Financijska tržišta

5/20/2018 Financijska trita

1/14

1. financijski sustav (pojam i karakteristike)

Financijski sustav je jedna od temeljnih sastavnica ekonomskog sustava zemlje. Moemo ga definiratikao ukupnost nositelja ponude i potranje financijskih instrumenata, to zajedno s pravnim normama iregulacijom stvara pretpostavke za trgovanje novcem i financijskim instrumentima. Financijski sustav,kao podsustav ekonomskog sustava, treba omoguiti rast i razvoj ekonomije, a funkcije financijskogsustava se ostvaruju preko financijskih trita. Suvremeni financijski sustavi se pojavljuju u dva oblika, i

to bankocentri!ni financijski sustavi kojima dominiraju banke, i trino orijentirani sustavi s vrlorazvijenim tritem kapitala."lementi financijskog sustava su #financijska trita

#financijske institucije#financijski instrumenti#regulacija financijskih trita

2. pojam i uloga financijskih tritaFinancijska trita predstavljaju prostor na kojem se nude i trae financijska sredstva, te na kojemu se,ovisno o ponudi i potranji za tim sredstvima, formira njihova cijena. $loga im je dakle alokacijafinancijskih sredstava. $ irem smislu obuhvaaju javni sektor, privatni sektor, stanovnitvo iinozemstvo. Financijska trita su mehanizam putem kojeg se obavlja prijenos financijskih sredstava od

financijski suficitarnih jedinica, ka financijski deficitarnim jedinicama.3. pojam i uloga financijskih instrumenata

Financijski instrumenti su trini materijal kojim se trguje na financijskih tritima, a kao sinonimpojmu financijskih instrumenata rabi se pojam financijska aktiva. Financijska aktiva podrazumijevaneopipljivu imovinu koja u sutini predstavlja pravo na neki budui prihod. S druge strane, pojamfinancijske pasive implicira postojanje odre%ene obveze u budunosti& relevantan za emitente 'kodobveznica(. Financijski instrumenti u uem smislu su#vrijednosni papiri s fiksnim dohotkom'obveznice(#vrijednosni papiri s varijabilnim dohotkom'dionice(#izvedenice

4. izravno i posredno financiranje (financijska intermedijacija)

)zravno financiranje predstavlja prijenos financijskih sredstava unutar financijskog sustava obavljanjemtransakcija izravno izme%u financijski suficitarnih i financijski deficitarnih jedinica. *akle, duniciizravno posu%uju sredstva od kreditora prodajui im financijske instrumente.+osredno predstavlja prijenos financijskih vikova posredovanjem financijskih institucija. +rednosti

posrednog financiranja#investitori imaju na raspolaganju velik izbor financijskih instrumenata#omoguena je disperzija rizika investiranjem u vei broj razli!itih vrsta fin instrumenata#omoguava se kreiranje obveza i strukturiranje aktive s razli!itim, me%usobno uskla%enim dospijeima#nii operativni i fiksni trokovi#investitori imaju povjerenje u posrednike#prinosi i sigurnost plasmana ovise o financijskom posredniku

. povezanost financijske i realne imovineFinancijska i realna imovina su povezane& od oba oblika imovine se o!ekuje generiranje prihodavlasniku. ealnu imovinu !ine zemlja, tehnologija, gra%evinski objekti, strojevi-, koji se mogu koristitiu proizvodnji roba i usluga. Financijska imovina ne doprinosi izravno stvaranju vrijednosti, negovlasnicima daje pravo na dio dohotka koji je stvoren realnom imovinom. $ trinim ekonomijama realnaimovina se financira putem mehanizma financijskih trita. *ohoci vlasnika imovine se generirajurealnom imovinom. *akle, dok realna imovina omoguuje stvaranje dohotka, financijska odre%ujeraspodjelu dohotka na investitore, vlasnike financijske imovine.

!. uloga financijske imovineFinancijska imovina ima dvije temeljne ekonomske funkcije

#preko financijskih trita se obavlja transfer sredstava od onih koji raspolau vikovima, prema onimakojima su potrebna financijska sredstva#transfer sredstava vri se na na!in da se redistribuira neizbjean rizik koji prati nov!ane tokove nasubjekte koji trae i koji osiguravaju sredstva


2/14

+ored ove dvije primarne funkcije, imamo tri dodatneinterakcija kupaca i prodava!a na financijskim tritima odre%uje cijenu imovine kojom se trgujefinancijska trita su mehanizam koji investitoru osigurava prodaju financijske imovinefinancijska trita smanjuju trokove transakcija

". funkcije financijskih trita/( mobilizatorska podrazumijeva ulogu financijskih trita u prikupljanju i mobilizaciji slobodnih

financijskih sredstava. 0roz mehanizam trita sva se slobodna nov!ana sredstva transferiraju odtedia#suficitarnih jedinica prema deficitarnim. 1a ovaj na!in se formira i koncentrira kapitalkoji se zatim preko trita usmjerava u produktivne djelatnosti

2( funkcija povezivanja ponude i potranje za financijskom imovinom koja omoguava povezivanjekupaca i prodava!a razli!itih oblika financijske imovine, izravno ili putem posrednika

3( alokativna ili usmjeravajua funkcija koja osigurava da se raspoloivi kapital usmjerava ksubjektima i poslovnim aktivnostima koji iskazuju povoljne poslovne mogunosti, odnosno u

projekte koji su profitabilni. 1a ovaj na!in se poti!e razvoj gospodarstva i drutva u cjelini, tefinancijska trita odlu!uju o smjeru, dinamici razvoja i gospodarskoj strukturi

4( razvoja proizlazi iz alokativne funkcije. Svojim funkcioniranjem financijska trita osiguravajugospodarski razvoj i izgradnju velikih, posebno infrastrukturnih projekata, koje bi bilo teko

financirati iz drugih izvora5( tedna funkcija se ogleda u !injenici da se na financijskim tritima nudi irok izbor oblika

tednje. $pravo kroz sposobnost financijskog sustava i trita da emitentima omoguepribavljanje potrebnih sredstava kreiranjem razli!itih financijskih instrumenata, postojimogunost razli!itih oblika tednje i za pojedince i za poduzetnike i za dravu

6( funkcija likvidnosti omoguava investitorima da svoja potraivanja brzo pretvore u novac kaonajlikvidniji oblik aktive. 7va funkcija je determinirana stupnjem razvijenosti sekundarnihtrita

8( funkcija smanjivanja i disperzije rizika dolazi do izraaja u zadnjim desetljeima s pojavomnovih financijskih instrumenata,posebno derivata

+ored navedenih imamo jo kreditnu funkciju, funkciju transparentnosti i javnosti, te odre%ivanja realne

cijene.#. klasifikacija financijskih trita

+rema vrsti financijskih prava koja proistje!u iz financijskih instrumenta imamo 9debt: i 9e;uitounter( nemaju fiksna mjesta za trgovinu nego su kupci i

prodavatelji, odnosno njihovi posrednici, prostorni dislocirani, i me%usobno uvezani ra!unalnim

sustavima. Funkcioniraju kao telekomunikacijska trita bez fizi!kih i geografskih granica. 1a njima seu pravilu trguje dionicama koje imaju vii stupanj rizika, jer se radi o emitentima koji nemaju visokbonitet. +redmet trgovine na 7=> su i visokokvalitetni v.p. koji kotiraju na burzama. 1ajvee 7=>trite na svijetu je 1?S*?@.


