Upload
misko-sisko
View
254
Download
3
Embed Size (px)
DESCRIPTION
o finansijskom inf. sistemu
Citation preview
Finansijski informacioni sistem obuhvata informacione sisteme:Narodne banke SrbijeKlirinkih kuaBanakaUdruenja banaka Komisije za hartije od vrednostiBerze i berzanskih posrednikaCentralnog registra hartija od vrednosti Poreske upraveUprave za javna plaanja
RAZVOJ INFORMACIONOG SISTEMA NBS U SKLADU SA UTVRENOM STRATEGIJOM FIS-a Razvojem integralnog finansijskog informacionog sitema, dolazi do inoviranja informacionog sistema NBS, koji se odnosi na razmenu podataka NBS sa poslovnim bankama telekomunikacionim putem, uz primenu standardizacije u razmeni i zatiti podataka.
NBSU fazi transformacije bankarskog sistema i orijentacije ka trinom bankarskom poslovanju, posebnu ulogu dobija kontrola poslovanja banaka i drugih finansijskih institucija, na osnovu zakonom propisanih finansijskih izvetaja o poslovanju koji se dostavljaju NBS.
NBSBanke alju NBS dnevne, dekadne i mesene izvetaje FTP-om (File Transfer Protocol-om) u XML formatu. UputstvoZaElektronskoSlanjePodatakaVerzija50.pdf
Strategijom razvoja FIS-a predvieno je da NBS bude nosilac etiri kljuna informaciona podsistema: podsistema platnog prometa, monetarno-kreditnog podsistema, deviznog podsistema i podsistema za praenje poslovanja banaka.
NBSPlatni promet kao poseban podsistem u okviru FIS-a, povezan je sa svim ostalim podsistemima i njegov razvoj se javlja, kao preduslov razvoja svih ostalih podsistema.
NBSRazvoj jedinstvenog finansijskog informacionog sistema uslovljen je internim i eksternim zahtevima.
NBS- Interni zahtevi se odnose na:efikasnije upravljanje monetranokreditnom funkcijom i ekonomskim odnosima sa inostranstvom, povezivanje platnog prometa u zemlji sa monetarno kreditnim podsistemom i podsistemom kontrole banaka, automatizaciju dobijanja relevantnih podataka od banaka i drugih finansijskih institucija.
NBS - Eksterni zahtevi se odnose na: razvoj bankarskog informacionog sistema, informacionog sistema berzanskih institucija i informacionih sistema drugih finansijskih institucija.
NBSU razvoju inoviranog informacionog sistema, prioritet predstavlja informacioni podsistem za praenje finansijskog stanja i poslovanja banaka, jer se najvei deo instrumenata NBS (monetarnokreditno regulisanje, devizno poslovanje, kontrola poslovanja banaka i platni promet u zemlji), sprovodi preko banaka.
NBSZa ostvarenje ciljeva ovih podsistema u okviru informacionog sistema NBS i FIS-a, standardizovane su poruke za meusobnu razmenu podataka, organizovan telekomunikacioni prenos podataka i utvreni su i standardi za organizovanje baza podataka svih finansijskih subjekata u okviru FIS-a.
Informacioni sistem platnog sistema NBSZa povezivanje informacionih sistema banaka i drugih finansijsih institucija razvijena je nacionalna mrea kao privatna mrea na bazi TCP/IP protokola koja omoguava elektronsku razmenu podataka izmeu nosilaca platnog prometa i drugih finansijskih institucija.
Informacioni sistem platnog sistema NBSNa ovu mreu se integriu mree banaka u statusu ravnopravnih uesnika, kao i ostale mree zainteresovanih finansijskih i privrednih organizacija.
Ova mrea postaje nacionalna finansijska mrea sa WAN svojstvima.
U pogledu projektovanja infrastruktura je razvijena za primenu RTGS sistema obrauna.
Principi koji su korieni u razvoju mree su:potpuna dostupnost za sve finansijske institucije,otvorenost mree za razliite tipove raunarske opreme,tehnike kriptografske zatite i logike kontrole pristupa mrenim resursima,raspoloivost i visoka pouzdanost mrenih servisa,real-time aplikacije i interaktivni on-line servisi.
SERVISI MREE
Mrea prua etiri vrste servisa:Izvrni mreni servis,Opti transportni servis,Servis elektronskog plaanja,Informativni i ostali servisi.
Izvrni mreni servis ostvaruje elektronsku razmenu standardizovanih finansijskih poruka, koje slue kao dokaz za izvrenje transakcija i realizuju se privatnim protokolom preko specijalizovanih servera.
Opti transportni servis slui za prenos podataka nespecifiranog formata i primenjuje se u oba segmenta mree.
Servis elektronskog plaanja slui za razmenu naloga i drugih podataka platnog prometa izmeu uesnika i nosilaca platnog prometa i ostvaruje se u eksternom segmentu mree.
Informativni i ostali servisi kao to su: elektronska pota, internet servisi, distribucija propisa, tabela i statistikih izvetaja primenjuje se u oba segmenta mree i ne zahteva visok bezbednosni nivo (Web/HTTP protokol).
TOPOLOGIJA MREE Mrea je hijerarsijsko zvezdaste strukture. U funkcionalnom smislu mrea se sastoji od tri segmenta: BazinogInternog, iEksternog.
Bazini segmentBazini segment - centralni vor je u NBS.
Interni segmentSlui za vezu izmeu nosilaca platnog prometa i NBS. Komunikacija se odvija preko permanentnih veza ostvarenih preko digitalnih komunikacionih linkova.
