Agronomski i prehrambeno-tehnoloki fakultetSveuilita u Mostaru

Sanja KolobariInes LovriMarija Valjan

Temeljni pokazatelji analize financijskih izvjea na primjeru poduzea Peovica d.o.o

Seminarski rad

Mostar, svibanj 2015.

Agronomski i prehrambeno-tehnoloki fakultetSveuilita u Mostaru

Temeljni pokazatelji analize financijskih izvjea na primjeru poduzea Peovica d.o.o

Seminarski rad

Kolegij: Analiza poslovanjaMentor: doc.dr.sc. Ivan SpueviStudenti: Sanja Kolobari Ines Lovri Marija Valjan

Mostar, svibanj 2015.saetak

Financijska izvjea predstavljaju glavni izvor podataka o poslovanju poduzea, te podaci koji se nalaze u njima daju dovoljno informacija da bi se mogla utvrditi i ocijeniti uspjenost poslovanja. Pri analizi financijskih izvjea koristi se vie tehnika i metoda koje pomau pri donoenju suda o uspjenosti poslovanja poduzea. U ovom radu je provedena analiza financijskih izvjea kroz financijske pokazatelje na primjeru poduzea Peovica d.o.o. Omi. Analizom financijskih izvjea poduzea, dolo se do zakljuka da posluju relativno stabilno iako je analiza putem pokazatelja ukazala da postoje odreeni problemi te da prilika za napredak svakako ima. Obzirom na koristi od pokazatelja uspjenosti poslovanja poduzea Peovica d.o.o. za oekivati je da e u prvom redu vlasnici i menadment prihvatiti i primjenjivati izloene pokazatelje uspjenosti poslovanja poduzea. Za uspjeno poslovanje poduzea Peovica d.o.o. potrebno je da uprava (menaderi) raspolau dovoljnim znanjem o gospodarenju povjerenim im resursima, financijskoj politici, financijskim izvjetajima te pokazateljima uspjenosti poslovanja poduzea. Analiza financijskih izvjea koju interno vri vlasnik (dioniar) ili vlasnici drutva ima dva cilja: analizirati stanje imovine, kapitala i obveza drutva. Za analizu stanja imovine, kapitala i obveza drutva, podloga je bilanca na odreeni dan, dok je za analizu prihoda i rashoda te poslovnog rezultata podloga raun prihoda i rashoda za odreeno period. Vlasnika (dioniara) ili vlasnike drutva posebno interesira analiza ekonominosti, proizvodnosti i rentabilnosti. Menedment i zaposlenici izvrenom analizom poslovanja saznaju koliko su uspjeno upravljali, odnosno radili i to mogu oekivati u raspodjeli rezultata poslovanja, odnosno dobiti drutva. Vjerovnici analizom poslovanja nastoje saznati kreditnu sposobnost drutva, posebno za odobrenje kratkoronih i dugoronih kredita, odnosno za njihov povrat. Drava, jedinice lokalne samouprave, odnosno porezna tijela ili organi nastoje analizom financijskih izvjea utvrditi pravu osnovicu za oporezivanje, jer drutva esto nastoje dobit koja se oporezuje na razne naine prikazati u manjem iznosu od stvarnoga, odnosno prikriti dio dobiti stvarajui tihe priuve.Kljune rijei: analiza, financijski pokazatelji, ekonominost, likvidnost, zaduenost, aktivnost, profitabilnost

SADRAJ1.uvod11.1.Pokazatelji analize financijskih izvjea11.2.Peovica d.o.o Omi22.KLASIFIKACIJA TEMELJNIH FINANCIJSKIH pokazatelja43.vaniji financijski pokazatelji poduzea peovica d.o.o.63.1.Pokazatelji likvidnosti63.1.1.Koeficijent tekue likvidnosti73.1.2.Koeficijent ubrzane likvidnosti83.1.3.Koeficijent trenutne likvidnosti83.1.4.Koeficijent financijske stabilnosti93.2.Pokazatelji zaduenosti103.2.1.Koeficijent zaduenosti113.2.2.Koeficijent vlastitog financiranja113.2.3.Odnos duga i glavnice123.2.4.Zlatno bankarsko pravilo (stupanj pokria I) i Zlatno bilanno pravilo (stupanj pokria II)133.3.Pokazatelji aktivnosti143.3.1.Koeficijent obrta ukupne imovine143.3.2.Koeficijent obrta dugotrajne imovine153.3.3.Koeficijent obrta kratkotrajne imovine163.3.4.Koeficijent obrta zaliha163.3.5.Koeficijent obrta potraivanja173.4.Pokazatelji ekonominosti183.4.1.Ekonominost ukupnog poslovanja193.4.2.Ekonominost poslovnih aktivnosti (prodaje)193.4.3.Ekonominost financiranja203.4.4.Ekonominost izvanrednih aktivnosti203.5.Pokazatelji profitabilnosti213.5.1.Bruto mara profita213.5.2.Neto mara profita223.5.3.Stopa povrata imovine233.5.4.Stopa povrata glavnice244.zakljuak255.Literatura276.prilozii6.1.Prilog 1: Raun dobiti i gubitkai6.2.Prilog 2: Bilanca stanjaii

uvod

Kako bi drutvo opstalo u uvjetima kompleksnog okruenja, pretpostavlja se upravljanje poslovanjem i razvojem, gdje se analiza poslovanja smatra proizvoaem informacija potrebnih za upravljanje. U cjelovitoj analizi tei se ka cjelovitom obuhvatu svih relevantnih podataka i informacija, bilo da se radi o vrijednosnim (novanim) ili koliinskim (naturalnim) podacima ili informacijama. Suprotno tome, analiza financijskih izvjetaja tei i ka pogledu u budunost i naglaavanju onih aspekata poslovanja koji su kritini za preivljavanje, prije svega to su uspjenost i sigurnost poslovanja. Vanost analize financijskih izvjetaja razmatra se u prvom redu s aspekta upravljanja poslovanjem i razvojem drutva. Onda prethodi procesu upravljanja, ili preciznije prethodi procesu planiranja koji ini sastavni dio upravljanja. Analiza financijskih izvjetaja dakle stvara informacijsku podlogu za potrebe upravljanja odnosno odluivanja. Meutim, potrebno je voditi rauna o tome da je pristup analize financijskih izvjetaja parcijalan pristup koji, iako obuhvaa vrlo bitne elemente za donoenje poslovne odluke, ipak ne obuhvaa cjelinu, tako da je prilikom prosuivanja znaenja analize financijskih izvjetaja potrebno voditi rauna o tom njenom ogranienju.Struktura i sadraj temeljnih financijskih izvjetaja predoenih upravi, nadzornom odboru i vlasnicima ne daje dovoljno informacija temeljem kojih se moe utvrditi i objektivno ocijeniti kvaliteta uspjenog poslovanja sa stajalita pojedinog imbenika poslovanja i njihovog ukupnog utjecaja. Kako se bez toga ne mogu donositi dobre odluke, za postizanje boljeg ukupnog rezultata poslovanja posluit e pokazatelji analize financijskih izvjea. Ove pokazatelje, odnosno uspjenost poslovanja potrebno je utvrditi kako bi se dobila informacijska podloga potrebna za donoenje odreenih poslovnih odluka.

