Finansijski Vodic Za Direktore Osnovnih Škola

FINANSIJSKI VODI ZA DIREKTORE OSNOVNIH I

SREDNJIH KOLA

Decembar 2009. godine

n FINANSIJSKI VODI ZA DIREKTORE OSNOVNIH I SREDNJIH KOLA

Zahvala

Ovaj vodi za direktore srednjih i osnovnih kola, rezultat je zajednikog rada i napora direktora osnovnih i srednjih kola i predstavnika ministarstava obrazovanja irom Bosne i Hercegovine, koji su inili radnu grupu za izradu Finansijskog vodia za direktore osnovnih i srednjih kola:

Zineta Boguni, direktorica Osnovne kole engi Vila I, Sarajevo

Munir Helvida, savjetnik za finansije u Ministarstvu obrazovanja, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona

Jasminka Kurevi, pomonica ministra za ekonomsko-finansijske poslove, plan, analizu i statistiku u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona

Ivanko Magani, direktor Srednje kole Silvije Strahimir Kranjevi, Livno

ore Mrevi, direktor Srednje kole Ivo Andri, Viegrad

Marija Naletili, pomonica ministra za srednje i visoko obrazovanje, Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta Zapadnohercegovakog kantona Ljubomir Radovi, direktor Osnovne kole Mokro, Pale

Muharem Saraevi, direktor Srednje mjeovite Teanj, Teanj

Nenad Sladojevi, vii struni suradnik za finansije u osnovnom obrazovanju, Ministarstvo prosvjete Republike Srpske

Vasiljko krivan, direktor Centra srednjih kola Trebinje, Trebinje

Sreten Vuji, direktor Osnovne kole Milo Duji, elinac

Mirjana ili, direktorica Prve osnovne kole, Brko distrikt Bosne i Hercegovine

FINANSIJSKI VODI ZA DIREKTORE OSNOVNIH I SREDNJIH KOLA

ISBN 978-92-9235-346-9

Svako gledite, izjava i miljenje, izraeno u ovoj publikaciji, a za koje nije izriito naznaeno da potjee iz Misije OSCE-a u BiH, ne odraava nuno zvaninu politiku Misije OSCE-a u BiH.

Misija OSCE-a u BiH je podrala tampanje ovog materijala.

FINANSIJSKI VODI ZA DIREKTORE OSNOVNIH I SREDNJIH KOLA n

3

Sadraj

Sadraj ....................................................................................................................................31. Uvod ....................................................................................................................................52. Registarpojmova ....................................................................................................................63. Pravni okvir .............................................................................................................................84. Stratekoplaniranje ...............................................................................................................9 4.1. ta je strateko planiranje ...............................................................................................9 4.2. Zapoinjanjeprocesastratekogplaniranja ....................................................................9 4.3. Ulogadirektoraustratekomplaniranju ..........................................................................9 4.4. Procjenatrenutnesituacije ............................................................................................10 4.5. Prepoznavanjekritinihpitanja ......................................................................................10 4.6. Definiranjemisije ...........................................................................................................10 4.7. Osobitostimisije ............................................................................................................10 4.8. Utvrivanjeciljeva ..........................................................................................................11 4.9. Karakteristikeciljeva ......................................................................................................11

5. Budetkaodokument ..........................................................................................................12 5.1. tajebudet ..................................................................................................................12 5.2. Vrstebudeta .................................................................................................................12 5.3. Budetskiprincipi ...........................................................................................................12

6. Planiranjebudetaopesmjernice ..................................................................................14 6.1. Pripremazaplaniranjebudeta .....................................................................................14 6.2. Budetskiciklus .............................................................................................................14 6.3. Budetskikalendar ........................................................................................................15

7. Direktorkoleifinansije ......................................................................................................17 7.1. Nadlenostidirektorauoblastifinansija ........................................................................17 7.2. tatrebauinitiprijepripremebudetakole ................................................................17

