14
FINANSIJE II PARCIJALA 6. poglavlje 1. Pojam, vrste i principi javni raso!a" Po! javnim raso!ima po!ra#$mijevamo sva novčana srestva države koja se usmjeravaj opštih potreba tj potreba šire zajednice odnosno drustva u cjelini. Javne raso!e anali#iramo prije javni prio!a iz razloga što država treba prvo da sačin potreba za njihovo finansiranje tj zadovoljavanje. Nakon toga može se pr priticanja sredstava javnih prihoda. Klasifikacija javnih rashoda može se vršiti sa različitih aspekata odnosn prilikom klasifikacije. S tim $ ve#i javne raso!e mo#emo po!ijeliti na% - Sa vremenskog stanovišta redovne i vanredne! "edovni rashodi su oni koji se redovno svake godine javljaju u budžetu, odre#enim slučajevima npr zbog elementarne nepogode u zemlji,i vanrednim - Sa stanovišta produktivnosti produktivne i neproduktivne! $roduktivni javni rashodi usmjereni su ka pomaganju i unapre#ivanju ekono jačanju ekonomske aktivnosti. Neproduktivni su oni koji ne doprinose pove%anju državnih prihoda,npr tro pomoci i sl. - $o kriteriju renitabilnosti renitabilne i nerenitabilne! Nerenitabilni je onaj rashod koji ne donosi nikakav prihod u budzet kao s drzavnog aparata ili trosenje na kupovinu naoruzanja. - $o objektu trošenja lične i materijalne! &ični su troškovi administracije kao sto su plate,honorari, penzije.,putn funkcionisanje drzave i njene administracije kao sto su ogrijev,odrzavan kancelarijskog materijala,opreme i sl. - $o subjektu trošenja rashoce centralnig,entitetskih,regionalnih,kanton lokalni nivo vlasti kantona ili opstina. - $rema udjelu javnih rashoda u stvaranju '($, dijelimo ih na rashode na )koliko javni rashodi sluze za finansiranje tekucih potreba nazivamo ih t rashode na kapitalne izdatke nazivamo kapitalni javni rashodi. *e#u najvažnijim principima javnih rashoda ubrajamo+ - $rincip opšteg interesa zadovoljavanje potreba društva u cjelini! - $rincip umjerenosti proporcionalno zadovoljavanje potreba! - $rincip štednje podrazumijeva stanje budzetskog suficita! Principi &oji s$ s$'tins&i #a javni se&tor s$% $rincip odgovornosti je proces kojim se postize da subjekti javnog sektor svoje odluke i aktivnosti ukljucujuci i upravljanje javnim sredstvima i s podliježu odgovaraju%em vanjskom ispitivanju. $rincip transparentnosti odnosi se na otvorenost vlade prema njenim gra#a odgovaraju%e objavljivanje ključnih informacija, kako bi svi korisnici in implementaciji politika,programa i aktivnosti vlade. $rincip poštenja odnosi se na očekivanja da javni zvaničnici djeluju pošt sprovo#enja socijalnih,ekonomskih i drugih politika mogu biti visoki i pr poreske obveznike. $rincip pravednosti odnosi se na pitanja koliko pravično i nepristrasno v mo% koju su im gra#ani povjerili.

Finansije II Parcijala

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Odlična skripta iz Finansija

Citation preview

FINANSIJE II PARCIJALA

6. poglavlje1. Pojam, vrste i principi javnih rashoda?Pod javnim rashodima podrazumijevamo sva novana srestva drave koja se usmjeravaju za finansiranje optih potreba tj potreba ire zajednice odnosno drustva u cjelini. Javne rashode analiziramo prije javnih prihoda iz razloga to drava treba prvo da saini specifikaciju potreba za njihovo finansiranje tj zadovoljavanje. Nakon toga moe se pristupiti izradi strukture,obima i brzine priticanja sredstava javnih prihoda.Klasifikacija javnih rashoda moe se vriti sa razliitih aspekata odnosno zavisno od kriterija koji se ima u vidu prilikom klasifikacije. S tim u vezi javne rashode mozemo podijeliti na: Sa vremenskog stanovita (redovne i vanredne)Redovni rashodi su oni koji se redovno svake godine javljaju u budetu, a vanredni se javljaju samo u odreenim sluajevima npr zbog elementarne nepogode u zemlji,i vanrednim okolnostima. Sa stanovita produktivnosti (produktivne i neproduktivne)Produktivni javni rashodi usmjereni su ka pomaganju i unapreivanju ekonomije i infrastrukture odnosno jaanju ekonomske aktivnosti.Neproduktivni su oni koji ne doprinose poveanju dravnih prihoda,npr trokovi administracije,razne vrste pomoci i sl. Po kriteriju renitabilnosti (renitabilne i nerenitabilne)Nerenitabilni je onaj rashod koji ne donosi nikakav prihod u budzet kao sto su npr administrativni rashod drzavnog aparata ili trosenje na kupovinu naoruzanja. Po objektu troenja (line i materijalne)Lini su trokovi administracije kao sto su plate,honorari, penzije.,putni troskovi, a materijalni su nuzni za funkcionisanje drzave i njene administracije kao sto su ogrijev,odrzavanje voznog parka,nabavka kancelarijskog materijala,opreme i sl. Po subjektu troenja (rashoce centralnig,entitetskih,regionalnih,kantonalnig i lokalnih organa vlasti) npr lokalni nivo vlasti kantona ili opstina. Prema udjelu javnih rashoda u stvaranju BDP, dijelimo ih na rashode na proizvode i usluge i na transfere.Ukoliko javni rashodi sluze za finansiranje tekucih potreba nazivamo ih tekuci rashodi dok s dr strane javne rashode na kapitalne izdatke nazivamo kapitalni javni rashodi.Meu najvanijim principima javnih rashoda ubrajamo: Princip opteg interesa (zadovoljavanje potreba drutva u cjelini) Princip umjerenosti (proporcionalno zadovoljavanje potreba) Princip tednje (podrazumijeva stanje budzetskog suficita)Principi koji su sutinski za javni sektor su: Princip odgovornosti je proces kojim se postize da subjekti javnog sektora i pojedinci unutar njih odgovaraju za svoje odluke i aktivnosti ukljucujuci i upravljanje javnim sredstvima i sve aspekte uinka te da u tom pogledu podlijeu odgovarajuem vanjskom ispitivanju.Princip transparentnosti odnosi se na otvorenost vlade prema njenim graanima. Dobro upravljanje ukljuuje odgovarajue objavljivanje kljunih informacija, kako bi svi korisnici informacija imali neophodne podatke o implementaciji politika,programa i aktivnosti vlade.Princip potenja odnosi se na oekivanja da javni zvaninici djeluju poteno, imajui u vidu da trokovi sprovoenja socijalnih,ekonomskih i drugih politika mogu biti visoki i predstavljati znaajno optereenje za poreske obveznike.Princip pravednosti odnosi se na pitanja koliko pravino i nepristrasno vladini zvaninici koriste javni novac i mo koju su im graani povjerili.