1.1. Pokazatelji analize financijskih izvjea

Financijski pokazatelji (ili pokazatelji analize financijskih izvjetaja) su racionalni brojevi, odnosi dviju ili vie ekonomskih veliina pri ijim se izraunima u pravilu jedna ekonomska veliina dijeli s drugom. Formiraju se i raunaju radi sinteze i jednostavnijeg pregleda informacija o poslovanju kompanija. Temelj za izraun financijskih pokazatelja su informacije u financijskim izvjetajima kompanija i, za neke pokazatelje, cijene dionica kompanija na tritima kapitala, ukoliko se dionicama kompanija trguje na nekome od trita kapitala.Financijski pokazatelji uobiajeno se izraavaju kao postotak, npr. 10%, ili kao decimalna vrijednost, npr. 0,1. Najee ih raunaju i koriste kao alat u analizi revizori, banke, ulagai na financijskim tritima i ostali zainteresirani za financijski poloaj kompanija. esto ih raunaju i same kompanije, za internu uporabu ili objavu zainteresiranim ulagaima u kompaniju.Pojedinani pokazatelj moe se izraunati na temelju bilo koje dvije ekonomske veliine. S obzirom na veliku koliinu informacija sadranih u financijskim izvjetajima kompanija, moe se sastaviti vrlo velik broj smislenih pokazatelja. Ne postoje standardiziran popis financijskih pokazatelja, niti standardizirana pravila njihova izrauna. Veina izvora i autora u financijskoj literaturi primjenjivat e ili donekle drugaiji popis financijskih pokazatelja ili drugaiji nain izrauna odreenog pokazatelja. Meutim, veina najvanijih financijskih pokazatelja gotovo se uvijek rauna na isti nain.

1.2. Peovica d.o.o Omi

Poslovanje poduzea Peovica d.o.o. Omi usmjereno je na pruanje komunalnih usluga koritenjem vlastitih tehnikih i ljudskih potencijala na principima odrivog razvoja i stalnog praenja europskih trendova kvalitete na tom podruju rada. Osnovna zadaa poduzea Peovica d.o.o. u Omiu je prikupljanje i zbrinjavanje komunalnog otpada na optimalan i ekoloki prihvatljiv nain za podruje grada Omi, te opina Dugi Rat,estanovac i Zadvarje. Poduzee tu svoju prioritetnu zadau obavlja pruanjem usluge koja kvalitetom i cijenom zadovoljava potrebe korisnika.Vizija poduzea Peovica d.o.o. je: razvijanje i uvoenje novih djelatnosti u sferi obavljanja osnovne djelatnosti, osuvremenjivanje komunikacije sa svim zainteresiranim stranama , a prije svega s korisnicima usluga, uvoenje modernih tehniko-tehnolokih dostignua u okviru djelatnosti, povezivanje sa poznatim tvrtkama iste ili sline djelatnosti, ostvarivanje najvee kvalitete obavljanja usluga u svim segmentima djelovanja.Kroz ovakav nain rada Peovica d.o.o. postala je ugledna i potovana tvrtka, koja je svojim stilom i etikom u radu zadobila povjerenje svih sadanjih korisnika usluga.Dugorona poslovna orijentacija poduzea Peovica d.o.o. je da temeljem vlastitog razvoja, koristei vrhunsku tehnologiju, uz kontinuiranu edukaciju djelatnika i korisnika usluga, osigura korisnicima najbolju moguu uslugu u sferi djelovanja tvrtke. Zadovoljstvo i sigurnost korisnika temelj je za uspjeh poslovanja ovog poduzea. Pravilno gospodarenje komunalnim otpadom, odravanje trnice, ribarnice, parkova i ienje javnih povrina, ureenje groblja i pogrebne usluge, uz smanjenje trokova i istovremeno ouvanje okolia, oekivanja su korisnika njihovih usluga koja poduzee svakodnevno nastoji ispuniti i poboljati.U ovom radu predstavit emo klasine financijske pokazatelje kao najznaajnije alate u analizi financijskih izvjetaja poduzea Peovica d.o.o za razdoblje 01.01.2013. 31.12.2013. godine.

KLASIFIKACIJA TEMELJNIH FINANCIJSKIH pokazatelja

Analiza financijskih izvjetaja putem pokazatelja predstavlja jedan od najvanijih instrumenata analize poslovanja poduzea. Preko pokazatelja se stavlja u odnos jedna ekonomska veliina sa drugom. Pokazatelji su jednostavni za uporabu i zbog toga su iroko prihvaeni, dok istovremeno njihova interpretacija je znatno sloenija. Da bi se poslovanje poduzea moglo kvalitetno ocijeniti, pokazatelje je potrebno usporeivati s pokazateljima iz prolih godine, s prosjekom grane odnosno industrije u kojoj poduzee posluje ili sa ope prihvaenim standardima.Vanost analize financijskih izvjea putem pokazatelja se ogleda i u injenici da se na ovaj nain povezuju stavke iz vie financijskih izvjea te se na taj nain dolazi do bolje procijene uspjenosti poslovanja poduzea. Takoer, to ukazuje i na injenicu da kvaliteta pokazatelja ovisi o kvaliteti financijskih izvjea.Financijski pokazatelji se s obzirom na vremensku dimenziju mogu podijeliti na dvije skupine. Jedna skupina financijskih pokazatelja razmatra poslovanje poduzea unutar odreenog vremenskog razdoblja, najee je to godina dana, a temelji se na podacima iz rauna dobiti i gubitka. Druga se skupina financijskih pokazatelja odnosi na tono odreeni trenutak koji se poklapa s trenutkom sastavljanja bilance i govori o financijskom poloaju poduzea u tom trenutku.Kao to je ve bilo naglaeno, pokazatelji se formiraju kako bi se poduzeu dala to bolja financijska podloga za donoenje odreenih financijskih odluka. Svrha formiranja i raunanja financijskih pokazatelja je stvaranje informacijske podloge potrebne za donoenje odreenih odluka. Pokazatelji kao informacije za upravljanjem poduzeem, za odluivanje u poduzeu, ine vezu izmeu empirizma i racionalizma kao temeljnih izvora spoznaje. Izbor pokazatelja koji e se raunati i tumaiti ovisi upravo o odluci koja se treba donijeti.U skladu s tim, razlikuje se nekoliko skupina financijskih pokazatelja:1) Pokazatelji likvidnosti (liquidity ratios) mjere sposobnosti poduzea da podmiri svoje kratkorone obveze2) Pokazatelji zaduenosti (leverage ratios) mjere koliko se poduzee financira iz tuih izvora sredstava3) Pokazatelji aktivnosti (activity ratios) mjere kako efikasno poduzee upotrebljava soje resurse4) Pokazatelji ekonominosti mjere odnos prihoda i rashoda, tj. pokazuju koliko se prihoda ostvari po jedinici rashoda5) Pokazatelji profitabilnosti (profitability ratios) mjere povrat uloenog kapitala, to se ponekad smatra najviom upravljakom djelotvornou6) Pokazatelji investiranja (investment ratios) mjere uspjenost ulaganja u obine dioniceDobro upravljanje podrazumijeva da su u poslovanju zadovoljena dva kriterija, kriterij sigurnosti (likvidnost, financijska stabilnost i zaduenost) i kriterij uspjenosti (tj. efikasnosti, profitabilnost i rentabilnost). Tako se pokazatelji likvidnosti i zaduenosti mogu smatrati pokazateljima koji opisuju financijski poloaj poduzea, a pokazatelji ekonominosti, profitabilnosti i investiranja zapravo su pokazatelji uspjenosti poslovanja. Pokazatelji aktivnosti se mogu smatrati i pokazateljima sigurnosti i pokazateljima uspjenost.

