proračunskog deficita / teoriju stabilizacijskih proračuna?166Teorija sistematskog pd-po njima deficit je noramalan i stalan instrument ekk.politike koji treba doprinijeti punoj zaposlenosti svh proizvodnih faktora u privredi.Teorija stabilizacijskog p.- zalaže se za cikličnu višegodišnju ravnotežu koju treba postići primjenom automatskih mjera fiskalne politike,primjenom-ugrađenih stabilizatora.

86. Što se događa ako se ne poštuje načelo prethodnog odobrenja proračuna?166Često se događa da budžet ne bude donesen na vrijeme,vlada ga ne pripremi pravovremeno,ne sazove se na vrijeme parlament...,a drž. I javno-pr.službe moraju egzistirati. Tada dolazi do privremenog financiranja tako da se j.prihodi i rashodi mogu privremeno,na temelju odluka z.tijela,obično ne dulje od 3 mj.ubirati i vršiti.

87. Objasni razliku između proračunske dvanaestine i akontacije?167Proračunska dvanaestina-odobrava parlament,na vrijeme ne duže od 3 mj.,a utrošena sredstva ne mogu biti veća od ¼ proračuna prethodne god.Proračunska akontacija-povremeno financiranje za j,2,3 ili više mj.,ali se ovo vrši na bazi vladinog prijedloga novog proračuna,koji je predložen,pa se realno može očekivati da će i biti usvojen

88. Objasni formalno i materijalno načelo javnosti proračuna?168Formalno načelo j.proračuna-proračun se objavljuje u svim službenim glasilima,načelo javnosti se ostvaruje preko otvorenih sjednica z.tijela na kojima se razmatra proračun. Sredstva masovnog komuniciranja značajni su faktor javnosti.Mateijalno načelo j.proračuna-puno je važnije omogućiti građanima da sudjeluju u pripremanju i izvršavanju proračuna,nego mu osigurati formalno pravno neku publikaciju-treba omog.stvarnu,sadržajnu i mater.javn.

89. Nabroji faze u sastavljanju proračuna?1691)Proračunska inicijativa

90. Izrada nacrta proračuna91. Prijedlog proračuna92. Izglasavanje-donošenje proračuna93. Objasni postupak proračunske inicijative s osvrtom na nacrt i prijedlog proračuna?170

NACRT PRORAČUNA- po prijemu prijedloga svih rasornih minist.,min.financija pristupa izradi nacrta proračuna. Pri izradi detaljno se snaliziraju svi dospjeli prijedlozi s materijalne,sadržajne i formalno-pr.strane. m.financija ima pravo prikupljene prijedloge proračuna mijenjati,dpounjavati,tražiti dodatna objašnjenja i sl. Nakon toga se sastavlja nacrt proračuna te se dostavlja vladi na daljni postupak

PRIJEDLOG PRORAČUNA- vlada detaljno analizira nacrt. Posebno razmatra sporove koji su nastali pri izradi između m.financija i dr.resora i zauzima stav o svim sporovima. Nakon toga izrađuje se prijdlog proračuna zajedno sa neophodnom dokumentacijom se dostavlja predstavničkom tijelu na usvajanje.

94. Što je to rebalans proračuna?171To označava potpunu ili djelomičnu izmjenu proračuna.

95. Kada se pristupa izvršenju proračuna?171Nakon što je proračun u parlamentu izglasan,prihvaćen i u službenom glasilu objavljen.

96. Od kojih se faza sastoji postupak izvršenja proračuna?1711. Otvaranje kredita2. Angažiranje kredita3. Utvrđivanje-konstatiranje postojanja duga4. Izdavanje naredbe za isplatu5. Izmirenje duga izdavanjem naloga za isplatu

97. Što predstavlja sastavljanje završnog računa?173Završna faza proračunskog ciklusa, posljednja prilika predst.tijelu da obavi uvid u prošlogodišnji rad organa drž.uprave. on pokazuje kako smo planirali prihode i rashode u proračunu i kako smo ostvarili ta predviđanja. Završnim se računom ukazuje na izvjesno odstupanje od onih kretanja,koja su u proračunu trebala biti ostvarena.

98. Nabroji i objasni vrste kontrole proračuna?1751) Prethodna kontrola-prije nego što se izvrši isplata2) Naknadna kontrola-nakon što su j.prihodi već izvršeni3) Kontrola zakonitosti-vrše nadležni organi,kontroliraju da li su naplaćeni j.prihodi/rashodi4) Kontrola svrsihodnosti- vrši parlament,opravdanost j.rashoda/prihoda5) Upravna kontrola-nadležni organi uprave-vrše hijerarhijski6) Institucionalno računarsko-financ.kontrola-okrilje parlamente7) Parlament.-skupštinska kontrola- vrši zastupničko tijelo pri usvajanju završnog računa

99. Koja su 3 modaliteta putem kojih se financiraju javne potrebe u BiH?1981. Budžetsko-proračunski2. Društveno fondovski3. Sustav javnih poduzeća/složenih privrednih društava

100. Nabroji poreze koje obuhvaća BH porezni prihodovni sustav?201a) Objektivni porezi

-porez na prireživanje zabavnih i sportskih priredabab) Sintetički porezi

-porez na dohodak-plaće fizičkih osoba i građana-porez na dobit privrednih društava

101. Daj primjer objektivnog i sintetičkog poreza na prihod u BiH?201 dovObjektivni-prihodi od ulaznica kino predstaveSintetički-

102. Nabroji i objasni 3 osnova oblika oporezivanja poreza u svijetu?2031) Britanski tip poreza na dohodak-dvokatnog je svojstva

-prvo se oporezuju prihodi poreznog obveznika/fiz.osobe pojedinačno(raščlanjeno i proporcionalno)-primjenom osnovne porezne stope- drugo se na kraju god.svi zajedno u ukupnom iznosu provjeravaju i dodatno progresivno oporezuju-primjenom dopunske stope

2) Francusko-romanski tip poreza na dohodak-u poreznom sustavu postoje analitičko-cedularni porezi na pojedine dijelove dohotka na koje se primjenjuju dijelom proporcijalne,a dijelom progresivne stope poreza. Na kraju god.svi se dohotci zbrajaju i još jednom eventualno oporazuju uz primjenu raščlanjene progresivne por.stope.

3) Germanski tip poreza na dohodak-svi dijelovi dohotka p.obveznika obuhvaćaju se u jednoj cjelini i oporezuju na jednom mjestu i u jednom momentu,a ne na izvorima. Nakon toga se primjenjuju dosta progresivne porezne stope

103. Koje su prednosti i mane sintetičkog (germanskog) poreza na dohodak?204PREDNOSTI Pravičan je i univerzalan. Pogodan za preraspodjelu dohotka,te za ostvarivanje redistributivnih ciljeva oporezivanja. Izvanfiksalan je te može služiti svojim instrumentarijem i odlično je sredstvo vraćanje narušene ravnoteže u privredi,za smanjenje inflatornih stopa,za izvlačenje zemlje iz krize...MANE skupoća ubiranja,psihološki se teško podnosi,a u sebi krije inkvizicijske elemente

104. Kako se i kada uspostavlja jedinstveni sustav oporezivanja dohotka u FBIH?204-206Usvajanjem ZAKONA O POREZU NA DOHODAK (primjena od 1.1.2009.)Njime se propisuje način utvrđivanja i plaćanja poreza na dohodak f.osoba u FbiH,koji predstavlja prihod budžeta ove,ali i užih polit.-terit. Jedinica.Ovim poreznim oblikom oporezuje se dohodak,koji porezni obveznik ostvari od:

Nesamostalne djelatnosti Samostalne djelatnosti Imovine i im.prava Ulaganja kapitala Sudjelovanja u nagr.igrama i igrama na sreću.

