91
vrac – skripta iz FM, 2008g. FINANSIJSKI MENADŽMENT 1. CILJ POSLOVANJA PREDUZEĆA (Str. 3-5) Pretpostavka je da je cilj poslovanja preduzeća maksimiziranje bogatstva sadašnjih vlasnika. Poslovne odluke o investiranju, finansiranju i upravaljaju imovinom utiču na cijenu dionice preduzeća, a ona je pokazatelj bogatstva vlasnika preduzeća. Imamo dva moguća cilja preduzeća: a) maksimizacija profita – normalnim izdavanjem dionica te ulaganjem novca u trezorske zapise. Ovim se smanjuje udio vlasnika pa se tako smanjuje i zarada po dionici pa bi cilj mogao biti i : b) maksimiranje zarade po dionici – nedostatak je neodređivanje rokova i trajanja očekivanih prinos (šta vrijedi prvi prinos nakon npr. 100 godina?) . Zato se mora uzeti vremenska dimenzija prinosa Drugi nedostatak je rizik koji se ne razmatra, jer su neki projekti rizičniji od drugih. Npr. možemo imati dvije kompanije koje imaju iste očekivane zarade po dionici, ali imaju različite fluktuacije prihoda, pa je cijena dionice jedne kompanije viša / niža od druge. Također su i rizičnije kompanije koje imaju veći dug u odnosu na glavnicu u strukturi kapitala. Treći nedostatak je da se ne uzima u obzir učinak politike dividendi na tržišnu cijenu dionice. Ako je maksimizacija zarade po dionici jedini cilj, dividenda nikada neće biti isplaćena, samo će se dobit dalje ulagati. Zato treba sagledati koliko će isplata dividendi uticati na te dionice. Zbog toga maksimizacija tržišne cijene dionice i maksimizacija zarade po dionici ne moraju biti isti cilj. Tržišna cijena dionice je barometar uspješnosti jednog preduzeća i pokazuje koliko menadžment radi u korist svojih dioničara, a u slučaju nezadovoljstva dioničara radom menadžmenta oni će svoje dionice prodati što može na kraju dovesti do pada tržišne cijene dionice. 2. PROFESIONALNA ORIJENTACIJA FINANSIJSKO - RAČUNOVODSTVENOG EKONOMISTE (predavanja) 1

finansijski menadzment - skripta.doc

Embed Size (px)

Citation preview

vrac skripta iz FM, 2008g.

FINANSIJSKI MENADMENT1. CILJ POSLOVANJA PREDUZEA (Str. 3-5)Pretpostavka je da je cilj poslovanja preduzea maksimiziranje bogatstva sadanjih vlasnika. Poslovne odluke o investiranju, finansiranju i upravaljaju imovinom utiu na cijenu dionice preduzea, a ona je pokazatelj bogatstva vlasnika preduzea.

Imamo dva mogua cilja preduzea:

a) maksimizacija profita normalnim izdavanjem dionica te ulaganjem novca u trezorske zapise. Ovim se smanjuje udio vlasnika pa se tako smanjuje i zarada po dionici pa bi cilj mogao biti i :

b) maksimiranje zarade po dionici nedostatak je neodreivanje rokova i trajanja oekivanih prinos (ta vrijedi prvi prinos nakon npr. 100 godina?) . Zato se mora uzeti vremenska dimenzija prinosa

Drugi nedostatak je rizik koji se ne razmatra, jer su neki projekti riziniji od drugih. Npr. moemo imati dvije kompanije koje imaju iste oekivane zarade po dionici, ali imaju razliite fluktuacije prihoda, pa je cijena dionice jedne kompanije via / nia od druge. Takoer su i rizinije kompanije koje imaju vei dug u odnosu na glavnicu u strukturi kapitala.Trei nedostatak je da se ne uzima u obzir uinak politike dividendi na trinu cijenu dionice. Ako je maksimizacija zarade po dionici jedini cilj, dividenda nikada nee biti isplaena, samo e se dobit dalje ulagati. Zato treba sagledati koliko e isplata dividendi uticati na te dionice.

Zbog toga maksimizacija trine cijene dionice i maksimizacija zarade po dionici ne moraju biti isti cilj. Trina cijena dionice je barometar uspjenosti jednog preduzea i pokazuje koliko menadment radi u korist svojih dioniara, a u sluaju nezadovoljstva dioniara radom menadmenta oni e svoje dionice prodati to moe na kraju dovesti do pada trine cijene dionice.2. PROFESIONALNA ORIJENTACIJA FINANSIJSKO - RAUNOVODSTVENOG EKONOMISTE(predavanja)

U okviru raunovodstva i revizije imamo: CRT certificirani raunovoa tehniar, CR- certificirani raunovoa, OR ovlateni revizor, IR interni revizorNa tritu kapitala imamo:

broker posrednik na tritu HOV koji nastupa u svoje ime ali za raun klijenta, to znai da je njegova osnovna djelatnost da izvrava naloge kupovine ili prodaje vrijednosnih papira

Diler trguje u svoje ime i za svoj raun. To znai da se on pojavljuje direktno kao trgovac, a ne kao posrednik u kupoprodaji HOV. Dileri mogu esto biti i market makeri.

Finansijski analitiar Analizira poslovanje odreene kompanije ili banke, kao i njene zaposlene. On trai aktivnosti koje treba unaprijediti i identificira podruja superiornog poslovanja unutar analiziranog subjekta.

Aktuar Osoba specijalizovana za proraun rizika i vjerovatnoe nastanka nekog dogaaja, a svoja znanja upotrebljuju u finansijskim i poslovnim problemima, posebno onim koji ukljuuju neizvjesne budue dogaaje. Primjenjuje aktuarsku i finansijsku matematiku, statistiku, itd.. Posebno angaovani u sferi osiguranja, investicija, fin. menadmenta itd.. Strunjaci za investicijsko bankarstvo djeluju na tritu kapitala, a osnovni zadaci su im asistiranje klijentima pri izdavanju obveznica i dionica kako bi prikupili novi kapital, zatim pruanje savjeta o mogunostima na fin.tritima itd..

Investicioni savjetnik fiziko lice koje savjetuje pri investiranju u HOV, pri njihovoj prodaji ili pri ostvarivanju prava iz HOV. Da bi se bavilo ovim poslom postoje tano odreeni uslovi koje propisuje Komisija za vrijednosne papire

Poreski savjetnik prua mogunost poreskim obveznicima da na struan i profesionalan nain dobiju savjete iz poreskog i carinskog zakonodavstva3. SIMETRIJA I ASIMETRIJA INTERESA VLASNIKA I MENADERA FIRME

(str. 5-6)

Ciljevi menadmenta i dioniara se mogu razlikovati. U velikim koorporacijama mogu postojati mnogobrojni dioniari koji ne mogu stvarati svoje ciljeve i kontrolisati menadment to kao posljedicu ima da je menadment u situaciji da radi u vlastitom interesu.Menaderi su agenti dioniara, a u uvjetima agencijskih ugovora teorija je pokazala da se dioniari sami ubijede kako e agenti donijeti optimalne odluke samo ako ih se nadzire i ako su motivirani (dionicama, bonusima, privilegijama..)

Nadzor se provodi obavezivanjem agenata, revizijom, ograniavanjem menaderskih odluka, itd.. Takav nadzor stvara neizbjene trokove. to je manji udio menadmenta u vlasnitvu firme, to je manja vjerovatnoa da e ono raditi u svrhu maksimizacije zarade po dionici i to je vea potreba za nadzorom.

Neki smatraju da bi trite rada menadera trebalo obavljati funkciju nadzora, jer to bolje posluje preduzee i menader stvara bolju sliku o sebi i moe po potrebi lako nai drugi posao. Konkurencija unutar i van firme disciplinuje menadere.

4. POSLOVNA PREOKUPACIJA FINANSIJSKOG MENADERA (predavanja)Moemo je podijeliti u 8 osnovnih grupa:

a) Poslovne preokupacije FM-a u firmi:

- najsloeniji posao je procjena vrijednosti firme u kojoj FM obavlja svoje poslove;

- posao osiguranja potrebnih finansijskih sredstava

- praenje ostvarenja tekue i razvojne politike firme u kojoj FM obavlja svoj posao;

- analiza finansijske i poslovne pozicije firme putem indikatora likvidnosti i to u smislu postavljanja je nasuprot solventnosti, efikasnosti, profitabilnosti, zaduenosti

- praenje izmirenja finansijskih obaveza iz firme

b) Poslovi koji finansijski menader obavlja prema finansijskim institucijama:

FM mora pratiti klijentski odnos svoje firme i fin. institucija kod koje je njegova firma komitent, u smislu praenja depozita, kredita, kamata, provizija i dr.

FM je angaovan na upravljanju fin. institucijama kod kojih njegova firma ima depozit, uzima kredit, obavlja platno-prometne transakcije itd..

c) Poslovi koji se deavaju na finansijskom tritu:

emisija HOV ne samo firme u kojoj FM radi, nego se mora pratiti i ta se deava na primarnom tritu te na emisijama drugih firmi, da bi mogao da procijeni sljedei potez

praenje onoga ta se deava na sekundarnom fin. tritu (rezultati emisije HOV..)

praenje ta se deava i uestvuje u deavanjima drugih ureenih javnih trita

stalno analiziranje rizika

d) Restrukturiranje firmi: restrukturiranje putem zamjene dugova, tj. potraivanja za udio u kapitalu firme. Ako se radi o zamjeni dugova onda je to debt to equity swap

zamjena duga za HOV debt to securities swap

korporativne radnje (promjena kapitala na vie ili nie)

e) Poslovi prema posebnim finansijskim institucijama:

forfeting

faktoring

lizing

f) Poslovi za institucije drave:

monetarno kreditina politika (procjena kamatnih stopa, procjena eskontne stope..);

poslovi koji se odnose na fiskalnu politiku ( poreska i budetska politika)

politika ekonomskih odnosa zemlje sa inostrantsvom (carine)

g) Poslovi sa inostranim partnerima:

joint-venture (zajedniko ulaganje)

proizvodna koorporacija

bot-boot (build operate transfer / build operate own transfer, npr. klju u ruke)

franchising (ustupanje strune pomoi ili zatitnog znaka..)

securities = HOV; sekjuratizacija kredita aranmani sa bankama gdje banka odmah kompenzira kredit koji odobri firmi;

barteri i kompenzacije barteri se javljaju jedinou meunarodnim odnosima)

h) Poslovi prema samom sebi :

- intenzivno, permanetno obrazovanje kojim se trebaju pratiti strahovite promjene u nainu finansiranja poslovne aktive firme. Radi se o finansijskim inovacijama koje FM mora pratiti i o elektronskom novcu koji je najsavremeniji nain plaanja.5. FINANSIJSKI SISTEM : STRUKTURA I ZNAAJ (predavanja)

To je skup propisa i mjera kojima se regulie finansijsko poslovanje, tj. okvir u kojem se FM deava. Njega tvore dva osnovna elementa: institucije i instrumenti.

a) Institucije finansijskog sistema u BiH su: Centralna banka (kao osnovna fin.institucija, emisiona ustanova), komercijalne banke (obavljajuju poslove sa stanovnitvom i privredom), mikrokreditne organizacije ( fin. institucije koje su nastale u drugoj polovini devedesetih kako bi podrale razvoj sitnog poduzetnitva)

Pored ovih egzistiraju jo i osiguravajua drutva i investicioni fondovi koji predstavljaju paralelne ili kvazi finansijske institucije. Tako se zovu jer se ne mogu baviti poslovima banaka, ali formiraju neka sredstva koja mogu plasirati preko komercijalnih banaka. Oni nastoje da se bave poslovima banaka, posebno osiguravajua drutva koja prikupljaju fin. sredstva putem premija.

To se naziva deregulacija, univerzalizacija, globalizacija i konkurencija , to ustvari predstavlja trendove u bankarstvu.

U BiH nema tedionica, kreditnih zadruga, mortgage institucija, penzionih fondova, razvijenih investicionih fondova (postoje IF zatvorenog tipa nastalih iz PIF-ova, a oni privatizuju ili transferiu dravnu imovinu u privatnu. U BiH postoji uzajamni fond kao tip otvorenog fonda koji je osnovan u Banja Luci).Komercijalne banke kod nas su univerzalne jer se bave i i kratkoronim i dugoronim bankarskim poslovima. Nedostaju i razvojne banke koje u principu postoje u u svakoj zemlji na nivou drave i podravaju realizaciju velikih vrijednosnih investicijskih projekata.

Kod nas egzistira Investiciona banka FBiH no ona obavlja poslove komercijalnih banaka sa jedne strane, a ima i ulogu fonda sa druge strane. Vlada FBIH ima sredstva od malih donatora i povjerila ih je IB-u, koja ih koristi odobravajui kredite. Vie lii na fond.Depoziti IB-a su vrlo mali, a kapacitet je relativno visok u odnosu na kreditne plasmane. Kod IB bi kreditni plasmani trebali biti nekoliko puta vii od kapaciteta.

Za komercijalne banke je karaterisino da depoziti moraju initi min. 75% ukupnih izvora sredstava.