vaniji financijski pokazatelji poduzea peovica d.o.o.

Kada se govori o uspjenosti poslovanja, najee se kao glavni kriterij spominju visina prihoda ili ostvarena dobit. Dok visina prihoda odraava trinu poziciju tvrtke, dobit je mjera profitabilnosti. Oba pokazatelja mogu se iitati iz rauna dobiti i gubitka.Visina prihoda ili ostvarena dobit nisu jedini kriteriji uspjenosti jedne tvrtke te u nastavku donosimo najee koritene financijske pokazatelje uspjenosti poslovanja poduzea Peovica d.o.o. Bitno je napomenuti da bi se stvarno mogla procijeniti uspjenost poslovanja - potrebno je osim rauna dobiti i gubitka u obzir uzeti i podatke iz bilance stanja.

1.3. Pokazatelji likvidnosti

Likvidnost (eng. solvency, liquidity) je svojstvo imovine ili njezinih pojedinih dijelova da se mogu pretvoriti u gotovinu dostatnu za pokrie preuzetih obveza. Likvidnost je uz rentabilnost jedno od osnovnih naela privreivanja poduzea u robno-novanoj privredi. Poduzea u svom poslovanju tee ouvanju likvidnosti, tj. sposobnosti da pravovremeno podmiruje svoje obveze. Pokazatelji likvidnosti mjere sposobnost poduzea u kontekstu sposobnosti podmirenja dospjelih kratkoronih obaveza. Preciznije govorei, oni usporeuju kratkorone obveze s kratkoronim ili tekuim izvorima dostupnim za podmirivanje kratkoronih obveza.Znaajni su financijskim menaderima koji donose odluke vezane za podmirivanje obveza prema dobavljaima, kreditorima, dravi, ali su takoer znaajni i samim kreditorima i dobavljaima.Najuestaliji pokazatelji likvidnosti su:1) koeficijent tekue likvidnosti,2) koeficijent ubrzane likvidnosti,3) koeficijent trenutne likvidnosti,4) koeficijent financijske stabilnosti.Ukoliko su spomenuti pokazatelji manji od zadanih granica, poduzee ne mora biti nelikvidno, ve sve ovisi kojom se djelatnou bavi, kakva je struktura imovine i obveza, kao i aktivnost poduzea mjerena koeficijentom obrta i trajanjem obrta (obrt ukupne imovine). Problematika likvidnosti ne moe se opisati i razumijevati iz nekoliko relativnih odnosa, ve treba razmotriti itav niz spomenutih imbenika koji utjeu na likvidnost poduzea i potrebnu veliinu koeficijenta kojima se mjeri likvidnost.

1.3.1. Koeficijent tekue likvidnostiKoeficijent tekue likvidnosti (eng. current ratio) pokazatelj je likvidnosti najvieg stupnja jer u odnos dovodi pokrie i potrebe za kapitalom u roku od godine dana. Ovaj pokazatelj mjeri sposobnost poduzea da podmiri svoje kratkorone obveze. Izraunatu vrijednost pokazatelja je potrebno usporediti s drugim poduzeima u istoj grani industrije. Nia vrijednost pokazatelja u odnosu na industrijski prosjek ukazuje na mogue probleme po pitanju likvidnosti. Smatra se kako koeficijent tekue likvidnosti manji od 1,5 implicira mogunost da poduzee ostane bez sredstava za podmirenje kratkoronih obveza. Pokazatelj ija je vrijednost znaajno vea od industrijskog prosjeka moe znaiti da poduzee ne koristi efikasno svoja sredstva. Zadovoljavajua vrijednost koeficijenta tekue likvidnosti je ona koja ne odstupa znaajno od industrijskog prosjeka, a ukoliko industrijski prosjek nije poznat, tada bi ovaj omjer trebao iznositi priblino 2:1.Formula za izraunavanje ovog koeficijenta glasi:

Poduzee Peovica d.o.o. je u 2013.godini imala kratkotrajnu imovinu u vrijednosti od 9.780.111 kn, dok su kratkorone obveze iznosile 5.135.713 kn. Stavljajui u omjer ove vrijednosti, dobijemo koeficijent tekue likvidnosti od 1,9. Usporeujui veliinu koeficijenta s poeljnim referentnim vrijednostima, primjeujemo da se u potpunosti slau. To znai da poduzee Peovica d.o.o. ima skoro dvostruko vie kratkotrajne imovine od kratkoronih obaveza koje dolaze na naplatu.

1.3.2. Koeficijent ubrzane likvidnostiKoeficijent ubrzane likvidnosti (eng. quick ratio) posebno je mjerilo likvidnost drugog stupnja, a izraunava se prema formuli:

Ovaj pokazatelj govori o tome ima li poduzee dovoljno kratkoronih sredstva da podmiri dospjele obveze, a bez prodaje zaliha. Kao i kod koeficijenta tekue likvidnosti, poeljna vrijednost ovog pokazatelja je ona koja ne odstupa znaajno od industrijskog prosjeka. Ukoliko industrijski prosjek nije poznat, tada je poeljna vrijednost koeficijenta ubrzane likvidnosti priblino jednaka omjeru 1:1. Preporuena minimalna vrijednost ovog koeficijenta iznosi 0,9.

U 2013.godini Peovica d.o.o. je na zalihama imala robu u vrijednosti 1.046kn, to daje koeficijent ubrzane likvidnosti u vrijednosti 1,9. To znai da kratkorone obveze nisu vee od kratkotrajne imovine umanjene za vrijednost zaliha.