105. Što predstavlja sveobuhvatni sintetički način oporezivanja?206Po njemu su svi prihodi ostvareni po zakonskim osnovama promatraju kao ukupan dohodak fiz.osobe.

106. Koji se dohoci oporezuju prema Zakonu o porezu na dohodak u FBIH?206Ovim poreznim oblikom oporezuje se dohodak,koji porezni obveznik ostvari od:

Nesamostalne djelatnosti Samostalne djelatnosti Imovine i im.prava Ulaganja kapitala Sudjelovanja u nagr.igrama i igrama na sreću.

107. Koji prihodi nisu predmet oporezivanja prema ZPDFIBH?2071. Prihodi ostvareni na osnovi sudjelovanja u raspodjeli dobiti gosp.društava2. Mirovina rezidenta,stečene u zemlji ili inozemstvu3. Socijalne potpore4. Dječji doplatak5. Nasljedstva i darovi6. Prihodi od prodaje im.korištene u osobne svrhe7. Naknada štete u slučaju elementarne nepogode8. Nagrade u novcu,stvarima ili pravima ostvarene za pokazano znanje u kvizovima i sl.natjecanjima9. Nagrade za izuzetna dostignuća u obrazovanju,kulturi...

108. Što je osnovica poreza na dohodak u FBIH i koja se porezna stopa primjenjuje?208Je razlika između ukupnih oporezivih prihoda stečenih u jednom poreznom razdoblju i ukupnih rashoda koji se mogu priznati u vezi sa stjecanjem tog prihoda.Jedinstvena porezna stopa od 10%.

109. Koji su porezni obveznici prema ZPDFBIH obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu?210Porezni obveznik koji je u poreznom razdoblju ostvario oporezive dohotke iz više različitih izvora ili izravno iz inozemstva.

110. Kada i gdje i zašto je prvi put uveden porez na dobit u svijetu?220Uveden je u prvoj polovici 20 st. U porezni sustav SAD u 1913.g.Razlozi-u potrebi dodatnih fin.sredstava za drž.proračune nakon I.odnosno II. Svjetskog rata i u potrebi za uvođenjem još jednog efikasnog elementa stabilizacijske-razvojne ekk.sustave suvremenih drž.

111. Tko su po federalnom zakonu o porezu na dobit porezni obveznici?223-privredno društvo- rezident—pr.osoba čije je sjedište upisano u registar društava u FbiH,a koji ostvari dobit u FbiH ili izvan njenog teritorija- nerezident-koji ostvari dobit u FBiH

112. Po kojoj osnovici i stopi se plaća porez na dobit u FBIH?223Po oporezivoj dobiti obveznika,koja se utvrđuje usklađivanjem dobiti obveznika iskazane u bilanci uspjeha sa poreznom bilancom obveznika u Poreznoj upravi.Stopa od 10%.

113. Nabroji porezna oslobođenja poreza na dobit u FBIH?224- Za obveznika koji u god.za koju se utvrđuje porez na dobit izvozom ostvari preko 30% od ukupnog

ostvarenog prihoda- Obveznik koji u razdoblju od 5 god.uloži u proizvodnju najmanje 20mil KM- Obveznik koji zapošljava više od 50% invalidnih osoba i osoba sa posebnim potrebama dulje od 1 god.

114. Nabroji oblike oporezivanja prometa?2301. Opći porez na promet2. Porez na promet nekretnina3. Akcize,kao pojedinačni porezi na promet4. Porez na dodanu vrijednost5. Carine,kao porezi na potrošnju sa elementom inozemnosti.

115. Nabroji poreze koji su u nadležnosti Uprave za indikretno oporezivanje BiH?2311. Uvozne i izvozne dadžbine2. Akcize(na uvozne i domaće proizvode)3. Porez na dodanu vrijednost(PDV)4. Porez na promet5. Cestarine,ako i svi dr.porezi zaračunati na robe i usluge

116. Nabroji oblike općeg poreza na promet?2231. Svefazni porez na promet2. Višefazni porez na promet3. Jednofazni porez na promet

117. Objasni razliku svefaznog i višefaznog poreza na promet?223Svefazni ima za predmet oporezivanja prometa proizvoda u svim fazama dr.reprodukcije,pa su kumulativnost su kaskadnost njegova slabost. Višefaznim se oporezuju samo dvije,tri ili više,a nikako sve faze. Kumulativnost i kaskadnost je također osobina razlika nastaje jedino u pogledu broja faza-kvantiteta,a ne kvaliteta.

118. Objasni prirodu poreza na dodanu vrijednost?235Porez na dodanu vrijednost je oblik poreza na promet sui generis.Njim se oporezuje samo dodana vrijednost što ju je porezni obveznik dodao na vrijednost inputa proizvoda/usluge. Predmet oporezivanja su sve prometne faze procesa dr.reprodukcije,a ali u neto iznosima/u dodanim vrijednostima.

119. Koja je država i kada prva uvela PDV?236Turska 1926.god

120. Kada je i po kojoj stopi uveden PDV u fiskalni sustav BIH?237-2432005.godPorezna stopa od 17%.

121. Na što se u BiH primjenjuje nulta stopa PDV-a?244- Na uvoz dobara- Izvoz dobara- Međunarodni prijevoz- Diplomatske i međunarodne org.

- Posebna oslobađanja122. Što je predmet oporezivanja po Zakonu o PDV-u?238

Jest promet dobara i usluga koje porezni obveznik,u okviru obavljanja svoje dj.,izvrši na teritoriju BiH uz naknadu,te uvoz dobara u BiH

123. Kada porezni obveznik ostvaruje pravo na povrat PDV u BiH?242Ako je iznos ulaznog poreza,u poreznom razdoblju ,veći od iznosa izlazne porezne obaveze za isti period.

124. Nabroji i objasni osnovne karakteristike javnih rashoda?29 1. Izdaci u novcu jer je novac opće platežno sredstvo koje služi za izmirivanje javnih i osobnih obveza,a

izvjesni drž.rashodi mogu biti namireni i u naturi2. Izdaci vezani za podmirivanje općih i zajedničkih potreba- j.rashodima se ne smiju trošiti za

osobne/pojedinačne interese,niti se smiju favorizirati dr.slojevi,strukture ni grupe ljudi.125. Kako se definiraju javni rashodi?29

Kao novčani izdaci koje javnopravni kolektivitet čini u svrhu zadovoljavanja općih i zajeničkih potreba.126. Nabroji načela javnih rashoda?30

1. Načelo maksimalne dr.koristi2. Načelo umjerenosti3. Pravilnog vremenskog raspoređivanja4. Podmirenja rashoda po prijekosti i proporcionalnosti5. Produktivnost6. Štednje7. Pr.temelja za izvršene rashode

127. Objasni svako od načela javnih rashoda?301. Načelo maksimalne dr.koristi-zahtjeva najveću moguću korist j.rashoda za društvo,za javni interes2. Načelo umjerenosti-j.prihodi se kreću u granicama umjerenosti tako da njihova veličina ne bude u

raskoraku s realnim materijalnim mogućnostima zemlje3. Pravilnog vremenskog raspoređivanja-traži da javni rashodi budu namirivani prema priljevu prihoda u

drž.proračun,fond ili neki treći fin.institut iz kojeg se alimentiraju4. Podmirenja rashoda po prijekosti i proporcionalnosti-potrebe prvo podmiruju najhitriji,ali da se ne

zanemare ni drugi manje hitni drž.rashodi5. Produktivnosti-rashodi se moraju vršiti na najproduktivniji način za privredu i stanovn.,a to će biti kada se

najviše troše u školstvu,znanosti...6. Štednje-da se pri izvršenju j.prihoda postupa štedljivo7. Pr.temelja za izvršene rashode-za svaki izvršeni j.rashod mora postojati valjan pr.temelj.