3/14

$. trendovi na glo%alnom financijskom tritu

#internacionalizacija i globalizacija#konkurencija#institucionalizacija#deregulacija#informatizacija

#razvoj financijskih inovacija)nternacionalizacija i globalizacija su jedna od osnovnih karakteristika suvremenih financijskihtrita. Mogu se definirati kao procesi integracije nacionalnih u internacionalno#svjetsko financijskotrite. )nternacionalna financijska trita omoguuju subjektima pristup potrebnim financijskimsredstvima izvan granica nacionalnih trita. )nternacionalizacija i globalizacija omoguuju koritenje

prednosti pojedinih trita zbog razlika u regulativi, poreznom tretmanu i drugim koristima. 1ajvanijifaktori koji su doveli do integracije financijskih trita su deregulacija i liberalizacija trita u svjetskimfinancijskim sreditima, tehnoloke inovacije i institucionalizacija financijskih trita.

1&. klasifikacija glo%alnih financijskih tritaAlobalna financijska trita se s aspekta jedne zemlje mogu promatrati kao interna'nacionalna( ieksterna. )nterna se sastoje od domaih i stranih trita. *omaa su ona na kojima emitenti domicili

zemlje izdaju v.p. i na kojima se obavlja trgovina tim v.p. Strana su ona na kojima se trguje v.p.emitenata koji nisu domicilni. "ksterna trita su internacionalna i ona omoguuju trgovinu v.p. s dvijerazli!ite karakteristike. +rvo, izdani v.p. se nude istovremeno u veem broju zemalja, i drugo, papiri seizdaju izvan jurisdikcije bilo koje pojedine zemlje. 1pr. "urotrite"uroobveznice su obveznice !ija valuta denominacije nije valuta zemlje u kojoj se obveznica prodaje.)maju dospijee od jednog, tri i est mjeseci.

11. trita novca

=rita novca su dio financijskih trita na kojima se trae i nude kratkoro!na nov!ana sredstva, s rokomdospijea do jedne godine. )maju temeljnu zadau opskrbiti banke i druge subjekte novcem i omoguitinjihovu likvidnost. 7sim toga, omoguavaju i ukamaivanje kratkoro!nih vikova novca, !ime sesmanjuje oportunitetni troak njegova dranja u likvidnom obliku.trita novca objedinjuju

#trita iralnog novca#kreditna trita#eskontna trita#lombardna trita#devizna trita#trita kratkoro!nih v.p.)nstrumenti trita novca su kratkoro!ni, lako utrivi duni!ki v.p. blagajni!ki zapisi ministarstvafinancija, sredinje banke i poslovnih banaka, komercijalni zapisi, bankovni akcepti, certifikati odepozitu, sporazumi o reotkupu i drugi.

12. instrumenti trita novca=o su v.p. koji su izdani od strane sredinje banke, drave ili korporacije, s ciljem pribavljanjakratkoro!nih sredstava. )maju tri temeljne karakteristikeprodaju se u velikim denominacijama, zbog !ega ovo trite ima karakter veleprodajnogimaju nizak rizik od neplaanja glavnice i kamate, jer su emitenti oni s visokim rejtingomimaju rok dospijea do godinu dana, naj!ee dospijevaju u intervalu od 8 do /2B danaCrijednosne papire trita novca moemo podijeliti na

#v.p. drave ili dravnih institucija'dravne obveznice, mjenice, blagajni!ki zapisi(#v.p. centralne banke'blagajni!ki zapisi centralne banke(#v.p. korporacija i drugih organizacija, akceptirani od strane ovlatenih financijskihinstitucija'bankovni akcepti(

13. trita kapitala

=rita kapitala su financijska trita na kojima se formira i realizira ponuda i potranja za dugoro!nimfinancijskim sredstvima i trguje dugoro!nim sredstvima#kapitalom i v.p. dugoro!nog karaktera. 1a ovimtritima se investicijska sredstva osiguravaju putem emisije v.p. dugoro!nog karaktera#dionica iobveznica. $ najirem smislu razlikujemo


4/14

#kreditna trita#trita vlasni!kih v.p.'dionica(0reditna obuhvaaju trita dugoro!nih kredita i trita v.p. dugoro!nog karaktera#obveznica. $ okvirukreditnih trita su se razvila hipotekarna trita.=rite dionica je drugi bitan dio strukture trita kapitala, a trgovanje moe biti obi!nim i

preferencijalnim dionicama.

14. sudionici na tritima kapitala1a tritima kapitala se su!eljava veliki broj sudionika koji formiraju ponudu i potranju, a mogu sesvrstati u 4 skupine#investitori i vlasnici kapitala#poduzetnici i korisnici kapitala#financijski posrednici na tritima kapitala#drava

1. hipotekarna tritaDipotekarna trita'mortgage market( su poseban segment trita kapitala na kojima se formira ponuda i

potranja za hipotekarnim kreditima i hipotekarnim zalonicama. 1a njima se trguje dugoro!nim v.p., uzzalog nepokretnih stvari, zbog !ega su usko povezana s tritem nekretnina. Ena!i da se na hipotekarnim

tritima trguje potraivanjima osiguranim hipotekama. )nstitucionalnu strukturu hipotekarnih trita!ine #kreditori primarnih hipotekarnih trita

#institucije refinanciranja#investitori koji plasiraju kapital u v.p. na tritu

*va su modela organizacije, a to su ameri!ki s razvijenim sekundarnim tritem i dravnim agencijama,i drugi je europski u kojem dominiraju poslovne banke i tedno#kreditne organizacije.