Postoji i BOR banka koja ima relativno slinu strukturu kao i IBFBiH.

b) Instrumenti sistema su :

- finansijska trita: novano, devizno i trite kapitala. Kod nas nema novanog trita, devizno trite egzistira u vidu razmjene deviza na relaciji KB CB, ali ga praktino nema.

Priliv stranih sredstava plaanja BiH ulazi u sistem deviznih rezervi CV i po osnovu toga se emitira KM i puta u promet.Devizne rezerve i koliina novca u opticaju funkcioniu po principu spojenih posuda ako se devizne rezerve smanje, smanji se i koliina novca u opticaju i obrnuto.

Kod nas ne postoji meubankarsko devizno trite. KM je vezana za Euro, a taj odnos je fiksan i zadat, bez obzira kako se kreu rezerve.

Trite kapitala je u poetnoj fazi razvoja, a takoer ne postoje ni obveznice, ugovori o investiranju itd...

Perspektive razvoja finansijskog sistema:

- modifikacija CBA

- poetak reforme sistema penzionog osiguranja (podrazumijeva emisiju obveznica);

- Zakon o zaduivanju, dugu i garanciji BiH (nerijeen problem stare devizne tednje...)

- emisija fin.instrumenata (obveznice drave...)

- osnivanje razvojne banke na nivou BiH

- mogli bi se pokrenuti poslovi forfetinga i faktoringa

- transformacijom MKO omoguiti finansiranje KO

- harmonizirati pravni okvir zemlje u pravcu regulacije jedinstvenog sistema pravnog sektora ( u FbiH je anglosaksonska (bankama zabranjeno uestvovanje na berzi), a u RS kontinentalna (banke su glavni uesnici na berzi))Kod nas komercijalne banke predstavljaju 90% strukture fin. sistema, 5-6 % su mikrokreditne organizacije, a ostalo se odnosi na osiguravajua drutva i investicione fondove.6. MJESTO I ULOGA FIN. MENADMENTA U UPRAVLJANJU FIRMOM

(predavanja)

FIRMA

TRITETA tekua aktiva (current assets)

TO tekue obaveze

FM

(rizik/povrat) cijena

Dugorone obaveze

dionice

FA fiksna aktiva (stalna aktiva)

Kapital

Aktiva

PasivaFirma je predstavljena onime ime raspolae, a to nalazimo u njenom bilansu stanja. Tekuu aktivu ine gotovina, vrijednosni papiri, potraivanja i zalihe.

Po osnovu upravljanja aktivom i pasivom firme od strane FM, iskazuju se rizici i povrati koji na tritu determiniraju cijene koje povratno djeluju na vrijednost firme.

Trina vrijednost firme je broj dionica x cijena dionica na berzi (tr. kapital)

Briga FM-a je upravljanje imovinom, ali daleko zahtjevnije je upravljanje tekuom aktivom nego finansijskom aktivom sa jedne strane, te upravljanje obavezama i kapitalom kao temeljima dionikog drutva sa druge strane.

Na bazi procjena ta se moe desiti, FM formira svoj odnos prema riziku kako bi povrat bio to vii, jer se prema visini povrata cijeni vrijednost finansijskog menadmenta. Dakle, to je povrat vii, FM je sposobniji i obrnuto.Vii povrat je vaan i zbog eventualnih ugovora u smislu bonusa, a koji se uglavnom realizira u pravima na vrijednosne papire (opcija), a manje u gotovini.

7. POSLOVNA I FINANSIJSKA OKOLINA ( str. 14-16, 22-27)

a) Poslovna okolinaPostoje 3 osnovna oblika poslovne organizacije u SAD-u: preduzee u vlasnitvu pojedinca (ima ih najvie), ortakluci ( opti i s ogranienom odgovornou) i korporacije (ostvaruju najvei profit, imaju najvie imovine).

- Preduzea u vlasnitvu pojedinca najstariji oblik poslovne organizacije. Samo jedna osoba je vlasnik, ima pravo na svu imovinu preduzea, ali i odgovara sama za sve event. dugove (neograniena odgovornost).

Ovakvo preduzee ne plaa odvojeno poreze na dohodak, ve vlasnik dodaje profit ili oduzima gubitak od poslovanja kada odreuje oporezivi dohodak.

Ovo je vrlo rairen oblik preduzea u uslunim djelatnostima, a najvea prednost je to semo moe osnovati vrlo lako i uz male trokove.

Najvei nedostatak je taj to vlasnik samostalno odgovara za sve dugove pa ak i sopstvenom imovinom kao i imovinom preduzea ( u sluaju eventualne tube). Drugi problem je oteano poveanje kapitala, poto nije atraktivno za druge investitore, a i ima i porezne nedostatke (ne priznaju se neke olakice i rashodi).

Trei nedostatak je prenos vlasnitva, jer ga je vrlo teko sprovesti, tj. nema fleksibilnosti.

- Ortakluci slian oblik kao PuVP-u, samo to ima vie vlasnika. Ne plaaju se porezi na dobit, a umjesto toga partneri svoj dio dobiti ili gubitka ukljuuju u oporezivi dohodak.Prednost je da se moe privui vei iznos kapitala vlasnici su skloniji davanju sredstva kada ve postoji vei vlasniki kapital.

U optem ortakluku svi partneri imaju neogranienu odgovornost pa je zato vrlo vano paljivo biranje optih partnera. Uglavnom se ugovorom odreuju prava svakog partnera, raspodjela profita, postupci za primanje novih partnera, itd...Najee su prisutni u pravu i javnom raunovodstvu.

Partneri sa ogranienom odgovornou u sluaju iznosta uloenog kapitala ne mogu izgubiti vie nego to su uloili. Ovdje ipak mora postojati barem jedan opti partner ija je odgovornost neograniena samo on smije sudjelovati u poslovanju, dok partneri mogu biti samo investitori koji sudjeluju u raspodjeli dobiti.

- Korporacije poslovni oblik koji je pravno odvojen od svojih vlasnika. Vlasnika odgovornost je ograniena visinom uloga.

Prednost je da se kapital moe prikupljati u ime korporacije bez ulaganja vlasnike neograniene odgovornosti ne moe se plijeniti privatna imovina nakon utuivanja.

Druga prednost je da se vlasnitvo dokazuje dionicama koje su lako prenosive.

Trea prednost je da su korporacije besmrtne, tj. ne ograniava smrt vlasnika njihovo postojanje.

Najvei nedostatak su porezi (princip dvostrukog oporezivanja dobit + prihod od dividende), a od ostalih nedostataka treba napomenuti vremensko trajanje osnivanja i komplikovana birokracija.

b) Finansijska okolinaKada preduzee investira neaktivna sredstva u utrive vrijednosnice, ono onda ima kontakt sa finansijskim tritima. Finansijska trita ine sve institucije i postupci koji povezuki kupce i prodavae finansijskih instrumenata.Finansijsko trite se moe podijeliti u dvije grupe: trite novca (kupoprodaja kratkoronih vladinih i korporacijskih HOV), dok se trite kapitala bavi uglavnom dugoronim vlasnikim i dunikim obveznicama i dionicama.

Unutar ova dva trita postoje jo primarna trita na kojima se nove HOV prvi put kupuju ili prodaju (trite novih emisija), te sekundarna trita ( trite postojeih HOV). Postojanje jakog sekundarnog trita poveava efikasnost primarnog trita.Finansijski posrednici sastoje se od od fin. institucija koje primaju novac od tedia i ta sredstva koriste za odobravanje kredita ili za druge fin. investicije u njihovo vlastito ime.

Finansijski posrednici se dijele na:

Depozitne institucije: komercijalne banke (kao najvaniji izvor sredstava za preduzea.. Uzimaju depozite od stanovnitva i preduzea, a odobravaju i kredite i investicije), tedno-kreditne udruge, banke uzajamne tednje i kreditne udruge (bave se primarno pojedincima, odobravaju potroae i stambene kredite)

Osiguravajua drutva Dijele se na drutva za osiguranje ivota i drutva za osiguranje imovine (bave se prikupljanjem uplata koje isplauju u sluaju nastanka odreenog dogaaja). Ona stvaraju i rezerve prikupljene preko premija, pa ih koriste za investiranje u fin. imovinu. Drutva za osiguranje od nepogoda (protiv poara, kraa, saobraajnih nesrea) uglavnom investiraju u municipalne obveznice, dok drutva za ivotno osiguranje (osiguranje protiv smrtnih sluajeva) uglavnom investiraju u dugorone HOV.

Ostali finansijski posrednici Penzijski i ostali mirovinski fondovi osnivaju se da osiguraju dohodak pojedincima kada se penzioniu. Ovi fondovi investiraju novac od doprinosa koji im se uplaaju od stanovniva, a umirovljenim radnicima periodino isplauju dio novca. Ovi fondovi su najvei pojedinani institucionalni investitori u korporacijske dionice. Finansijski brokeri djeluju kao agenti ili posrednici u kupoprodaji HOV, a dijele se na:

Investicijski bankar posrednici ukljueni u prodaju korporacijskih dionica. Oni upisuju (kupuje po fiksnoj cijeni na fiksni datum) nove HOV za daljnju prodaju. Za tu uslugu primaju naknadu.

Hipotekarni bankar Ukljueni su u prodaju i kupnju hipoteka. Za uzvrat, hipotekarni bankari pronalaze institucionalne i ostale investitore za hipoteke. Iako dre hipoteke dugorono, ipak ih na kraju servisiraju krajnjim investitorima.

Sekundarno trite na njemu se obavlja kupoprodaja postojee fin.aktive. Transakcije na ovom tritu slue uglavnom pospjeenju likvidnosti finansijske aktive. Imamo u skloptu sekundarnog trita organizovane burze kao i neformalno trite.

8. ALOKACIJA SREDSTAVA I OEKIVANI PRINOS (str. 27-31)

Alokacija sredstava u ekonomiji se primarno radi na osnovi cijene izraene u terminu oekivanog prinos. Ekonomske jedinice koje trebaju sredstva moraju ponuditi viu cijenu od ostalih da bih dobile. Alokacija resursa je primarni mehanizam koji dovodi ponudu i potranju finansijskih sredstava u ravnoteu.Ako se rizik smatra konstantnim, ekonomske jedinice koje su voljne platiti najvii oekivani prinos, one su koje imaju pravo da koriste sredstva. Razliiti finansijski instrumenti imaju razliite stupnjeve rizika i ti instrumenti moraju osigurati razliite oekivane prinose.

Oekivani rizik je vei to je vei rizik rizik za datu dionicu.

Smatra se da se najvei oekivani prinos oekuje od obinih pekulacijskih dionica koje nose opet i najvei rizik, a najmanji prinos daju kratkoroni HOV Vlade (USA) ali je tu i rizik minimalan, odnosno nepostojei.Zbog razlika u riziku nenaplate (to je vei rizik nenaplate, trite oekuje veu premiju), utrivosti ( mogunost vlasnika da HOV pretvori u gotovinu), dospijea ( vremena potrebnog da se naplati glavnica HOV, veza izmeu prinosa i dospijea se naziva rona struktura kamatnjaka), oporezivosti (prije svega razliitost kod plaanja poreza na dobit) i opcija (sadri li HOV svojstva kao npr. konverziju ili povlatene varante), razliiti instrumenti pokazuju razliite stepene rizika te osiguravaju razliite oekivane prinose investitoru.

9. VREMENSKA VRIJEDNOST NOVCA (str. 38 58)

Veina finansijskih odluka ukljuuje razmatranje o vremenskoj vrijednosti novca.Kako bismo izrazili vremensku vrijednost novca moramo koristiti kamatu (novac plaen / zaraen radi upotrebe novca).

a) Jednostavna kamata - kamata koja se plaa (obraunava) samo na prvobitni posuen iznos ili glavnicu. Dolarski iznos jednostavne kamate je funkcija sa 3 varijable: prvobitno pozajmljen iznos ili glavnica, kamata za vremensko razdoblje te broj vremenskih razdoblja za koji je glavnica posuena. Formula za izraunavanje jednostavne kamate je SI = P0 (i)(n), pri emu je:

P0 = glavnica ili prvobitno pozajmljen iznos u vremenskom razdoblju

i = kamatnjak za vremensko razdoblje

n = broj vremenskih razdoblja

b) Sloena kamata kamata plaena (obraunata ) na prethodnu obraunatu kamatu kao i na pozajmljenu glavnicu. Dva kljuna pojma su osnova svih problema sloene kamate:

FV = vrijednost sadanjeg iznosa novca ili niza plaanja u nekom buduem vremenu, procijenjenih po datoj kamati;

PV = tekua vrijednost budueg iznosa novca ili niza plaanja procijenjenih po obrtaju kamata.

Openito FVn budua (sloeno ukamaena) vrijednost depozita na kraju n razdoblja je FVn = P0 (1+ i)n .to je vei broj godina za koji se obraunava sloena kamata vea je i budua vrijednost. Kada kamatna stopa raste, proporcionalno raste i FV. to je vea kamatna stopa, kriva rasta po kojoj se poveava budua vrijednost je sve okomitija.