2. Uzroci rasta javnih rashodaGaston ez je dao sljedeu klasifikaciju uzroka rasta javnih rashoda: Prividni ili fiktivni u koje ubrajamo:Kupovnu mo novca pod kojoj podrazumijevamo promatranje uticaja inflacije odnosno nominalnog rasta dohotka i rashoda.Promjena budetske tehnike pod kojom se misli na prelazak sa bruto budetiranja na neto budetiranje i obratno.Promjene u broju stanovnika i teritorij zemlje koji takoe utiu na javne rashode. Stvarni ili sutinski u koje ubrajamo:Ekonomske uzroke koji su vezani za rast produktivnosti i nacionalnog dohotka te mogucnosti zadovoljavanja potreba u oblasti potronje na materijalne,kulturne,obrazovne i dr komponente u strukturi javnih rashoda.Politike uzroke koji su vezani za politike odnose u samoj dravi kao i za odnose sa drugim dravama.Finansijske uzroke koji su vezani za javni dug. Ako postoji tendencija olakog zaduzivanja drzave negativni efekti se mogu manifestovati kod otplate javnog duga kada se ne ostvaruju programirani javni prihodi.Postoji nekoliko kriterija koji se mogu uzeti za izraunavanje granica zaduenja meu kojima se najee koriste:- zaduzenja po stanovniku, - zaduzenost u odnosu na vrijednost drzavne imovine,- zaduzenost u odnosu na budzetske prihode,- odnos zajmodavca prema zajmoprimcu, - nezeljena raspodjela dohotka i imovine- odnos zaduzenja prema drustvenom proizvodu,- kriteriji MMF-a.

7.poglavlje1. Pojam i vrste javnih prihodaJavni prihodi su novana sredstva koja drava prikuplja ili pribavlja fiskalnim putem a na osnovu svog fiskalnog suvereniteta. Fiskalni suverenitet je neotuivo pravo zagarantovano ustavom i zakonima drave da naplauje javne prihode i to od svojih zakonskih obveznika uplate javnih prihoda.etiri osnovna obiljeja,karakteristike javnih prihoda su: da su izrazeni u novcu, jednogodinjost, da troenje javnih prihoda ne dovodi u pitanje postojeu imovinu, da slue za podmirenje trokova koji imaju opi karakter.Najznaajnija podjela javnih prihoda je na: Redovne i vanredne, Prihodi od stanovnitva i od pravnih lica Namjenski i nenamjenski Povratni i nepovratni Prihodi uih i irih drutveno-politikih zajednica Prihodi u novci i u naturi Fiskalni i nefiskalni.2. Porezi u sistemu javnih prihoda:Poreski principi Adama Smitha su poznati pod nazivom etiri kanona te glase:-svaki graanin je duan doprijenijeti zadovoljavanju potreba drave i to po mogunosti u srazmjeri svojih prihoda koje uiva pod njenom zatitom-svaki porez treba da bude zakonom odredjen a ne proizvoljan,vrijeme i nain placanja koji treba dati moraju biti jasno precizirani i poznati poreznom obvezniku i svakom dr pravnom licu-svaki porez treba da se uplacuje u najpogodnije vrijeme i da placanje za poreskog obveznika bude najpovoljnije-porezna administraija treba da sto manje kosta,rezijski troskovi oko razreza i naplate poreza ne smiju biti toliki da pojedu prihode od poreza koji obveznici uplate.to se tie Wagnerovih poreskih principa mozemo ih svrstati u etiri kategorije: Finansijsko politiki princip (princip izdanosti i elastinosti) Ekonomsko politiki princip (princip efikasnosti,umjerenosti poreskog opterecenja,princip iizvora poreskog vrela,princip fleksibilnosti,stabilnosti poreskog sistema,princip identiteta poreskog destinatora i nosioca poreskog tereta) Socijalno politiki princip(princip optosti i ravnomjernosti oporezivanja) Administrativno pravni princip (princip zakonitosti poreza,minimizacije administrativnih troskova,i troskova placanja poreza)3. Efekti oporezivanjaOvdje se moe govoriti o efektima prije oporezivanja i efektima poslije oporezivanja. U efekte prije oporezivanja ubrajamo: izbjegavanje plaanja poreza ili tzv poreska evazija koja moze biti zakonita ili nezakonita evazija poreza. Kod zakonite poreske evazije imamo pojavu da poreski obveznik npr napusta zanimanje i posao koji se zeli oporezovati i raditi u profesiji ili grani koja se ne namjerava opteretiti novim poreskim dadzbinama. Nezakonito izbjegavanje placanja poreza znaci povredu zakonskih propisa i javlja se u dva oblika: defraudacija ili utaja, kontrabanda ili verc.Defraudacija je izbjegavanje plaanja direktnih poreza koje se manifestuju kroz lano voenje poreskih knjiga s namjerom lanog prikaza trokova,prihoda i dohodaka kako bi se na nezakonit nain umanjila i poreska osnovica.Kontrabanda se javlja kod izbjegavanja plaanja poreza na promet proizvoda i usluga i carinskih pristojbi pri uvozu i izvozu sto drugim rijecima nazivamo sverc ili krijumicarenje.U efekte poslije oporezivanja ubrajamo tzv pojavu odnosno poreski fenomen kojeg nazivamo prevaljivanja poreza. Optereenje porezom izaziva otpor kod obveznika i on nastoji da se rijei poreskog tereta. Prevaljivanje poreza je sloen proces koji prolazi kroz nekoliko faza i to: Perkusija ili impact (definisanje poreskoh obveznika koje je duzno po zakonu da plati porez) Reperkusija ili prevaljivanje (poreski obveznik je prihvatio teret ali e ga se osloboditi tako to e iznos poreza unijeti u cijenu svog proizvoda ili usluge) Incidenca (nastaje kada lice pogoeno porezom nije u mogunosti da ga prevali ni na koji nain tako da poreski obveznik istovremeno snosi i poreski teret te je i poreski destinater) Difuzija (opti efekat oporezivanja izraava se preko promjena u ponudi i potranji to onda utie na promjene u nivou proizvodnje)Pojam dvostrukog oporezivanja se definie kao pojava kada se jedan poreski objekt ili subjekt oporezuje dva ili vie puta istim porezom u istom periodu i to od istih nivoa poreske vlasti.Prema G.ezu ono se moe javiti u 4 sluaja i to: meunarodno dvostruko oporezivanje, u federativno ureenim dravama, izmeu saveznih i lokalnih nivoa vlasti, kod oporezivanja dionikog drutva.4. Poreska terminologijaPoreske izraze i termine moemo podijeliti na termine subjektivne i materijalne prirode.U termine subjektivne prirode ubrajamo sljedece: Poreski obvezniksvako fiziko ili pravno lice koje je po zakonu duno platiti porez.Poreski plataclice koje stvarno plaa porez ili porez preuzima na sebe u namjeri da ga prevali na nekog drugog.Poreski destinator lice koje konano snosi poresi teret i to su najee krajnji kupci proizvoda ili usluga.Poreska vlast organi koji imaju fiskalni suverenitet.U termine materijalne prirode ubrajamo sljedee:Poreski registar zvanino utvreni pregled prihoda,dohotka,dobiti,prinosa koji slue za osnov oporezivanja pojedinca.Poreska tarifa spisak poreskih jedinica koji se sastavlja uglavnom za indirektne poreze.Poreska akontacija plaanje poreza u obrocima, ratama u toku jedne godine.Poreska jedinicaPoreska snaga ekonomska sposobnost iz koje proizilazi visina poreske obaveze.Poreska osnovica znai vrijednost imovine ili veliina dohotka kao dva poreska izvora ili objekta i slui za utvrivanje poreske obaveze.Poreska stopa dio poreske osnovice izraena u procentima i u fiksnim iznosima.

