45
Finansijski informacioni sistem obuhvata informacione sisteme: Narodne banke Srbije Klirinških kuća Banaka Udruženja banaka Komisije za hartije od vrednosti Berze i berzanskih posrednika Centralnog registra hartija od vrednosti Poreske uprave Uprave za javna plaćanja

Finansijski informativni sistem

Embed Size (px)

DESCRIPTION

o finansijskom inf. sistemu

Citation preview

  • Finansijski informacioni sistem obuhvata informacione sisteme:Narodne banke SrbijeKlirinkih kuaBanakaUdruenja banaka Komisije za hartije od vrednostiBerze i berzanskih posrednikaCentralnog registra hartija od vrednosti Poreske upraveUprave za javna plaanja

  • RAZVOJ INFORMACIONOG SISTEMA NBS U SKLADU SA UTVRENOM STRATEGIJOM FIS-a Razvojem integralnog finansijskog informacionog sitema, dolazi do inoviranja informacionog sistema NBS, koji se odnosi na razmenu podataka NBS sa poslovnim bankama telekomunikacionim putem, uz primenu standardizacije u razmeni i zatiti podataka.

  • NBSU fazi transformacije bankarskog sistema i orijentacije ka trinom bankarskom poslovanju, posebnu ulogu dobija kontrola poslovanja banaka i drugih finansijskih institucija, na osnovu zakonom propisanih finansijskih izvetaja o poslovanju koji se dostavljaju NBS.

  • NBSBanke alju NBS dnevne, dekadne i mesene izvetaje FTP-om (File Transfer Protocol-om) u XML formatu. UputstvoZaElektronskoSlanjePodatakaVerzija50.pdf

  • Strategijom razvoja FIS-a predvieno je da NBS bude nosilac etiri kljuna informaciona podsistema: podsistema platnog prometa, monetarno-kreditnog podsistema, deviznog podsistema i podsistema za praenje poslovanja banaka.

  • NBSPlatni promet kao poseban podsistem u okviru FIS-a, povezan je sa svim ostalim podsistemima i njegov razvoj se javlja, kao preduslov razvoja svih ostalih podsistema.

  • NBSRazvoj jedinstvenog finansijskog informacionog sistema uslovljen je internim i eksternim zahtevima.

  • NBS- Interni zahtevi se odnose na:efikasnije upravljanje monetranokreditnom funkcijom i ekonomskim odnosima sa inostranstvom, povezivanje platnog prometa u zemlji sa monetarno kreditnim podsistemom i podsistemom kontrole banaka, automatizaciju dobijanja relevantnih podataka od banaka i drugih finansijskih institucija.

  • NBS - Eksterni zahtevi se odnose na: razvoj bankarskog informacionog sistema, informacionog sistema berzanskih institucija i informacionih sistema drugih finansijskih institucija.

  • NBSU razvoju inoviranog informacionog sistema, prioritet predstavlja informacioni podsistem za praenje finansijskog stanja i poslovanja banaka, jer se najvei deo instrumenata NBS (monetarnokreditno regulisanje, devizno poslovanje, kontrola poslovanja banaka i platni promet u zemlji), sprovodi preko banaka.

  • NBSZa ostvarenje ciljeva ovih podsistema u okviru informacionog sistema NBS i FIS-a, standardizovane su poruke za meusobnu razmenu podataka, organizovan telekomunikacioni prenos podataka i utvreni su i standardi za organizovanje baza podataka svih finansijskih subjekata u okviru FIS-a.

  • Informacioni sistem platnog sistema NBSZa povezivanje informacionih sistema banaka i drugih finansijsih institucija razvijena je nacionalna mrea kao privatna mrea na bazi TCP/IP protokola koja omoguava elektronsku razmenu podataka izmeu nosilaca platnog prometa i drugih finansijskih institucija.

  • Informacioni sistem platnog sistema NBSNa ovu mreu se integriu mree banaka u statusu ravnopravnih uesnika, kao i ostale mree zainteresovanih finansijskih i privrednih organizacija.