Odreivanje PV (ili diskontiranje) je obrnuti postupak od sloenog ukamaivanja pa imamo formulu PV = FVn / (1 + i)nAnuiteti su niz isplata ili primitaka koji traju tokom odreenog razdoblja. U obinom anuitetu isplate ili primici pojavljuju se na kraju svakog razdoblja dok se kod dospjelih anuiteta isplate ili primici pojavljuju na poetku svakog razdoblja.Vjena renta (PV) je obini anuitet ije isplate ili primici nikada ne prestaju. To je jednostavno periodini primitak (isplata) podijeljen kamatnom stopom za razdoblja.

Stvarni klju razliitosti izmeu FV obinog anuiteta i anuiteta poetkom razdoblja je taka u kojoj se rauna budua vrijednost. Za obraun anuiteta budue vrijednose se rauna na osnovu zadnjeg novanog toka.

Za anuitet poetnog razdoblja, FV se rauna jedno razdoblje nakon zadnjeg novanog toka.

Ukamaivanje vie nego jednom godinje ako se kamate obraunavaju vie od jednom godinje, efektivna kamata e biti vea od nominalne (godinja kamata je neprilagoena za broj obrauna). to je godinja isplata kamate uestalija, FV je vea. Opta formula za obraun FV kada se kamate isplauje vie puta godinje je FVn = PV (1 + i/m)mn (za PV imamo formulu PV = FVn / (1 + i/m) mn )to se manje puta ukamauje nominalna kamatna stopa, PV je vea. U praksi se ponekad kamata obraunava kontinuirano (FVn = PV(e)in).

Efektivna godinja kamata je stvarno zaraena kamata nakon prilagodbe nominalne stope za faktore kao to su broj razdoblja ukamaivanja u godini.

Efekat godinje kamate = (1 + i/m)m 110. VRIJEDNOSNI PAPIRI ZNAAJ I VRSTE (skripta)

HOV mogu biti u obliku novca, vlasnikih i dugovnih instrumenata i oni predstavljaju dug, vlasnitvo ili potraivanje, pa tako imamo osnovnu podjelu vrijednosnih papira na dugovne i vlasnike.

Instrumenti trita novca predstavljaju najlikvidnije HOV s rokom dospijea do 1. godine. Smatraju se najbliim supstitutom novca i imaju nizak prinos novca, tj. malen rizik.

U najvanije instrumente trita novca spadaju: bankarski akcepti, blagajniki zapisi, komercijalni zapisi, ugovori o otkupu (repo ugovori), depozitni certifikati.

Instrumenti trita kapitala su oni papiri koji imaju rok dospijea dui od 1.god i obuhvataju sve dugorone obveznice i dionice. Razlikujemo: dravne HOV i HOV koje emituju preduzea i drugi privredni subjekti.

Prema roku dospijea se dijele: dugoroni (preko 5 godina), srednjeroni (1-5 god) i kratkoroni HOV (do 1.god).

Prema karakteru kamata: obveznica sa fiksnom kamatnom stopom; obveznica sa varijabilnom kamatnom stopom, obveznica bez kamatne stope

Prema porijeklu: domae, inostrane, euroobveznice

Prema nainu osiguranja: osigurane i neosigurane

Prema sistemu amortizacije: obveznice sa jednokratnim dospijeem, obveznice sa viestrukim dospijeem i obveznice sa kombinovanim dospijeem

Najei tip je obveznica sa kamatnom stopom. One su instrument duga i imaju rok dospijea. Dionice nemaju rok dospijea i kvalifikuju se u dvije grupe: obine i prioritetneIzvedeni HOV predstavljaju prava na druge oblike fin. aktive i smatraju se katalizatorima razvoja finansijskih trita. etiri osnovne vrste su: forward, futures, option i swap.11. KONCEPTI PROCJENE VRIJEDNOSTI D.D. (predavanja)

U procjeni vrijednosti firme u kojoj finansijski menadment obavlja posao imamo:

- vrednovanje imovine firme (aktiva bilansa stanja)

- vrednovanje firme kao poslovnog subjektaPostoji nekoliko formi, vrsta vrijednosti firme:

a) forma knjigovodstvene vrijednosti

b) forma fer/trine vrijednosti ( br. dionica u prometu * cijena dionica)

c) forma ekonomske / stvarne vrijednosti

d) forma reproduktivne vrijednosti (vrijednost koja odgovara iznosu sredstava koji bi bio potreban za izgradnju firme slinih karakteristika)

e) forma likvidacijske vrijednosti (kada je kompanija u fazi likvidacije i vrijednost njenih sredstava je ono to se moe imati kao protuvrijednost preostale imovine)

f) gaing concern model firma posluje u beskonanom vremenu (oblik vrijednosti firme za koju se pretpostavlja da ima kontinuitet poslovanja)

Svi ovi oblici se mogu iskazati kroz 3 osnovna metoda vrednovanja firme:

a) knjigovodstvena tekua aktiva + finansijska aktia predstavlja vrijednost firme dobivenu knjigovodstvenom metodom. Vrijednost firme po ovoj metodi emo raditi tako da je Kapital=Aktiva Obaveze, to predstavlja neto vrijednost firme. Kapital je stvarna vrijednost firme. Od vrijednosti imovine oduzmemo iznos obaveza i ta neto vrijednost mora biti jednaka kapitalu firme. Knjigovodstvena vrijednost moe biti iskazana u dvije varijante: bruto (vrednovanje sredstava firme) i neto (K = A O), ista vrijednost firme

b) trina Idemo od imovine bilansa stanja (od pozicije do pozicije aktive) i iskazujemo trinu vrijednost tih pozicija. U principu gotovinu ne vrednujemo. HOV u tekuoj aktivi su HOV koje su emitovali drugi emitenti, dok su HOV koje emituje firma u kapitalu. Potraivanja, u pravilu, imaju vrijednost registriranu u knjigovodstvu. Zalihe su najzagonentnija stvar TA, jer su tu mogu sakriti i zalihe koje nemaju vrijednost, koje se ne mogu uopte prodati ( rekurentne zalihe). U tom podruju postoje razliite mogunosti zloupotrebe. U finansijskoj aktivi postoji knjigovodstvena vrijednost i to nije problem vrednovati.

c) ekonomska (diskontna) Ogleda se u tome da se po osnovu prinosa, zarada, profita kojeg moemo ostvariti imovinom procijenjene vrijednosti tako to budue prinose svodimo (diskontinuirano) na njihovu sadanju vrijednost.

12. VREDNOVANJE OBVEZNICA ( str. 69-72)Obveznice su dugoroni instrument duga ije je konaano dospijee obino 10 ili vie godina. Nominalna vrijednost za obveznicu predstavlja svotu koju je je zajmoprimac morao platiti po dospijeu obveznice.

Osim obveznice bez kupona, obveznica daje kamate koje se raunaju na vrijednost obveznice. Kamatna stopa navedena na obveznici naziva se kuponska stopa. Obveznice gotovo uvijek imaju navedeno dospijee.

Obveznica se moe izdati kao neosigurana( podreene zadunice i dohodavne obveznice), te osigurane (imovno podrane) hipotekarne obveznice.

Zadunica je dugoroni, neosigurani instrument zaduivanja. U sluaju steaja vlasnik zadunice postaje obini povjerilac firme. Vlasnici zadunice imaju odreenu zatitu na temelju ogranienja iz ugovora povjerenja, posebno od bilo kakvih stavki. Podreena zadunica predstavlja neosigurani dug s manjim pravom na pokrie iz imovine iz zarade nego druge vrste duga, poznatog kao juniorski dug. Emisija podreenih zadunica mora nuditi vii prinos od prinosa obine zadunice kako bi privukla investitore.

Dohodavne obveznice su one za koje se obavezna platiti kamate samo kada je kamata komercijalna. Ova vrsta HOV nudi vrlo slabo obeanje fiksnog povrata.

Hipotekarne obveznice su one koje su osigurane hipotekom na vlasnitvo izdavatelja. Hipotekarne emisije obveznica esto doputaju opoziv. Kada je obveznica opoziva, cijena opoziva je obino iznad vrijednosti obveznice i esto opada s vremenom. Iako je pravo opoziva korisno korporaciji koja je emitira, ono djeluje pozitivno i interesima investitora.

Investitori zahtijevaju vii prinos na opozive nego na neopozive obveznice.

13. VREDNOVANJE DIONICA (str. 73-77)a) Prioritetne dionice su hibridni nain finansiranja koji ujedinjuje obiljeja duga i obine dionice. U sluaju likvidacije ili steaja firme, vlasnici prioritetnih dionica imaju prednost nad obinim dioniarima, ali su podreeni u odnosu na povjerioce. Iako PD nosi odreenu dividendu, stvarno plaaje dividende je diskrecijsko pravo prije nego fiksna obaveza nadzornog odbora.

Maksimalni povrat PD je obino ogranien na odreenu dividendu i ti dioniari ne sudjeluju u podjeli ostale zarade. Gotovo sve PD imaju svojstvo kumulativnih dividendi koje omoguuje da se neplaene dividende iz jedne godine prenose unaprijed. Prioritetni dioniari nemaju prava glasa u menadmentu osim ako nadzorni odbor nije u stanju isplatiti prioritetne dioniare u svakom odreenom roku.

Postoji mogunost povlaenja PD. Gotovo sve emisije PD-a imaju istaknutu cijenu opoziva, koja je iznad originalne cijene, pri izdavanju. Mnoge emisije PD-a omoguavaju amortizacioni fond koji djelimino osigurava pravilno povlaenje tih dionica.

Odreene emisije PD-a se mogu konvertovati u obine dionice po izboru vlasnika i one se nakon zamjene povlae.

b) Obine dionice - obini dioniari s krajnji vlasnici kompanija i pristaju na rizik povezan sa vlasnitvom. OD kao i PD nemaju dospijee, a obini dioniari imaju pravo na potraivanje imovine kompanije tek nakon to su sva potraivanja povjerioca i prioritetnih dioniara u cjelosti isplaena.

Dio OD moe biti odobren sa ili bez nominalne vrijednosti. Kompanije ne bi trebale emitovati OD po cijeni ispod nominalne, a one dionice koje su odobrene bez nominalne vrijednosti u knjigama se vode po originalnoj cijeni ili po nekoj pripisanoj vrijednosti. Razlika izmeu emitovane cijene i nominalne cijene odraava se kao premija na uplaeni kapital.

Trina vrijednost dionice je ona cijena po kojoj se dionice tre i ona se razlikuje od knjigovodstvene ili likvidacione cijene. Ona predstavlja funkciju tekuih i oekujuih prinosa dividendi kompanije i predvieni rizik za dionicu.Prava obinih dioniara:

pravo na dobit: pravo na udio u zaradi, samo ako se dividende isplauju. Dioniari tu profitiraju na aprecijaciji trine vrijednosti dionica, no potpuno su ovisni o nadzornom odboru za odreivanje dividende koje im daju prihod od kompanije.

glasaka prava: poto su obini dioniari vlasnici kompanije, oni imaju i pravo izbora nadzornog odbora. U veim korporacijama dioniari imaju samo indirektnu kontrolu kroz nadzorni odbor kojeg izaberu. Odbor onda izabira menadment koji zapravo kontrolie poslovanje kompanije.

pravo kupnje novih dionica (eventualno): Ugovor o osnivanju ili statut kompanije moe zahtijevati da se nova emisija obinih dionica ili emisija HOV koje su zamjenjive u HOV prvo ponudi postojeim dioniarima zbog njihovog prava prvenstva.

14. STOPE POVRATA ULOENIH SREDSTAVA (str. 78-83)Ako se u procijeni vrijednosti stvarna vrijednost zamijeni trinom cijenom moemo izraunati trinu stopu prinosa. Ovisno o vrsti analizirane HOV, oekivani novani prilivi mogu biti isplate kamata, otplata glavnice ili isplate dividendi. Samo onda kada je stvarna vrijednost HOV za investitora jednaka trinoj vrijednosti HOV, investitorova stopa prinosa e biti jednaka trinoj cijeni HOV.

Dobitak do dospijea (YTM) na obveznice: oekivana stopa prinosa na obveznicu ako je ista kupljena po tekuoj trinoj cijeni i ako se odri do dospijea. Takoer je poznata i kao interna stopa rentabilnosti obveznice.

Rauna se putem postupka interpolacije, tj. procjene nepoznatog broja koji se nalazi izmeu dvaju poznatih brojeva.

Ponaanje obveznica:

1. Kada je trina cijena vea od odreene kamatne stope, cijena obveznice e biti manja od njene nominalne vrijednosti. Za takvu se obveznicu kae da se prodaje po diskontu u odnosu na nominalnu vrijednost i iznos za koji je nominalna vrijednost vea od tekue cijene se naziva diskontom obveznice.