1!. sekuritizacija

Sekuritizacija predstavlja financijsku inovaciju kojom se kreira novi v.p. osiguran hipotekarnimkreditima, kojim se zatim trguje na sekundarnim tritima. $ S?*#u imamo tri oblika sekuritizacijehipotekarnih kredita pass#through v.p., hipotekarne obveze osigurane zalogom, te obveznice osiguranehipotekarnim kreditom

Sekuritizacija je proces kreiranja novih v.p. na temelju financijskih instrumenata koji po naravi nisu v.p.Sekuritizacija ozna!ava transformaciju ina!e nelikvidnih financijskih sredstava u v.p. kojima se moetrgovati na tritu kapitala, odnosno transformaciju neutrivih u utrive financijske instrumente. Moe

biti klasi!na i sinteti!ka. 0lasi!na je aranman u kojemu se grupiraju sli!ne vrste potraivanja, poosnovu odobrenih kredita, a zatim se takva potraivanja prodaju subjektima koji na temelju njih izdajunove v.p. sinteti!ka je aranman u kojemu se vri prijenos kreditnog rizika pomou kreditnih izvedenicaili garancija na posebne organizacije. Sudionici sekuritizacijskih transakcija su inicijator#prvi vlasnik

potraivanja, izdavatelj v.p., serviser, osiguravatelj likvidnosti, osiguravatelj od kreditnog rizika.1". %urze vrijednosnica

urze vrijednosnih papira su specijalizirana trita kapitala na kojima se vri kupovina i prodaja v.p.dugoro!nog karaktera. urze predstavljaju organizirani prostor na kojem se po unaprijed utvr%enim

pravilima, obavlja kupovina i prodaja odre%ene standardizirane vrste robe. 1a burzama se svakodnevnosastaju emitenti, investitori i profesionalni posrednici. urze se poistovjeuju sa sekundarnim tritima,iako se sekundarna sastoje iz vie trita slubenih i neslubenih. )mamo tri tipa burzi anglo#saksonski, kontinentalni i mjeoviti. +rema predmetu trgovanja imamo promptne i terminske burze.

1#. %ankovne i ne'%ankovne financijske institucije

0lasifikacija ne bankovne i ne#bankovne financijske institucije je izvrena iz razloga to su bankenajzna!ajnije financijske institucije koje primaju nov!ane depozite stanovnitva i svih drugih sektora, tena temelju deponirane tednje pravnih i fizi!kih osoba odobravaju kredite tim istim sektorima. Sveostale institucije na financijskom tritu zovemo ne#bankovne, iz razloga to im temeljni posao nije

primanje depozita i odobravanje kredita.

1$. depozitne i ne'depozitne financijske institucije0lasifikacija je izvrena prema vrsti poslova kojima se financijske institucije dominantno bave.*epozitne institucije su komercijalne banke, tedne i kreditne udruge, tedionice i kreditne unije. Sveove institucije su financijski posrednici koji primaju depozite, a prikupljena sredstva plasiraju o obliku


5/14

kredita. 7d ostalih financijskih institucija se razlikuju po tome to putem kreditne aktivnosti sudjeluju uprocesu umnaanja novca, pa su zbog toga pod strogim nadzorom sredinje banke.1e#depozitnim financijskim institucijama smatraju se sve koje ne kreiraju obveze primanjem depozita.$ ne#depozitne spadaju ugovorne tedne institucije, fondovi zajedni!kog investiranja, leasing i factoringtvrtke, garantne agencije- no, najvaniji sudionici u ovoj skupini su osiguravajue kompanije,mirovinski fondovi i investicijski fondovi kao institucionalni investitori.

2&. suvremene funkcije %anakaEa novije doba vee se sljedee vrste bankovnih poslova#odobravanje potroa!kih kredita#financijsko savjetovanje#upravljanje gotovinom#ponuda opreme na leasing#financiranje visoko#profitabilnih projekata visokog stupnja rizika#usluge osiguranja#usluge investiranja u v.p.#usluge investicijskih fondova0reiranje novih bankovnih usluga je kontinuirani proces koji se intenzivira s porastom konkurencije

financijskih institucija i razvojem tehnologije koja olakava pristup potroa!u.21. okrupnjavanje %anaka

*o okrupnjavanja dolazi zbog lakeg obavljanja poslova, vee profitabilnosti, boljeg poreznog tretmana,lakeg me%unarodnog poslovanja i sl. oblici okrupnjavanja suankovni holding#jedna banka posjeduje kontrolni paket dionica ili veinski udjel u drugoj ili viedrugih banaka ili financijskih institucija. +rema ameri!kom zakonu, bankovni holding je svakakompanija koja kontrolira banku izravno ili posredno, s najmanje 25G dionica s pravom glasa,na bilokoji na!in utje!e na izbor veinskog dijela banke i sl.ankovni konzorcij#na!in okrupnjavanja banaka ugovornim povezivanjem radi ostvarivanja nekogvelikog projekta, koji nijedna banka sama ne moe realizirati. 7sniva se s odre%enim ciljem i djelujesamo dok se taj cilj ne ostvari. Svaka banka zadrava svoju samostalnost, a u konzorcij udruuju dio

kapitala, kadrove, poslovne veze, bankovnu infrastrukturu i druge potrebne elemente.Multinacionalne banke#iri oblik udruivanja banaka i kapitala iz vie zemalja, koje predstavljaju dioglobalnih integracija. 7bavljaju sve bankovne poslove.ankovni sindikat#grupa banaka koje odobravaju sindicirani kredit, kada svaka od njih participira udijelu tog kredita. ankovnim sindikatom se naziva i grupa investicijskih banaka koje prema sporazumuupisnika, kupuju novo izdanje vrijednosnica velike vrijednosti od emitenta s ciljem njihove prodaje na

primarnom tritu.22. mirovinski fondovi

Mirovinski fondovi su vrsta ugovorne tedne organizacije i jedna su od najzna!ajnijih ne#depozitnihfinancijskih institucija. aspolau velikim iznosima financijskih sredstava koja prikupljaju uplatama#doprinosima !lanova za vrijeme trajanja radnog vijeka i osiguravaju im redovne mjese!ne isplate poslijeodlaska u mirovinu. Mogu se osnivati kao privatni i dravni.$ iD fondovi djeluju na principu 9generacijske solidarnosti:, gdje se uplate zaposlenih koriste zaisplatu mirovina trenutno umirovljenih. *ruge zemlje se pak, izvrile reformu mirovinskog osiguranja.

1isu transformirani, a potrebita reforma mirovinskog sustava treba stvoriti uvjete za izrastanje ovihinstitucija u financijske posrednike na tritu kapitala.