128. Objasni redovne javne rashode?32Su javni rashodi koji se lako mogu predvidjeti,redovno se javljaju u budžetu i njihova je visina relativno stalna.

129. Objasni stajalište klasične škole o podmirenju izvanrednih javnih rashoda?32Ova škola je tražila sa se i izvanredni rashodi namiruju redovnim primanjima iz tzv.proračunskih rezervi,a samo izuzetno teško predvidive javne rashode treba podmirivati izravnim porezima i zajmovima.

130. S obzirom na koji kriterij je podjela javnih rashoda na rentabilne i nerentabilne?33Polazeći od toga da li javni rashodi doprinose ili ne doprinose stvaranju dohotka.

131. Nabroji nekoliko oblika osobnih javnih rashoda?33Osobni su: plaće drž.službenika,plaće časnika,socijalne pomoći,invalidnine i mirovine ratnim veteranima...

132. Kako se s obzirom na subjekt trošenja dijele javni rashodi?33Na rashode lokalnih i centralnih organa vlasti.

133. Nabroji i objasni podjelu transfernih javnih rashoda?33Transferni se odnose na preraspodjelu dohotka,a mogu biti: - Ekonomski-j.rashodi vezani za pojačanu ekk.ulogu države- Socijalni-u koje spadaju izdaci vezani za invalidnine,mirovine,dječje doplatke...- Financijski-služe za otplatu javnih zajmova,za reparacije...

134. Objasni Zakon stalnog porasta javnih rashoda i navedi njegovog autora?35Adolf WagnerRazloge porasta traži u stalnoj tendenciji povećanja dj.drž.- Povećavaju se drž.izdaci na polju očuvanja unutrašnje sigurnosti- Zadaci na zaštiti pr.poretka- Rastu obveze obrane granica zemlje,uvećavaju se kult.potrebe,obveze drž.na tom polju- Povećava se drž.uloga u oblasti javnog prometa,zdravstva i znanosti- Povećavaju se i međ.funkcije drž.,a raste i broj njezina stanovn.

135. Kojeg je zakon autor Johannes Popitz?35Zakon o privlačnoj snazi centralnog budžeta po kojem j.rashodi rastu uslijed proširenja drž. djelatnosti

136. Što je po Popitz glavni uzročnik porasta javnih rashoda?35Jačanje centralnih drž.organa,odnosno centralnog proračuna

137. Što je po Arnoldu Brechtu glavni uzročnik porasta javnih rashoda?36Sve veća koncentracija stanovništva,posebno ona u gradovima

138. Koji autori smatraju da su glavni uzročnici porasta javnih rashoda izvanredne okolnosti poput ratova, poplava, potresa?36A.t.Peacock i J.Wiseman

139. Objasni dvije faze povećanja javnih rashoda po Herbertu Timmu i njegovom Zakonu o povećanju djelatnosti države? 36-371.faza- negdje traje do polovice,negdje do kraja 19 st. U njoj se j.rashodi povećavaju u apsolutnim pokazateljima,tako da ono ne dovodi do promjena u odnosima javnih rashoda-nac.dohodak,odnosno javni rashod-dr.proizvod2.faza- j.rashodi rastu apsolutno i relativno,a uzrok je porast proizvodnih snaga društava.

140. Koji autor smatra da je birokracije glavni uzročnik porasta javnih rashoda?37Kurt Schmidt

141. Kako se dijele uzorci porasta javnih rashoda po Gastonu Jezeu?37- Prividni: smanjenje kupovne moći,izmjene u tehnici izrade proračuna i povećanje teritorije/stanovn.- Stvarni: ekk.,polit. I fin.faktori

142. Objasni stvarne/prividne uzroke porasta javnih rashoda po G.J.? 37Prividni: a) smanjenje kupovne moći-rastom dohotka raste i javni prihodb) izmjene u tehnici izrade proračuna-c) povećanje teritorije/stanovništva-usporedno sa povećanjem j.rashoda raste i broj poreznih obveznika,

tako da teret povećanja j.rashoda se prevaljuje na nove stanovnike ne izazivajući povećanje stope fiskalnog opterećenja kod starih obveznika

Stvarni: a) Ekonomski uzroci-razvojem proizvodnih snaga raste ekk.pojedinaca i dr.-pravnih osoba tako da drž.može

više od njih uzimati sredstva za javne potrebeb) Politički-najviše utječu unutrašnjo-polit. situacija(nemiri,pobune,oblik vladavine...) i vanjsko-

polit.situacija(rat,hladnoratovska politika...)c) Financijski-se ispoljavaju u pojačanoj otplata prispjelih javnih zajmova i povremenim proračunskih

suficita.143. Na kojem načelu se temelji teorija pokrića javnih rashoda i koje su njene glavne odrednice?40

Na politici „laissez faire“Odrednice:1. Redovne j.rashode,bez obzira da li su jednokratni ili se periodično obnavljaju,treba pokrivati

red.prihodima2. Izvanredne neproduktivne i nerentabilne j.rashode u normalnim prihodima treba pokrivati redovitim

prihodima,a u nenormalnim –neredovnim prilikama

3. Izvanredne,produktivne i rentabilne j.prihode treba pokrivati javnim zajmovima144. Objasni suvremenu teoriju pokrića javnih rashoda?41

Ova teorija polazi od činjenice da je za kapitalističku privredu svojstveno cikličko kretanje pri čemu je kriza-recesija početak i završetak konjuktornog ciklusa. Zalažu se za ekk.ulogu drž. I za politiku „aktivnih-funkcionalnih“ financija.

145. Objasni stajalište klasične financijske nauke o efektima javnih rashoda?42Postoji stav o neutralnim javnim rashodima po kojem privatna inicijativa ima primat nad društveno-državnom,ističući pri tom zahtjev da javni rashodi budu što manji,tek toliki da osiguraju unutrašnju i vanjsku sigurnost zemlje.

146. Što je po klasičarima osnovni cilj javnih rashoda?NAP

147. Objasni stajalište moderne financijske teorije o direktnim i indirektnim utjecajima javnih rashoda? 42Direktan utjecaj j.rashoda na privredu ispoljava se kroi investicijska ulaganja u dr.privredna poduzeća,čime se direktno stvaraju ekk.dobra i povećava nac.dohodak.Indirektni utjecaj j.r.na privredu se ogleda kroz rashode za dr.djelatnosti koji posebno kroz viši nivo obrazovanja,viši zdrav.standard i sl. Doprinose povećavanju produktivnosti rada u privredi,rješavanju privrednih problema...