2. Kada je trina stopa prinosa manja od odreene kamatne stope, cijena obveznice e biti vea od njezine nominalne vrijednosti i ta se razlika naziva premija na obveznicu.3. Kada je trina stopa jednaka odreenoj kuponskoj kamatnoj stopi, onda je cijena obveznice jednaka njenoj nominalnoj cijeni al pari.4. Ako kamatna stopa raste tada da se poveava trina stopa prinosa, cijena e obveznice e pasti i obrnuto.Promjena trine cijene uzrokovana promjenom kamatne stope se naziva rizikom kamatnjaka.5. Za datu promjenu trinog prinosa cijena obveznice e se promijeniti za vei iznos to je njeno dospijee kasnije. to je rok dospijea dui vee su oscilacije u cijeni koje su povezane sa datom promjenom trinog prinosa.6. Za datu promjenu trine stope prinosa, cijena obveznice e se promijeniti za proporcionalno vei iznos to je kuponska kamatna stopa nia. Ovaj efekat se naziva kuponski efekat.Prinos na prioritetne dionice: kp = Dp / P0,

gdje je Dp = odreena godinja dividenda po prioritetnoj dionici, kp = trini prinos za tu dionicu, P0 = tekua trina cijena

Prinos na obine dionice: ke = D1 / P0 + gg = oekivani prinos od kapitalnog dobitka

15. TUMAENJE STANDARDNE DEVIJACIJE KAO MJERE RIZIKA (str. 91-93)

Da bismo izraunali odstupanje od oekivanog prinosa koristiemo standardnu devijaciju. to je standardna devijacija prinosa vea, odstupanje od prinosa je vee pa je i rizik investicije vei. Standardna devijacija ima oznaku , a kvadrat standardne devijacije 2 je poznata kao varijansa razdiobe.

Postupak odreivanja standardne varijanse je sloeniji kada se radi s neprekidnim vremenskim razdobljem, koja je mnogo realnija pretpostavka za prinose obinih dionica buduu da su mogui mnogobrojni ishodi, poevi od velikih gubitaka do velikih dobitaka.

Ako pretpostavimo da imamo neprekidnu razdiobu vjerovatnosti, 68% prinosa razdiobe nalazi se u podruju jedne standardne devijacije oekivanog prinosa, 95% se nalazi u podruju dvaju standardnih devijacija, a preko 99% se nalazi u podruju triju standardnih devijacija.

Odreivanjem odstupanja od oekivanog prinosa u razmacima standardne devijacije moemo odrediti vjerovatnost da e stvarni prinos biti vei ili manji od bilo kojeg odreenog iznosa.

Standardna devijacija je nestabilna mjera rizika i moe se upotrijebiti kao apsolutna mjera odstupanja prinosa (to je vea, neizvjesnost stvarnog ishoda je jaa) i za odreivanje vjerovatnosti da e stvarni ishod biti vei ili manji od odreenog iznosa.

to je standardna devijacija vea, vea je i mogunost velikih razoarenja.

16. STAVOVI INVESTITORA PREMA RIZIKU (str. 94-95)Prosjeni investitor je nesklon riziku. Ekvivalent sigurnosti je gotovinski iznos koji bi neko za sigurnost zahtijevao u odreenom vremenskom trenutku koji bi ga uinio indiferentnim izmeu sigurnog iznosa i oekivanog iznosa uz rizik u istom vremenskom trenutku.

Vezu izmeu ekvivalenta sigurnosti i oekivane novane vrijednosti rizine investicije moemo iskoristiti za definisanje stava pojedinca na 3 naina:

ekvivalent sigurnosti < oekivane vrijednosti = nesklonost prema riziku ekvivalent sigrnosti = oekivanoj vrijednosti = neutralnost prema riziku ekvivalent sigurnosti > oekivane vrijednosti = sklonost prema rizikuVeina investitora nije sklona riziku i rizinije investicije moraju ponuditi vee oekivane prinose od manje rizinijih investicija da bi ljudi u njih ulagali. Da bi imali manji rizik, moraju se prihvatiti one investicije koje imaju manje oekivane prinose.

17. RIZIK I PRINOS PORTFOLIA VRIJEDNOSNIH PAPIRA (str. 95-98)

Investitori rijetko ulau cijelo svoje bogatstvo u samo jednu imovinu, tj. oni radije konstruiu portfolio ili skup investicija.Oekivani prinos na portfolio je jednostavno ponderirani prosjek oekivanih prinosa na HOV koje tvore taj portfolio. S druge strane, standardna devijacija nije ponderirani prosjek standarnih devijacija na pojedine HOV. Ne smije se zanemariti korelacija izmeu prinosa dvije HOV, jer ona u odreenoj mjeri daje mogunost eliminacije rizika bez smanjivanja mogueg prinosa.

Koristi se i kovarijansa kao statistika mjera koja pokazuje do kojeg se stupnja dvije varijable kreu zajedno. Pozitivna vrijednost znai da se, u prosjeku, one kreu u istom smijeru. Koeficijent korelacije je standardizirana statistika mjera linearne veze izmeu dvije varijable.

18. CAPM (str. 101-103)

CAPM predstavlja model odreivanja cijene finansijske imovine. Ovaj model prikazuje vezu izmeu rizika i oekivanog prinosa i u tom je modelu oekivani prinos na HOV bezrizina stopa plus premija na osnovi sistemskog rizika HOV.

Kod ovog modela pretpostavie se da su trita kapitala uinkovita (investitori dobro informisani, trokovi transakcija niski, nijedan investitor nije dovoljno velik da utie na trinu cijenu dionice) i da su svi investitori saglasni o moguim performansama pojedinih HOV. Pretpostavie se dvije vrste investicionih mogunosti bezrina dionica iji je prinos sa sigurnou poznat i trini portfolio obinih dionica koji ponderira u skladu sa ukupnim trinim vrijednostima.Karatkeristian smjer opisuje vezu izmeu prinosa na pojedinu HOV i prinosa na trinog portfolia. Nagib tog smjera je beta. Beta je indeks sistemskog rizika i mjeri osjetljivost prinosa dionice na promjene trinog portfolia. Beta portfolia je ponderirani prosjek beta pojedinih HOV iz portfolia.

Kada se dodatni prinos na dionicu mijenja bre o dodatnog prinosa na trini portfolio (beta>1)znai da ona ima vei neizbjeni rizik i takva dionica se naziva agresivna investicija. Ako je b < 1 imamo defanzivnu investiciju.to je nagib karakteristinog smjera za dionicu, opisan njezinom betom, vei, sistemski rizik je vei.

19. SML (str. 104 + predavanja)

SML je smijer koji opisuje linearnu vezu izmeu oekivanih stopa prinosa za pojedine HOV (i portfolie) i sistemskog rizika mjerena betom. Stopa prinosa za dionicu je:

Rj = Rf + ( Rm Rf)i, gdje je R(f) berizina stopa, R(m) je oekivani prinos za trini portfolio, je beta koeficijent za dionicu.Na oordinati se nalazi oekivani pronos, a na apscisi sistemski rizik (beta). Uz rizik = 0, SML sijee ordinatu u bezrizinoj stopi. ak i kada ne postoji rizik, investitor e ipak oekivati da bude kompenziran za vremensku vrijednost novca.

Kako rizik raste, i stopa prinosa rasta. Stopa prinosa za dionicu jednaka je trinom prinosu za bezrizine investicije plus premiju za rizik.

20. POKAZATELJI LIKVIDNOSTI, ZADUENOSTI I SOLVENTNOSTI (str.128-131)

a) Pokazatelji likvidnosti upotrebljavaju se za mjerenje sposobnosti preduzea da podmiri kratkorone obaveze. Uporeuju se kratkorone obaveze sa tekuim izvorima i iz tog se odnosa najbolje moe uvidjeti koliko je preduzee u stanju da svojom tekuom imovinom pokrije tekue obaveze. Poeljno je da odnos TS naspram TO bude 2:1 (tzv. pravilo palca). Previsoka vrijednost ovog omjera pokazuje neefikasnu upotrebu kapitala, a preniska vrijednost pokazuje nelikvidnost preduzea.Tekui odnos = Tekua imovina / Tekue obavezeLikvidnost je sposobnost pretvaranja imovine u novac bez znaajnijeg smanjenja cijene. Openito, preduzee ija se tekua imovina preteno sastoji od novca ili nedospjelih potraivanja, smatra se likvidnijim od preduzea ija se TI sastoji preteno od zaliha.

Ubrzana likvidnost = Tekui odnos zalihe / tekue obaveze ova formula pokazuje sposobnost preduzea da podmiri tekue obaveze svojom najlikvidnijom imovinom (novac, HOV, potraivanja).Radno raspoloivi kapital = Tekua aktiva tekua pasiva ukazuje na pozitivno (negativno) prekoraenje tekue aktive u odnosu na tekuu pasivuMomentalna likvidnost = Novac / Tekua pasiva pokazuje sa koliko je novanih sredstava preduzee u momentu u stanju pokriti tekue obaveze (0,1 0,4) b) Pokazatelji zaduenosti izraavaju u kojoj se mjeri preduzee koristi tuim finansijskim sredstvima. Ukupni dug / Vlasnika glavnica to je odnos nii to je vea razina finansiranja preduzea koju osiguravaju dioniari i vea je zatita povjerioca u sluaju smanjena vrijednosti imovine ili direktnih gubitaka.

Ukupni dug / Ukupna imovina (koeficijent zaduenosti) ovaj odnos je od velikog znaaja i naglaava relativnu vanost finansiranja zaduivanjem. Preko ovog pokazatelja moe se saznati koliki je postotak imovine preduzea nabavljen zaduivanjem.

Dugorona kapitalizacija = dugoroni dug /ukupna kapitalizacija ova mjera govori o relativnoj vanosti dugoronog zaduenja u strukturi kapitala.

c) Pokazatelji solventnosti Solventnost predstavlja dugoronu finansijsku stabilnost preduzea te obuhvata odnose unutar kapitalne strukture preduzea (vlastiti kapital + izvori dugoronog kapitala) i finansijske strukture preduzea (ukupna pasiva). Prema pravilima finansiranja, struktura sredstava treba da bude u harmoniji sa izvorima sredstava.

Dugorona finansijska ravnotea je obezbijeena kad:

dugorona sredstva su finansirana iz dugoronih izvora;

stepen pokria (aktiva / tui izvori) jednak je ili vei od 1; neto obrtni fond jednak ili vei od stalnih izvora

Osnovni pokazatelji solvetnosti su:

Udio tueg kapitala = (dugorone obaveze / dugoroni kapital) (30-35%)

Kapital / aktiva vea ili = 50%Odnos duga i kapitala = Ukupne obaveze / kapital ( 1:1)

Odnos pokria kamata = Operativna dobit / trokovi kamata (>1)Opti oblik izraavanja stepena solventnosti kae da raspoloiva novana sredstva (S) moraju biti vee ili jednake ukupno dospjelim obavezama (O) na odreeni dan.

Razlikujemo:

optimalnu solventnost raspoloiva novana sredstva za pokrivanje obaveza + rezerve solventnosti za neoekivane obaveze;

pretjeranu solventnost raspoloiva novana sredstva premauju daleko obaveze;

graninu solventnost - novac = obavezama, ali u sluaju nenadanih obaveza, preduzee postaje insolventno

privremena insolventnost preduzee nema dovoljno sredstava da podmiri dospjele obaveze, trajno ili privremeno

trajna insolventnost preduzea NOVAC (S) >= OBAVEZE (O)21. POKAZATELJI AKTIVNOSTI (str. 132 136 )

Pokazatelji aktivnosti (pokazatelji efikasnosti ili obrta) mjere koliko je preduzee efikasno u upotrebi svoje imovine. Prvenstveno se ovdje sagledava koliko efikasno preduzee upravlja sa dvije grupe imovine : potraivanjima i zalihama, kao i sa svojom ukupnom imovinom.

a) Aktivnost potraivanja Koeficijent obrta potraivanja (RT) olakava razumijevanje kvaliteta potraivanja preduzea, te koliko je preduzee uspjeno u naplati istih. Koeficijent potraivanja = Neto prihod od prodaje / potraivanja to je vei obrt, to je krae vrijeme izmeu standardne prodaje i naplate novca. Kada za odreeno razdoblje nisu dostupne veliine o prodajam na kredi, moramo uzeti veliinu ukupne prodaje (Kod sezonskog znaanja prodaje najprikladnija je upotreba mjesenih zavrnih stanja. Kod rasta, stanje potraivanja na kraju godine e biti nerealno visoku u odnosu na prodaju).- Koeficijent obrtaja potraivanja u danima (RTD) (prosjeno razdoblje naplate) =

broj dana u godini / koeficijent obrtaja potraivanja. Broj koji dobijemo nam govori koliki je prosjean broj dana naplate nenaplaenih potraivanja. Veoma kratko prosjeno razdoblje naplate moe biti simbol vrlo restriktivne kreditne politike.- Zastarijevanje potraivanja od kupaca prema dospijeu To je proces klasificiranja potraivanja od kupaca prema njihovom dospijeu od datuma neizravne naplate. To je drugo sredstvo pomou kojeg moemo dobiti bolji uvid u likvidnost potranje i sposobnost menadmenta da upravlja kreditima. Ovdje se bolje identificiraju tekoe u naplati.

b) Aktivnosti plaanja Postoje sluajevi kada preduzea ele ispitati vlastitu spremnost plaanja dobavljaima ili potencijalnih dunika. Tada je poeljno izraditi raspored obaveza prema dobavljaima.