1.3.3. Koeficijent trenutne likvidnostiKoeficijent trenutne likvidnosti (eng. cash ratio) pokazuje kolika je pokrivenost kratkoronih obveza likvidnom kratkotrajnom imovinom, odnosno novanim sredstvima. Smatra se da ovaj koeficijent ne bi trebao biti manji od 0,10, odnosno 10%.Ovaj koeficijent je dobar pokazatelj u sluaju da potraivanja ine veinu kratkotrajne imovine, a postoji praksa kanjenja u njihovoj naplati. Rauna se po formuli:

Kratkotrajne obveze poduzea Peovica d.o.o. su u 2013.godini, kao to je ve spomenuto, iznosile 5.135.713 kn, dok su na raunu i u blagajnama raspolagali sa 9.194 kn gotovine. Stavljajui u omjer ove dvije vrijednosti, dobijemo koeficijent trenutne likvidnosti od 0,0017. Primjeujemo da je ovo daleko ispod minimalne referentne vrijednosti, to nas dovodi do zakljuka da se velika veina kratkotrajne imovine poduzea sastoji od potraivanja, a glavnicu toga ine potraivanja od kupaca (9.608.104 kn), gdje moe doi do potekoa s naplaivanjem.

1.3.4. Koeficijent financijske stabilnostiKoeficijent financijske stabilnosti stavlja u omjer dugotrajnu imovinu te ukupnu vrijednost kapitala i dugoronih obveza. Koeficijent definiran na ovaj nain treba biti manji od 1 jer se iz dijela dugoronih izvora mora financirati kratkotrajna imovina. Ako je vei od 1 znai da je dugotrajna imovina financirana iz kratkoronih obveza, tj. da postoji deficit radnog kapitala.

Smanjenje ovoga koeficijenta pozitivna je tendencija, jer ako dugotrajna imovina angaira likvidnu kratkoronu imovinu moe doi do smanjenja mogunosti podmirenja tekuih obveza.

S obzirom da je 2013.godine Peovica d.o.o. raspolagala sa dugotrajnom imovinom vrijednosti 3.483.132 kn, a kapital i dugorone obveze su bili 7.373.656kn, koeficijent financijske stabilnosti je 0,47. Ovo poduzee je, prema tome, u financijskog ravnotei te investitorima prua sigurnost. Iz dijela dugoronih izvora Peovica d.o.o. moe financirati i dio svoje kratkotrajne imovine, a ne samo dugotrajnu imovinu.

1.4. Pokazatelji zaduenosti

Pokazatelji zaduenosti ili pokazatelji upotrebe poluge (eng. leverage ratios) pokazuju strukturu kapitala i naine na koje poduzee financira svoju imovinu. Oni predstavljaju svojevrsnu mjeru stupnja rizika ulaganja u poduzee, odnosno odreuju stupanj koritenja posuenih financijskih sredstava. Pokazatelji zaduenosti su odraz strukture pasive i govore koliko je imovine financirano iz vlastitoga kapitala (glavnice) i koliko je imovine financirano iz tuega kapitala (obveza).Zaduenost poduzea se odnosi na znaenje i veliinu dugova, a poduzea se odluuju na taj korak zbog nemogunosti financiranja iz vlastitih sredstava. Tvrtke sa znaajno visokim stupnjem zaduenosti gube financijsku fleksibilnost, mogu imati probleme pri pronalaenju novih investitora, te se suoavaju s rizikom bankrota. Ipak, zaduenost nije nuno loa. Ukoliko je stupanj zaduenosti pod kontrolom i redovno se prati kroz vrijeme, a posuena sredstva se koriste na pravi nain, zaduenost moe rezultirati porastom povrata na investirano.Najee koriteni pokazatelji zaduenosti su:1) koeficijent zaduenosti2) koeficijent vlastitog financiranja3) odnos duga i glavnice4) stupanj pokria I.5) stupanj pokria II.

1.4.1. Koeficijent zaduenostiKoeficijent zaduenosti (eng. debt ratio, leverage ratio, indebtedness coefficient) pokazuje do koje mjere poduzee koristi zaduivanje kao oblik financiranja, odnosno koji je postotak imovine nabavljen zaduivanjem. to je vei odnos duga i imovine, vei je financijski rizik, a to je manji, nii je financijski rizik[footnoteRef:2]. Ovaj pokazatelj nam daje podatak o veliini zaduenja po jednoj kuni vlastitog kapitala. U pravilu bi vrijednost koeficijenta zaduenosti trebala biti 50% ili manja. [2: Financijski rizik (engl. financial risk) predstavlja rizik kod fiksnih trokova financiranja (rizik da se ostvarenim financijskim rezultatom nee pokriti kamate na dugove poduzea) i/ili rizik koji proizlazi iz stupnja zaduenosti poduzea (rizik da poduzee nee biti u mogunosti vratiti dug). Stupanj rizika se poveava paralelno sa stupnjem zaduenosti poduzea.]

Raunajui koeficijent zaduenosti Peovica d.o.o., primjeujemo da se malo vie od polovine sredstava povlai iz tuih izvora financiranja. Za svaku kunu imovine poduzea, ono je stvorilo 0,51kn duga. Ovaj udio zaduivanja jo nije toliko velik da predstavlja rizik za investitore, meutim poeljno bi bilo raditi na njegovom smanjivanju.

1.4.2. Koeficijent vlastitog financiranjaKoeficijent vlastitog financiranja predstavlja stupanj samofinanciranja poduzea i govori koliko je imovine financirano iz vlastitog kapitala (glavnice). Njegova vrijednost bi trebala biti vea od 50% to znai da je vei dio imovine financiran iz vlastitih izvora. Zbroj koeficijenta zaduenosti i koeficijenta vlastitog financiranja bi trebao biti 1 odnosno 100%, ali ponekad to nije sluaj zbog stavki koje se ne mogu svrstati ni pod obveze ni pod kapital.

Izraunava se prema sljedeoj formuli:

Koeficijent vlastitog financiranja Peovica d.o.o. iznosi 43%. Ova vrijednost je manja od eljenih referentnih vrijednosti (min.50%) to znai da je poduzee financiralo malo imovine iz vlastitih sredstava.Usporeujui, odnosno zbrajajui gore navedena dva komplementarna koeficijenta u poduzeu Peovica d.o.o. dobijemo 0,94 odnosno 94%.