8. Prihodi i rashodi kole .........................................................................................................19 8.1. Zahtjevibudetskihkorisnika .........................................................................................19 8.2. Izvoriprihodakola ........................................................................................................19 8.3. Budetentiteta/kantonaiopinakaoizvorprihoda .......................................................19 8.3.1.Rashodizabrutoplaeinaknadezaposlenihukoli ..........................................19 8.3.2.Rashodizamaterijal,uslugeikapitalnaulaganja ................................................20 8.3.3.Rashodizaprijevozuenika ................................................................................21 8.4. Prihodioddrugihnivoavlastiinevladinihorganizacija .................................................21 8.5. Prihodiodpruanjajavnihusluga ..................................................................................21 8.6. Vlastitiprihodi ................................................................................................................21 8.6.1.Javneuslugekojepredstavljajuvlastiteprihodebudetskogkorisnika ...............21 8.6.2.Javneuslugekojenepredstavljajuvlastiteprihodebudetskogkokorisnika ......22 8.6.3.Planiraniprihodioddonacijaigrantova ...............................................................23 8.6.4.Neplaniranigrantoviidonacije ............................................................................23 8.7. Donacijeigrantovi .........................................................................................................24 8.8. Detaljanprikazstavkiprihodairashodazakapitalnaulaganja .....................................25

9. Izvjetavanjeoizvrenjubudetazakole ........................................................................31 9.1. Izvrenjebudetakole .................................................................................................31 9.2. Knjigovodstveneisprave ................................................................................................32 9.3. Blagajnikoposlovanje ..................................................................................................32 9.4. kolekaoobvezniciporezanadodanuvrijednost ........................................................33


4

10.Javnenabavke ......................................................................................................................34 10.1.Vrijednosnirazredi .........................................................................................................34 10.2.Vrstepostupakazadodjeluugovora .............................................................................34 10.3.Tenderskadokumentacija ..............................................................................................35 10.4.Periodvaenjaponude ..................................................................................................35 10.5.Osiguranjeponudeiosiguranjeizvrenjaugovora ........................................................35 10.6.Minimalnirokovizapodnoenjezahtjevaiponuda .......................................................35 10.7.Otvaranjeponuda ..........................................................................................................36 10.8.Kriterijzadodjeluugovora .............................................................................................36 10.9.Obavjetavanjekandidataiponuaaorezultatima .....................................................36 10.10.Vrstepostupakazadodjeluugovoraispoddomaihvrijednosnihrazreda ..................36 10.11.Konkurentnizahtjevzadostavljanjeponuda ................................................................36 10.12.Direktnisporazum ........................................................................................................37

11.Popisimovine .......................................................................................................................38 11.1. tajepopisimovine ......................................................................................................38 11.2.Vrstepopisaimovine .....................................................................................................38 11.3. Pripremezavrenjepopisaimovine ..............................................................................38 11.4. tajepredmetpopisaimovineikakosevri ................................................................39 11.5. Izvjetavanjeoizvrenompopisuimovine ....................................................................39

12.Unutarnjakontrola................................................................................................................41 12.1.Obavezekolekodunutarnjekontrole ..........................................................................41 12.2.Elementisistemaunutarnjekontrole .............................................................................41 12.2.1.Kontrolnookruenje ...........................................................................................42 12.2.2.Administrativniinternikontrolnipostupci............................................................42 12.2.3.Raunovodstveniinternikontrolnipostupci .......................................................42 12.2.4.Postupciinformiranja .........................................................................................43 12.2.5.Postupcikomunikacije .......................................................................................43 12.2.6.Postupcinadgledanja ........................................................................................43

13.Javnozagovaranje ...............................................................................................................44 13.1.tajejavnozagovaranje ...............................................................................................44 13.2. Lobiranje ........................................................................................................................44 13.3.Planiranjeipripremaaktivnostilobiranja .......................................................................44

Dodatak1Pravni osnov.............................................................................................................47Dodatak2Prednostiinedostacigrantovaidonacija .............................................................52Dodatak3Idejezaiznalaenjesredstava ................................................................................54Dodatak4Osnovnielementiprijedlogaprojekta ....................................................................55


5

1. Uvod

Ovaj prirunik je praktini vodi, koji je nastao kao odgovor na izraenu potrebu direktora u osnovnim i srednjim kolama da steknu znanja i vjetine iz oblasti finansija, koje su im potrebne da bi uspjeno vodili kole prema postavljenom cilju kvalitetno obrazovanje za svu djecu. Vodi je uraen u suradnji s predstavnicima ministarstava obrazovanja i direktorima osnovnih i srednjih kola. Svrha mu je da postane efikasno sredstvo direktorima kola, posebno onima koji su na poetku svog rada, u boljem razumijevanju vanih dijelova svakodnevnog upravljanja kolom, koji se tiu finansija.