5. Indirektni i direktni porezi u poreskoj strukturiNajznaajniji predstavnik indirektnih poreza je porez na promet proizvoda i usluga kojeg moemo razlikovati u dvije varijante. Prva varijanta je tzv jednofazni pore na promet gdje se oporezivanje vrsi u tacno jednoj odreenoj fazi prometa proizvoda od proizvoaa do krajnjeg potroaa. Druga varijanta je svefazni porez na promet, moe biti i bruto i neto svefazni porez na promet, gdje se oporezivanje prometa vri u svakoj fazi prometa.Porez na dodatnu vrijednost u sistemu poreza na potronju temelji se na principima:- primjenu najire poreske osnovice- to manji broj izuzea- jedna poreska stopa.Glavni argumenti za prelazak na PDV su: Tee se zakonski i nezakonski izbjegava Nii su trokovi ubiranja poreza Vie odgovara slobodnoj strukturi dravne zajednice i razvoja fiskalnog federalizma Postie uspostavljanje jedinstva ekonomskoh prostora drave i primjenu mjera makroekonomske politike Eliminie dvostruko oporezivanje Uspostavlja pravilniji oblik raspodjele dohotka Uspostavlja efikasniji sistem poreske uprave Postie razvoj raunovodstvene prakseObraun PDV-a: Teret za PDV obraunava se i plaa samo na robe i usluge koje su isporuene unutar neke drave ili su uvezene u tu dravu. Vrijeme isporuke je bitno i za odluivanje o fakturisanju i obraunu PDV-a. Potrebno je odrediti razdoblje u kojem e se PDV obraunati i platiti u vezi sa isporukom roba i usluga ili u kojem razdoblju e se raunati poreski kredit tj ulazni porez kod isporuka.Oslobaanja od obrauna i plaanja PDV-aVeina drava oslobaaju sljedee aktivnosti od javnog interesa: Bolnice i medicinsko zbrinjavanje,medicinske,farmaceutrske i zubarske usluge,ljudske organe,krv i usluge hitne pomoci, Skole ili univerzitetsko skolovanje,edukacijski seminari,privatne skole,sport, Poslovi socijalnog i humanitarnog karaktera,pomoc starim i iznemoglim licima,usluge zastite mladih, Vjerske i filozfske institucije,politicke organizacije,trgovacka udruzenja,i udruzenja religiozne,patriotske,drustvene prirode, Kulturne usluge Javne potanske usluge osim prijevoza putnika i telekomunikacijskih usluga,javni radio i tv oglasi.estom direktivom EU osloboene su sljedee ostale aktivnosti: Zemlja kao nekretnina Zgrade i zemlja na kojoj je ona izgradjena osim kad se kupuje prvi put Lizing i zakup nepokretne imovine osim za kotele,kampove,parking prostore, Finansijske transakcije Osiguranje i reosiguranje Kladionice kockarnice i lutrije Postanske markice i slicne markice.Plaanje porezaPDV se plaa na: Promet dobara i usluga koje poreski obveznik u okviru obavljanja svojih djelatnosti izvri na teritoriji BiH uz naknadu, Uvoz dobara u BiH.Ulazni porez je iznos PDV-a koji je posebno iskazan na fakturama za promet dobara i uslua koje su poreskom obvezniku izvrsili drugi poreski obveznici kao i iznos PDV-a koji je plaen prilikom uvoza i posebno iskazan u jedinstvenoj carinskoj ispravi. Ulazni porez je iznos PDV-a koji kupac placa dobavljacu i koji mu se priznaje kao odbitna stavka pri obracunu poreske obaveze osim u slucajevima propisanim zakonom.Ulaznim porezom se smatra i iznos PDV-a koje je platlo lice ako je registrirani obveznik,iznos paualne naknade koju poreski obveznik iskae na potvrdi o placanju prilikom nabavke dobara i usluga od poljoprivrednika.Poreski obveznici koji obavljaju oporezive isporuke dobara i usluga imaju pravo na odbitak ulaznog poreza ako su ispunjeni sljedeci uslovi: Da je na fakturi za primljena dobra ili obavljene usluge iskazan PDV Da je isporuka dobara i usluga primljena od drugog PDV obveznika Da za primljene isporuke nije iskljueno pravo na dobitak ulaznog poreza Da je isporuka obavljena poreznom obvezniku u poslovne svrhe.Obraunat pri zvozu,uvoznik moze odbiti kao ulazni porez uz ispunjenje sljedecih uslova: da je PDV placen pri uvozu i da je dobro uvezeno u zemlju.Faktura kao kljuni dokument u sistemu PDV-aFakture su bitni dokumenti za poreski sistem zato sto su one zapisi o svakoj prodaji robe i usluga oporezovanih i oslobodjenih od poreza. Uobicajeno je izdavanje dvije vrste racuna: Faktura kao trag o prodaji i kupovini izmedju PDV poreskih obveznika Racuni za krajnje potrosace kao tragovi prodaje ne registrovanim osobama.Poreska faktura je osnovni dokument na osnovu kojeg se vri stvaranje obaveze za PDV kao i koristi prava za potraivanje ulaznog poreza po osnovu izvrenih nabavki dobara i usluga.Zakon o PDV-u je usklaen sa VI direktivom EU i propisana su samo oslobaanja koja preporuuju kao standardna oslobadjanja, to se prije svega odnosi na izvoz koji se oporezuje nultom stopom i za koji se ima pravo odbitka ulaznog poreza te djelatnosti u javnom interesu bez prava odbitka ulaznog poreza.Da bi se promet smatrao izvozom u skladu sa zakonom o PDV-u propisani su sljedeci uslovi za izvoz dobara iz BIH:- da je dobro preslo granicu BIH- ako naplata potrazivanja za izvrseni izvoz nije izvrsena u roku od 180 dana onda transakcija sa inostranstvom nije izvrsena vec se smatra da je promet izvrsen unutar granica BIH.Poreska stopa je iznos novanih jedinica poreza koji se placa na svakih sto novcanih jedinica prodate robe.Standardna stopa PDV-a u BIH je 17% i predstavlja iznos poreza koji se treba platiti na svakih 100 nj oporezivog promet i obracunava se na cijenu koja ne sadrzi PDV.PDV=Nulta stopa je propisana samo za izvoz i uvedena je s razlogom omogucavanja prava odbitka ulaznog poreza obveznicima koji izvoze dobra i usluge van BIH.Direktni porezi su oni koji se naplacuju direktno od poreskog obveznika tj nema posrednika izmedju zakonodavca i onog koga je zakonodavac odredio da snosi teret. Direktni porezi su oni koji direktno pogaaju imovinu,dohodak ili prihod od poreskog obveznika a indirektni su oni koji pogadjaju potrosnju. Najznacajniji predstavnici direktnih poreza su: porez na imovinu,na dohodak gradjana,i na dobit preduzeca.Porezi na imovinu su jedni od najstarijijh poreza. To je redovan porez i placa se periodicno iz obveznikovih prihoda od imovine. Predmet oporezivanja je pokretna i nepokretna imovinaPorez na dohodak gradjana spada u najznacajnije i najslozenije oblike javnih prihoda a posebno poreza. Teorija i praksa javnih finansija poznaje tri oblika,sistema,koncepta oporezivanja dohodka fizickih lica i to:- Cedularni sistem polazi od toga da svaki prihod fizickog lica treba oporezovati odvojeno te su oni kao takvi analitiki, kod njih nije poznata ekonomska snaga obveznikaa niti konacna visina njegovog poreskog oprerecenja te nije zastupljen u savremenim poreskim sistemima.- Sintetiki sistem polazi od toga da sve prihode koje ostvari poreski obveznik treba oporezovati jednim sveobuhvatnim porezom sa progresivnom stopom.- Mjeoviti sistem kod njega cedularno oporezivanje se vrsi primjenom proporcionalnih stopa dok se na iznos preko zakonski utvrdjenih granica po pravilu primjenjuju progresivne poreske stope.