1.4.3. Odnos duga i glavniceKroz ovaj pokazatelj zaduenosti se kapital moe procjenjivati na temelju trine vrijednosti kako bi se bolje istakao rizik ulaganja u poduzee. Pokazatelj financiranja se naziva jo i pokazateljem mogueg zaduivanja, te prema konzervativnom pristupu trebao bi iznositi 1:1. Meutim, u dananjim suvremenim uvjetima poslovanja odstupa se pomalo od tako definiranog odnosa: sve vei naglasak se pridaje rezultatima koji se postiu ukupnim kapitalom, tj. trajnoj snazi prihoda. U tom kontekstu tolerira se vea zaduenost poduzea i pomie se odnos vlastitog i tueg kapitala prema omjeru 30:70, a u mnogim bankama to predstavlja granicu kreditne sposobnosti poduzea. Gornja granica odnosa duga i glavnice je najee 2:1, s udjelom dugoronog duga ne veim od jedne treine. Visoka vrijednost ovog pokazatelja ukazuje na mogue potekoe pri vraanju posuenih sredstava i plaanju kamata. Odnos duga i glavnice se izraunava na sljedei nain:

Poduzee Peovica d.o.o. Omi uz omjer duga i glavnice od 1,17 ostaje unutar referentnih granica za ovaj koeficijent te ne daje naznake potekoa pri vraanju posuenih sredstava i vraanju kamata.

1.4.4. Zlatno bankarsko pravilo (stupanj pokria I) i Zlatno bilanno pravilo (stupanj pokria II)Stupanj pokria I. i II. govore o pokriu dugotrajne imovine glavnicom (stupanj pokria I.), odnosno glavnicom uveanom za dugorone obveze (stupanj pokria II.). Stupanj pokria II ukazuje na ronu usklaenosti dijelova aktive i pasive. Oba pokazatelja se raunaju na temelju podataka iz bilance. Kontrolna mjera za pokazatelj stupnja pokria I iznosi 1, a poeljno je da bude to manja. Potrebno je istaknuti da kod vrijednost pokazatelja stupanj pokria II. treba mora biti vea od 1. Ova tvrdnja proizlazi iz injenice da dio dugoronih izvora, zbog odranja likvidnosti, mora biti iskoriten za financiranje kratkotrajne imovine. Samim time, pokazatelje stupnja pokria mogue je istovremeno razmatrati i kao pokazatelje likvidnosti.Raunaju se putem sljedeih formula:

Za poduzee Peovica d.o.o. izraun je sljedei:

1.5. Pokazatelji aktivnosti

Pokazatelji aktivnosti poslovanja mjere koliko efikasno poduzee upotrebljava svoje resurse. Poznati su jo pod nazivom koeficijenti obrtaja. Pokazatelji aktivnosti se koriste pri procijeni uinkovitosti koritenja pojedinih sredstava ili dijelova imovine. Ovi pokazatelji ocjenjuju djelotvornost menadmenta i njihovu sposobnost angairanja imovine koji su mu povjerili vlasnici. Pokazuju brzinu cirkuliranja sredstva i dijelova imovine. Pokazatelji aktivnosti slue kao jedna vrsta pokazatelja likvidnosti i pokazatelja vremena trajanja poslovnih procesa. Visok iznos akumulirane amortizacije u odnosu prema iskazanoj dugotrajnoj imovini moe biti indikator zastarjelosti i potrebe unapreenja, a znaajan porast stanja novca moe sugerirati da je sredstava previe. Pokazatelji aktivnosti izraavaju, u razliitim oblicima, relativnu veliinu kapitala koja podrava obujam poslovnih transakcija. Ako je poznat koeficijent obrta, tada je mogue izraunati i prosjene dane vezivanja sredstava, tj. prosjeno trajanje obrta. Svi nabrojani pokazatelji utvruju se na temelju podataka iz bilance i rauna dobiti i gubitka, a openito pravilo govori kako je bolje da je koeficijent obrta to vei broj, tj. da je vrijeme vezivanja ukupne i pojedinih vrsta imovine to krae. Najee koriteni omjeri su:1) Koeficijent obrta ukupne imovine2) Koeficijent obrta dugotrajne imovine3) Koeficijent obrta kratkotrajne imovine4) Koeficijent obrta zaliha 5) Koeficijent obrta potraivanja

1.5.1. Koeficijent obrta ukupne imovineKoeficijent obrta ukupne imovine stavlja u odnos financijske uinke te imovine (prihode) s njezinom ukupnom vrijednou. Upuuje na brzinu cirkulacije imovine u poslovnom procesu. to je taj koeficijent vei, to je vea brzina cirkulacije (tj. broja dana vezivanja imovine manji).Koeficijent obrta ukupne imovine govori koliko puta se ukupna imovina tvrtke obrne u tijeku jedne godine, odnosno koliko tvrtka uspjeno koristi imovinu s ciljem stvaranja prihoda. Ovo je jedan od najee koritenih pokazatelja aktivnosti koji izraava veliinu imovine potrebne za obavljanje stanovite razine prodaje ili, obrnuto, kune iz prodaje koje donosi svaka kuna imovine. Rauna se prema sljedeoj formuli:

Poduzee Peovica d.o.o. kroz godinu dana jedanput obrne cjelokupnu imovinu. Bilo bi poeljno da je ovaj koeficijent puno vei jer bi onda broj dana vezivanja imovine bio manji, odnosno kapital bi bio uinkovitiji u donoenju prihoda.

1.5.2. Koeficijent obrta dugotrajne imovineObrt dugotrajne imovine predstavlja omjer ukupnih prihoda i fiksne imovine a pokazuje koliko uspjeno tvrtka koristi dugotrajnu imovinu s ciljem stvaranja prihoda. Openito je poeljno postii to veu vrijednost pokazatelja jer to znai da je manje novca potrebnog za stvaranje prihoda vezano u fiksnoj imovini. Opadajui pokazatelj moe biti indikator prevelikog investiranja u postrojenja, opremu ili neku drugu stalnu imovinu.

Koeficijent obrta dugotrajne imovine poduzea Peovica d.o.o. u usporedbi s prethodnim godinama pokazuje trend poveanja i sada iznosi 3,89.