23. investicijski fondovi)nvesticijski fondovi su institucionalni investitori koji indirektnim investiranjem zadovoljavaju potrebeindividualnih investitora. 1jihov rad se temelji na zajedni!koj investicijskoj shemi koja omoguavasvakoj osobi da na temelju uloga sudjeluje u raspodjeli dobiti koja se ostvaruje aktivnim upravljanjem

portfeljem fonda. +ojavljuju se u dva osnovna oblika

7=C7"1)#osnivaju ga menaderske grupe i depozitne banke ili skrbnici. 7rganizirani su kaokorporacije ili 9trust: institucije. Clasnici udjela u fondu u svakom trenutku mogu prodati svoje udjele ufondu i to po neto vrijednosti imovine& broj udjela je promjenjiv i prilago%ava se zahtjevima investitora.0arakteristike otvorenih su upravljan je izvana, kontinuirano nude udjele na prodaju novim


6/14

investitorima, investicijski savjetnik je odgovoran za strukturiranje investicijskog portfelja, obvezni suotkupljivati prodane udjele na zahtjev vlasnika po neto vrijednosti imovine fonda.E?=C7"1)#izdaje fiksni broj dionica koje ne otkupljuje od investitora, ve se one prodaju nasekundarnim tritima, kada investitori ele doi do novca. >ijena dionica zatvorenog fonda fluktuira i

prilago%ava se u odnosu na ponudu i potranju, a vrijednost portfelja se ra!una dnevno, tjedno ili nadulji rok. $lae se u dionice i obveznice, a emisiju i prodaju dionica fonda obavlja investicijska banka

na burzi ili drugim organiziranim tritima. )ma dugoro!nu strukturu kapitala i stabilan portfelj, te nevri stalnu prodaju svojim dionica novim dioni!arima.24. investicijske %anke

)nvesticijska banka je financijski specijalist koji pomae emitentima v.p. pri emisiji i prodaji naprimarnim financijskim tritima. )nvesticijske banke savjetuju emitente o cijenama koje mogu postiiza izdane vrijednosnice i provode marketing za vrijednosnice koje se plasiraju javnosti. 0arakteristi!nesu za financijsko trite u S?*#u. njihovi poslovi su pomo pri odlu!ivanju i kreiranju emisije, upisemisije uz preuzimanje rizika rasprodaje, prodaja i distribucija vrijednosnica, brokersko#dilerski poslovi,

poslovi preuzimanja i spajanja poduzea i financijskog restrukturiranja. 0ada se na tritu pojavljujuemisije velikih vrijednosti investicijski bankari formiraju bankovni sindikat.

2. %rokeri i dileri

rokeri i dileri su tvrtke, posrednici specijalisti za prodaju i kupnju vrijednosnica na sekundarnimfinancijskim tritima.rokeri posreduju izme%u kupca i prodava!a i za njihov ra!un i naplauju cijenu posredovanja u obliku

provizije. 1e preuzimaju rizik, nego su posrednici u transakcijama.*ileri kupuju i prodaju v.p. u svoje ime i za svoj ra!un, o!ekujui dobit i preuzimaju rizik promjenecijena i kamatnih stopa. 7ni kreiraju trite#market makers#i.

2!. vrijednosni papiriC.p. su financijski instrumenti koji se javljaju na primarnim i sekundarnim financijskim tritima sodre%enim stupnjem utrivosti, te kao takvi imatelju osiguravaju odre%ena prava. =o je formalnidokument koji mora ispunjavati odre%ene uvjete#da je to pismena izjava ili elektronski zapis#da sadri odre%eno pravo#da je koritenje prava definirano zakonom+ored navedenih uvjeta v.p. treba u sebi sadravati mogunost prometa.

2". temeljni elementi koje sadri v.p.

oznaka vrste v.p.naziv i sjedite emitenta v.p.ime osobe na koju glasi v.p. ili oznaka da v.p. glasi na donositeljadatum i mjesto izdavanja v.p.serijski broj v.p.

2#. o%veznice prema karakteru naknade

+rema karakteru naknade odnosno prinosa, dijelimo ih na#obveznice s fiksnom kamatnom stopom#s varijabilnom kamatnom stopom#bez kamatne stope#dohodovne obveznice#participativne obveznice#s fluktuirajuom kamatnom stopom.

2$. participativne o%vezniceCrsta obveznica kod kojih se prihod obra!unava prema utvr%enom postotku udjela u poslovnomrezultatu, obi!no u uvjetima inflacije. 1ose niu fiksnu kamatnu stopu od obi!nih, ali i pravo udjela u

poslovnom rezultatu u utvr%enom postotku. =ime se tite interesi vlasnika obveznica u uvjetima

inflacije.3&. o%veznice prema sustavu amortizacijeobveznice s jednokratnim dospijeem& amortiziraju se jednokratnom isplatom duga po dospijeu.0amate se isplauju periodi!no, obi!no polugodinje u jednakim iznosima


7/14

obveznice s viekratnim, anuitetskim dospijeem& amortiziraju se periodi!no isplaenim jednakimanuitetima. Struktura anuiteta se mijenja po periodima njihove isplate, tako da se postupno smanjujukamate, a poveava otplatna kvota.obveznice s kombiniranim dospijeem& posebna vrsta iz razloga to se osniva fond za amortizacijuobveznica u koji emitent uplauje vee iznose u razdobljima u kojima ostvaruje bolje poslovne rezultate,!ime se titi.

31. o%veznice prema osiguranju)mamo osigurane i neosigurane. Clasnici osiguranih imaju manji stupanj rizika u odnosu na vlasnikeobveznica !ija emisija nije osigurana.7sigurane se dijele na

o Dipotekarne, kod kojih se isplata potraivanja jam!i hippotekom na realnu imovinu emitenta. Saspekta redoslijeda emisije moemo govoriti o prvim i dugim hipotekarnim obveznicama.7bveznice iz emisije osigurane prvom hipotekom imaju prioritet naplate u likvidacijskoj masi.

o 7bveznice na zalog opreme, su obveznice osigurane materijalnom imovinom koja nijenekretnina, nego neka oprema, postrojenje ili sli!no. +otpunom amortizacijom obveznica oprema

prelazi u vlasnitvo kupca, naj!ee se koristi kod eljeznica.o 7bveznice s nusjamstvom su osigurane garancijama banaka ili drugih financijskih institucija.

)zdaju se obi!no prilikom financijske reorganizacije poduzea.1eosigurane obveznice'zadunice( su dugoro!ne obveznice koje nemaju nikakvu garanciju za isplatupotraivanja, osim boniteta izdavatelja. Ea kupca e klju!na financijska stabilnost i profitabilnostemitenta. 1jihova emisija je ograni!ena na velike i poznate kompanije.