Utvrdjivanje akontacije poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti: Akontacija poreza na dohodak od nesamostalnih djeladnosti utvrdjuje se na osnovu poreske kartice koju za zaposlenika vodi poslodavac. Poreznu karticu izdaje administrativno poreski organ. Obaveza je poslodavca da cuva poreznu karticu zaposlenika dok je zaposlenik kod njega u radnom odnosu, vodi evidenciju o isplacenim placama i obustavljenom i uplacenom porezu,da dostavlja nadleznoj jedinici Poreske uprave podatke o isplacenim placama i obustavama te da izda potvrdu o ukupno isplacenim placama i dr licnim primanjima kao i podacima o izvrsenim poreskim odbicima u prethodnoj kalendarskoj godini. Akontaciju poreza na dohodak iz nesamostalne djelatnosti cini oporezovani prihod od poslodavca u toku mjeseca u bruto iznosu umanjen za doprinose iz plata za PIO,zdravstveno osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti, i za iznos licnih odbitaka kao sto su odbici za izdrzavanje bracnog druga,djece,i odbici za izdrzavanog clana uze porodice i djecu sa invaliditetom.Utvrdjivanje akontacije poreza na dohodak od samostalne djelatnosti: Akontacija poreza na dohodak od samostalne djelatnosti utvrdjuje se u visini godisnjeg iznosa a na osnovu dohotka od djelatnosti koji je utvrdjen za posljednji poreski period a placa se mjesecno u visini 1/12 godisnjeg iznosa akontacije. Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se dohodak koji fizicko lice ostvari samostalnim trajnim obavljanjem djelatnosti kojom se bavi kao osnovnim ili dopunskim zanimanjem radi ostvarenja dohotka. U dohotke od samostalne djelatnosti ubrajaju se dohoci od obrta i djelatnosti srodnih obrtu, poljoprivrede i sumarstva,slobodnih zanimanja,dr samostalnih djelatnostiUtvrdjivanje akontacije poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava:Akontacija se placa mjesecno u visini 1/12 godisnjeg iznosa utvrdjenog za prethodni porezni period prema prijavi poreznog obveznika. Kod utvrdjivanja akontacije poreza ne uzima se u obzir licni odbitak poreznog obveznika. Akontacija poreza na dohodak od imovine koji se ostvaruje iznajmljivanjem kuca,stanova,soba i kreveta putnicima i turistima koji placaju boravisnu taksu obracunava se i placa prri svakoj naplati najamnine. Utvrdjivanje akontacija poreza na dohodak od ulaganja kapitala:Prihodi od ulaganja kapitala koji podlijezu oporezivanju su: prihodi ostvareni po osnovu kamata od zajmova, prihodi ostvareni od isplaenog kapitala od dobrovoljnog dopunskog osiguranja. Kod utvrdjivanja dohotka od ulaganja kapitala rashodi se ne mogu odbiti.Utvrdjivanje akontacije poreza na dohodak od nagradnih igara i igara na srecu:Akontacija se placa po odbitku bez prava na umanjenje osnovice za licne odbitke. Akontacija poreza na dohodak koja je utvrdjena,obustavljena i uplacena smatra se konacnom poreznom obavezom i porezni obveznk ovaj dohodak ne unosi u godisnju poreznu prijavu.POREZ NA DOBITPrimjenjuje se u svim savremenim poreskim i privrednim sistemima. Iako se u ekonomskoj teoriji mogu naci stajalista koja imaju polaziste da nema opravdanja postojanja poreza na dobit kada se primjenjuje porez na dohodak,postoje opravdani razlozi postojanja oba poreska oblika i to:- primjenom porez ana dobit oporezuje se dobit u cjelosti kako onog koji pripada fizickim licima u raspodjeli dividende tako i onog dijela koji pripada pravnim subjektima namijenjenog za ulaganje.- isti tretman sa stanovista oporezivanja imaju i vlasnici kapitala u inostranstvu sto u procesima internacionalizacije ima veliki znacaj,- razvojem ovog poreskog oblika,kroz uvodjenje sistema oslobadjanja i olaksica mogu se uvesti i podsticajne mjere za strana ulaganja izvoz ili modernizaciju proizvodnje.OSTALI JAVNI PRIHODICARINE predstavljaju znacajne izvorne prihoce drzave koji predstavljaju indirektne poreze. To su javne dadzbine koje drzava naplacuje prilikom prelaska robe preko drzavne granice od vlasnika robe i to u domacoj valuti po zakonski odredjenoj carinskoj tarifi. Prema pravcu kretanja robe razlikujemo uvozne izvozne i tranzitne carine.Prema nainu odmjeravanja imamo: specificne ili kvantitativne (odredjuju se na odredjene mjerne jedinice npr metar,kg,l. Ali su danas zbog neprakticnosti veoma rijetke), vrijednosne ili ad valorem (one koje se odredjuju prema vrijednosti carinjene robe,mjestu izvoza ili uvoza i prema procentu od vrijednosti robe), mjesovite (predstavljaju kombinaciju vrijednosnih i specificnih carina.odredi se carina ad valorem uz istovremeno utvrdjivanje najviseg i najnizeg iznosa carina)Prema osnovnoj ekonomskoj funkiji carine se dijele na: fiskalne (uvode se s ciljem da drzava obezbijedi odgovarajuca novcana sredstava za finansiranje javnih rashoda),zastitne (u funkciji su zastite domace proizvodnje odredjenih proizvoda ili privrednih grana).DOPRINOSI su oblici javnih prihoda koje karakterise element protuusluge,placaju ih oni koji ce imati odredjene koristi od prikupljenih doprinosa te imaju strogu namjensku ulogu. Sluze za podmirenje potreba kao sto su zdravstveno osiguranje, PIO, djecija zastita,socijalna zastita i osiguranje od slucaja nezaposlenosti. Razvrstavaju se prema namjeni korisnika na: doprinos za PIO, dodatni doprinos za PIO, doprinos za PIO nezaposlenih osoba koje placa Zavod za zaposljavanje, doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za zdravstveno osiuranje radnika na radu u inozemstvu,doprinos za zdravstveno osiguranje poljoprivrednika,doprinos za osiguranje od nezaposlenosti. U sustini radi se o prihodima fondova: MIO/PIO fond penzionog osiguranja,zavodi za zdravstveno osiguranje kantona,zavod za zaposljavanje.TAKSE su javni prihodi koji predstavljaju novcani ekvivalent za zsluge koje obavlja javna ustanova ili neka dr drzavna institucija fizickim i pravnim licima, pojavljuju se kao protunaknada za izvrsene usluge javno-pravnih tijela. Mozemo ih podijeliti na one koje pripadaju drzavi i one koje pripadaju nizim nivoima vlasti. Prema organima koji obavljaju odredjene usluge mogu biti:carinske,sudsje,konzularne,katastarske,takse za zastitu patenata,licenci,zigova i sl. Prema vremenu placanja mogu biti takse koje se placaju unaprijed i unazad. Prema broju izvrsenih usluga mogu biti pausalne i pojedinacne takse.PARAFISKALNI PRIHODI ILI PARAFISKALITETI se u finansijskoj terminologiji javljaju 40-ih godina 20.stoljeca,ali jos uvijek mnogu autori stavljaju znak jednakosti izmedju parafiskaliteta i poreza. Prema vecini autroa nalaze se izmedju administrativnih taksi i poreza. Osnovne karakteristike koje ih odvajaju od ostalih javnih prihoda su:- potiu od drutvene grupacije koja je povezana odredjenim zajednickim ekonomskim ili socijalnim interesom i to u tom odredjenom razdoblju,- ne ulaze u sastav redovnih budzetskih prihoda i ne regulisu ih fiskalni organi,- imaju karakter nenamjenskih prihoda,Nemaju vremensku trajnost kao porezi.