1.5.3. Koeficijent obrta kratkotrajne imovineKoeficijent obrta kratkotrajne imovine govori koliko puta se kratkotrajna imovina tvrtke obrne u tijeku jedne godine, odnosno on mjeri relativnu efikasnost kojom poduzee rabi kratkotrajnu imovinu za stvaranje prihoda. Poeljno je da vrijednost ovog koeficijenta bude to vea.Izraunava se preko formule:

U Peovica d.o.o. koeficijent obrta kratkotrajne imovine za 2013.godinu bio je kako slijedi:

1.5.4. Koeficijent obrta zalihaUobiajeno je za izraun koeficijenta obrtaja zaliha koristiti prosjek zaliha na poetku i na kraju razdoblja, iako tvrtke koje karakterizira brzi razvoj u kojem zalihe prate nagli rast prodaje, mogu upotrijebiti samo zalihe sa kraja razdoblja. Koeficijent obrta zaliha pokazuje koliko se puta zalihe obrnu u tijeku jedne godine. Obzirom da su zalihe najnelikvidniji oblik imovine, poeljna je vea vrijednost koeficijenta. S druge strane, koeficijent koji je puno vei od prosjeka industrije mogao bi znaiti smanjenje prodaje tvrtke zbog neadekvatne zalihe robe. Previsoki pokazatelj upuuje da poduzee vjerojatno esto iscrpljuje zalihe i tako gubi kupce.Niski pokazatelj implicira da poduzee ima visoke oportunitetne trokove tj. neproduktivno koristi sredstva. Niski pokazatelj obino ukazuje i na nekvalitetne (zastarjele, pokvarene) zalihe. Mogue je i da poduzee ima na zalihama dio starih zaliha koje se ne koriste, dok se ostale zalihe dobro obru, pa bi te zalihe trebalo prodati uz diskont ili ako to nije mogue, treba ih otpisati.

Poduzee Peovica d.o.o. ima izrazito visok koeficijent obrta zaliha to moe upuivati na nedovoljne zalihe. Meutim, zbog prirode posla koji poduzee obavlja, gomilanje zaliha nije nuno i njihova koliina ne utjee na uspjenost poslovanja spomenutog poduzea.

1.5.5. Koeficijent obrta potraivanjaPotraivanja od kupaca predstavljaju prodaju koja nije naplaena, stoga se mogu promatrati i kao oblik kredita koji tvrtka daje svojim kupcima produivanjem roka naplate. Samim time potraivanja znaajno utjeu na novani tok tvrtke.Koeficijent obrta potraivanja pokazuje koliko novanih jedinica prodaje se moe ostvariti s jednom KM uloenom u potraivanja. On stavlja u omjer prihod od prodaje sa stanjem na kontu potraivanja. Na temelju dobivene vrijednosti koeficijenta mogue je utvrditi prosjeno trajanje naplate potraivanja. Isto tako mogue je raunati koeficijente obrta potraivanja za svakog pojedinog kupca.Ovaj koeficijent izraunavamo pomou formule:

Relativno nizak koeficijent obrta potraivanja poduzea Peovica d.o.o. daje naslutiti da je vrijeme naplate potraivanja dugo, te da korisnici usluge ne podmiruju obveze u roku.

1.6. Pokazatelji ekonominosti

Pod ekonominou se podrazumijeva stupanj tedljivosti u ostvarivanju uinaka, a izraava se odnosom ostvarenih uinaka i utroenih elemenata radnog procesa ili stavljanjem u odnos outputa i inputa. Pokazatelji ekonominosti izraavaju se kroz odnos izmeu ostvarenih uinaka i koliine rada, predmeta rada, sredstava za rad i tuih usluga potrebnih za njihovo ostvarenje. U praksi poduzea Peovica d.o.o. kao i drugih poduzea pokazatelji ekonominosti izraavaju se odnosom ostvarenih prihoda po jedinici rashoda temeljenih na podacima iz rauna dobiti i gubitka i nazivaju se koeficijentima.Odnos ukupnih prihoda i ukupnih rashoda rezultira pokazateljem ukupne ekonominosti, no da bi se poslovanje pojedinog poduzea bolje sagledalo potrebno je raunati i parcijalne pokazatelje ekonominosti. Podrazumijeva se da je poeljno da je koeficijent ekonominosti to vei broj. Ukoliko je vrijednost pokazatelja ekonominosti manja od 1, to znai da poduzee posluje s gubitkom.Ovisno o veliini koeficijenata koji se raunskim putem dobiju poslovanje moe biti ekonomino, neekonomino ili na granici ekonominosti i to:a) Ako su ostvareni prihodi vei od rashoda tada je koeficijent vei od 1 (E > 1 = poslovanje ekonomino).b) Ako su ostvareni rashodi vei od prihoda tada je koeficijent manji od 1 (E < 1 = poslovanje neekonomino).c) Ako su ostvareni prihodi jednaki rashodima tada je koeficijent (E = 1 = poslovanje na granici ekonominosti).Ekonominost se ne moe mjeriti naturalnim pokazateljima jer se prihodi i rashodi izraavaju vrijednosno, a ne naturalno.Kod pokazatelja ekonominosti vano je napomenuti, da se oni mogu raunati za sve aktivnosti kojima su u poduzeu Peovica d.o.o. ostvareni prihodi i rashodi.Najei pokazatelji ekonominost su:1) Ekonominost ukupnog poslovanja2) Ekonominost poslovnih aktivnosti (prodaje)3) Ekonominost financiranja4) Ekonominost izvanrednih aktivnosti

1.6.1. Ekonominost ukupnog poslovanjaPokazatelj ekonominosti ukupnog poslovanja stavlja u odnos ukupne prihode i ukupne rashode, odnosno pokazuje koliko se prihoda ostvari po jedinici rashoda na razini cjelokupnog poslovanja. To je tzv. osnovni pokazatelj ekonominosti. Potrebno je da drutvo posluje ekonomino, odnosno da ostvaruje vie prihoda nego to je utroeno za njihovo postizanje (poeljno je da su ukupni prihodi vei od ukupnih rashoda).

Da bi provjerili ekonominost poslovanja Peovica d.o.o. stavili smo u omjer podatke iz rauna dobiti i gubitka za 2013.godinu, te dobili kako slijedi:

Iz izrauna primjeujemo da je poslovanje poduzea Peovica d.o.o. ekonomino.

1.6.2. Ekonominost poslovnih aktivnosti (prodaje)Ekonominost poslovnih aktivnosti (prodaje) mjeri koliko se prihoda od prodaje ostvari po jedinici rashoda od prodaje obavljanjem redovite djelatnosti poduzea. Rashode od prodaje ine poveanje (smanjenje) zaliha nedovrene proizvodnje i gotovih proizvoda, trokovi osoblja i materijalni trokovi. Ekonominost poslovnih aktivnosti izraunava se stavljanjem u odnos prihoda od prodaje i rashoda od prodaje. Kada su prihodi od prodaje vei od rashoda od prodaje ekonominost poslovanja je pozitivna.

Poduzee Peovica d.o.o. je u 2013.godini imalo ekonomine poslovne aktivnosti i ostvarili su profit.

1.6.3. Ekonominost financiranjaEkonominost financiranja pokazuje omjer financijskih prihoda i financijskih rashoda. Poeljno je da vrijednost ovog pokazatelja bude to vea.Ekonominost financiranja je odnos financijskih prihoda i financijskih rashoda. Kada je dobiveni pokazatelj manji od 1, ekonominost financiranja je negativna, odnosno ne ostvaruje se dovoljno financijskih prihoda za pokrie nastalih financijskih rashoda.