148. Nabroji neke oblike socijalnih javnih rashoda i objasni njihov utjecaj?43Rashodi na mirovine,pomoći oštećenim osobama,dr.socijalne pomoći,pomoći nezaposlenima,pomoć djeci, oboljelima...Neposredan utjecaj ovih rashoda je što uvećava dohotke ovih osoba,a posredan što posredstvom većih dohodaka raste i platežno sposobna traženja koja će se u uvjetima depresije vrlo povoljno reflektirati na aktiviranje proizvodnih kapaciteta.

149. Objasni djelovanje teorije filtra javnih rashoda?43Po njoj fin.mehanizamdrž.predstavlja jedan gigantski filter,koji porezima i dr.dadžbinama crpi iz privrede određena fin.sredstva,potom ih putem javnih rashoda troši u željenom pravcu,aktivno utječući na proizvodnju,zaposlenost i raspodjelu nac.doh.

150. Koji su autori dali najznačajniji doprinos analizi efekata javnih rashoda?43J.M.Keynes, A.Hansen, A.Lerner, R.Musgrave i dr.neokeynesijanci

151. Objasni stajalište Neokeneysijanaca o djelovanju javnih rashoda? NAP

152. Kako se definiraju i što ulazi u sastav javnih prihoda?45Ukupnost novčanih sredstava,mater.dobara,usluga,prava...koja jevno-pr.tijela koriste za financiranje javnih ptreba-rashoda.U sastav ulazi: novac,razna mat.dobra,usluge,radna snaga...

153. Što su regali?45Prihodi koje je drž stjecala na temelju ugovora o zakup.u ili na temelju poduzetništva ako je ona sama obavljala te poslove.

154. Definiraj domenske prihode i osnovicu za njihovo ubiranje?45Su osnovni izvori državnih prihoda.Osnova za njihovo ubiranje je vlasništvo,jer se prije smatralo da je vladar vrhovni vlasnik prema monarhu tko da koristeći njegovu zemlju,šume,rijeke i dr.dobra moraju davati dio plodova za financiranje potreba monarha,nj.administracije i vojske

155. Kako se definiraju fiskalni prihodi (dadžbine)?46To su prihodi na temelju drž.prinude,fiskalnog suvereniteta i na toj osnovi prisvajanja kupovne snage fiz. I pr.osoba.

156. Nabroji pravne temelje stjecanju javnih rashoda?461. Pravo prinude2. Pravo vlasništva

3. Imovinsko pravo iz ugovora4. Prava iz retorzija5. Prava iz nasljedstva6. Ostali pr.temelji menjeg značenja-pokloni,ničije stvari...

157. Objasni prava iz retorzije kao osnovu stjecanja javnih prihoda?46Su ona prava po kojima drž.stječe prihode naplaćivanjem novčanih kazni,reparacije...

158. Objasni razlike između originarnih i derivativnih javnih prihoda?47Originarni j.prihodi su oni dr.prihodi koje javnopr.tijela ostvaruju izvorno-neposredno temeljem svoje privredno-pr.aktivnosti ili na temelju vlasništva.Derivativni j.prihodi su izvedenog karaktera i proizlaze iz im. I dohotka dr.osoba,jer ih javnopr.tijela ostvaruju na temelju ius imperium-a od drugih pr.i fiz.osoba

159. Kako se definira fiskalni suverenitet?47On se odnosi na prava javnopr.tijela da ustanovljava,utvrđuje fiskalne-prinudne prihode.

160. Nabroji kriterije i odgovarajuće podjele javnih prihoda?471. Orginirani i derivativni j.prihodi2. Redovni i izvanredni3. Prihodi od stanovn. I prihodi od pravnih osoba4. Povratni i nepovratni prihodi5. Prihodi u novcu i prihodi u naturi6. Namjenski i nenamjenski7. Prihodi širih i užih teritorijalnih jedinica

161. Nabroji teorijske sustave raspodjele javnih prihoda?51a) Sustav vlastitih-izvornih prihodab) Sustav zajeničkih prihodac) Mješoviti sustav

162. Nabroji varijante sustava separacije javnih prihoda?511. Sustav separacije(sustav ukupne ili vezane separacije)2. Sustav slobodne separacije

163. Koje su prednosti i mane sustava ukupne separacije javnih prihoda?51Prednosti:po njoj najviša polit.-terit. Zajenica ima fiskalni suverenitet,pa tako svi ubrani prihodi njoj i pripadaju. Ova varijanta je dosta ekonomična i jednostavna,a pri njenoj primjeni je moguće uspješno voditi i fiskalnu politiku.Nedostatak: nepostojanje financijske autonomije nižih političko-teritorijalnih jedinica što se s polit.gledišta ne može prihvatiti kao ispravno.

164. Objasni sustav slobodne separacije javnih prihoda?51Svaka polit.-terit. Jedinica i viša i niža imaju fiskalni suverenitet tako da slobodno uvode poreze i dr.dadžbine da bi financirale zadatke iz svojih nedležnosti.

165. Nabroji prednosti i mane sustava slobodne separacije javnih prihoda?51Prednosti: samostalnost,tj.autonomija svih polit.-terit. Jedinica u 1 drž.Mane: njenom primjenom dolazi do većih ili manjih lokalnih i regionalnih razlika u poreznom opterećenju poreznih obveznika što se protivi jedinstvenom fin.sustavu, a i jednakim uvjetima privređivanja.

166. Koje su dvije varijante sustava zajedničkih prihoda?511. Sustav zajednice prihoda s doprinosima2. Sustav zajednice prihoda s doznakama

167. Objasni varijante mješovitog sustava javnih prihoda?531.kvotni sustav- fiskalni suverenitet pripada samo jednoj-višoj polit.-terit. Zajenici,dok druge niže sudjeluju u fiskalnim prihodima samo u određenom postotku/kvoti.2. sustav dopunskog oporezivanja- poreski suverenitet pripada višoj polit.-terit. Jedinici,a uže terit.jedinice imaju pravo dopunskog oporezivanja,najčešće u obliku prireza,jednim ili nekolicinom poreskih oblika.

168. Objasni prinudnost i derivativnost poreza?55Prinudnost-bez prinude-prisile nema poreza,pa prema tome,prisila je jedna od bitnih osobina poreskih davanjaDerivativnost- oporezivanjem drž.izvodi svoju ekk.snagu,svoje prihode,iz ekk.snage dr.pravnih i fiz.osoba nad kojima ima fiskalni suverenitet,a ne iz svoje privredne aktivnosti ili prava vlasništva

169. Nabroji glavne karakteristike poreza?551. Porezi su prinudni prihod drž.2. Derivativavan prihod drž.3. Nedestinirani prihodi4. Kod poreza nema neposredne protunaknade5. Porezna davanja najčešća su u novcu,a izuzetno u naturi6. Ubiru se u javnom interesu7. Porez plaćaju sve porezno sposobne osobe

170. Zašto su porezi nedestinirani prihodi i prihodi bez protunaknade?55Nedestinirani prihodi- namjena trošenja poreznih prihoda nije unaprijed aktom o uvođenju poreza određena,tako da ih drž.može koristiti za financiranje bilo kojih javnih potrebaPrihodi bez protunaknade-porezni obveznici po plaćanju poreza ne mogu tražiti od drž.organa neposrednu protunaknadu

171. S obzirom na koji kriterij je podjela poreza na osnovne i dopunske ?57Ovisno o znajaja i uloge koju pojedini porezi imaju u poreznom sustavu neke zemlkje razlikujemo osnovne i dopunske poreze.