9. poglavlje1. Pojam I uloga budzeta u javnim prihodimaRije budet - proraun potie od srednjovijekovne francuske rijei bougette, to je u deminutivu rije bouge-kona torba, odnosno vreica. Budet se sastoji od opteg i posebnog dijela, te plana razvojnih programa. Opti dio budeta ini: raun prihoda i rashoda, raun finansiranja.Opti dio budeta sastoji se od tri dijela: prihoda, rashoda te dijela koji se naziva raunom finansiranja. U raunu finansiranja iskazuju se principi od finansijske imovine i primljeni krediti i zajmovi te izdaci za fin.imovinu za otplazu zajmova i kred.Posebni dio budeta sastoji se od plana rashoda i izdataka budetskih korisnika rasporeeni u: tekue i razvojne programe za tekuu budetsku godinu.2. Osnovne karakteristike budeta: budet donosi najvie predstavniko tijelo drutveno-politike zajednice i to po proceduri karakteristinoj za donoenje zakona, budet je finansijski instrument i donosi se za 1 god. budet je zakon po obliku, a ne po sadraju jer je po svojoj sadrini administrativni akt sui generis koji donosi zakonodavni organ (skuptina, parlament) budetom se predviaju javni prihodi i rashodi za 1 god. planirani prihodi i rashodi u budetu izraavaju se u novanom (nominalnom) iznosu, obavezno prethodno usvajanje budeta vri se prije poetka budetske god.ili se usvaja plan privremenog finansiranja uz odobrenje predstavnikog tijela, u budetu su specificirani prihodi i rashodi, grupisani po vrsti i svrsi koritenja3. Ekonomska funkcija budeta ogleda se: povezanost budeta sa kretanjima u privredi, prihodi i rashodi budeta korespondiraju se proizvodnjom, potronjom, cijenama i investicijama, redistributivna i stabilizaciona funkcija budeta i to kroz dejstvo na alokaciji resursa, alokaciona funkcija se ogleda izmeu privatnog i javnog sektora, redistributivna funkcija se ogleda kroz dejstvo budeta na raspodjelu nacionalnog dohotka, naroito u dijelu transfernih rashoda koji predstavljaju preraspodjelu rashoda izmeu odreenih grupa stanovnitva, stabilizaciona funkcija budeta ogleda se na uspostavljanju ekonomske ravnotee nacionalne privrede, a tek poslije toga postavlja se zahtjev za budetskom ravnoteom,4. Politika funkcija budeta- budet se donosi po posebnoj proceduri, od predstavnikog tijela (organa). Budui da ga odobrava predstavniki organ, koji ga stvalja u proceduru svake godine, u tome se ogleda i prva politika funkcija budeta. Prilikom odobravanja budeta redovito se pretresaju javni rashodi. Parlament, odnosno skuptina, kao predstvaniko tijelo podvraga kontoli i kritici programa i trokove dravnog organa. Kresanjem budeta mogue je uticati i na politiku vlade, odnosno njenih rashoda.5. Pravna funkcija budeta izuava se sa aspekta da li je ova oblast regulisana pravnim normama. Ovo podruje pripada budetskom pravu, odnosno zakonima i to zakonu o budetu ili zakonom o dravnom raunovodstvu. Budet je za izvrnu vlast direktiva i pravilo kojeg se mora pridravati i to u dijelu obima i strukture rashoda tj.ne smije se mjenjati bez odobrenja parlamenta.6. Formalno- statika naela Naelo jedinstva- podrazumijeva da su u svim fazama izrade, izvrenja i kontrole, na svim nivoima vlasti (opine, grada, kantona, entiteta i drave), jedinstveno ureeni budeti i finansijski planovi fondova. Naelo budetskog jedinstva podrazumjeva da se svi prihodi i rashodi u budetu iskazuju u jednom jedinom aktu, koji treba da sadri ukupnu finansijsku aktivnost drave. Naelo potpunosti- je iskazivanje svih prihoda i rashoda. U strukturi prihoda na prvom mjestu su fiskalni prihodi, kao derivatni prihodi budeta i fondova, a zatim slijede ne fiskalni prihodi koji nose obiljeje orginalnih prihoda i vezani su za poduzetnitvo, imovinu i razne vrste taksi, naknada i kazni. Ovo naelo zahtjeva da se u proraunu iskazuju svi prihodi i rashodi drava, odnosno lokalnih zajednica, te da se prikupljaju na posebne raune. Naelo preglednosti (jasnoe)- je vezano za grupisanje prihoda i rashoda. Klasifikacija je podeena tako da se izvjetaji mogu konsolidirati na viem nivou.7. Dinamiko-materijalna naela Naelo ravnotee- se nastavlja na naelo potpunosti, to podrazumijeva da se svi prihodi ukljuujui i vlastite prihode korisnika budeta moraju rasporediti i iskazati prema izvorima, na taj period bez obzira da li e biti plaeni. Naelo specijalizacije- spada u dinamiko pravilo koje podrazumijeva: sredstva se troe samo utvrenom iznosu tzv.kvalitativna specijalizacija. sredstva se troe prema utvrenoj svrhi tzv.kvantitativna specijalizacija. sredstva se troe samo u utvrenom vremenu tzv.vremenska specijalizacija.8. Ostala dinamika naela Naelo tanosti- se ogleda u pristupu da se odstupanja u postupku izvrenja svedu na to manju mjeru. Naelo realnosti- proizilazi iz umperativa finansijske politike tj.da predraun rashoda i prihoda bude takav da prilikom svoenja budetske potronje i prihoda na kraju godine, odstupanje bude to manje. Naelo prethodnog odobravanja- podrazumjeva da je preduslov za troenje sredstava usvajanja budeta od strane zakonodavnog tijela Naelo javnosti- je u funkciji da se omogui svim graanima i poreskim obveznicima uvid u obim i strukturu budeta u svim njegovim fazama: sastavljanju, izvrenju i kontroli Naelo periodinosti- je vezano za jednu fiskalnu godinu. Budet je finansijski instrument striktno vezan za odreeni vremenski period, a obino se donosi za godinu dana jer je vezan za stvaranje i raspodjenu nacionalnog dohotka.