  • Ova mrea postaje nacionalna finansijska mrea sa WAN svojstvima.

    U pogledu projektovanja infrastruktura je razvijena za primenu RTGS sistema obrauna.

  • Principi koji su korieni u razvoju mree su:potpuna dostupnost za sve finansijske institucije,otvorenost mree za razliite tipove raunarske opreme,tehnike kriptografske zatite i logike kontrole pristupa mrenim resursima,raspoloivost i visoka pouzdanost mrenih servisa,real-time aplikacije i interaktivni on-line servisi.

  • SERVISI MREE

    Mrea prua etiri vrste servisa:Izvrni mreni servis,Opti transportni servis,Servis elektronskog plaanja,Informativni i ostali servisi.

  • Izvrni mreni servis ostvaruje elektronsku razmenu standardizovanih finansijskih poruka, koje slue kao dokaz za izvrenje transakcija i realizuju se privatnim protokolom preko specijalizovanih servera.

  • Opti transportni servis slui za prenos podataka nespecifiranog formata i primenjuje se u oba segmenta mree.

  • Servis elektronskog plaanja slui za razmenu naloga i drugih podataka platnog prometa izmeu uesnika i nosilaca platnog prometa i ostvaruje se u eksternom segmentu mree.

  • Informativni i ostali servisi kao to su: elektronska pota, internet servisi, distribucija propisa, tabela i statistikih izvetaja primenjuje se u oba segmenta mree i ne zahteva visok bezbednosni nivo (Web/HTTP protokol).

  • TOPOLOGIJA MREE Mrea je hijerarsijsko zvezdaste strukture. U funkcionalnom smislu mrea se sastoji od tri segmenta: BazinogInternog, iEksternog.

  • Bazini segmentBazini segment - centralni vor je u NBS.

  • Interni segmentSlui za vezu izmeu nosilaca platnog prometa i NBS. Komunikacija se odvija preko permanentnih veza ostvarenih preko digitalnih komunikacionih linkova.

  • Interni segment U okviru ovog segmenta ostvaruje se veza i sa relevantnim dravnim institucijama: organima vlade, ministarstvima, upravom carine, statistikim zavodima, poreskom upravom, upravom za javna plaanja i drugim dravnim organima.

  • Eksterni segment ine ga raunarske mree banaka. Kod ovog dela mree nije potrebna stalna veza ve se povremene interakcije obavljaju u skladu sa potrebama uesnika. Za prenos podataka trenutno se koriste usluge Telekoma gde su svi centri mree povezani optikim kablovima.

  • Fiziko povezivanje:1 )Privatna mrea NBS (TCP/IP)BeogradNovi SadNiKragujevac2) Swift mrea(SITA)

  • TEHNOLOGIJE ZATITE ELEKTRONSKOG PLATNOG PROMETA Mrea je projektovana na principu razvoja savremene SWIFT mree, gde je sistem zatite baziran na savremenoj tehnologiji smart kartica i kriptografskim tehnikama digitalnih potpisa.

  • Za povezivanje nosilaca koriste se serveri, koji se nalaze u bankama i drugim nosiocima platnog prometa i predstavljaju taku preko koje se obavlja celokupan saobraaj i elektronska razmena podataka izmeu nosilaca i mree.

  • Za zatitu elektronskih poruka koristi se tehnika digitalnog potpisa, koji se generie na osnovu tajnog kljua sa smart kartice.

  • Smart kartica-identifikaciona kartica subjekta u elektronskom platnom prometu, na kojoj se nalazi tajni klju za kreiranje digitalnog potpisa i digitalni certifikat kojim se garantuje identitet potpisnika.

  • Za generisanje digitalnog potpisa u mrei koristi se namenski hardver, odnosno softverski kriptografski moduli, kao i smart kartice. Duina kljua za generisanje digitalnog potpisa u mrei iznosi 1024 bita.