172. Nabroji nekoliko primjera osnovnih poreza?57Porez na promet i porez na dohodak fiz.i pravnih osoba.

173. Objasni razliku reparticionih i kvotnih poreza?58Kod reparticionih poreza porezna vlast unaprijed utvrđuje-određuje iznos koji se oporezivanjem treba prikupiti,pa se onda taj iznos dijeli na uže polit.-terit. Jedinice,a potom na još uže,te nazad na pojedine porezne obveznike.U primjeni kvotnih poreza,za razliku od reparticionih,poznata je samo kvota. Kod njih porezna vlast odredi poreznu stopu koja čće se primjenjivati na određene porezne jedinice,tako da ubrani iznos poreza ovisi o poreznoj snazi obveznika.

174. Kakvi su to fundirani odnosno nefundirani porezi?59Fundirani-oni kojima se oporezuju fundirani prihodi-prihodi stečeni na temelju vlasništva i dr.prava sa sigurnom i trajnom osnovomNefundirani- oporezuju nefundirane prihode-prihode od osobnog rada neovisno o tome da li su to prihodi iz radnog odnosa ili pak iz obavljanja samostalen djelatnosti.

175. Objasni pretpostavljene poreze?60Su takva vrsta poreza kod kojih se porezna obveza unaprijed utvrđuje na temelju pistavljanih relevantnih činjenica,najčešće pretpostavljanih prihoda,koje će porezni obveznici ostvariti ili koje bi mogli ostvariti.

176. Objasni osnovnu razliku pretpostavljenih i faktičkih poreza?60Pretpostavljeni-su takva vrsta poreza kod kojih se porezna obveza unaprijed utvrđuje na temelju pistavljanih relevantnih činjenica,najčešće pretpostavljanih prihoda,koje će porezni obveznici ostvariti ili koje bi mogli ostvariti.Faktički- porezna obveza plaćanja se utvrđuje poslije,tj.tek onda kada du poznati podaci,činjenice koje su relevantne za utvrđivanje poreznih obveza.

177. Nabroji najčešće oblike specifičnih poreza?61metar- kod jahti i čamaca, cm-kod televizijskih prijemnika, broj konjskih snaga-kod auta i traktora...

178. S obzirom na koji kriterij je podjela poreza na one po vrijednosti i specifične?61Ovisno o vrsti porezne osnovice

179. S obzirom na koji kriterij je podjela poreza na katastarske i tarifne?61

Prema tehnici ubiranja180. Objasni katastarske poreze?61

Porezna osnovica se utvrđuje na temelju podataka sadržanih u katastarskim knjigama ili drugim javnim knjigama u kojima se zabilježene sve relevantne činjenice za oporezivanje

181. Nabroji nekoliko oblika tarifnih poreza i gdje se oni koriste?61Najviše se koriste kod oporezivanja potrošnje i prometa.Porezne tarife

182. Nabroji nekoliko subjektnih poreznih kriterija?62Starosna dob,broj članova porodice,zdravstveno stanje...

183. Objasni subjekte poreze i nabroji neke vrste?62Subjektivni porezi su takva vrsta poreza kod kojih je porezna obveza uvjetovana osobnim svojstvima poreznih obveznika.Imamo čisto subjektivne poreze i sintetičke poreze.

184. Objasni sintetičke poreze i daj nekoliko njihovih primjera?62Sintetički porezi-ako se pri oporezivanju vodi računa ne smo o osobnim svojstvima poreznog obveznika nego i o njegovoj ekk.snazi.Primjeri: porez na dohodak,porez na ukupnu im.,porez na ukupan prihod...

185. Koji oblici sustava poreza na dohodak postoje? NISAM NAŠLA186. Objasni cedularne poreze?62

Cedularni,realni,analitički ili objektni porezi su porezi kojima se oporezuju pojedini dijelovi imovine i prihoda poreznog obveznika neovisno od njegove ukupne ekk.snage-porezne sposobnosti i njegovih osobnih svojstava.

187. Definiraj posredne odnosno neposredne poreze?63POSREDNI-ako se porezna snaga ispoljava upotrebom-u procesu trošenjaNEPOSRDNI-ako se porezna snaga izražava u imovini i prihodu

188. Koji porezi spadaju u posredne /neposredne poreze?63POSREDNI- a)akcize

b)monopolic)carined)porez na promet

NEPOSREDNI- 1.porez na primanje iz osobnog rada2.porez na dohodak3.porez na kapital4.na ukupnu imovinu5.na porast imovine6.na nasljeđe i poklone...

189. Koje vrste poreza dominiraju u Europi a koji u anglosaksonskim zemljama?65U Europi dominiraju posredni porezi,a u aglosaksonskim zemljama neposredni porezi

190. Objasni mane posrednih poreza?65Nepravični su i nesocijalni-isti iznos,a često i veći plaćaju siromašni,porodice s mnogo djece... zato jer one te proizvode u povećanoj količini i troše.Elastični su i izuzetno prevaljivi tako da u uvjetima depresije mogu izazvati niz negativnih tendencija u privredi.

191. Nabroji i objasni prednosti posrednih poreza?651. Izdašni i elastični-rastom proizvodnje,nac.dohotka i potrošnje rastu i porezni prihodi2. Autonomni su- tko ih plaća njačešće ne zna da ih plaća ili mu bar nije poznata visina poreza sadržana u

prodajnoj cijeni3. Ekonomični-lako ih je ubirati4. Najopćijeg su karaktera-odnose se na sve stanovnike u državi

192. Objasni prednosti i mane neposrednih poreza?66PREDNOSTI-pravični i racionalni-odmjeravaju porezne sposobnosti poreznog obveznika,omogućuju relativno stabilne prihode proračunima jer se zasnivaju na stabilnim činjenicama,a pogodni i za fiskalnu polit.MANE-neelastičnost,psihološka teža podnošljivost i znatno niža općost.

193. Definiraj pojam i podjelu poreskih subjekata?66Porezni subjekti-osobe koje sudjeluju u procesu uvođenja,izvršenja i plaćanja poreznih obveza.a) Aktivni porezni subjekti-porezna vlast su pr.osobe,polit.-terit.jedinice i drž.financ.organi koji imaju pravo

uvesti porezne obveze-pravo razreza i naplate porezab) Pasivni porezni subjekti(porezni obveznik)-osoba-fizička ili pravna-koja je postojećim poreznim propisima

dužna snositi poreznu obvezu.194. Definiraj poreskog destinatora?67

Osoba koja je po namjeri-intenciji zakonodavca pozvana da plati porez iz svog dohotka i imovine.195. Što je poreska sposobnost i od čega ona ovisi?67

Je sposobnost da pravovremeno udovoljava poreznim obvezama.Ovisi o objektivnim faktorima- porezna spos.da treba ubrojiti dohodak,im.,opseg trošenja dohotka...subjektivnim faktorima-starost poreznog obveznika,bračno stanje,broj dejce,zdravstveno stanje...