9. Sistem obrauna budeta prorauna:Principi na kojima se zasniva sistem obraun budeta sadrani su u: tanosti, istinitosti, pouzdanosti, sveobuhvatnosti, pojedinanom iskazivanju poslovnih dogaaja-specifikaciji potivanje raunovodstvenih standarda. Raunovodstveni sistem u svojoj osnovi moe biti: baziran na naelu priznavanja uplata i isplata novca (cash basis) ne evidentirajui momenat nastanka obaveze, ili na naelu priznavanja prihoda i rashoda u momentu nastanka obaveza.Raunovodstvena osnova nastanka dogaaja je osnova raunovodstva koja priznaje transakcije i ostale dogaaje u momentu kada nastanu (a ne kada se primi ili isplati novac ili njegov ekvivalent), i biljee se u raunovodstvenim evidencijama i ukljuuju u finansijske izvjetaje razdoblja na koje se odnose.Modificirano raunovodstveno naelo nastanka dogaaja znai da se prihodi i prilivi priznaju u raunovodstvenom razdoblju u kojem su mjerljivi i raspoloivi. Definicija modificirane osnove nastanka dogaaja podrazumijeva priznavanje rashoda u trentku prijema robe ili fakture, to je identino priznavanju rashoda kod raunovodstvene osnove punog nastanka dogaaja.

10. Sistem trezora-riznice- posebnu ulogu u upravljanju budetom ima trezor ili riznica koja posredstvom funkcije upravljanja gotovinom i javnim dugom procjenjuje potrebe za zaduivanjem, te na taj nain upravlja likvidnou i javnim dugom.Institucionalni okvir riznice i trezorskog poslovanja podrazumijeva uspostavljanje na svim nivoima vlasti: lokalnih zajednica, sredinje vlasti i dravne vlasti.Sistem trezora- podrazumijeva da svi mogu dati nalog za plaanje ali samo odjel trezora moe dati odobrenje da se taj nalog obavi. Trezor putem ovog mehanizma djeluje preventivno na potronju.Trezor je odgovoran za: finansijsko planiranje, izvrenje budeta, upravljanje gotovinom: depozitima u domaoj i ino valuti i utvrivanjem kratkoronih potreba za finansiranjem, finansiranje budetskog deficita,Trezor je osnovna organizacijska jedinica unutar ministarstva finansija institucija BiH i entiteta BiH, ministarstava finansija kantona, slubi za finansije opina, gradova i izvanbuetskih fondova u kojim se obavljaju poslovi planiranja i izvrenja budeta, voenje raunovodstva i raunovodstvenih politika, upravljanjem novcem i voenje JRT, otplate duga, te upravljanje neangairanim sredstvima i imovinom.Poslovanje preko jedinstvenog rauna trezora i uspostavljanje FMIS-a u okviru riznice (trezora) omoguuje kvalitetniju alokaciju javnog novca i nadzor njegova troenja.Glavna knjiga trezora- je sistematska evidencija transkacija i poslovnih aktivnost, prihoda i priliva, rashoda i odliva, te stanja imovine, obaveza, potraivanja i izvora vlasnitva, koji su u vezi sa budetom nastali tokom fiskalne godine, odnosno do odreenog datuma, koji pruaju informacije o transakcijama i poslovnim dogaajima u skladu sa propisanim kontnim planom i klasifikacijama.

11. Organizacija trezora- riznice- sistem uspostave jedinstvenog rauna trezora ima za cilj centralizacije sredstava i upravljanje novanim tokovima. Uspostavljanje sistema trezora na svim nivoima vlasti uspostavlja se i jedinstveni raun svakog nivoa vlasti, posebno: opina, kanton, entitet, drava.