32. opcije na o%veznice7pcije na obveznice omoguavaju vlasniku ili emitentu aktivnosti kojima se mogu izmijeniti osnovnekarakteristike kreditnog odnosa uspostavljenog ugovorom o emisiji. 7bveznice mogu nositi sljedeeopcijemogunost opoziva obveznica prilikom raspisa emisije obveznica emitent moe zadrati pravonjihova opoziva i otkupa. 7pozivom se povla!e obveznice i otkupljuju pa cijeni nazna!enoj na samoj

obveznici#cijena opoziva ili provizija opoziva koja je vea od nominalne vrijednosti. azlika izme%ucijene opoziva i nominalne vrijednosti obveznice naziva se premija opoziva. +ravo opoziva emitentkoristi kada na tritu do%e do pada kamatne stope, kada on raspisuje novu emisiju uz niu kamatnustopu.mogunost povla!enja putem posebnog fonda za otkup obveznice otkupljive na zahtjev vlasnika&vlasnicima se u ugovoru o emisiji moe dati prvo otkupa prije dospijea. Clasnik od emitenta moezatraiti otkup po nominalnoj vrijednosti u bilo koje vrijeme trajanja takve opcije#vlasnik se titi od

promjene kamatne stope.mogunost konverzije#konvertibilne obveznice obveznice se zamjenjuju za druge vrijednosne papireemitenta, uglavnom za njegove obi!ne dionice. Clasnik obveznice konverzijom moe ostvariti kapitalnidobitak u slu!aju porasta cijena obi!nih dionica.

mogunost kupovine obi!nih dionica emitenta uz fiksne uvjete& obveznice mogu sadravati punomoza kupnju obi!nih dionica prema fiksnim uvjetima. +ridruene punomoi se u pravilu mogu odvojiti odobveznica !ime postaju zaseban v.p.#Harrant. )maju karakter hibridnih v.p.

33. nazivne karakteristike o%veznica1ominalne ili nazivne karakteristike su utvr%ene na obveznici#njima se odre%uje veli!ina obveze i na!inizvrenja obveze. 7snovne nazivne karakteristike obveznica sunazivna 'nominalna( vrijednost& pokazuje iznos duga, novca koji emitent mora isplatiti vlasniku utrenutku dospijeanominalna 'kuponska( kamatna stopa& definira iznos kamateamortizacija obveznica& podrazumijeva na!in isplate glavnice i kamatarevalorizacija obveznica& postupak ponovne procjene njihovih nazivnih karakteristika, a primjenjuje seu uvjetima inflacije, !ime se tite interesi vlasnika obveznica.


8/14

34. prinos do dospijea=o je ona diskontna stopa koja izjedna!ava kupovnu cijenu obveznice sa sadanjom vrijednosti sviho!ekivanih godinjih neto priliva

+rinos po dospijeu I=M predstavlja svojevrsnu internu stopu prinosa od obveznice& to je stopa prinosakoju e ostvariti investitor od trenutka investicije u obveznicu po tekuoj trinoj cijeni, do trenutkanjezinog dospijea.

3. tekua stopa prinosa od o%veznice

*efinira se kao odnos nominalne kamatne stope i te!aja po kojemu je odre%ena obveznica kupljena

3!. teorije rone strukture kamatnih stopa i cijene o%veznica0amatne stope pokazuju vee oscilacije kod kratkoro!nih obveznica nego kod dugoro!nih. S drugestrane, oscilacije cijena su vee kod obveznica koje imaju dulji rok dospijea zato to stupanj kamatnogrizika kod obveznica varira s duljinom dospijea. Jto je krai rok dospijea to je stabilnija cijenaobveznica. Eato su kratkoro!ne obveznice atraktivnije u odnosu na dugoro!ne za odre%ene investitore,

posebno za komercijalne banke.Ea potrebe kratkoro!ne analize financijskog trita i za prilago%avanje portfelja koristi se analizakrivulje prinosa '


9/14

3$. teorija segmentiranih trita+olazi od pretpostavke da financijska trita nisu !vrsto integrirana na bazi kamatnih stopa ve susegmentirana. =eorija segmentiranih trita smatra da je s aspekta formiranja ro!ne strukture kamatnihstopa bitna struktura ponude i potranje na trinim segmentima#subtritima, odnosno da je bitna

ponuda i potranja za obveznicama odre%ene ro!nosti.nedostatak ove teorije je u tome to nije u stanju

objasniti empirijski !injenicu da kamatne stope tee da se kreu zajedno.4&. kompozitna teorija ili teorija preferencijalnih plasmana+ovezuje u jednu cjelinu koncepte o!ekivanja, premije i trine segmentacije. )nstitucionalni investitoritee formirati takve preferencijalne plasmane, odnosno eljene oblike portfelja koji su skladni snjihovim preferencijama rizika, likvidnosti, planskim periodima dranja financijskih aktiva- 7vateorija predstavlja kombinaciju teorije o!ekivanja i segmentiranih trita, jer naglaava formiranjespecifi!nih portfelja. =eorija preferencijalnih plasmana pokazuje da je kamatna stopa na dugoro!neobveznice jednaka prosje!nim kamatnim stopama na kratkoro!ne obveznice u vremenskom roku trajanjadugoro!ne obveznice plus ro!na premija koja se formira na temelju ponude i potranje za tomobveznicom.

41. kompleksni portfelj'strategije

0ompleksni portfelj v.p. je portfelj koji sadri dionice kompanija i obveznice drave i kompanija.0arakteristi!an je za sve bitne financijske institucije. Me%utim, bitniji je za ne#bankovne, nego za banke

jer u aktivama banaka v.p. !ine manji dio. $ okviru strategije moemo govoriti o dva osnovna oblikavo%enja investicijske politike, pasivnoj i aktivnoj.+asivna je strategija zadravanja prvobitno formirane strukture do roka dospijea. Sutina je da portfeljmenageri ne tee ostvariti dobit iz tekuih transakcija na financijskim tritima, nego su zainteresirani dadobiju pristojan prinos na prihvaeni stupanj rizika. 7sobina pasivne je visoka diversifikacija rizika.?ktivna trai skoro permanentne kupovine i prodaje v.p. s ciljem ostvarivanja profita iz neravnotenihcijena dionica i obveznica. +ri tome se polazi od pretpostavke da uvijek postoje obveznice i dionice sneravnotenim cijenama i da je bitno otkriti takve v.p. zato se angairaju investicijski analiti!ari koji

permanentno prou!avaju kretanja na financijskim tritima.42. prava dioniara

1ajvanija prava dioni!ara su#pravo na udio u dobiti 'dividendu( razmjerno postotku vlasnitva u obliku dioni!arskog kapitala#pravo pre!e kupnje novih dionica#pravo sudjelovanja u radu i odlu!ivanja na skuptini dioni!ara#pravo na informacije o poslovanju drutva#pravo na srazmjeran udio u likvidacijskoj masi