- koeficijent obrta obaveza u danima (PTD ili prosjeno vrijeme plaanja) =

broj dana u godini / koeficijent obrta obaveza ili ekvivalentno = (obaveze prema dobavljaima x broj dana u godini) / godinje nabavke na kreditOva veliina pokazuje prosjeno dospijee obaveza prema dobavljaima. Prosjeno vrijeme plaanje je korisna u procjeni vjerovatnoe da e traitelj kredita platiti na vrijeme.

c) Aktivnost vezana za zalihe da bismo izraunali koliko je preduzee efikasno u upravljanju zalihama raunamo :

koef. obrta zaliha = trokovi prodatih proizvoda / zalihe (govori koliko se puta tokom godine zalihe pretvore u potraivanje kroz prodaju).

to je obrtaj zaliha vei to je upravljanje preduzea zalihama efikasnije i zalihe su likvidnije. Visok obrtaj zaliha ponekad ukazuje na postojanje neaurnosti u nabavkama. To moe biti simptom odravanja preniskog nivoa zaliha i uestale pojave nedostatka zaliha.

Relativno niski obrt zaliha esto je znak vika zaliha, sporog rijeavanja ili starenja zaliha.

Alternativna mjera za aktivnosti vezane za zalihe je:

koef. obrta zaliha u danima = broj dana u godini / koef. obrta zaliha

22. POKAZATELJI PROFITABILNOSTI (str. 140 142)

Postoje dvije vrste odnosa profitabilnosti: one koje pokazuju profitabilnost u odnosu na prihode od prodaje i one koje je pokazuju u odnosu na investicije. Zajedno ti odnosi pokazuju ukupnu efikasnost poslovanja preduzea.

a ) Profitabilnost u odnosu na prihode od prodaje

mara bruto dobiti = (neto prihodi o prodaje trokove prodatih proizvoda) / neto prihodi od prodajeOvaj odnos nam govori kolika je dobit preduzea u odnosu na prihode od prodaje, nakon to oduzmemo trokove proizvodnje dobara.

mara neto dobiti = neto dobit nakon poreza / neto prihodi od prodaje. Mjera profitabilnosti prihoda od prodaje preduzea nakon oduzimanja svih trokova i poreza na dobit. Pokazuje kolika je neto dobit po $ prihoda od prodaje.

Ako se mara bruto dobiti ne mijenja tokom nekoliko godina, a mara neto dobiti opada tokom istog razdoblja, razlog tome su ili poveanja indirektnih trokova u odnosu na prihode od prodaje ili via poreska stopa.

Ako je mara bruto dobiti manja, rastu trokovi proizvedenih dobara u odnosu na prihod od prodaje. Takva pojava moe biti posljedica niih cijena ili nie efikasnosti poslovanja u odnosu na obim.

c) Profitabilnost u odnosu na investicije

- ROI (Prinos na ulaganja ili imovinu) = neto dobit nakon poreza / ukupna imovinaROI i Du Puntov prinos

Sposobnost ostvarivanja zarade = profitabilnost prihoda od prodaje x uinkovitost imovine

ROI = neto dobit nakon poreza / ukupna imovina = mara neto profita = neto dobit nakon poreza / ukupna imovina x koeficijent obrta ukupne imovine = neto prihodi od prodaje / ukupna imovina

ROI mjeri ukupnu efikasnost u stvaranju profita s postojeom imovinom

MNP mjeri profitabilnost u odnosu na ostvarene prihode od prodaje

KOUP mjeri efikasnost upotrebe imovine u stvaranju prihoda od prodaje.

Ni mara neto dobiti ni koef. obrta ukupne imovine sami za sebe ne osiguravaju odgovarajuu mjeru ukupne efikasnosti. MNP ignorie upotrebu imovine, dok KOUP ignorie prihode od prodaje. Odnos prinosa na ulaganje ili sposobnost ostvarivanja zarade rjeava te nedostatke.- ROE(Prinos na glavnicu) =(neto dobit nakon poreza dividende) /dioniarska glavnicaOvaj odnos nam govori o sposobnosti ostvarivanja zarade u odnosu na knjigovodstvenu vrijednost dionikih ulaganja, te se esto koristi u usporeivanju dvaju ili vie preduzea ili djelatnosti. Visok ROE esto odraava prihvatanje kvalitetnih investicijskih prilika i efikasno upravljanje tekuom aktivom. Visok ROE moe biti rezultat prevelikog finansijskog rizika.

Du Pontov pristup:

Neto dobit nakon poreza / vl. glavnica = NDNP / neto prihod od prodaje x neto prihodi od prodaje / ukupna imovina x ukupna imovina / dionika glavnicaROE = mara neto dobiti x koeficijent obrta ukupnih investicija x multiplikator glavnice (mjera fin. poluge, to je vii odnos duga i glavnice to je multiplikator vei).23. UPRAVLJANJE OBRTNIM SREDSTVIMA: LIKVIDNOST vs. PROFITABILNOST (predavanja + str. 205 208) Postoje dva oblika obrtnih sredstava:

neto obrtni kapital novana razlika izmeu tekue imovine i tekuih obaveza i jedan od pokazatelja koliko je firma zatiena od problema nelikvidnosti

bruto obrtni kapital investicija firme u tekuu imovinu (u obliku gotovine, utrivih HOV, potraivanja i zaliha)

Upravljanje obrtnim sredstvma predstavlja upravljanje tekuom imovinom preduzea i neophodno finansiranje za potporu tekue imovine. U korijenu zdravog menadmenta obrta kapitala lee 2 temeljna problema za firmu. To su:

optimalna koliina ulaganja u tekuu imovinu

odgovarajua struktura kratkoronog i dugoronog finansiranja upotrijebljena za potporu tom ulaganju u tekuu imovinu

Smanjen nivo ulaganja u tekuu imovinu, uz odravanje mogunosti podravanja prodaje vodila bi do poveanja prinosa na ukupnu imovinu preduzea. to je vei razmjer kratkoronih dugovanja prema dugoronim, to je via profitabilnost firme.

to je vea proizvodnja, to je vea potreba za investiranjem u tekuu imovinu kako bi se ta proizvodnja odrala. Ipak taj odnos nije linearan, tj. tekua imovina se poveava opadajuom stopom u odnosu na proizvodnju.

Politika A je najkonzervativnija, jer omoguava najvei nivo tekue imovine, a time poveava i likvidnost preduzea kad je sve ostalo jednako. Kod svih nivoa proizvodnje politika A omoguava poveanje tekue imovine nego bilo koja druga politika.

Politika C je najmanje likvidna i moe se oznaiti agresivnom i najmanje likivdnom.

Kako se 3 alternative vrednuju kad obratimo pozornost na oekivanu profitabilnost, odgovor daje sljedea jednaina: RIO = neto profit / UI (UI = novac + potraivanja + zalihe + FI)

Iz ove jednaine se vidi da smanjenje koliine zadrane tekue imovine poveati potencijanu profitabilnost. Ako se moe poveati ulaganje u preduzea u tekuu imovinu, a da se pritom moe odravati proizvodnja i prodaja, ROI e se poveati.

Politika C osigurava najvii potencijal profitabilnosti mjeren po ROI. Ipak ona je i najrizinija politika obrtnog kapitala i naglaava profit nad likvidnou.

Dakle, politika A ima najveu likvidnost, najmanji rizik, ali i najmanju profitabilnost, dok politika C ima najveu profitabilnost, ali i najvei rizik i najmanju likvidnost.

Politike obrtnog kapitala pokazuju dva osnovna naela u finansiranju:

profitabilnost se mijenja obrnuto proporcionalno sa likvidnou

profitabilnost se kree proporcionalno sa rizikom

Klasifikacija obrtnog kapitala:

prema komponentama se mogu klasifikovati kao novac, utrivi HOV, potraivanja i zalihe, po vremenu kao stalne ili privremene;

trajni obrtni kapital preduzea je koliina tekue imovine potrebna da bi preduzee ispunilo svoje dugorone potrebe

povremeni obrtni kapital je koliina tekue imovine koja se mijenja ovisno o sezonskim potrebama

24. FINANSIRANJE TEKUE IMOVINE: KRATKORONI vs. DUGORONI IZVORI ( str. 208 213)Nain finansiranja imovine nekog preduzea ukljuuje zamjenu rizika i profita.Spontano finansiranje trgovinski kredit, ostala dugovanja i izdaci koji se spontano pojave tokom svakodnevnih aktivnosti preduzea. One finansiraju dio tekue imovine preduzea i variraju usporedo s rasporedom proizvodnje te, u sluaju obraunskog profita, s porezom.

Pristup zatite to je metoda finansiranja kod koje za svaku pojedinu nekretninu postoji odgovarajui finansijski instrument s priblino istim datumom dospijea. Kod ovog pristupa kratkorone ili sezonske promjene u tekuoj imovini bile bi finansirane kratkoronim dugom, a stalne komponente tekue imovine i sva fiksna imovina bili bi finansirani dugoronim dugom ili kroz dionike uloge.

Ako se dugoroni dug koristi za finansiranje kratkoronih potreba, preduzee bi plaalo kamate za sredstva i onda kada ih ne bi trebala koristiti. Pristupom zatite finansiranja, raspored posudbi i otplata za kratkorono finansiranje bio bi odreen tako da odgovara oekivanim promjenama tekue imovine, to je manje spontano finansiranje.

Kratkorono nasuprot dugoronom finansiranju Odgovor u tome kolika bi se granica sigurnosti trebala ugraditi u raspored dinamike dospijea da se sprijee negativni tokovi novca lei u odnosu rizika i profitabilnosti.

a) Relativni rizici to je KR raspored dinamike dospijea obaveza preduzea to je vei rizik da preduzee nee moi podmirivati ni glavnicu ni kamate i obrnuto. Namjenjujui sredstva obavezama prema DR imovini i KR posudbama stvara se rizik da preduzee nee moi obnoviti posudbe. Ako bi se preduzee nalo u tekoj situaciji, zajmodavci mogu obnovu zajmova smatrati suvie rizinom i zahtijevati hitnu naplatu svojih potraivanja. Uz rizik refinansiranja postoji i nesigurnost povezana sa trokovima kamata. Kada se preduzee finansira kroz dugorona dugovanja, tada tano zna trokove kamata za dato vremensko razdoblje u kome treba sredstva. Ako se finansira KR dugovanjima nije sigurno za trokove kamata nakon refinans.

b) Proporcionalnost rizika i trokova Razlike u riziku izmeu KR i DR finansiranja moraju biti izjednaene sa razlikama u trokovima kamata. to je dugoroniji raspored dospijea dugovanja preduzea, vjerovatnije je e finansiranje biti skuplje. KR dugovanja uglavnom nose manji rizik od DR, ali i manji troak.

Na granicu sigurnosti koju je preduzee postavilo moe se gledati kao na razliku izmeu oekivanih neto tokova novca i ugovorenih rata otplate duga.[GRAFIK 211 str. ]Ovdje se vidi da preduzee finansira dio svojih oekivanih sezonskih potreba za sredstvima, umanjeno za potraivanje i obaveze na dugoronoj osnovi. Ako se oekiani neto gotovinski tokovi ispune prema predvianjima preduzee se platiti kamatu na prekomjereni dug (kad ta sredstva nisu potrebna). to je via crta dugoronog finansiranja, finansijska politika preduzea je konzervativnija i vea je tekua aktiva.

[GRAFIK 212 str.]

Ovdje postoji negativna granica sigurnosti. Preduzee je finansiralo dio svoje stalne tekue imovine dok kratkoronih dugovanja. Kao rezultat oni moraju refinansirati taj dug pri dospijeu, a to ukljuuje element rizika. to je finansiran vei dio potreba trajne tekue imovine kratkoronim dugom, to je nain finansiranja agresivniji.

Oekivana granica sigurnosti vezana za politiku preduzea o mjeavini kratkoronih i dugoronih finansiranja moe biti pozitivna, negativna ili nula ( u sluaju politike zatite).

[GRAFIK 213 strana)Preduzee moe stvarati granicu sigurnosti poveavajui svoju tekuu imovinu. Znai, preduzee moe umanjiti rizik gotovinske nesolventnosti bilo produujui raspored dospjelih dugovanja, bilo ostavljajui vee svote kratkotrajne tekue imovine.

Pitanja kratkoronog nasuprot dugoronog rizika:

planiranje treba li nam vie vremena da bismo ispunili zahtjeve glavnice i kamata?

refinansiranje moemo li obnoviti KR posudbe ako nam bude potrebno?

trokovi hoe li tekui + budi trokovi KR zajmova, biti manji od trokova DR finansir.?

25. UPRAVLJANJE GOTOVINOM ( predavanja + str. 222-229)

Preduzee e imati koristi od ubrzanog primanja gotovine i usporavanja isplate gotovine. Preduzee eli ubrzati naplatu svojih potraivanja tako da to prije moe imati koristi od novca, a isto tako eli platiti svoje obaveze to kasnije tako da maksimalno iskoristi novac koji posjeduje. Kompanije koriste sofisticirane tehnike kako bi ubrzale naplatu i strogo kontrolisala izdatke.