12. Organizacioni okvir trezora

13. Raunovodstvene knjige: Dnevnik- je osnovna poslovna knjiga u koju se unose finansijske promjene u proraunu i kod proraunskog korisnika slijedom njihovog nastanka, pa se naziva i hronolokom evidencijom transakcija prorauna. Dnevnik sadri iste podatke kao i rauni glavne knjige, a moe se uspostaviti kao jedinstvena knjiga ili kao vie knjiga za promjene na pojedinanim skupinama bilasnih ili izvanbilansnih rauna. Ukupan iznos prometa u dnevniku, za iszo obraunsko razdobelje, mora se slagati sa ukupnim iznosom prometa rauna glavne knjige. Glavna knjiga- je osnovna raunovodstvena knjiga prorauna u kojoj se transakcije prorauna evidentiraju sistemski i hronoloki. Glavnu knjigu ine rauni koji predstavljaju pozicije sredstava, izvora sredstava, prihoda i rashoda. Glavna knjiga se satoji od klasa, glavnih kategorija, podkategorija, glavnih grupa, podgrupa i analitikih rauna iz raunskog plana. Glavna knjiga trezora je sistemska knjigovodstvena evidencija finansijskih transakcija i poslovnih dogaaja na nivou budetskih klasifikacija: organizacijske, ekonomske, funkcionalne i fondovske. Pomona knjiga- definira se kao grupa pomonih rauna koji podravaju u detaljima dugovna i potrana salda odgovarajuih rauna glavne knjige. Zbroj salda rauna pomone knjige jednak je saldu odgovarajueg rauna glavne knjige. Pomone knjige za unos podataka u trezor su: knjiga za unos narudbenica, knjiga za unos obveznica, knjiga za plaanje, modul glavne knjige budetskog korisnika kao pomona knjiga za glavnu knjigu trezora.Pomone knjige koje vode budetski korisnici su: Knjiga ulaznih rauna- je knjiga evidencije ulaznih rauna, koja sadri: redni broj ulaznog rauna, datum, broj dokumenta o prijemu robe ili suluga, naziv i mjesto dobavljaa, broj i datum ulaznog rauna, broj -r dobavljaa, iznos koji po ulaznom raunu treba platiti, odbitne stavke po raunu, iznos koji treba platiti nakon odbitnih stavki, rok dospjea, dan plaanja, broj izvoda po kojem je raun plaen i ostali podaci po potrebi. Knjiga izlaznih rauna - je knjiga evidencije izlaznih rauna u koju se unose: redni broj izlaznog rauna, datum, broj i datum odpremnog dokumenta, naziv i mjesto kupca, iznos koji po izlaznom raunu treba naplatiti, rok dospjea rauna za naplatu, dan plaanja, brroj izvoda po kojem je raun plaen, i ostali podaci po potrebi. Knjiga skladita je evidencija nabaljenog materija u koju se unosi: redni broj, nomenklaturni broj, opisi, broj dokumenta, koliina, ulaz i izlaz, stanje, cijena, ukupna vrijednost nabavljenog materijala, duguje i potrauje i broj racuna iz raunskog plana. Knjiga (popis) inventara je evidencija nabaljenog sitnog inventara u koju se unose isti podaci kao i u knjigu skladita, te se posebno unosi lokacija i odgovorna osoba. Knjiga(popis) kapitalne imovine je knjiga u koju se unose: redni broj, broj rauna, datum rauna, dobavlja, naziv imovine, jedinica mjere, koliina, cijena, nabavna vrijednost, stopa otpisa, poetak otpisa, broj i datum dokumenta o isknjienju. Knjiga blagajne sastoji se iz evidencije naloga za naplatu i naloga za isplatu i blagajnikog dnevnika. Registar plaa je evidencija koja se sastoji iz obrauna plaa zaposlenih za svaki mjesec, izvjetaj o obraunatoj plai svakog zaposlenog za obraunsku godinu i izvjetaj o obraunatim plaama svih zaposlenih za obraunsku godinu. Pomona knjiga dugova vodi se u ministarstvu finansija, odnosno slubi za finansije.

Interna kontrolaNalogodavac je odgovaran za naplatu prihoda, za stvaranje i plaanje obaveza u skaldu sa vaeim zakonima i propisima i u skladu sa naelima dobrog finansijskog upravljanja.Raunopolaga verificira sve transakcije i potvruje da su sredstva raspoloiva, da je transakcija u skladu sa vaeim propisima, ukljuujui finansijske i raunovodstvene propise, odnosno propise kojima se ureuju javne nabave, te da su one u skaldu sa naelima dobrog finansijskog upravljanja.14. Budetske procedure Budet dobija oblik zakonskog akta u kome su specificirani svi oblici javnih rashoda u toku jedne godine i svi oblici prihoda za finansiranje tih rashoda. Budet je danas u svim savremenim dravama pravni akt koji donosi najvie predstavniko tijelo, kojim se za godinu dana detaljno predviaju, po tano odreenoj, unaprijed utvrenoj budetskoj klasifikaciji, prihodi i rashodi drave.ajd piji sad kafu i dosli smo do 575.Budet prolazi kroz definisane procedure i to: Faza pripreme Faza donoenja Faza izvrenja koja u sebi sadri kontorlu i naplate koritenja sredstava.Faza pripreme budeta zapoinje budetskom incijativom koja je u nadlenosti slube odnosno sektora budeta, ministarstva finasnija.

15. Planiranje rashoda I prihoda budzeta:U sastavljanju prijedloga budeta koriste se slijedei metodi: Metod automatskog planiranja- osnlanja se na automatsko uzimanje prihoda i rashoda iz prethodne godine i njihovo unoenje u budet. Direktno procjenjivanje- polazi od stvarno izvrenih javnih rashoda i prihoda u prethodnom periodu korigovanom za postotak koji je predvien za narednu godinu. Indirektni metod

16. Izrada nacrta prijedloga budzeta:Sadraj nacrta budeta je: Detaljan prikaz svih rashoda i prihoda budeta, Prijedlog pokria deficita budeta, odnosno pokria finansiranja deficita, Prijedlog upotrebe budetskog suficita, Funkcionalna klasifikacija rashoda budetskih korisnika, Prihodi i rashodi svakog budetskog korisnika: po kategorijama, podkategorijama i stavkama, Pregled predvienih izdtataka po stavkama za investicione programe koji traju due od 1 fiskalne godine. Maksimalni iznosi dugoronog zaduenja u toku fiskalne godine, Maksimalni iznos garancija i svih drugih jenstava koje predstavljaju potencijalne obaveze, Visina tekue rezerve.

17. Odobravanje budeta- nakon razmatranja od strane vlade prijedlog budeta se upuuje parlamentz,u najkasnije do 1. novembra tekue godine za slijedeu fiskalnu godinu. Budet koji je odobrilo najvie predstavniko tijelo ne mora da bude identian vladinom prijedlogu budeta. Vladin prijedlog moe pretrpjeti izmjene, jer poslanici mogu podnositi amandmane na vladin prijedlog budeta. Budet se mora usvojiti najkasniej do 31. marta tekue godine. Ukoliko se budet ne usvoji do 31. marta, nakon toga se nee realizovati rashodi u bilo koju svrhu, osim otplate zajmova, sve dok se budet ne usvoji. 18. Izvrenje budeta- budet predstavlja godini plan prihoda i rashoda. Time je njjegovo izvrenje vezano za 1 godinu. Ovaj period se moe podjeliti na: Fiskalnu godinu i Kalendarsku godinu.Fiskalna godina obino poinje sa 1.4. a zavrava 31.3.slijedee godine. Budetska godina moe poeti sa 1.1. i zavriti se sa 31.12. tekue godine to odgovara kalendarskoj godini. Izvriti budet znai prikupiti planirana javna sredstva i utroiti ih u namjene kako je to u budetu planirano. Izvrenje budeta povjereno je organima uprave koji se dijele na naredbodavce i raunopolagae.

19. Pomo buduim zemljama lanicama i fondovi se odnose na sredstva koja zemlje kandidatkinje sa lanstvom evropske unije mogu ostvariti prije ukljuenja.SAPARD je instrument kojim se nastoji pripremiti zamlju kanditatkinju za implementaciju zajednike poljoprivredne politike nakon sticanja punopravnog lanstva. Sapard je program kreiran da podri razvoj poljoprivrede i sela u dravama kandidatima, a naroito da podri strukturalno prilagoavanje sektora poljoprivrede i seoskih podruja. Radi se o posebnom programu koji podrazumjeva: primarna ulaganja u poljoprivredu i ruralnu infrastrukturu, kreiranje konkurentnog i efikasnog sektora poljoprivrede i prerade hrane, kreiranje novih radnih mjesta i prihoda u najmanje razvijenim regijama, kreiranje uslova odrivog razvoja u ruralnim podrujima, poboljanje kvaliteta ivota ruralnog stanovnitva, pomo u sprovoenju zakonodavstva EU.