196. Koja je razlika između realnih i nominalnih poreza na imovinu?67Realni-plaćaju se iz supstance imovine poreznog obveznikaNominalni- imovina služi kao osnovica za obračun poreza,dok se stvarno oni naplaćuju iz dohotka ili dr.prihoda poreznog obveznika

197. Što je poreski izvor, a što poreski objekt?67Porezni izvor-je dohodak ili prihodPorezni objekt-predstavljaju stvari,dohodak,promet,radnje,propuštanje i sl.za čije je postojanje,činjenje ili nečinjenje vezano postojanje poreza.

198. Nabroji neke subjektivne faktore poreske sposobnosti?67starost poreznog obveznika,bračno stanje,broj djece,zdravstveno stanje...

199. Definiraj poresku osnovicu i najčešće oblike poreske osnovice u financijskoj teoriji i praksi?68Porezna osnovica- predstavlja veličinu ili vrijednost koja služi za utvrđivanje-obračun porezne obveze.a) Paušalna-pri njenom utvrđivanju se uzimaju u obzir samo neki najvažniji elementi koji je određujub) Stvarna- kod nje oporezivanje se obavlja na osnovi podataka koji trebaju odraziti stvarnu ekk.snagu

por.obveznika200. Objasni razliku stvarne i paušalne poreske osnovice?68

Paušalna-pri njenom utvrđivanju se uzimaju u obzir samo neki najvažniji elementi koji je određujuStvarna- kod nje oporezivanje se obavlja na osnovi podataka koji trebaju odraziti stvarnu ekk.snagu por.obveznika

201. Nabroji najvažnije metode utvrđivanja visine poreske osnovice?681. Indicijarna metoda2. Metoda vlastite prijave3. Metoda po prijavi treće osobe4. Službena metoda5. Komparativna ili metoda parafikacije

202. Objasni metodu vlastite prijave poreske osnovice?69Po njoj se porezna osnovica utvrđuje na bazi podataka koje je poreznoj vlasti dostavio sam porezni obveznik krajem godine. Ta prijava se provjerava jer porezna svijest nije vrlina svakog čovjeka.

203. Objasni indirektnu metodu utvrđivanja poreske osnovice?69Indirektna ili metoda na izvoru ili metoda po prijavi 3 osobe- porezna osnovica se utvrđuje na temelju podataka koji su poreznoj vlasti dostavljeni od strene treće osobe,najčešće banaka,burze,sudova... Često se naziva i analitičkom jer analizira svaki prihod.

204. Kada se najčešće i gdje primjenjuje ex officio metoda utvrđivanja visine poreske osnovice?70

Koristi se i kada se posumnja u vjerodostojnost prijavljanih podataka poreznog obveznika.Službena meroda ili ex officio(zvanična ili administr.)-koristi se posebno pri oporezivanju poljoprivrede,kod odmjeravanja poreza oz dohotka ostvarenog u primarnim djel.,kod poreza na prihode zgrada i uopće poreze na nepokretnosti,o kojima porezni i dr.ogr.vode službenu evidenciju.

205. Definiraj poresku stopu i njene oblike?71Porezna stopa-dio porezne osnovice i predstavlja odnos poreznog tereta-duga prema poreznoj osnovici.1. Proporcionalna p.stopa-proporcija između poreznog tereta-duga i porezne osnovice ostaje uvijek

nepromjenjena2. Progresivna p.stopa-uvećava se sa porastom-povećanjima porezne osnovice3. Degresivna p.stopa-povećanjem porezne osovice porezna stopa se smanjuje

206. Definiraj proporcionalnu poresku stopu?71Proporcionalna porezna stopa- proporcija između poreznog tereta/duga i porezne osnovice ostaje nepromjenjena,zbog toga se ova stopa naziva proporcionalnom.

207. Objasni progresivnu poresku stopu i načine njene promjene?71Progresivna porezna stopa uvećava se usporedno s porastom-povećanjima porezne osnovice. To povećanje može biti:a) Linearno-s porastom p.osnoviceb) Ubrzano-po višem postotku od porasta p.osnovicec) Usporeno- po nižem postotku od rasta p.osnovice

208. Objasni razliku direktne i indirektne progresivne poreske stope kao i načine njene primijene?71Direktna progresija se prakticira primjenom pune/stalne/globalne progresije ili primjenom pune/raščlanjene/tranširene progresije.Obje progresije osnovica se dijeli na razrede/klase. Kod pune se progresivna porezna stopa primjenjuje na ukupnu poreznu osnovicu.Indirektna koristi proporcijalne stope oporezivanja,s pomoću određenih odbitaka se od porezne osnovice praktično ostvaruje progresivno oporezivanje.

209. Objasni utvrđivanje oblika progresivne poreske stope?72Direktna progresija se prakticira primjenom pune/stalne/globalne progresije ili primjenom pune/raščlanjene/tranširene progresije.Obje progresije osnovica se dijeli na razrede/klase. Kod pune se progresivna porezna stopa primjenjuje na ukupnu poreznu osnovicu.Indirektna koristi proporcijalne stope oporezivanja,s pomoću određenih odbitaka se od porezne osnovice praktično ostvaruje progresivno oporezivanje.

210. Nabroji teorije opravdanosti ubiranja poreza?741. Teorija sile2. Teorija cijene3. Teorija žrtve4. Teorija reprodukcije poreza5. Organska teorija6. Socijalistička teorija

211. Kada je nastala teorija cijena, koji su njeni predstavnici i na kojim načelima počiva?75Nastaje u vrijeme liberalnog kapitalizma,u vrijeme uvažavanja čuvene maksime „laissez faire-laissez passer“.Predstavnici: Montesquieu,Voltaire,A.Smith,D.Ricardo,J.S.Mill,J.J.Rousseau,Mirabeau, Antonio de Viti de MarcoNačelo: sve se svelo na tržišno načelo razmjene gdje na jednoj strani stoji činidba/davanje,a na drugoj protučinidba/protunaknada

212. Objasni teoriju žrtve i nabroji njene predstavnike?76Po nijma država je općedruštv.tvorevina,te može od svojih građana zahtjevati žrtvu u obliku plaćanja poreza,a da pri tom nema protučinidbe/protunaknade države.

Predstavnici: K.Eheberg,Carver i Pigou.213. Nabroji oblike višestrukog oporezivanja?78

1. Kumuliranje poreza2. Nadoporezivanje3. Dvostruko oporezivanje

214. Objasni kumuliranje poreza?78Nastaje kada se jedan te isti porezni izvor,istog p.obveznika u isto vrijeme optereti s dva ili više poreza.

215. Objasni razliku nadoporezivanja i dvostrukog oporezivanja?79Nadoporezivanje-jedan te isti p.obveznik se optereti u isto vrijeme s dva ili više istovrsnih poreza polit.-terit. jedinica različitog ranga.Dvojstruko oporezivanje-jedan te isti p.obveznik optereti u isto vrijeme na isti porezni objakat s dva ili više istih ili istivrsnih poreza od strane polit.-terit. jedinica istog ranga.