43. preferencijalne dionice

+referencijalne, povlatene ili prioritetne dionice omoguuju diferencirano formiranje temeljnogkapitala. *rutvo vri emisiju preferencijalnih dionica u slu!ajevima kada su uvjeti na tritu kapitalanepovoljni za emisiju obi!nih dionica, ili kada nije dobro slabiti poloaj postojeih dioni!ara. Eovu se

preferencijalne jer#na njih se mora isplatiti dividenda u potpunosti, prije nego se isplate vlasnici obi!nih dionica#dividenda je unaprijed garantirana, poznata i odre%ena u postotcima ili apsolutnom iznosu u odnosu nanominalnu vrijednost dionice#vlasnici preferencijalnih dionica imaju prednost u odnosu na vlasnike obi!nih dionica s obzirom naisplatu prava& kod ste!aja imaju pravo prvenstva naplate iz likvidacijske maseMe%utim, preferencijalne dionice uglavnom nemaju pravo glasa na skuptini dioni!ara.7sim navedenog, preferencijalne dionice veinom nose kumulativno pravo na neisplaene dividende&imaju i neke zatitne klauzule& te mogu nositi odre%ene dodatne pogodnosti za emitente i za investitore.=o su mogunost opoziva, otkupa na zahtjev, konverzije i punomo za kupovinu obi!nih dionica.

44. opcije na preferencijalne dioniceopcija opoziva#definira se u ugovoru o emisiji, a u slu!aju iskoritenja opcije emitent mora platiticijenu opoziva, a koja je vea u odnosu na nominalnu vrijednost.


10/14

otkup na zahtjev vlasnika#vlasnik od emitenta moe zahtijevati da izvri otkup po nominalnojvrijednosti, obi!no s ciljem ulaganja u instrumente s veim prinosom. Moe se formirati poseban fondza otkup.opcija konverzije#preferencijalne dionice koje nose pravo zamjene za obi!ne dionice istogemitenta'konvertibilne preferencijalne dionice(. 7dnos konverzije je fiksan, a pravo konverzije seutvr%uje prilikom raspisa njihove emisije.

punomo za kupovinu obi!nih dionica#ovakva punomo predstavlja zaseban v.p.#Harrant. Karrantipoveavaju atraktivnost ulaganja u preferencijalne dionice je omoguuju igru na kapitalni dobitak odpoveanja cijena obi!nih dionica.

4. knjigovodstvena vrijednost dionica (%ook value))zra!unava se dodavanjem iznosa rezervi po jednoj dionici na nominalnu vrijednost, ili dijeljenjemosnovnog kapitala i rezervi s brojem dionica. +odlona je promjenama , ovisno o promjeni vrijednostikoje ulaze u njezinu strukturu.

4!. nominalna vrijednost dionica7na je nazna!ena na dionici i definira udio u dioni!kom drutvu. 1ominalnu vrijednost utvr%ujeemitent#dioni!ko drutvo.

4". trina vrijednost dionice ili teaj

$tvr%uje se na sekundarnim tritima, na temelju o!ekivanja o buduim profitima d.d.#a. =o jevrijednost po kojoj se obavljaju transakcije kupovine i prodaje dionica. +okazuje visoke oscilacije imijenja se ovisno o mnogo faktora, kao to su ponuda i potranja, kretanja u gospodarstvu i sl.

4#. pojam i ciljevi fundamentalne analize

Fundamentalna analiza se zasniva na pretpostavci da vrijednost dionice ovisi o o!ekivanoj buduojdobiti dioni!kog drutva. >ilj joj je utvrditi odgovara li te!aj pojedine dionice u danom trenutku njezinojstvarnoj vrijednosti. Moe biti opa i pojedina!na.7pa utvr%uje stanje na sekundarnim tritima i u ekonomiji uope, pri !emu se koristemakroekonomski pokazatelji'A1+,1+,koli!ina novca u opticaju,stopa inflacije, likvidnost-(.+ojedina!na je sinonim za izbor najatraktivnijih dionica, a do informacija o njima se dolazi analizom

pojedine kompanije. +ojedina!na fundamentalna analiza se koristi u odre%ivanju vrijednosti dionica

analizom financijskih podataka koji su od 9fundamentalnog: zna!aja za kompaniju.4$. tehnika analiza

=ehni!ka analiza je metoda procjene cjenovnih kretanja dionica koja se temelji na pregledu povijesnihkretanja cijena i volumena trgovanja pojedine dionice. Alavni zadatak tehni!ke analize je pokuatio!itati pravila ponaanja cijene u prolosti i rano identificirati mogua kretanja u budunosti. 1aj!eametoda je !itanje grafova i pronalaenje obrazaca ponaanja u njima. Logika koja stoji iza tehni!keanalize je ta da je ponaanje investitora predvidljivo, odnosno da e svaki racionalni investitor kupovatidionicu u uzlaznom trendu, a prodavati u silaznom. +olazite joj je grafi!ko prikazivanje kretanjate!ajeva i volumena dionica, a koriste se tri vrste grafikona. =o su histogrami,linijski grafikoni igrafikoni to!aka i simbola.

&. %urzovni indeksi

0oriste se za iskazivanje trine vrijednosti dionica. 1jima se uspjeno utvr%uju odnosi izme%u kretanjatrinih cijena dionica i temeljnih ekonomskih pokazatelja, kao to su kretanja A*+#a, nacionalnog

proizvoda, uposlenosti, profita i sl. funkcija indeksa je da kvantitativno mjere, iskazuju fluktuacije natritu, posebno na burzama. edan od najpoznatijih i najstarijih indeksa dionica na svijetu je *oH onesaverages sa 1IS"#a. to je indeks za industrijsku djelatnost.

1a S?S" imamo sljedee indekse )FN, S?S"N#/B, S?S"N#3B.1. teorija portfelja

S ciljem optimizacije ulaganja u v.p. nastala je teorija portfelja, !iji je osniva! Dar< MarkoHitz. +olaznaosnova za istraivanje su rizik, neizvjesnost i o!ekivana stopa prinosa, na temelju kojih se objanjavadiversifikacija rizika i kreiranje efikasnih portfelja v.p. *va su osnovna izvora rizika& jedan poti!e iz

makroekonomskog okruenja i ozna!ava se kao sistemski rizik, a drugi se vee za pojedina!nukompaniju. 0ako su izvori rizika neovisni, to ulaganje u veliki broj dionica razli!itih kompanijasmanjuje rizik cijelog portfelja.