20. ISPA- instrument za finansiranje infrastrukturnih projekata i to unutar trgovinskog sektora i sektora zatite okoline kako bi se mogli postii ekoloki standardi na nivou onih u EU. ISPA instrument predpristupne pomoi namijenjen je velikim inftastrukturnim projektima: zatita okoline kod usklaivanja zakonodavstva drave kandidata sa zakonodavstvm EU, transporet, kreiranje budue transevropske saobraajne mree, tehnika pomo, dodjeljuje se svakoj od drava korisnica sredstava u fazi identifikacije i pripreme projekata,

21. PHARE- najstariji program u sklopu pomoi buduim lanicama, osnovni cilj nu je pomoi zemljama istone i sredinje evrope u tranziciji i rekonstruiranje privrede te prelazu na trino privreivanje...Dva prioritetna podruja su: izgradnja i jaanje javnih institucija kako bi na sebe preuzeli obavzeze ulaskom u EU, finansiranje investicijskih projekata vezanih uz infrastrukturu i poduzetnitvo.

22. IPA- je novi predpristupni instrument za finansiranje reformi u dravama kandidatima za lanstvo u EU koji e zamjeniti programe PHARE, ISPA, SAPARD i CARDS. Cilj ovog isntrumenta je da olaka i objedini finansijsku pomo dravama kandidatima, kao i potencijalnim kandidatima za ulazak u EU.

10. poglavlje

POJAM I ULOGA JAVNOG DUGAJavni dug se moe definirati kao akumulirana pozajmljena sredstva drave, odnosno zbir svih potraivanja koja prema dravi imaju njezini povjerioci u odreenom trenutku. Rije je o kumuliranim budetskim manjkovima (deficitima) koje je drava finansirala zaduivanjem. Posljedice dravnog deficita prema Stiglitzu su: Dio tekueg rashoda se direktno prenosi na budue generacije Emitovanje obveznica moe da smanji investicije i time budue generacije indirektno dovode u tei poloaj Inostrani dug moe da poraste i da smanji ivotni standard u budunosti Privatna tednja ne moe da kompenzuje negativnu tednju od strane drave. Osnovni problemi javnog duga su: 1. Otplate kamate i glavnice javnog duga je smanjena koliina novca koju bi drava mogla koristiti za finasiranje javnih potreba2. Otplata javnog duga putem visokih poreza tereti ne samo sadanje ve i budue generacije poreznih obveznika3. Drava svojim zaduivanjem ograniava koliinu novca koju bi privatni sektor4. Prevelik javni dug destabilizira domau privredu moguim poveanjem inflacije, te rastom kamatnih stopa na kredite stanovnitvu i preduzeima5. Preveliki javni dug smanjuje mogunosti rasta bruto domaeg proizvoda.VRSTE JAVNOG DUGAU zazavisnosti od kriterija koji se uzimaju, razlikujemo razliite klasifikacije, pri emu emo se mi opredjeliti na slijedee: Prema teritorijalnom principu: unutranji i vanjski, Prema stepenu valjanosti: dobrovoljni i prinudni Prema nainu otplate i granaciji: anuitetski, rentni, dugovi s naplatom kamate i bez naplate kamate Prema stepenu garancije: dug sa zalogom i bez zaloga Prema vremenu za koji se formira: letei (kratkoroni) i konsolidirani (dugoroni).Unutranji javni dug se stvara prema stanovnitvu, bankama, preduzeima i ostalim finansijskim organizacijama. U inostranstvu dug se stvara prema bankama ili stranim vladama i to:1. U funkciji stvaranja deviznih rezervi i potrebe za stabilizovanjem vlastite valute (monetarna situacija)2. Kao dodatna akumulacija i zaduivanje (finasijsko ili robno)3. Za finansiranje deficita budeta ( visoki javni rashodi i neproizvodni rashodi)4. Za smanjenje deficita u platnoj bilansi.Kratkoroni dugovi obino se formiraju na par mjeseci, a najdue do godine dana, dok su dugoroni dugovi formiraju na dui period, od nekoliko godina do nekoliko decenija. Kratkoroni dugovi koriste se za brzo prikupljanje sredstava, bez jasno oznaenih ciljeva, a u funkciji odravanja budetske ravnotee za pokrivanje nedostataka budetskih sredstava.Letei ili kratkoroni dugovi treba da budu otplaeni u toku jedne godine, a ako do toga ne doe, postoje mogunosti: Nekotrolirane emisije novca Pretvaranja leteih u konsolidovane dugove, uz nepovoljne uslove.Dugoroni ili konsolidirani javni dugovi pojavljuju se u dva oblika: Amortizacioni dugovi, Dugoroni dugovi bez roka (ratni dugovi).Amortizacioni dugovi su ei dogovi, a sadre preuzete obaveze drave kod ve formiranih dugova, a prema utvrenom planu otplata i kamata. Amortizacioni dugovi s obzirom na rokove mogu biti: kratkoroni 2-5 godina, srednjoroni 5-20 godina i dugoroni preko 20 godina. Rok zajma je fiksno utvren, mada ga drava moe i ranije vratiti. S toga postoji podjela na: Dugove s promjenjivim rokom otplate Dugovi s utvrenim rokom otplate.Uglavnom su vie zastupljeni dugovi s utvrenim rokom otplate.Rentini dugovi sadre samo obavezno plaanje odgovarajuih kamata, a otplata duga vri se kada drava formira budetski suficit i kada to ona odlui, ali unaprijed ne prihvatajui obavezu.Javni dug po paritetu podrazumijeva stanje kada se drava zaduuje emisijom obveznica, i ukoliko je prodajna cijena tih obveznica jednaka nominalnoj.U sluaju da se dravne obveznice prodaju po nioj cijeni od one na koju glasi obveznica, tada je taj zajam ispod pariteta. Javni dug iznad pariteta postoji onda kada se dravne obveznice prodaju po veoj cijeni od nominalne.Javni dugovi sa javnim upisom, upis duga prodajom obveznica banci i konzorciju banaka i prodaja obveznica na berzi drave moe koristiti radi prikupljanja finansijskih sredstava.UPRAVLJANJE JAVNIM DUGOMKonverzija, u irem smislu, je svaka finansijska operacija drave usmjerena na olakavanje duga i to: pretvaranje leteih kredita u konsolidovane, unifikacija javnih kredita, pretvaranje javnih kredita i drugo. U uem smislu konverzija predstavlja olakavanje tereta javnog duga snienjem kamatne stope.Postoje sl. razlozi za konverziju dugova: ekonomski, politiki i pravni.Najbitniji ekonomski razlog koji uslovljava konverziju duga je opadanje kamatnih stopa na tritu kapitala. Drava obino u ovakvim uslovima probjegava konverziji da bi smanjila budetske rashode.Politiki razlozi nastaju u momentu kada nastanu okolnosti da drava povjeriocima plaa veu kamatu od kamate koja se formira na tritu kapitala.Tada nastaje dunost drave da izvri konverziju. Pravni razlozi se ogledaju u 2 aspekta: otkazivanje i ponuda isplate duga, stvaranje novog zajma u istom iznosu ali sa niom kamatom.