1) UBRZAVANJEa) Naplate brojne su metode ubrzavanja naplate:- brza priprema i slanje rauna

- ubrzana plaanja kupca preduzeu

- skraivanje vremena za uplate koje ostaju kao nenaplaena sredstva

Ubrzana plaanja i skraivanje vremena za uplate predstavljaju float naplate, tj. ukupno vrijeme izmeu kupeva slanja eka i dostupnosti gotovine preduzeu kojemu je naslovljeno.

Drugi primjer se odnosi na raspored slanja ili vrijeme za koje ek putuje potom. Trei primjer koji predstavlja fluktuaciju depozita ima 2 aspekta:

razdoblje obrade ekova, tj. vrijeme potrebno da bi preduzee obradilo ek

raspoloivost fluktuacije vrijeme dok ek prolazi kroz bankarski sistem

Float naplata je vaan fin. menadmentu jer kompanija mora ekati da se ek kojeg je kupac poslao provede kroz bankarski sistem prije nego gotovina postane dostupna preduzeu.

Jedan od naina da se ubrza naplata potraivanja jeste ranije dostavljanje rauna kupcima koji imaju razliite navike plaanja.

Ubrzana priprema i slanje rauna rezultirae brim plaanjem, jer se zbog ranijeg primitka tog rauna unaprijed pomaknu diskontni dani i zadnji dan plaanja. Izdavanje rauna se moe potpuno izostaviti upotrebom prethodno odobrenog zaduenja (prenos sredstava sa bankovnog rauna platie nekog odreenog dana na bankovni raun primatelja; primatelj pokree taj prenos uz prethodno odobrenje platie).Najvanije orue za ubrzanu naplatu novanih poiljki je zakljuani pretinac (lock box), kojeg preduzee ima u banci za primanje novanih poiljki kupca. Glavna prednost dogovora lock box-a je to se ekovi ranije deponiraju u banci, te postaju dio naplaene bilance prije nego to ih je deponirala.

Kljuna vrijednost je troak. Poto banka omoguuje niz usluga uz uobiajeno provoenje ekova, ona za to trai odreenu naknadu. Pravilo za odluivanjem i koritenje sistema lock box je da se usporede dodatni trokovih efikasnijeg sistema s graninom dobiti koja se moe dobiti od dostupnosti ubrzanih sredstava. Ako su trokovi manji od dobiti, sistem je profitabilan, a ako nisu onda sistem nije vrijedan primjene.

b) Koncentracijsko bankarstvo koncentracija gotovine je prebacivanje gotovine iz lock-box ili terenskih banaka u sredinji bazen gotovine preduzea koji se nalazi u koncentracionoj banci.Postupak koncentracije gotovine poboljava kontrolu priliva, smanjuje neiskoritene bilanse te omoguava efektivinije investiranje. 3 glavne metode pomicanja sredstava izmeu banaka: prenosivi depozitni ekovi (DTC) neprenosivi ek koji se moe platiti samo jednom raunu kompanije u koncentracionoj banci

automatizovani kliring elektronski transfer (ACH) to je u biti elektronska verzija prenosivog depozitnog eka

elektronski prenos komunikacija koja knjigovodostvenim prijavama uklanja sredstva sa bankovnog rauna platie te ih deponira na primaoev raun u banci (CHIPS ili Fedwine)

2) USPORAVANJE ISPLATE GOTOVINEa) Bankovno odugovlaenje neto float (kolebanje) = dolarska razlika izmeu bilansa prikazanog na stanju ekovne knjiice i bilansa u bankinim knjigama. Ako se veliina neto float dobro odmjeri, bankovna stanja se mogu smanjiti, a sredstva investirati kako bi se zaradili pozitivni prinosi (igranjem floatom ili bankovno odugovlaenje).

b) Kontrola isplata Jedan postupak za strogu kontrolu isplata jeste centralizovanje obaveza na 1 raun (ili mali broj rauna), vjerovatno u sredite kompanije. Na taj nain se isplate mogu obavljati u vrijeme kada se to eli. Ako se koriste gotovinski rabati na obaveze prema dobavljau, preduzee treba poslati uplatu na kraju razdoblja gotovinskog rabata. A, ako se ne koristi, preduzee ne mora platiti svo do zadnjeg dana dospijea.

Sredstvo za odgaanje isplate je plaanje mjenicama (PTD) fin. instrument poput eka koji se povlai na platiu a ne na banku, kao u sluaju eka. Nakon to je PTD prezentiran banci, platia moe odluiti dali da plati ili da odbije plaanje. Prednost PTD-a je to se odgaa vrijeme kada preduzee mora imati deponirana sredstva da bi se pokrila mjenica. Nedostatak PTD je to neki dobavljai moda preferiraju ekove. Mnoge kompanije dre odvojene raune za isplatu plaa. Preduzea ne moraju imat deponirana sva sredstva za isplatu plata.

ZBA (uravnoteeni raun) korporativni tekui raun u kojem se odrava nulti bilans. Taj raun treba glavni raun iz kojeg bi se vukla sredstva kako bi se pokrili regularni bilansi ili prema kojem se usmjeravaju suvina sredstva. c) Udaljeno i kontrolirano isplaivanje preduzee koje koristi udaljenu isplatu moe npr. poslati ek dobavljau u Berlin koji glasi na banku u Italiji. Nepristupana isplata sistem u kojem preduzee alje ekove na banku koja je geografski udaljena od njenih kupaca, tako da se maksimizira vrijeme knjienja eka. Kontrolirano isplaivanje sistem u kojem preduzee upuuje ekove na naplatu u banci koja je sposobna davati rane jutarnje obavijesti o ukupnoj dolarskoj svoti ekova koji e se naplatiti njenog rauna tog dana.

MOTIVI ZA DRANJE GOTOVINE:

a) transferni motiv da bi se ispunila plaanja kao kupnje, plae, porezi, dividende koje se javljaju u redovnom poslovanju;b) pekulativni motiv da bi se iskoristile privremene mogunosti zarade kao npr. neekivani pad cijene sirovina;

c) motiv promiljenog opreza da bi se odravala sigurnost kako bi se ispunile neekivane potrebe za gotovinom.

Upravljanje gotovinom podrazumijeva efikasno prikupljanje, raspodjelu, te privremeno investiranje gotovine. Informacije bitne za efikasno upravljanje gotovine: potrebno dobivati esta izvjea (dnevna) o stanju novca u svakom od bankovnih rauna preduzea, o plaanjima gotovinom, o prosjenim dnevnim stanjima, te o poloajima utrivih HOV koje preduzee posjeduje....

26. UPRAVLJANJE PORTFOLIJEM UTRIVIH HOV ( str. 231-233)Portfolio utrivih HOV bi se mogao podijeliti na 3 segmenta:

a) brzo unovivi dio (R$) optimalno stanje utrivih HOV koje se dre za podmirenje moguih nedostataka na gotovinskom raunu preduzea;

b) novani dio koji se moe kontrolisati (C$): utrive HOV koje se dre za podmirenje kontrolisanih (poznatih) odliva poput poreza i dividendi

c) slobodni gotovinski dio (F$) dodatna gotovina koju je preduzee kratkorono uloilo; slobodno utrivi HOV, tj. lako dostupi za jo neodreene potrebe

Najvanije varijable pri odabiru utrivih HOV su:

sigurnost odnosi se na vjerovatnost povrata iste svote $ koja je bila i uloena. Sigurnost se mjeri poreenjem sa HOV Trezora SAD-a. Trezorske HOV se smatraju sigurnim ako se uvaju do dospijea.

utrivost sposobnost vlasnika da HOV pretvori u gotovinu u kratkom roku na sekundarnom tritu bez znaajnog ustupka u cijeni

prinos ili povrat na VP vezan je uz kamatu i / ili aprecijaciju glavnice koju daju HOV. Menader portfolia utrivih HOV u preduzeu mora biti svjestan rizika kamatnjaka (ili dobiti) koji se odnosi na varijabilnost trine cijene HOV zbog promjene kamatnjaka. Kad su cijene HOV lako promjenjive zbog promjene kamatnjaka, menader portfolia utrivih HOV moe pokuati izbjei prodaju HOV prije nego one dospiju. dospijee odnosi se na vrijeme trajanja HOV. to je dui rok dospijea, to je vei prinos, ali je vei i rizik.

27. POLITIKE KREDITIRANJA I NAPLATE (str. 246 254)Ekonomski uslovi, odreivanje cijene proizvoda, kvalitet proizvoda te kreditne politike firme su glavni utjecaji na nivo potraivanja preduzea. Svi osim kredinte politike firme su izvan kontrole finansijskog menadmenta.

Nedostatak kreditnih standarda moe potaknuti potranju koja bi trebala poveati prodaju i profit. Pod kreditnim standardom podrazumijevamo minimalnu kvalitetu kreditne sposobnosti podnositelja zahtijeva koju kompanija moe prihvatiti. Firma bi trebala ublaiti svoje standardeza prihvaene raune dok god profitabilnost prodaje koja je time poveana nadilazi dodatne trokove potranje.

Postoji oportunitetni troak zbog odvajanja sredstava na investiranje u dodatna potraivanja umjesto u neku drugu investiciju. Dodatna potraivanja proizilaze iz poveanja prodaje i duih prosjenih razdoblja naplate. Liberalnije davanje kredita moe kod nekih postojeih kupaca prouzrokovati smanjenu naviku da plate svoje raune na vrijeme.

Uslovi kreditiranja odreuju duinu vremena na koje se kredit protee za pojedinog kupca i popust ako je odobren za rano plaanje. Ukupna duina vremena trajanja kredita u kojem kupac mora platiti raun zove se kreditno razdoblje. Kreditno razdoblje je jedan od naina kojim firma moe poveati potranju za svojim proizvodima.Vremensko razdoblje u kojem se moe postii gotovinski popust za ranu uplatu je razdoblje gotovinskog popusta. Gotovinski popust je postotak umanjenja prodajne, tj. kupovne cijene doputen radi ranijeg plaanja rauna. To je poticaj kupcima na kredit da u roku plate raune. Manipuliranje gotovinskim popustom ukljuuje pokuaj da se ubrza naplata potraivanja.

Uslovi kreditiranja koji potiu kupca sezonskih proizvoda da primi isporuku prije razdoblja najintenzivnije prodaje i da odgodi plaanje rauna nakog tog radzbolja naziva se sezonsko datiranje. I ovdje trebamo usporediti profitabilnost dodatne prodaje s potrebnim prinosom na dodatnu investiciju u potraivanje kako bismo odredili jesu li datiranja odgovarajuih sredstvo poticanja potranje.

Firma odreuje svoju ukupnu politiku naplate kombinacijom postupaka naplate koju poduzima. Ako je prodaja nezavisna od pokuaja naplate, prikladan nivo te naplate opet ukljuuje i zamjenu i to zamjenu izmeu nivoa trokova s jedne strane i poveanja trokova gubitaka na loim dugovima, te utedi zbog smanjenja investicija u potraivanju s druge strane.

Potraivanje je dobro samo onoliko kolika je vjerovatnoa da e biti plaeno i preduzee zbog toga ne moe ekati dugo prije negoli pokrene postupak naplate. S druge strane ako postupke pokrene prerano, moe naljutiti neke redovne kupce koji su iz nekih razloga propustili platiti na vrijeme. Prvo se potrauje putem telefona, potom putem sve otrijih pisama upozorenja, zatim advokatskim pismima, a ako sve to ne uspije ukljuuju se agencije za naplatu koje uzimaju sebi proviziju za svaku uspjenu naplatu potraivanja.28. ANALIZA PODNOSITELJA KREDITNOG ZAHTIJEVA (str. 254 259)Ova anliza ukljuuje 3 koraka:a) Prikupljanje podataka o podnositelju zahtijeva analitiari mogu koristiti vie izvora informisanja:- finansijska izvjea esto postoji korelacija odbijanja neke kompanije da osigura izvjee i slabe finansijske pozicije. Poeljna su revidirana izvjea.- kreditno rangiranje i izvjea to je dostupno kod raznig agencija meu kojima je Dun & Bradstreet najpoznatija i najopsenija. D&B rangiranja daju kreditnom analitiaru procijenjenu vrijednost firme te procjenu kreditne sposobnosti te kompanije odreene veliine, od high=1 do ograniena=4. (TRW Business Credit + Services prikuplja i obrauje informacije o preduzeu kako bi proizveli usluge menadmenta rizika i kreditnog ocjenjivanja).- bankovna provjera veina banaka ima kreditne odjele koji e osigurati informacije o njihovim kreditnim komitentima kao uslugu onim komitentima koji ele uspostaviti trgovaki kredit (kojeg jedno preduzee daje drugom).- provjera u industriji kreditne informacije se esto razmijenjuju izmeu kompanija koje prodaju istom kupcu- vlastito iskustvo kompanije te ocjene se odnose na 3K kreditne analize: karakter, kapicitet i kapitalb) Analiziranje podataka kako bi se odredili kreditno sposobni podnositelji - Analitiari e posebno biti zainteresovani za podnositeljevu likvidnost, te sposobnost plaanja rauna na vrijeme. Posebno su vani odnosi kao to su brzi odnos, obrtaj potraivanja i zaliha, prosjeno razdoblje plaanja te odnos duga i vlasnike glavnice.