11/14

2. efikasni portfolio

Svaki portfelj je to!ka u koordinatnom sustavu, a portfelje s najviom stopom prinosa na odre%enomstupnju rizika, odnosno s najmanjim rizikom za odre%enu stopu prinosa, MarkoHitz je nazvao efikasnim

portfeljima. $ konstruiranju portfelja investitori ele maksimizirati o!ekivani povrat na investiciju uzneku razinu rizika koju su spremni prihvatiti. Ea sve portfelje s istom razinom rizika postoji veliki brojkombinacija, od kojih svaki nosi vlastiti o!ekivani pronos. )nvestitor e odabrati portfelj s najviim

o!ekivanim prinosom uz dani rizik. +ortfelj koji zadovoljava takve zahtjeve je MarkoHitz#ev efikasniportfelj. *a bi se konstruirao efikasni portfelj za rizi!nu imovinu polazi se od odre%enih pretpostavki otome kako se investitor ponaa u donoenju odluka. Model pretpostavlja da se rai o investitoru koji nijesklon riziku, a tako%er se pravi razlika izme%u rizi!ne i nerizi!ne imovine.

3. o%lici funkcije korisnosti

S obzirom na preferenciju ulaga!a i njegovu sklonost prema riziku, razlikuju se tri temeljna oblikafunkcije korisnostikonkavna#karakteristi!na za osobe koje izbjegavaju rizikkonveksna#karakteristi!na za osobe koje su sklone rizikulinearna#njome se predstavlja indiferentnost prema riziku, a relevantna je za investitore koji serukovode samo maksimalnim o!ekivanim prinosom

1a ovaj na!in model MarkoHitz#a je omoguio optimizaciju ulaganja u v.p.'dionice(, na temeljuo!ekivane stope prinosa i rizika.

4. *+,- (*apital +sset ,ricing -odel)>?+M model je razvijen kao reakcija na modernu teoriju portfelja MarkoHitz#a iz razloga to je

prakti!na primjena njegove teorije bila ograni!ena. Sharpe i Lintner su razvili >?+M model, koji jekoristei iste veli!ine kao i MarkoHitz, o!ekivanu stopu prinosa i rizik, omoguio jednostavniji na!inutvr%ivanja efikasnih portfelja v.p. =emelji se na odre%enim pretpostavkamada su trita kapitala vrlo efikasna, da su svi investitori jednako dobro informirani, da su transakcijskitrokovi jednaki i da nema poreznih trokovainvestitori procjenjuju portfelje uzimajui u obzir o!ekivane stope prinosa i standardne devijacije tih

portfelja u tijeku nekog razdobljainvestitori imaju ista o!ekivanja o vjerojatnom, o!ekivanom prinosu i rizikuizme%u dva portfelja, uz istu o!ekivanu stopu prinosa, investitori biraju onaj s niim rizikommodel pretpostavlja dvije vrste v.p. u koje se investira>?+M model promatra rizik kao varijabilnost stope prinosa pojedinog v.p. u odnosu na varijabilnost

stope prinosa trinog portfelja. $kupan rizik se sastoji od sistemskog i nesistemskog rizika. Ea mjerenjerizika >?+M koristi 'beta( vrijednost kao mjeru za sistemski rizik. Ea dionice s visokom vrijednoubeta o!ekuje se rast cijene u budunosti. Jto je vea beta za neki v.p. to je vei njegov rizik i vei jeo!ekivani prinos.


12/14

. +, model (+r%itrage ,ricing -odel)

=eorija odre%ivanja cijene pri poslovima arbitrae '?+= model( ponudila je ravnoteni model kojipokazuje kako se izra!unavaju ravnotene cijene v.p. Model se bazira na pretpostavci da arbitraa nakonkurentnim financijskim tritima omoguava da nerizi!ni v.p. imaju istu o!ekivanu stopu prinosa.+ojam arbitrae na financijskim tritima podrazumijeva pronalaenje dva v.p. koja su supstituti premakriteriju rizika i prinosa, a zatim obavljanje kupoprodajnih transakcija po cijenama koje im osiguravaju

zaradu. +od pojmom arbitrae se podrazumijevaju trine operacije kojima se ostvaruju kupovine iprodaje s ciljem iskoritenja razlike u te!aju jednog istog v.p. kojim se u isto vrijeme trguje na dva ilivie trita kapitala. ?+= model objanjava da do ravnotee na tritu v.p. dolazi zbog toga to pojedinciinvestirajui u v.p. arbitriraju izme%u mnotva faktora nastojei maksimizirati svoju stopu prinosa.

!. derivirani vrijednosni papiri

)zvedenice ili derivati, su financijski instrumenti koji su izvedeni iz osnovnih vrsta financijskihinstrumenata. 7ni omoguuju financijskim institucijama sudjelovanje u transakcijama koje smanjuju ilieliminiraju rizik hediranjem 'zatita od rizika(. Financijski derivati osiguravaju efikasan na!in kontrolei smanjivanja veih rizika.derivativna trita imaju najmanje tri prednosti u odnosu na spot trita za istufinancijski imovinu, a to su nii trokovi transakcija, bre obavljene transakcije i to da derivatno tritemoe biti likvidnije nego spot trite. Financijski derivativi se svrstavaju u tri skupine

#terminske ugovore 'forHards i futures i opcije(#zamjene 'sHap(#ostale izvedenice

". for/ards i futures ugovor

ForHard je ugovor kojim se dogovara prodaja ili kupovina nekog trinog materijala, pri !emu se obvezeiz ugovora realiziraju na neki budui, ugovorom definirani datum. 7vi ugovori nisu standardizirani i nemogu biti predmet burzovne trgovine. 0upac se forHard#om osigurava od eventualnog rasta cijenetrinog materijala, a prodava! od pada cijene.Futures 'ro!nica( je ugovor kojim se dvije strane slau da naprave me%usobnu transakciju !iji je predmetfinancijska imovina po unaprijed odre%enoj cijeni na odre%eni dan u budunosti. )mamo robni ifinancijski futures. Futures je za razliku od forHardsa standardiziran i moe biti predmetom trgovine na

sekundarnom tritu. )mamo tri skupine financijskih ro!nica, a to su ro!nice na kamate, strane valute iindekse dionica.

#. opcije

7pcije su financijski derivati& ugovori koji daju pravo, ali ne i obvezu za kupnju ili prodaju financijskeimovine po utvr%enoj cijeni. 0ada opcija daje vlasniku pravo kupnje financijske imovine po utvr%enojcijeni na neki budui termin, ona se zove call opcija'opcija poziva(. Clasnik call opcije nema obvezu da

je izvri.?ko opcija daje vlasniku pravo prodaje financijske imovine, onda se opcija zove put opcija'opcija

ponude(. >ijena po kojoj je dogovorena kupnja ili prodaja zove se izvrna cijena ili cijena poravnanja.7pcije su predmet transakcija na burzovnim i izvanburzovnim tritima. +rednosti opcija su sigurnost,transparentnost, likvidnost, centralizirani kliring i standardizirani ugovori. +ostoje razli!ite strategijetrgovanja opcijama, a to su rast cijena'bull strategija(, pad cijena'bear strategija(, strategije naneutralnom tritu i strategije na nestabilnom tritu.