Interni segment U okviru ovog segmenta ostvaruje se veza i sa relevantnim dravnim institucijama: organima vlade, ministarstvima, upravom carine, statistikim zavodima, poreskom upravom, upravom za javna plaanja i drugim dravnim organima.
Eksterni segment ine ga raunarske mree banaka. Kod ovog dela mree nije potrebna stalna veza ve se povremene interakcije obavljaju u skladu sa potrebama uesnika. Za prenos podataka trenutno se koriste usluge Telekoma gde su svi centri mree povezani optikim kablovima.
Fiziko povezivanje:1 )Privatna mrea NBS (TCP/IP)BeogradNovi SadNiKragujevac2) Swift mrea(SITA)
TEHNOLOGIJE ZATITE ELEKTRONSKOG PLATNOG PROMETA Mrea je projektovana na principu razvoja savremene SWIFT mree, gde je sistem zatite baziran na savremenoj tehnologiji smart kartica i kriptografskim tehnikama digitalnih potpisa.
Za povezivanje nosilaca koriste se serveri, koji se nalaze u bankama i drugim nosiocima platnog prometa i predstavljaju taku preko koje se obavlja celokupan saobraaj i elektronska razmena podataka izmeu nosilaca i mree.
Za zatitu elektronskih poruka koristi se tehnika digitalnog potpisa, koji se generie na osnovu tajnog kljua sa smart kartice.
Smart kartica-identifikaciona kartica subjekta u elektronskom platnom prometu, na kojoj se nalazi tajni klju za kreiranje digitalnog potpisa i digitalni certifikat kojim se garantuje identitet potpisnika.
Za generisanje digitalnog potpisa u mrei koristi se namenski hardver, odnosno softverski kriptografski moduli, kao i smart kartice. Duina kljua za generisanje digitalnog potpisa u mrei iznosi 1024 bita.
Algoritam za generisanje digitalnog potpisa je iz klase RSA, a njegova primena usklaena je sa meunarodnim PKCS-1 standardom(Public Key Cryptography Standard).
RSA algoritam je najkompletniji algoritam za ifrovanje asimetrinim kljuevima koji su osmislili 1978. godine Rivest, Shamir, Adleman.
INFORMACIONI SISTEM BANKE
Informacioni sistem banke je strukturni deo poslovnog sistema banke i neohodan servis strategijskog upravljanja razvojem banke. Upravljanje poslovnim sistemom banke i donoenje pravovremenih odluka zavisi od kvalitetnih informacija.
INFORMACIONI SISTEM BANKERazvoj raunarskih komunikacija i raunarskih mrea kao i usavravanje elektronskog prenosa na velike udaljenosti i razvoj telekomunikacija, doveli su do visoke informatizacije eksternih tokova kod bankarskih sistema.
INFORMACIONI SISTEM BANKEInformaciona tehnologija je doprinela da se znatno unapredi efikasnost u komuniciranju banaka kako sa udaljenim filijalama, agencijama, tako i sa drugim subjektima sa kojima banka ima poslovne kontakte.
INFORMACIONI SISTEM BANKEInformacioni sistem banke treba da zadovolji zahteve i potrebe brojnih korisnika u banci kao i njenih komitenata u okruenju (NBS, poslovne banke, udruenje banaka, berze i berzanski posrednici, komitenti...).
INFORMACIONI SISTEM UDRUENJA BANAKA SRBIJE Informacioni sistem Udruenja banaka Srbije treba da podri poslovanje UB u odnosu na osnovne funkcije koje obavlja UB:unapreenje poslovanja banaka, ostvarivanje zajednikog interesa banaka i drugih finansijskih organizacija.
INFORMACIONI SISTEM BERZE i BERZANSKIH POSREDNIKA Preko informacionog sistema berze i berzanskih posrednika, banke i druge finansijske institucije obavljaju trgovinu kratkoronim i dugoronim hartijama od vrednosti.
Centralni registar, depo i kliring hartija od vrednostiCentralni registar, depo i kliring hartija od vrednosti osnovan je 19. novembra 2001. godine kao organizacioni deo Narodne banke Jugoslavije. Osnovna funkcija mu je bila registrovanje, kliring i saldiranje hartija od vrednosti.
Centralni registar, depo i kliring hartija od vrednostiRegistrovanje svih emitovanih hartija od vrednosti;Kliring i saldiranje novanih transakcija po osnovu poslova sa hartijama od vrednosti;Kliring i saldiranje hartija od vrednosti;Izvrenje transakcija.
Centralni registar, depo i kliring hartija od vrednostiTehnike osnove projektovanog reenja Beokliringa su: Otvorena platforma i arhitektura;Komunikaciona TCP/IP infrastruktura i PKI tehnologija;iroko dostupan servis korisnicima preko svih raspoloivih komunikacionih kanala.
lanovi Beokliringa su:Banke;Custody banke;Ovlaene banke;Berzanski posrednici; NBS;RS;Berza;Drutva za upravljanje fondovima;Strane depozitno-klirinke organizacije.
Poslovi sa hartijama od vrednosti koji se obavljaju preko sistema Beokliringa su:uknjiavanje emitovanih hov;imobilizacija materijalizovanih hov;otvaranje i administiriranje rauna hov;kliring i saldiranje hov;preknjiavanje hov;izvetavanje o stanju na raunima hov;upis zalonog prava na hov;promene podataka o imaocima rauna hov.
Elektronska razmena podataka uesnika Centralnog registra HOV
ELEKTRONSKA RAZMENA PODATAKA
N B S
BANKE
BERZA
BERZANSKI POSREDNICI
Dial-in
SQLserver 2000
WEB
FTP
Terminal server
CENTRALNI REGISTAR HoV