216. Navedi načine /mjere sprečavanja dvostrukog oporezivanja?81- Mjere kojima se spriječava/izbjegava unutrašnje svostruko oporezivanje- Mjere kojima se spriječava/izbjegava međunarodno dvostruko oporezivanje

217. Kako država putem nacionalnog zakonodavstva sprečava dvostruko oporezivanje?81Putem metoda:1. Metoda izuzimanja-od oporez.se izuzimaju prihodi i im.koji su već oporezov.u inozemstvu2. Metoda sniženih poreznih stopa-snižavaju se p.stope na im. I prihod iz inozemstva,tako da su njihove

p.stope niže3. Metoda uračunavanja-od poreza odmjerenog u inozemstvu se odbija plaćen porez u inoz.,plaća se samo

neto p.obveza218. Tko je autor poreskih načela?82

Adolf Wagner219. Nabroji i objasni zahtjeve koje postavlja financijsko-političko načelo?83

1. Financ.-polit.načelo s zahtjevima za:-dovoljnosti poreza-elastičnošću poreza

2. Ekk.-polit.načelo s zahtjevom za:-pravilnim izborom poreznog izvora-pravilnim izborom vrste poreza

3. Soc.-polit.načelo s zahtjevom za:-sveobuhvatnošću-ravnomjernošću

4. Admini.-tehničko načelo s zahtjevom za:-određenošću poreza- ugodnošću plaćanja porezne obveze-jeftinošću ubiranja poreza

220. Koji su to najizdašniji, a koji najelastičniji porezi prema financijsko-političkom načelu?83Najizdašniji-porez na promet i carineNajelastičniji-porez na dohodak i porez na prihode

221. Objasni razliku ekonomske i financijske elastičnosti?84Financijska elastičnost-prilagodljivost poreza dinamici rasta javnih rashodaEkonomska elast.-prilagodljivost poreza konjukturnim kretanjima u privredi

222. Nabroji i objasni zahtjeve ekonomsko – političkog načela?851. Da pri izboru poreznog izvora treba odabrati samo one izvore koji se ekk.obnavljaju,kao dohodak i prihod2. Da se izbor vrste poreza mora uskladiti s ciljevima oporezivanja/ekk.polit.

3. Da porezi ne smiju djelovati negativno na privrednu aktivnost,nego trebaju stimulirati produkt.rada i proizvodnju,racionalnost i ekonomičnost u poslovanju,akumulaciju i štednju,cijene i razmjenu i sve segmente procesa dr.reprodukcije

4. Ds bi porezi ispunili sve zahtjeve treba da budu stabilni223. Nabroji slučajeve kada je dopušteno odstupanje od zahtjeva općosti poreske obveze?86

1. U međun. političkim odnosima2. U humanitarnim i kulturno-prosvjetnim relacijama3. Iz ekk.-političkih razloga4. U uvjetima egzistencijalnog minimuma

224. Nabroji zahtjeve socijalno- političkog načela?861. Zahtjev sveobuhvatnosti2. Zahtjev za negativno oporezivanje3. Zahtjev za ravnomjernost

225. Objasni zahtjev sveobuhvatnosti poreske obveze kod socijalno-političko načela?86Inzistira na obvezi svake osobe/svakog građana da plaća poreze,tako da nitko ne može biti oslobođen te obveze.

226. Objasni zahtjeve administrativno političkog načela?871. određenošću poreza-p.obveznik unaprijed mora znati na što će plaćati porez,po kojim kriterijima i mjerilima će se utvrditi visina kao i kada će platiti porezni dug.2. ugodnošću plaćanja porezne obveze-traži da se porezna obveza plaća u vrijeme i na način koji je za poreznog obveznika najugodniji,a to će biti ono vrijeme kada je obveznik pri novcu.3. jeftinošću ubiranja poreza-zahtjeva da ubiranje poreza treba biti što jeftinije

227. Objasni dominantni i glavni cilj oporezivanja?89Dominantni i glavni cilj je fiskalni cilj-cilj koji se izražava u osiguranju dovoljnog iznosa sredstava za financiranje javnih/drž./opće-društvenih rashoda.

228. Nabroji nefiskalne ciljeve oporezivanja?89Ekk.,socijalni i politički

229. Objasni djelovanje ekspanzivne porezne politike?90Ako je potražnja veća od ponude,stanje inflacije tada drž.organi uvode ovu politiku,tj.povećavaju porezna davanja na prihode i potrošnju pr.i fiz.osoba gdje dolazi do preraspodjele dohotka u korist drž.

230. Kada se i iz kojih razloga primjenjuje restriktivna poreska politika?90Primjenjuje se: Ako se privreda nalazi u stanju deflacije,gdje je ponuda niža od potražnje,u uvjetima nezaposlenosti proizvodnih faktora i sl.,njome se snižuju porezi ili se neki proizvodi potpuno oslobađaju poreza što se pozitivno odražava na uspostavljanje ravnoteže na nižem nivou.

231. Koje se financijske pojave javljaju prilikom nastojanja poreskih obveznika da plate što manji porez?921. Faze signalnih efekata poreza-faza prisutna prije oporezivanja

Faza prevaljivanja poreza- koja nastaje nakon oporezivanjaFaza difuzije-nastaje nakon plaćanja poreza od konačnog poreznog platioca

232. Koji ekonomist prvi prepoznaje signalne efekte poreza i kako do njih dolazi?92Engleski ekonomist A.C.PigouZapaža da već samo najvaljivanje saznanja o uvođenju nekog poreza navodi pojedinca da dok nije došlo do plaćanja poreza se prilagođava i mijenja svoje ponašanje,zanimanje,napušta zemlju,mijenja državlj i sl. S ciljem da da porezna obveza za njega ne nastaje,da je ne plati ili da svede na najmanji iznos.

233. Što je poreska evazija i objasni kakva ona može biti?93Porezna evazija-izbjegavanje plaćanja poreza1. Namjerna i nenamjerna evazija2. Nezakonita/nedopuštena-ukoliko p.obveznik pri izbjegavanju p.obveze vrši povredu zakona ili dr.propisa

o porezima234. Objasni nezakonitu poresku evaziju i navedi njene najčešće oblike?94

Nezakonita/nedopuštena-ukoliko p.obveznik pri izbjegavanju p.obveze vrši povredu zakona ili dr.propisa o porezima.Oblici: utaja poreza(defraudacija) i krijumčarenje(kontrabanda/šverc)

235. Koji su oblici utaje poreza i za koje predmete i poreze se ona najčešće vezuje?94-ne prijavljuje se fiskalnim vlastima ostvarivanje prihoda od obavljanja određene dj.- posjedovanja im.koja podliježe oporezivanjuMože biti: potpuna i djelomična.Javlja se kod neposrednog i direktnog oporezivanja.

236. Nabroji načine kojima država onemogućuje poresku evaziju?951. Dobra org.carinske službe i opremanje carinarnica raznim tehničkim uređajima za otkrivanje i sprečavanje

šverca2. Vođenje evidencije i prismotra sumnjivih osoba za šverc3. Da p.obveznici ažurno vode poslovne knjige,izdaju račune,da se uplate i isplate p.o.obavljaju preko

banaka...4. Dobrim nagrađivanjem,osiguranjem veće stručnosti i tehn.opremanjem kontrolnih organa i primjenom

strogih dankcija za korupciju...237. Što je to prevaljivanje poreza i objasni njegove glavne oblike?96

Prevaljivanje poreza-druga faza efekta oporezivanja/mjera obrane poduzetih od strane p.obveznika s ciljem da porez ne plati ili da plati manji porezni iznos.OBLICI: a) Prevaljivanje unaprijed-p.obveznik će povećati cijene svojih proizvoda za visinu poreznog tereta te tako

obvezu plaćanja prenijeti na kupcab) Prevaljivanje unazad-ili će ekk.prisiliti dobavljače sirovina i usluga da mu snize nabavnu cijenu sirovina

odnosno prisili radnike da pristanu na niže najamnine i sl., te tako porezni teret prebaciti na dobavljače odnosno radničku klasu

c) Bočno prevaljivanje- ako p.obveznik ne uspije ni sa jednom ni drugom,može pokušati prevaliti porezni dug na kupce,odnosno dobavljače koji nisu oporezovani ili su manje oporezovani,a koje on proizvodi ili s kojima trguje.