  • Algoritam za generisanje digitalnog potpisa je iz klase RSA, a njegova primena usklaena je sa meunarodnim PKCS-1 standardom(Public Key Cryptography Standard).

  • RSA algoritam je najkompletniji algoritam za ifrovanje asimetrinim kljuevima koji su osmislili 1978. godine Rivest, Shamir, Adleman.

  • INFORMACIONI SISTEM BANKE

    Informacioni sistem banke je strukturni deo poslovnog sistema banke i neohodan servis strategijskog upravljanja razvojem banke. Upravljanje poslovnim sistemom banke i donoenje pravovremenih odluka zavisi od kvalitetnih informacija.

  • INFORMACIONI SISTEM BANKERazvoj raunarskih komunikacija i raunarskih mrea kao i usavravanje elektronskog prenosa na velike udaljenosti i razvoj telekomunikacija, doveli su do visoke informatizacije eksternih tokova kod bankarskih sistema.

  • INFORMACIONI SISTEM BANKEInformaciona tehnologija je doprinela da se znatno unapredi efikasnost u komuniciranju banaka kako sa udaljenim filijalama, agencijama, tako i sa drugim subjektima sa kojima banka ima poslovne kontakte.

  • INFORMACIONI SISTEM BANKEInformacioni sistem banke treba da zadovolji zahteve i potrebe brojnih korisnika u banci kao i njenih komitenata u okruenju (NBS, poslovne banke, udruenje banaka, berze i berzanski posrednici, komitenti...).

  • INFORMACIONI SISTEM UDRUENJA BANAKA SRBIJE Informacioni sistem Udruenja banaka Srbije treba da podri poslovanje UB u odnosu na osnovne funkcije koje obavlja UB:unapreenje poslovanja banaka, ostvarivanje zajednikog interesa banaka i drugih finansijskih organizacija.

  • INFORMACIONI SISTEM BERZE i BERZANSKIH POSREDNIKA Preko informacionog sistema berze i berzanskih posrednika, banke i druge finansijske institucije obavljaju trgovinu kratkoronim i dugoronim hartijama od vrednosti.

  • Centralni registar, depo i kliring hartija od vrednostiCentralni registar, depo i kliring hartija od vrednosti osnovan je 19. novembra 2001. godine kao organizacioni deo Narodne banke Jugoslavije. Osnovna funkcija mu je bila registrovanje, kliring i saldiranje hartija od vrednosti.

  • Centralni registar, depo i kliring hartija od vrednostiRegistrovanje svih emitovanih hartija od vrednosti;Kliring i saldiranje novanih transakcija po osnovu poslova sa hartijama od vrednosti;Kliring i saldiranje hartija od vrednosti;Izvrenje transakcija.

  • Centralni registar, depo i kliring hartija od vrednostiTehnike osnove projektovanog reenja Beokliringa su: Otvorena platforma i arhitektura;Komunikaciona TCP/IP infrastruktura i PKI tehnologija;iroko dostupan servis korisnicima preko svih raspoloivih komunikacionih kanala.

  • lanovi Beokliringa su:Banke;Custody banke;Ovlaene banke;Berzanski posrednici; NBS;RS;Berza;Drutva za upravljanje fondovima;Strane depozitno-klirinke organizacije.

  • Poslovi sa hartijama od vrednosti koji se obavljaju preko sistema Beokliringa su:uknjiavanje emitovanih hov;imobilizacija materijalizovanih hov;otvaranje i administiriranje rauna hov;kliring i saldiranje hov;preknjiavanje hov;izvetavanje o stanju na raunima hov;upis zalonog prava na hov;promene podataka o imaocima rauna hov.

  • Elektronska razmena podataka uesnika Centralnog registra HOV

  • ELEKTRONSKA RAZMENA PODATAKA

    N B S

    BANKE

    BERZA

    BERZANSKI POSREDNICI

    Dial-in

    SQLserver 2000

    WEB

    FTP

    Terminal server

    CENTRALNI REGISTAR HoV