Iz izrauna moemo vidjeti da je ekonominost financiranja poduzea Peovica d.o.o. negativna, te da poduzee ne ostvaruje dovoljno financijskih prihoda.

1.6.4. Ekonominost izvanrednih aktivnostiEkonominost izvanrednih aktivnosti stavlja u omjer prihode i rashode nastale u poduzeu obavljanjem nekih aktivnosti koji odstupaju od redovitog poslovanja poduzea. Potrebno je ostvariti prihode iz izvanrednih aktivnosti za pokrie nastalih rashoda ovih aktivnosti.

Poduzee Peovica d.o.o. u 2013.godini nije imalo izvanrednih poslovnih aktivnosti.1.7. Pokazatelji profitabilnosti

Rezultat i cilj cjelokupnog poslovanja drutva je profit. Analizu profitabilnosti poslovanja poduzea opravdano se svrstava u najvanije dijelove financijske analize. Pokazatelji profitabilnosti su odnosi koji povezuju profit s prihodima iz prodaje i investicijama, a ukupno promatrani pokazuju ukupnu uinkovitost poslovanja poduzea. Pokazatelji profitabilnosti mjere sposobnost poduzea da ostvari odreenu razinu dobiti u odnosu na imovinu, prihode ili kapital.Pokazatelji profitabilnosti mjere uspjeh ostvarivanjem zarade poduzea. Pokazuju veliinu dobiti u odnosu na angairanu imovinu. Oni slue kao mjerilo za donoenje odluke o ocjeni uspjenosti rada uprave. Ekonomski analitiari pokazatelje profitabilnosti (rentabilnosti) koriste kao indikatore upravljake djelotvornosti, kao mjeru sposobnosti poduzea za povrat odgovarajuih ulaganja te kao metodu za predvianje budue dobiti. Pokazatelji rentabilnosti raunaju se na temelju podataka bilance i rauna dobiti i gubitka.Za ovaj pokazatelj posebno su zainteresirani dioniari pri davanju ocjene o sposobnosti menadmenta za ostvarivanje visine dobitka. Pokazatelj profitabilnosti pokazuje koliko je poduzee Peovica d.o.o. zaradilo dobiti na svaku kunu koju su dioniari uloili u to poduzee.Najee koriteni pokazatelji profitabilnosti su:1) bruto mara profita2) neto mara profita3) stopa povrata imovine4) stopa povrata glavnice

1.7.1. Bruto mara profitaBruto profitna mara pokazuje uspjenost poduzea, odnosno sposobnost menadmenta da upravlja prodajnim cijenama, trokovima i obujmom poslovne aktivnosti. Ukoliko se dobiveni postotak poveao u odnosu na prethodno promatrano razdoblje dolo je do poveanja rentabilnosti.Promjena u profitnoj mari moe biti posljedica kombinacije promjena u prodajnoj cijeni proizvoda i razini proizvodnih trokova (ako je poduzee proizvelo proizvod) kao i u promjeni u proizvodnom asortimanu, ili kod trgovakih i uslunih poduzea ovisi o cijeni proizvoda ili pruene usluge ili cijeni po kojoj je nabavljen ili cijeni usluge koju pruaju ostali. Bruto mara profita se rauna prema formuli:

Poduzee Peovica d.o.o. je ostvarilo relativno nisku maru profita, uz smanjenje profitabilnosti u odnosu na prolu godinu kada je bruto mara profita iznosila 0,044.

1.7.2. Neto mara profitaNeto mara profita je pokazatelj kojim se mjeri rentabilnost prometa. Neto profitna mara ukazuje na sposobnost menadmenta u voenju poduzea. Odnos neto dobiti prema prodaji u biti izraava razinu odnosa troak/cijena u poslovanju.Neto mara profita se izraunava iz rauna dobiti i gubitka te stavlja u odnos dobit ostvarenu ukupnim poslovanjem sa ukupnim prihodima. Neto mara profita je najprecizniji pokazatelj konanih uinaka realiziranih poslova i pokazuje koliki postotak prihoda ostaje u vidu dobiti kojom se moe slobodno raspolagati.Ako se mara profita pomnoi s koeficijentom obrta ukupne imovine, kao rezultat e se dobiti pokazatelj rentabilnosti imovine. To znai da se rentabilnost moe poveati poveanjem koeficijenta obrta i/ili poveanjem mare profita.

Peovica d.o.o. je na kraju 2013.godine ostvarila neto dobit od 93.089kn uz neto maru profita 0,7%.

1.7.3. Stopa povrata imovineStopa povrata imovine (eng. return on assets) je indikator uspjenosti koritenja imovine u stvaranju dobiti. Ovaj pokazatelj pokazuje kolika je intenzivnost imovine poduzea. Takoer, ovaj pokazatelj pomae kod procjene novih projekata. Naime, projekt e se smatrati profitabilnim ako je iznos ovog pokazatelja vei od iznosa kamata na kredite.Kapitalno intenzivne industrije poput proizvodnje automobila zahtijevaju skupu opremu i strojeve i samim time imaju visok stupanj intenzivnosti imovine (isto tako, visoki trokovi odravanja imovine utjecat e na smanjivanje dobiti, a samim time i na niu vrijednost profitabilnosti imovine). Suprotno, agencije za oglaavanje primjerice imaju vrlo nisku intenzivnost imovine jer su njihovi zahtjevi za imovinom minimalni. Iz toga proizlazi kako vrijednost stope povrata imovine uvelike varira ovisno o industriji ili djelatnosti kojom se poduzee bavi. Stopa povrata imovine se izraava u postotku a izraunava na sljedei nain:

Isti ovaj pokazatelj mogue je izraunati i pomou formule:

Stopa povrata imovine zapravo predstavlja pokazatelj neto profitabilnosti imovine. Odnosi se na dobit koju poduzee generira iz jedne novane jedinice imovine. to je nia dobit po novanoj jedinici imovine vii je stupanj intenzivnosti imovine, i obrnuto. Uz ostale neizmijenjene uvjete, vea intenzivnost imovine poduzea zahtijevat e vie svote novca za ponovno investiranje u poslovanje kako bi se i dalje ostvarivala dobit. Ope pravilo glasi da sve vrijednosti pokazatelja ispod 5% podrazumijevaju visok stupanj intenzivnosti imovine, dok vrijednosti iznad 20% oznaavaju nisku intenzivnost imovine.

Prema pokazatelju stope povrata imovine, zakljuujemo da poduzee Peovica d.o.o. ima visok stupanj intenzivnosti imovine. Na svaku kunu imovine koju posjeduje, poduzee je zaradilo 0,007kn.

