Financijska industrija i

korporativno restrukturiranjeEdita Vlahović Žuvela

Zamjenica glavnog urednika Banke

11. prosinca 2013.

U 2013. do danas održano pet okruglih stolova:

• Restrukturiranje ili likvidacija, 13. veljače • Restrukturiranje javnih poduzeća, 09. travnja • Institucionalni investitori i korporativno upravljanje,

05. lipnja • Banke i korporativno restrukturiranje, 3. srpnja • Kako se upravlja domaćim tvrtkama? 16. listopada • Predstečajne nagodbe: Od velikih očekivanja do

velikih razočaranja, 11. prosinca

• Sudjelovalo je 30-ak ljudi, predstavnika Vlade, banaka, poduzeća, investicijskih i mirovinskih fondova, osiguravatelja, HNB-a, Hanfe, Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, Fine, Visokog trgovačkog suda, revizora, pravnika, predstečajnih povjerenika, ekonomskih analitičara…

Zašto je 2013. bila teška?

Suzana Košćak, suradnica Banke:• Vrijednost biznisa pada - vrijednost poduzeća manja od neto

duga• Vrijednost vlasničkog kapitala negativna• Manjak kapitala, slaba cash pozicija• Vlasnici i vjerovnici ne priznaju da im kompanija i potraživanja

vrijede jako malo• Šansa je propuštena 2006. i 2007. kada su poduzeća vrijedila

znatno više

Vladimir Preveden, Roland Berger

• Nefokusirano smanjenje troškova i nedostatak stručnog znanja pokretači su recesije

• Inovativnost je preniska, tvrtke ne slijede konkretne planove rasta koji se mogu temeljiti jedino na rastu na međunarodnim tržištima

Slavko Linić, ministar financija

• Tvrtke počele napuštati temeljni posao i skretati u nekretninski biznis. Radilo se o posve pogrešnim ulaganjima, potezu koji je smanjio profite i ugrozio osnovne djelatnosti poduzeća

• Niska kapitaliziranost tvrtki. Vlastiti udio u kapitalu kod srednjih tvrtki je ispod 10 posto

Što je Vlada najavila?

Slavko Linić, ministar financija:

• Problem insolventnosti i nelikvidnosti će se riješiti do srpnja 2013.

• Zakon će promijeniti ponašanje neodgovornih vlasnika• Glavnina vjerovnika će biti aktivna. Cilj je što prije prodati

nekretnine i pokretnine, a teret stečajeva prebacivati na imovinu u stečaju

• Cijena kapitala bit će velik problem zbog rasta javnog duga

Siniša Hajdaš Dončić, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture

• Iz javnih poduzeća sektora prometa i veza u iduće četiri godine otići će oko 10 tisuća ljudi

• Udio zaposlenih u javnom sektoru sa 12 posto smanjiti na europski prosjek od 6 posto

Tonči Korunić, InterCapital:

• Fondovi za gospodarsku suradnju i mirovinski fondovi trebali bi biti glavni u procesu restrukturiranja velikih poduzeća

• Kompanijama od strateške važnosti omogućiti izlazak na burzu

Što su rekli potencijalni investitori?

Damir Grbavac, Raiffeisen obvezni mirovinski fond:

• Hrvatsko tržište je malo i ograničeno zbog čega mirovinski fondovi čak 40 posto imovine investiraju u inozemstvu

Marko Lesić, Nexus Private Equity:

• FGS-ovi „na papiru“ raspolažu sa 2 mlrd kn, ali zbog zakonskih ograničenja raspolažu sa 700 do 800 milijuna kuna

• Potencijal FGS-ova je premali za potrebe hrvatskog tržišta

Što su rekli regulatori?

Petar-Pierre Matek, Hanfa:• Mirovinski fondovi neće

moći ulaziti u poduzeća zato da bi omogućili vraćanje kredita bankama koje su vlasnici fondova. Regulativom će se spriječiti potencijalni sukob interesa.

Olgica Spevec, AZTN:

• Restrukturiranje javnih poduzeća uz državne potpore može se odobriti samo jednom

• Potpore davati onima koji su konkurentni, a ne lošim kompanijama koje godinama opstaju na tržištu samo zato jer im se daje novac

Damir Odak, viceguverner HNB-a:

• Strožim knjigovodstvenim pravilima potaknuti restrukturiranje financijski slabih tvrtki

A što banke?Vesna Ciganek Vuković, Raiffeisen banka:

• Zakon sprečava banke da naprave više. Vlasnici i menadžeri izbjegavaju donošenje odluka ili donose loše odluke.

• Dok se ne pojača gospodarska aktivnost ne treba očekivati pad udjela loših kredita. I 2014. će se nastaviti trend njihovog rasta

… i HUP?

• Većina domaćih poduzeća ne može zadovoljiti zahtjeve bankara za adekvatnim osiguranjem povrata sredstava

Hvala na pažnji!