$. naini plasmana vrijednosnih papira+lasman v.p. na primarnom tritu moe se obavljati

a( javnom prodajom 'emisija s prospektom(b( slobodnom prodajomc( plasmanom na burzid( prodajom na alteru

emisija v.p. moe biti eksterna i interna, te se moe provoditi kao direktna i indirektna.!&. agencije za %ankarstvo 0i

?gencije za bankarstvo u iD su osnovane /OO6. na razini entiteta, kao samostalne, neovisne ineprofitne institucije za nadzor i licenciranje banaka. 7snovne zadae ?gencije su#izdavanje dozvola za osnivanje i rad banaka i mikrokreditnih organizacija#izdavanje dozvola za promjene organizacijske strukture banaka i M07


13/14

#davanje suglasnosti za imenovanje rukovodnog osoblja banaka#izdavanje dozvola za obavljanje unutarnjeg platnog prometa#prikupljanje, obrada i evidencija podataka#postupak privremene uprave#donoenje podzakonskih akata

!1. institucije trita kapitala u 0i

)nstitucije trita kapitala u iD su#komisija za C+#registar C+#burze#investicijski fondovi#profesionalni posrednici

!2. komisija za , 0i=o je samostalna specijalizirana institucija koja osigurava primjenu i nadzire provedbu zakona i drugih

propisa kojima se regulira promet v.p. Eadaa 0omisije je podrati uspostavljanje i razvoj tritakapitala, regulirati, nadzirati i poticati efikasno i transparentno trite i osigurati zatitu investitora.

!3. registar , 0i

egistar obavlja poslove registracije, !uvanja i odravanja podataka o v.p. i poslove prijenosa, u skladusa zakonom kojim se ure%uje emisija i promet v.p. =emeljni poslovi egistra su#registriranje i !uvanje v.p. i !uvanje podataka o v.p. i svim transakcijama u pogledu prijenosa vlasnitva#upis i brisanje prava treih osoba na v.p., kao i upis i brisanje zabrane prava raspolaganja na osnovuugovora#otvaranje i vo%enje ra!una v.p., vo%enje liste dioni!ara, izdavanje izvjea#obra!un, poravnanje i prijenos v.p. na osnovu poslova s v.p.#prijenos v.p. na osnovu pravnih poslova#deponiranje v.p.#druge poslove sukladno zakonu i opim aktima 0omisije.egistar je osnovan kao d.d. s osnovnim kapitalom od /BB BBB 0M koji je u cijelosti uplatila Federacija

iD. osnovni kapital egistra je podijeljen na /BBB dionica nominalne vrijednosti /BB 0M.!4. segmenti +5

urza v.p. u iD se sastoji iz dva segmenta slubenog trita kapitala'burzovna kotacija( i slobodnogtrita. S?S" je osnovana 2BB/. godine od strane osam brokerskih kua. =emeljni kapital je 425 BBB,BB0M. Segmenti trgovanja na S?S" su slubena 'zvani!na( kotacija, kotacija fondova i slobodno trite.Slubena kotacija trguje s blue chips. $vjeti kotacije veli!ina kapitala 4 BBB BBB 0M, veli!ina serijedionica min 2 BBB BBB 0M, najmanje 25G serije dionica u javnoj emisiji, serija dionica mora imatinajmanje /5B vlasnika, o uvrtenju na kotaciju odlu!uje 7dbor za prijem v.p. u kotaciju, nakon to jeemitent na kotaciji on redovito mora obavjetavati burzu i javnost o svemu to utje!e na njegovo

poslovanje, obvezan je brzi dostavljati polugodinje i godinje financijske izvjetaje.0otacija fondova je segment slubene kotacije koji je rezerviran za investicijske fondove 'za sadasamo +)F#ove(. $vrtenje dionica )F#ova i +)F#ova se vri sli!no kao i kod redovnih emitenata, samo to

je ovdje ono propisano Eakonom i +ropisima 0C+.Slobodno trite je segment na kojemu su uvjeti prijema najblai. *a bi se po!elo trgovati dovoljno jeda brokerska kua ili emitent sam postavi zahtjev za uvrtenje. $koliko to u!ini mora burzi dostavljatifinancijske izvjetaje o poslovanju.=rgovanje na S?S" se obavlja na dva na!ina #aukcijski i #MF=S#kontinuirani.

!. uvjeti kotiranja na +5

burzovna kotacija je segment trita na kojemu se trguje dionicama emitenata koji ispunjavaju strogopropisane uvjete u pogledu financijskog stanja drutva i obveze izvjeivanja urze i javnosti o svimdoga%ajima koji mogu utjecati na kretanje te!ajeva. 7pi uvjeti za kotaciju v.p., definirani zakonom o

v.p. su #da se njima moe organizirano trgovati#da su u cjelini uplaeni#da su neograni!eno prenosivi#da ispunjavaju posebne kriterije za uvrtenje u kotaciju


14/14

!!. /arranti

Karranti su prava pridruena obveznicama i preferencijalnim dionicama na kupnju obi!nih dionicaemitenta. Karranti su odvojivi od v.p. kojima su pridrueni emisijom, to daje mogunost da se njimatrguje na tritima kao zasebnim v.p.cijena po kojoj se mogu kupiti obi!ne dionice temeljem Harrantazove se izvrna cijena, a vrijeme do kojeg se moe iskoristiti opcija u Harrantu je datum isticanja.)skoritenjem prava iz Harranta emitent dolazi do nov!anih sredstava, zbog !ega emisija Harranta

predstavlja svojevrsno odgo%eno financiranje poslovanja drutva.!". prospekt ,+lasman putem javne prodaje je u razvijenim trinim ekonomijama naj!ei oblik plasmana emisijekoji se provodi uz +rospekt. Eato se naziva emisija s prospektom. +rospekt se podnosi na odobrenjeregulatoru, komisiji za C+. "mitent ima obvezu u +rospektu navesti sve informacije o v.p. koji eliizdati, podatke o emitentu#njegov pravni status, vlasni!ku strukturu, djelatnost, konkurentnu poziciju,financijske pokazatelje poslovanja, ograni!enja kupovine i drugo. "mitent je u prospektu obvezannavesti i informacije o potencijalnim rizicima investiranja u njegove v.p.+rospekt o emisiji duni!kih v.p. obvezno sadri i podatke o obra!unu kamate, isplati kamate,

posljedicama u slu!aju kanjenja s isplatom glavnice i kamata, te moguem prijevremenom otkupu v.p.prospekt mora biti dostupan investitorima u sjeditu emitenta i na svim mjestima na kojima se obavlja

upis v.p.

Documents

Financijska tržišta