1.7.4. Stopa povrata glavniceStopa povrata glavnice ili stopa profitabilnosti glavnice ili rentabilnost vlastitog kapitala (eng. return on equity) predstavlja moda i najznaajniji pokazatelj profitabilnosti. Pokazuje koliko novanih jedinica dobiti poduzee ostvaruje na jednu jedinicu vlastitog kapitala, odnosno pokazuje snagu zarade u odnosu na ulaganje dioniara.Izraunava se na sljedei nain:

Na temelju usporedbe profitabilnosti vlastitog kapitala i profitabilnosti imovine te kamatne stope koja odraava cijenu koritenja tueg kapitala, mogue je doi do zakljuka o stupnju koritenja financijske poluge, odnosno isplativosti koritenja vlastitim ili tuim kapitalom. Ukoliko su stope profitabilnosti vlastitog kapitala vrlo visoke, pa ak i vie od stopa profitabilnosti imovine, poduzeu bi se isplatilo koristiti tuim kapitalom, i obrnuto.

Stopa povrata glavnice u poduzeu Peovica d.o.o. Omi iznosi 1,6%. Uzimajui u obzir kamate na bankovne kredite i ostale izvore tueg kapitala, poduzeu je isplativije poslovati vlastitim kapitalom.

zakljuak

Cjelokupno poslovanje poduzea i svi poslovni dogaaji koje poduzee ostvari u odreenom vremenskom razdoblju se prikazuju u financijskim izvjeima te zbog toga njihova analiza predstavlja jedan od najvanijih elemenata koje pomau menaderima pri planiranju, donoenju odluka o pravcu djelovanja poduzea u budunosti, te im pomae da ne ponavljaju pogreke iz prolosti. Meutim, analiza financijskih izvjea nije samo korisna menaderima i vlasnicima, ima cijeli niz zainteresiranih strana koje potrebne informacije o poslovanju poduzea trae upravo u analizi financijskih izvjea. Kreditori, potencijalni ulagai, dobavljai, poslovni partneri samo su neki od zainteresiranih za stanje u poduzeu.U postupku analize financijskih izvjetaja zasigurno najznaajnije mjesto pripada financijskim pokazateljima, kako se oni razmatraju kao nosioci sintetiziranih informacija o kvaliteti poslovanja. Pokazatelji predstavljaju neizostavan dio analize poslovanja poduzea, a da bi se donio sud dali su oni zadovoljavajui ili ne, potrebno ih je usporeivati s odreenim standardnim veliinama. Pokazateljima se mjeri kvaliteta poslovanja, gdje su uspjenost i sigurnost kriteriji dobrog poslovanja. Pokazatelji likvidnosti, zaduenosti i aktivnosti usmjereni su na mjerenje sigurnosti poslovanja, dok su pokazatelji aktivnosti, ekonominosti i profitabilnosti usmjereni na mjerenje uspjenosti poslovanja. Pravovremene i kvalitetne informacije neophodne su za dobro upravljanje drutvom, odnosno za nastavak poslovanja i njegov razvoj. Potrebni podaci osiguravaju se u raunovodstvenim evidencijama, odnosno u financijskim izvjeima. Kvalitetna analiza i usporeivanje odnosa pojedinih pozicija dovodi do utvrivanja stanja u kome se drutvo nalazi te se utvruju tendencije kretanja poslovanja u budunosti. Na temelju predoenih pokazatelja te nekih drugih, koji ovdje nisu predstavljeni, uoavaju se kretanja u poslovanju drutva te se pravovremeno mogu poduzeti aktivnosti za uklanjanje uoenih negativnosti.U ovom radu predstavljeni su najznaajniji pokazatelji iz svake navedene skupine. Meutim, valja naglasiti da se za mjerenje poslovne izvrsnosti poduzea trebaju koristiti i drugi financijski pokazatelji koji nisu bili obuhvaeni ovim radom, kao i brojni nefinancijski pokazatelji koji imaju sve veu ulogu kao pomo menaderima za donoenje odluka.Analiza poduzea Peovica d.o.o. Omi je provedena na temelju podataka iz bilance i izvjetaja o dobiti i gubitku za 2013.godinu s ciljem utvrivanja uspjenosti njihovog poslovanja. Najvei dio imovine poduzea ini kratkotrajna imovina, dok istovremeno najvei dio zaduenja otpada na kratkorone obveze. Analiza rauna dobiti i gubitka ukazala je na relativno uspjeno poslovanje poduzea Peovica d.o.o. jer je tijekom cijelog promatranog razdoblja ostvarena dobit iz poslovanja, a najvei dio prihoda se inili prihodi iz redovnih aktivnost poduzea.Analiza poslovanja putem pokazatelja dovela je do zakljuka da Peovica d.o.o. ima potencijalnih problema sa zaduenou, dok je s druge strane poduzee likvidno. Takoer veliki problem je i to im je potreban veliki broj dana za naplatu potraivanja, to moe biti izvor problema sa likvidnou. Meutim, poduzee Peovica d.o.o. Omi je tijekom promatranog razdoblja poslovala sa dobiti tako da su pokazatelji profitabilnosti pozitivni, iako im vrijednost nije velika. Temeljni pokazatelji uspjenosti poslovanja pokazuju perspektivno poslovanje. Uopeno govorei, na temelju analize financijskih pokazatelja, moemo ustvrditi da poduzee Peovica d.o.o. posluje stabilno i uspjeno.

Literatura

1. http://www.mojefinancije.net/clanci/pokazatelji_poslovanja.php (12.05.2015.)2. N.N.: Financijska analiza (http://www.efos.unios.hr/arhiva/dokumenti/Financijska%20analiza_financijski%20pokazatelji_2010.pdf) (15.05.2015.)3. N.N.: Financijska kontrola i izraun financijskih pokazatelja (http://www.efos.unios.hr/arhiva/dokumenti/Izracun%20financijskih%20pokazatelja_03112012.pdf) (10.05.2015.)4. Matkovi, M.: Financijski pokazatelji uspjenosti poslovanja (http://www.progressive.com.hr/component/content/article/62-kolumne/5527-trino-pozicioniranje.html) (14.05.2015.)5. http://peovica.hr (10.05.2015.)6. Vukoja, B.: Primjena analize financijskih izvjea pomou kljunih financijskih pokazatelja kao temelj donoenja poslovnih odluka (http://www.revident.ba/public/files/primjena-analize-financijskih-izvjestaja-pomocu-kljucnih-financijskih-pokazatelja.pdf) (16.05.2015.)7. ager, L.: Financijski pokazatelji, Revizija, 6 (2000), 3-4 ; str. 89-1068. ager, K., ager, L.: Raunovodstveni standardi, financijski izvjetaji i revizija, Zagreb, Inenjerski biro, 1996.9. ager, L.: Temeljni pokazatelji analize financijskih izvjetaja, Raunovodstvo i financije, 52. (2006), 4 ; str. 16 21

27

prilozi1.8. Prilog 1: Raun dobiti i gubitka

1.9. Prilog 2: Bilanca stanja

iv