238. Nabroji nekoliko teorija prevaljivanja poreza?971. Teorija difuzije2. Agnostička teorija3. Eklektička teorija4. Socijalistička teorija prevaljivanja poreza5. Suvremena teorija o prevaljivanju poreza

239. Objasni teoriju difuzije kod prevaljivanja poreza?97Prevaljivanje je dugoročan i složen proces koji se razlijeva kao val preko tržišnog mehanizma,raspoređujući ravnomjerno porezni teret na sve dr.slojeve.

240. Koja se teorija prevaljivanja poreza smatra pesimističkom i zašto?97Agnostička teorijaPrevaljivanje je vrlo složena i komplicirana ekk.pojava,pa je i svaki pokušaj da se znanstveno dođe do nekih preciznih rezultata u pogledu prevaljivanja uzaludan i nemoguć-pesimisti.

241. Objasni stajalište eklektičke teorije o prevaljivanju poreza?97U praksi nikada ne dolazi do potpunog i konačnopg prevaljivanja poreznog davanja,nego se jedan dio uspije prevaliti,a drugi snosi sam p.obveznik.

242. Nabroji predstavnike suvremene teorije prevaljivanja poreza i na kojim tezama ona počiva?98Predstavnici: A.Schaffle,A.Wagner,E.Seligman,G.Jeze,B.Felds,A.C.Pigour,J.M.Keynes,L.Mell i dr.PoNema poreza koji se ne može prevaliti,samo ovisi o konkretnim uvjetima kada jedan porez može biti prevaljiv ili neprevaljiv.

243. Nabroji faze procesa prevaljivanja poreza?98

1. Perkusija2. Reperkusija3. Incidenca4. difuzija

244. Objasni razliku perkusije i reprekusije?98Perkusija-prva faza u prevaljivanju p.u kojoj se rješenjem na temelju zakona ili nekog dr.opće pr.akta imenuje p.obveznik i porezni dug koji on ima namiriti.Reperkusija- uža faza u kojoj p.obveznik nastoji prevaliti dug sa sebe na dr.osobu,najčešće putem povišenja cijena.

245. Objasni dvojaki karakter difuzije poreza i njeno djelovanje?246. Objasni i nabroji djelovanje kompenzatorskih efekata oporezivanja i zašto se oni poduzimaju?247. Definiraj poreski sustav i njegove najvažnije vrste?102

Porezni sustav- skup pravnih propisa kojima se reguliraju oblici/vrste poreza koje se upotrebljavaju u svrhu postizanja ciljeva i ispunjenja zadataka porezne politike jedne zemlje.1. povijesni ili stvarno postojeći porezni sustav2. Racionalni i optimalni porezni sustav3. monistički i pluralistički4. Anglosaksonski i kontinentalni5. Kapitalistički i socijalistički

248. Definiraj historijskih poreski sustav?102Onaj porezni sustav koji je stvarno postojao ili postoji,a obuhvaća sve porezne oblike u datoj zemlji,koji se sa više ili manje uspjeha primjenjuju.

249. Objasni odnos optimalnog i racionalnog poreskog sustava?103Su međusobno usko povezani sustavi u jednu cjelinu koja omogućuje potpuno zadovoljavanje ciljeva oporezivanja. Njihovi ciljevi i učinci su identični. Racionalni p.s. uvijek ostaje ideal kojem treba težiti.

250. Što je to poreski monizam, a što poreski pluralizam?103Porezni monizam- porezni sustav sastavljen samo iz jednog poreznog oblikaPorezni pluralizam-p.sustav koji obuhvaća više poreznih oblika.

251. Nabroji prednosti i mane poreskog monizma?103PREDNOSTI: jeftinoća ubiranja,jednostavnost,preglednost poreznog sustava,u životu a je lako provesti,a i za drž.je ugodanMANE:neizdašan,nije pravičan,psihološki se teško podnosi,pogodno je tlo za primjenu zakona opadajućeg prinosa, ciljevi i zadaci porezne polit.su mnogobrojni te se primjenom p.monizma ne bi nikako mogli ostvariti.

252. Objasni djelovanje Zakona opadajućeg prinosa?103Pri većim poreznim stopama koje bi primjenom p.monizma morale biti velike,porezni prinos ne bi više rastao usporedno sa pooštrenjem poreznih stopa,nego bi počeo opadati.

253. Nabroji nekoliko karakteristika carina?110a) Najznačajnija sredsrva kojima se reguliraju vanjsko-trgovinski odnosi razmjeneb) Carine ubrajamo u potrošne porezec) Imaju dvojstruki zadatak, fiskalni i ekk.-zaštitni

254. Objasni dvostruki zadatak djelovanja carina?111Fiskalni- dovEkk.-zaštitni-stupanjem na polit.scenu intervencionizma,prvorazredni zadatak carina nije više fiskalni nego ekk.-zaštitni.carine nisu više jedini instrumenti reguliranja vanjske trgovine,javljaju se druge mjere: zabrane ili ograničenja uvoza,devizna ograničenja,premije i subvencije...

255. Nabroji podjele carina i njihove kriterije?1121. Kriterij pravca kretanja robe: UVOZNE,IZVOZNE i TRANZITNE2. Kriterij njihovog uvođenja: FISKALNE,EKK.,ANTIDAMPIŠKE i REGRESIVNE3. Po načinu obrčuna carinske dražbine: VRIJEDNOSNE,SPECIFIČNE i KOMBINIRANE

4. Po načinu donošenja propisa o carinama: SAMOSTALNE-AUTONOMNE i KONVENCIONE-UGOVORNE5. Ovisno od visine carinskog opterećenja: PREFERENCIJALNE i DIFERENCIJALNE

256. Definiraj ekonomske carine i njene najznačajnije karaktere?113Ekonomske carine-cilj da zaštite domaćeg proizvođača od inozemne konkurencije,pa su zato i zaštitne.KARAKTERI:1. Odgojno-zaštitni karakter2. Vojno-strateški3. Socijalno-politički4. Valutno-zaštitni5. Prohibitivno-zaštitni

257. Kada i zašto dolazi do primijene represivnih i retorzivnih carina?114Odgovor u formi carina jedne države drugoj drž.na štetne mjere koje je poduzela ova druga.Cilj da se druga strana natjera na propuštanje,na davanje koncesija,na pristupanju nekom sporazumu.

258. Objasni carine ad valorem / specifične carine?114Specifične ili kvantitativne carine se obračunavaju na bazi nekih mjernih jedinica-metar,kilogram,litar,karat itd..tako da je njihov iznos neovisan o promjeni cijene robe

259. Objasni razliku preferencijalnih i diferencijalnih carina?114Kod preferencijalnih carina primjenjuje se niža stopa od opće usvojene,Kod diferencijalnih carina primjenjuje se viša carinska stopa.