Pored analize finansijskih izvjetaja, analitiari e razmotriti znaaj kompanije i njezina menadmenta, finansijsku snagu firme i dr. Tada pokuava odrediti sposobnosti podnositelja zahtijeva da podmiri kredit, monogunost njegovog neplaanja na vrijeme i mogunost gubitka zbog loeg duga. to je riziniji podnositelj zahtijeva, to je vea elja za informacijom (Odravajui ravnoteu izmeu trokova informisanja i vjerovatne profitabilnosti narudbe, dodatno produbljeno istraivanje se koristi samo kad je korisno).c) Donoenje odluke o kreditu Kod prve prodaje, prva odluka je bila da li treba poslati robu ili odobriti kredit. Ako su mogue ponovne narudbe, kompanija e htjeti odrediti postupke dako da ne mora svaki put kada stigne narudba potpuno ocijenjivati odobravanje kredita. Jedan od naina odreivanja postupka je kreditna linija koja predstavlja maksimalno dopustivu granicu dugovanja kompaniji. Kupac moe kupovati na kredit do te granice.

U biti, to je maksimalno izlaganje riziku koje e firma podnijeti zbog nekog kupca.

29. UPRAVLJANJE ZALIHAMA (str. 260 268)Zalihe ine vezu izmeu proizvodnje i prodaje proizvoda. Preduzeu su potrebne razliite vrste zaliha, prije svega u proizvodnom procesu mora imati odreenu koliinu istih, poznate kao proizvodnja u toku. Isto tako, i ostali tipovi zaliha kao npr. zalihe u prijevozu daju odreenu fleksibilnost preduzeu i doputaju efikasno planiranje proizvodnje.Zalihe gotovih proizvoda takoer daju daju kompaniji veu fleksibilnost jer omoguuju efikasno podmirivanje potranje kupaca. Nedostatak dranja zaliha su trokovi vezani za skladitenje i uvanje, kao i opasnost od zastarijevanja. Uloga finansijskog menadera je da ublai veliku elju za zalihama, a to ini nametanjem razmiljanja o troku sredstava potrebnih za odravanje zaliha, kao i trokova uvanja i uskladitenju.Posljednjih godina razvila se metoda JIT (just in time), iji je osnovni cilj proizvodnja (ili nabava) potrebnog artikla u tano odreeno vrijeme kada je potreban. Zalihe svih vrsta se tako svode na minimum, to smanjuje trokove uskladitenja i poveava produktivnost preduzea.

Najbitnije je nai pravu ravnoteu koliine neophodnih zaliha i postoje razliita naela kontrola zaliha kojima se ona moe postii.Razumno je da preduzee obrati vie pozornosti i brige kontroli vrijednijih artikala. To se moe postii klasificirajui takve artikle u skupinu A i vrlo esto provjeravajui te artikle. B i C artikli mogu imati mnogo manje rigorozne i ne tako este provjere. Ovaj sistem se esto naziva ABC sistem, tj. to je metoda koja poblie kontrolie skuplje nego jeftinije zalihe. Bitno je klasificirati svaki artikal zaliha na taj nain kako bismo osigurali da najvniji artikli budu najee provjeravani.

Ekonomska koliina narudbe (EOQ)vrlo je vaan pojam pri kupovini sirovina te skladitenju gotovih proizvoda i prevoznih zaliha. EKN je koliina zaliha nekog artikla koji treba namuiti kako bi se minimizirao ukupni troak zaliha tokom firminog planskog razdoblja. Naruivanje moe znaiti proizvodnju artikla ili njenu kupovinu.

Ako se zaliha jednog artikla koristi po stabilnoj stopi tokom nekog vremenskog perioda i ne postoji sigurnosna zaliha, prosjena zaliha se u jedinicama moe izraziti kao: prosjena zaliha = Q / 2, gdje je Q naruena koliina te se pretpostavlja da je konstantna za planirano razdoblje. Optimalna koliina narudbe artikala koje treba naruiti za zalihe u bilo kojem vremenu jeste ona koliina Q koja minimalizira ukupne trokove tokom planiranog perioda.

Openito EOQ model nam daje pravilo kojim odluujemo o svoti zaliha koje treba nadomjestiti. Uz poznavanje koliine koju treba naruiti, firma takoer mora znati kada treba narudbu. Obino postoji veliki vremenski razmak izmeu izdvajanja narube i prijema robe ili vremena koje je potrebno da se proizvede jedan artikal nakon to je izdata narudba. To se razdoblje narudbe mora uzeti u obzir.

Taka narudbe je nivo do kojeg zalihe moraju pasti kako bi se signaliziralo da se treba izdati nova narudba za popunjenje nekog artikla. Zbog eventualnih nepredvidivosti, esto nije mogue dozvoliti da zalihe padnu na nulu prije nego se dopune novom narudbom. Zato se koristi sigurnosna zaliha. Ona predstavlja zalihe koje se dre u pripravi kao zatitni jastuk od nesigurnosti potranje (ili koritenja) i vremena potrebnog za razdoblje narudbe.Prikladna svota sigurnosne zalihe koje treba odravati ovisi o nekoliko faktora:

to je vea nesigurnost povezana sa predvienom potranjom za zalihama, vea je sigurnosna zaliha koju e preduzee htjeti imati, kad je sve ostalo jednako;

to je vea nesigurnost razdoblja narudbe kako bi se popunile zalihe. Vei je rizik nedostatka robe pa e firma eljeti da dri vie sigurnosnih zaliha;

jo jedan faktor koji utie jeste troak nedostatka robe ( troak neimanja sirovina i zaliha u prevozu jeste zastoj u proizvodnji). to je vei troak nedostatka robe, to je vea sigurnosna zaliha koju e preduzee menadmenta htjeti drati, kad je sve ostalo isto;

posljednji faktor je troak dranja dodatnih zaliha. to je troak dranja zaliha vei, tee je odravati sigurnosne zalihe, kada je sve ostalo jednako.

JIT (just in time) pristup je upravljanja zalihama po kojem se zalihe stiu i ubacuju u proizvodnju upravo u trenutku kada su potrebne. To zahtijeva vrlo precizne informacijske sisteme proizvodnje i zaliha, visokoefikasna nabavka, vrlo pouzdane dobavljae te efikasan sistem bavljenja zalihama. Cilj ovog sistema je konstantno poboljanje produktivnosti, kvaliteta proizvoda i proizvodne fleksibilnosti, a ne samo smanjenje zaliha. Da bi JIT djelovao potrebno je zadovoljiti nekoliko faktora: geografska koncentracija, pouzdana kvaliteta, mrea dobavljaa na koju se moe uticati, kontrolisani transportni sistem, fleksibilnost proizvodnje, male skupine proizvoda iz jednog ciklusa, djelotvorno primanje i pripremanje robe, te jaka potpora menadmenta.

30. SPONTANI IZVORI FINANSIRANJA I UGOVORNO FINANSIRANJE (284 - 301)Spontano finansiranjeObaveze prema dobavljaima (trgovaki kredit od dobavljaa) Trgovake obaveze su novac koji se duguje dobavljaima, a trgovaki kredit je kredit kojeg jedno preduzee daje drugom. Postoje tri tipa trgovakog kredita:

otvoreni raun ovim dogovorom prodava isporuuje robu kupcu i ispostavi predraun sa specifikacijom poslane robe, ukupnom svotom koju treba platiti i uslovima prodaje. Ovo je najei oblik dogovora. obaveze po izdatim vlastitim HOV ovaj dogovor se koristi kada prodavac eli da kupac formalno prihvati obavezu. Kupac potpie zadunicu na neki odreeni datum u budunosti.

trgovaki akcept ovdje prodavac vue mjenicu na kupca, to nalae da kupac plati mjenicu na neki budui datum . Prodavac nee otpremiti robu dok kupac ne prihvati vremensku mjenicu (Prihvatajui tu mjenicu, kupac odreuje banku kod koje e mjenica biti plaena kad stigne na naplatu)

Uslovi prodaje mogu se svrstati u nekoliko kategorija prema neto razdoblju unutar kojeg se oekuje plaanje, i prema uslovima gotovinskog rabata, ako on postoji. COD I CBD nema trgovakog kredita. COD znai cash on delivery of goods ili gotovina nako isporuke robe. Rizik kojem se prodavac izlae je da kupac odbija primiti robu. Kako bi izbjegao taj rizik, moe traiti CBD (cash before delivery) ili plaanje prije isporuke.

Neto razdoblje nema gotovinskog rabata. Kada je odobren kredit, prodavac odredi neko vremensko razdoblje unutar kojeg mu treba biti plaeno (npr. net 30 mora se platiti raun u roku od 30 dana).

Neto razdoblje gotovinski rabat obino se on nudi kao poticaj kupcu za ranije plaanje, npr. 2/10 net 30 znai da prodavac nudi 2% rabata ako se raun plati unutar 10 dana, inae kupci moraju platiti ukupnu svotu unutar 30 dana.

Sezonsko datiranje u sezonskom poslu, prodavac esto koristi datiranje kako bi potaknule kupce da izvre narudbe prije prodavake groznice.

Trgovaki kredit kao sredstvo finansiranja TK nije slobodan izvor finansiranja. Potpuno ovisi o planovima nabave firme, koji ovise o proizvodnom ciklusu firme. Dvije situacije TK:

1) Kada firma ne iskoritava gotovinski rabat, ali plaa na zadnji dan neto razdoblja Trgovinski kredit moe biti veoma skup nain kratkoronog finansiranja ako gotovinski rabat ponuen ali nije iskoriten. Trokovi za neiskoriteno gotovinski rabat se mogu izraziti kao:

prosj. god. trokovi kamate = (% rabata / 100 - %rabata) x (365 dana / datum plaanja rabatno razdobljne(vidi se da se trokovi neiskoritenog rabata smanjuju kako datum plaanja postaje dui u odnosu na razdoblje rabata).

Ako firma ne iskoristi gotovinski rabat, njeni trokovi trgovinskog kredita e opadati vremenom za koje je u mogunosti odgoditi plaanje.2) Kada firma plaa svoje raune nakon neto razdoblja (razvlai obaveze prema dobavljau). Mogui trokovi razvlaenja obaveza prema dobavljau ukljuuju: trokove gotovinskog rabata (ako ga ima) kojeg se odreklo, penali za kasno plaanje koji se mogu obraunati, te mogue pogoranje kreditnog rangiranja.Mnogi dobavljai e dopustiti razvlaenje obaveza akoje firma potea prema dobavljau i stalni je platia obaveza. Prednosti trgovinskog kredita: rasprostranjenost (kod ostalih naina kratkoronih finansiranja potrebna je formalno pregovarati sa dobavljaima o uslovima kredita) i fleksibilnosti (firma ne mora osigurati hipoteku ili potpisati zadunicu).Trgovinski kredit ukljuuje trokove za koritenje sredstava na neko vrijeme. Taj teret moe pasti na dobavljaa, kupca ili oboje. Dobavlja moe biti u mogunosti proslijediti trokove kupcu u obliku viih cijena . Kupac koji sam snosi taj troak moe se cjenkati naokolo traei najbolju ponudu. Kupac treba imati na umu da se trokovi kredita vremenom mijenjaju.

Akumulirani rashodi predstavljaju vie spontani izvor finansiranja nego obavezu prema dobavljau. To su svote koje se odvajaju i nisu jo plaene za plate, poreze, kamate i dividende. Raun akumuliranih rashoda se vodi pod kratkoronim obavezama. Ak. rashodi su beskamatni izvori finansiranja, ali ne predstavljaju potpuno nezavisno finansiranje za kompanije (Drava voli da joj se plaaju porezi na vrijeme, kompanija moe odgoditi plaanje nakratko ali joj se naplate penali i kazne to ide i na tetu radnika i smanjuje efikasnost).Ugovoreno finansiranjeKredit na trite novca Poslovne kompanije ponekad posuuju na kratak rok kroz komercijalne papire ili neki drugi instrument trita novca. Trite KP-a se sastoji iz dva dijela: posredniko trite i trite direktnog plasmana. Osnovna prednost KP je njegova relativna jefitnoa u usporedbi sa KR poslovnim kreditima kod komercijalne banke.

Umjesto izdavanja samostalnih papira, neke korporacije izdaju ono to se zove bankom podran KP. Za neku naknadu banka osigurava akreditiv koji garantuje ulagau da e obaveze firme biti plaene.

Kvalitet investicije tada zavisi o kredibilitetu banke i papir se u skladu s tim rangira prema ocjeni agencije.

Za kompaniju koja se bavi vanjskom trgovinom, ili domaim prevozom odreenih utrivih roba bankarski akcept moe biti znaajan izvor finansiranja. U biti, banka prihvata odgovarajua plaanja i tako zamjenjuje svojim kredibilitetom kredibilitet trasata.Neosigurani zajmovi oblik duga za posueni novac koji nije podran promijenjivim pravom naplate na odreenu imovinu. Neosigurani KR zajmovi se mogu odabrati po: kreditnoj liniji, prema dogovoru o obnovljenom kreditu ili na osnovu transakcija.

a) kreditna linija neformalni dogovor izmeu banke i njenog komitenta koji odreuje maksimalnu svotu neosiguranog zajma to e ga banka dopustiti firmi da duguje u bilo koje vrijeme. Obino se kreditna linija otvara za jedno godinje razdoblje i spremne su za obnavljanje odmah nakon to banka primi zadnji godinji izvjetaj. Poto neke banke smatraju kreditnu liniju sezonskim ili privremenim finansiranjem, mogle bi primjeniti odredbu ienja kojom bi zajmoprimac bio primoran oistiti bankovni dug, tj. nita ne dugovati banci odreeno vrijeme tokom godine.b) sporazum o obnovljenom kreditu formalna, zakonska obaveza banke da osigura kredit do neke max. svote. ( Za to pravo posjedovanja pravne obaveze zajmodavac obino mora platiti naknadu za obavezu na neiskoriten dio obnovljenog kredita, uz kamate na bilo koju posuenu svotu)

c) transakcijski zajam neki vanjsi saradnik moe pozajmiti kod banke kako bi zavrio posao. Kada mu se plati za obavljeni posa, zajam je otplaen. Za tu vrstu zajma banka procjenjuje svaki zahtjev zajmoprimca kao posebnu transakciju.

Osigurani zajmovi Oblik duga za posuene novce za koji je poloeno promjenjivo pravo zaplijene na odreene nekretnine kao garancija plaanja. Viak trine vrijednosti uloenog osiguranja iznad svote zajma odreuje zajmodavevu granicu sigurnosti. Ako se osiguranje proda za veu svotu od sume zajma i kamata na dug, razlika se vraa zajmoprimcu.Faktori koji odreuju atraktivnost raznih tipova zaloga za zajmodavca su:

utrivost (ako se zalog moe brzo prodati na tritu berze bez smanjenja cijene, zajmodavac e htjeti posuditi svotu koja predstavlja vii postotak vrijednosti zaloga);

trajanje (ako zalog ima trajanje gotovinskog toka koji je paralelan trajanju zajma, bie i vrijedniji zajmodavcu);

rizinost (to je vea fluktuacija tri. vrijednosti zaloga, isti je manje poeljan)

Kada je zajam kratkoroan najee se kao osiguranje uzimaju zalihe i potraivanja.

Zajmovi podrani potraivanjima Potraivanja su jedan od najlikvidnijih dijelova imovine firme. to je via kvaliteta potraivanja koja firma ima, to je vii % koji zajmodavac eli dati na osnovu vrijednosti potraivanja. Obino e potraivanje kod dunika koji ima nisko kreditno rangiranje biti odbijeno.Zajmodavac pored kvalitete brine i o veliini potraivanja. to je manje prosjeno potraivanje, to je skuplje po datom zajmu da ga se procesuira. Zajam podran potraivanjem moe biti na nenotifikacijskoj (kada kupci nisu obavijeteni o zalogu firminih potraivanja kod zajmodavca) i notifikacijskoj osnovi (kod drugog dugovora, dunika se obavijetava o promjeni adrese na koju e slati uplate i povrat sredstava se obavlja drugom zajmodavcu).

Firme radije posuuju na prvoj osnovi, ipak zajmodavac ima pravo promijeniti dogovor na drugu osnovu.

Zalihom podrani zajmovi Zalihe osnovnih sirovina i gotovih proizvoda predstavljaju relativno likvidnu imovinu pa su stoga prikladne za osiguranje kr. zajmova. Kao i kod zajma podranog potraivanjima, zajmodavac odreuje postotak odobrenja u odnosu na trinu vrijednost zaloga. Taj % varira prema kvalitete i vrsti zaliha. Zajmodavac odreuje % odobrenja kredita razmatrajui utrivost, trajnost, stabilnost trinih cijena te tekou i trokove prodaje tih zaliha kako bi se pokrio zajam.

Postoje mnogi naini na koje zajmodavac moe stei pravi na zalihe:

promjenjivo pravo zaplijene omoguuje zakonsku zaplijenu zaloene imovine u sluaju neotplaivanja duga. esto se koristi kao dodatna zatita, tj. ne igra glavnu ulogu u odobravanju kredita;

chattel hipoteka ovdje se zalihe identifikuju serijskim brojem ili nekim drugim nainom. Zajmodavac imao hipotekarno pravo na zalihe, koje se ne mogu prodati. priznanica finansijski instrument kojim se potvruje da zajmoprimac uva posebno oznaene zalihe i da se prihod od njihove prodaje uva za zajmodavca.

skladinica terminalnog skladita skladinica za depozit robe u javno skladite koju zajmodavac dri kako zalog za zajam. Moe biti prenosiva (moe se prenijeti uz punomo) ili neprenosiva ( u korist odreene stranke koja postaje titular robe i ima je iskljuivo pravo osloboditi)

skladinica izdvojenog skladita za robu izdvojenu i uskladitenu na zajmoprimevom prostoru (pod kontrolom neovisne skladine kompanije) koju zajmodavac dri kao zalog za zajam.

31. UPRAVLJANJE POTRAIVANJIMA (str. 302 - 304)

Potraivanja se mogu zaloiti zajmodavcu kao osiguranje zajma. Umjesto toga, firma se moe upustiti u naplatu potraivanja kako bi se domogla gotovine. Dok kod zalaganja potraivanja firma i dalje ima vlasnitvo nad potraivanjem, kod prenosa svojih potraivanja ona prodaje iste i prenosi vlasnitvo zastupniku i to obino bez odtete to znai da firma prodavac ne bi bila kriva za potraivanja koja faktor (kupac potraivanja) nije naplatio. Faktor provjerava svakog dunika potraivanja i moe odbiti kupiti ona koja smatra rizinim. Dogovori o naplati potraivanja se vode na osnovu ugovora izmeu faktora i klijenta. Uobiajeno je da kupci obavijeste ako su njihova potraivanja prodata, a ako se ne obavijeste i oni dalje alju uplate firm, ona e ih dalje proslijediti faktoru.Trokovi naplate potraivanja Zbog rizika podmirenja, faktor prima naknadu od oko 1% nominalne vrijednosti potraivanja, ali i ona varira u skladu sa veliinom svakog potraivanja i kvaliteta istih. Faktor obino ne plaa odmah firmi za kupljena potraivanja, nego obino na dan dospijea. Ako faktor plati unaprijed, prije dospijea, tvrtka mu mora platiti kamatu na predujam novca. Dakle ukupan troak se sastoji od naknade potraivaja i kamate koja se naplauje ako firma uzme predujam. Po treoj alternativi, firma moe i nakon dospijea kod zastupnika ostaviti novac te za njih dobiti kamate.Tipini dogovor naplate je neprekidan. Kako nova potraivanja pristiu, ona se prodaju dalje zastupniku i raun firme je kreditiran. Firma sa tog rauna tada vue sredstva prema potrebi, a faktor moe dopustiti tvrti za npr. vrijeme sezonskih potreba da povue vie novca to ima. Takoer, faktor moe zadrato rezervu s firminog rauna kao zatitu od moguih povrata i odobrenja.

Osnovni izvori naplate s komercijalne banke, zastupnike podrunice bankarskih holdinga te odreeni starolinijski zastupnici. Glavni nedostatak ovog naina finansiranja je da moe biti skup, ali faktor obino firme oslobodi od provjere vjerodostojnosti, trokova procesuiranja potraivanja, trokova naplate itd. to za malu kompaniju mogu biti znaajne utede.

Naplata potraivanja izvoza je jedan od vidova upravljanja potraivanjima i funkcionie tako to ameriki izvoznik prodaje ili prenosi vlasnitvo svojih potraivanja na zastupnika koji tada preuzima kreditni rizik i sve poslove vezane za provjeru kupca, ispostavljanje rauna i naplatu. Ako faktor otkrije da kupac nije dobar, izvoznik e se esto povui iz posla ili traiti predujam. Nedostaci su da faktor zbog rizika uglavnom izbjegava poslovanje u zemljama u razvoju ili nestabilne privrede. Takoer, naplata ide neto sporije nego preko akreditiva.32. OBJAVLJIVANJE INFORMACIJA I IZVJETAVANJE d.d. (predavanja)Informacije o dionikim drutvima se objavljuju u medijima i tako ine dostupnim javnosti. Odravanje skuptine d.d. se obavezno objavljuje u jednim dnevnim novinama na podruju FBiH. Objavljuju se skraeni izvjetaji o poslovanju d.d. sa skraenim izvjeem nezavisnog revizora u dnevnim novinama. Objavljuju se informacije o osnivanju kompanije, sticanju odreenog udjela u kapitalu jednog dionikog drutva (Donji prag koji podlijee obavezi objavljivanja je 5% udjela dionica s pravom glasa).Izvjetavanje podrazumijeva dostavljanje finansijskih izvjetaja o rezultatu poslovanja d.d. regulatorima, tj. institucijama na kojima se obavlja trgovina VP tih d.d. Izvjetaji se dostavljaju Komisiji za vrijednosne papire i / ili berzi u Sarajevu. Ti izvjetaji su u vidu bilansa stanja, bilansa uspjeha, rauna kapitala i gotovinskih tokova.

Dostavljaju se u elektronskoj formi i postavljaju se na web stranice berze ili na zajedniki portal (portal trinog kapitala FBiH). Pored objavljivanja i izvjetavanja imaju neposredno informisanje dioniara o poslovanju d.d.

D.D je obavezno da nekoliko dana pred odravanje skuptine u jednoj, za to specijalnoj pripremljenoj prostoriji dioniarima stavi na raspolaganje sve svoje izvjetaje, tj. da im prui informacije koje su specifine za to dioniarsko drutvi (npr. da li kupiti jo dionica tog d.d., da li se suzdravati od kupovine, da li prodavati i dr.). Osnovni izvori informacija su finansijski izvjetaji dioniarskog drutva.

Pored finansijskih izvjetaja, kao informacije se mogu koristiti mediji u kojima se objavljuju te informacije, publikacije, broure, katalozi koje objavljuju ta drutva ili druga organizacija koja je u vezi s tim drutvom, web stranicama, vladini izvori, nezavisni izvori kao npr. NVO.Korisnici informacija su dioniari, investitori (najzainteresovaniji su za informacije o d.d.), potencijalni investitori (ira javnost), uprava d.d. (da vide ta se o njima govori i pie), vlade, specijalizirane institucije (informacije o prometu na berzi su im interesantne, npr. kod nas je SIPA-i to interesantno radi pranja novca), profesionalna udruenja, npr. raunovoa, brokera i dilera.33. IZVJETAJI BERZE (predavanja)

HIGHLOWSTOCKSYMBOLDIVYIELDP/EVOLUMEHIGHLOWLASTNET CHG

72 48AT&TT1.321.8%2166776007371 7/16731 1/16

High & low Najvia i najnia cijena kojima se trgovalo prethodne godine

Stock ime dionikog drutva o ijoj je dionici rije

Symbol simbol dionice

Div trenutna dividenda dionice

Yield dividenda / cijena dionice u trenutku isplate te dividende

P/E kontroverzna kategorija u smislu da se teko osloniti na informacije prije nego to se donese odluka o kupovini HOV. Daje se odgovor na pitanje koliko je investitor spreman platiti za dionicu po osnovu ostvarene zarade na tu dionicu. Ako je taj koeficijent npr. 21, to govori da je ATT spreman platiti 21 put vie nego to je zarada u trenutku odreivanja dividende. to je vii koeficijent i to su investitori spremniji da kupe po tom visokom koeficijentu, oekuje se da e cijena te dionice rasti jer je ona potcijenjena i obrnuto.

Volume broj dionica kojima se trgovalo tog dana

High, low, last najvia, najnia i zadnja cijena kojom se trgovalo dionicom na taj dan

Net chg neto promjena cijene u odnosu na prethodni dan

n nova emisija dionicas dividenda u dionicama ( To moe biti znak da kompanija nema gotovinu i da ta kompanija posebno preferira ili podrava svoje dioniare, eli da ih vee za svoje dionice)x ex dividenda ( to znai da se radi o dionicama koje nemaju pravo glasa na skuptinu zbog toga to su te dionice kupljene, odnosno steene u meuvremenu od datuma sticanja do datuma odravanja skuptine dioniara. Prije odravanja skuptine dioniara mora biti vlasnik te dionice da bi imao pravo glasa)

Znaaj dividendi je izraen u finansijskom menadmentu, taj znaaj se odnosi i na investitore jer e oni svoju odluku donijeti i po osnovu informacije od dividendi (prije e se opredijeliti za emitenta koji isplauje vie dividende, koji ima rastuu dividendu nego za emitenta ija je dividenda konstantna, stalno istog iznosa).

Vaniji faktor