Upravljanje finansijama moe zvuati pomalo zastraujue onima, koji za to uope nisu obueni. Cilj ovog prirunika je smanjiti strahove, ali i predrasude koje direktori mogu imati prema upravljanju finansijama. Ovaj prirunik JE namijenjen, prije svega, direktorima kola, jer ukazuje na one aspekte finansijskog poslovanja koji su u njihovim nadlenostima i odgovornostima. Ovaj prirunik NIJE namijenjen finansijskom osoblju, kao to su: blagajnici, finansijski administratori, raunovodstvo i slino, iako bi bilo korisno da se i oni upoznaju sa dijelovima teksta, jer im to moe pomoi da bolje razumiju ta je direktorima potrebno od informacija u oblasti finansijskog poslovanja kole, kako bi mogli donositi relevantne odluke.

Vodi se bavi temeljnim komponentama, koje su potrebne da bi direktori bolje razumjeli finansijsko poslovanje kole. Neke od komponenti obuhvataju strateko planiranje, osnovne budetske pojmove, budetske principe, obaveze tokom planiranja budeta, unutarnju kontrolu i druge aktivnosti finansijskog poslovanja.

U tekstu smo se rukovodili meunarodnim finansijskim i raunovodstvenim standardima. Svi savjeti i prijedlozi u potpunosti su u skladu s vaeim zakonodavstvom u oblasti finansija.

Nadamo se da e ovaj prirunik, kad ga proitate, postati sredstvo koje e direktori osnovnih i srednjih kola koristiti na mnogo naina. Ne treba zaboraviti da je, pored svih tabela, raunanja i brojeva, upravljanje finansijama sredstvo koje e omoguiti da se novac koristi na pravi nain, pokazujui osnivaima da se pridravate zakona, ali i zajednici u kojoj se kola nalazi, da se rukovodite ciljevima kojima elite postii kavalitetno obrazovanje za svakog uenika. Prirunik bi trebao pomoi da se donose prave odluke i da se planira kako e kola izgledati u budunosti.

Dobro upravljanje finansijama utjee na cijelu kolu; ono dotie sve zaposlene, ukljuene u odgojno-obrazovni proces, i utjee, najbitnije od svega, na uenike, i kvalitet obrazovanja koji se njima nudi. Direktori ne smiju zaboraviti da su oni odgovorni za to je mogue efikasniji rad kole, a veliki dio te odgovornosti ini i upravljanje finansijama.


6

Budet brojano izraen plan, napravljen za odreeni vremenski period, koji ukljuuje planirane prihode (finansijska sredstva) i planirane trokove, koji e nastati u tom periodu. To je akt kojim se utvruje plan finansijskih aktivnosti budetskih korisnika i obuhvata projekciju iznosa prihoda i primitaka i utvrenog iznosa rashoda i izdataka za period od jedne fiskalne godine. Budet se sastoji iz opeg i posebnog dijela i plana razvojnih programa.

Budetski korisnici su ministarstva i ostali organi uprave, i ostali koji su u budetu uvrteni kao budetski korisnici (naprimjer, osnovne i srednje kole, univerziteti, ustanove kulture, i sl.).

Budetski rashodi propisani su zakonom i planirani u budetu svakog budetskog korisnika po vrstama (ekonomskim kodovima) i izvorima sredstava (budetska, vlastita, grantovi i donacije, interne transakcije).

Budetski zahtjev zahtjev koji podnosi svaki budetski korisnik resornom ministarstvu, odnosno Ministarstvu finansija, za odobravanje potrebnih finansijskih sredstava (bruto plae i naknade zaposlenih, izdaci za materijal i usluge i kapitalna ulaganja) za sljedeu budetsku godinu, a koji je sainjen po uputstvu i instrukcijama koje donosi Ministarstvo finansija.

Depozitni raun u komercijalnoj banci jedan bankovni raun otvoren u poslovnoj banci, na koji se polau svi javni prihodi, a koji se dri u ime Ministarstva finansija. Porezni obveznici vre uplate na ovaj raun. Saldo na depozitnom raunu, na kraju radnog dana, mora biti nula.

Fiskalna godina budet se donosi i vai za fiskalnu godinu, koja poinje 1. januara, a zavrava 31. decembra.

Finansijsko izvjetavanje skup informacija o svim novanim tokovima budeta za jednog budetskog korisnika.

Glavna knjiga trezora je sistemska evidencija transakcija i poslovnih aktivnosti, prihoda, primitaka, izdataka i drugih plaanja, te stanja imovine, obaveza i izvora vlasnitva to su u vezi sa budetom nastali tokom fiskalne godine, odnosno do odreenog datuma, koji prua informacije o transakcijama i poslovnim dogaajima u skladu sa propisanim raunskim planom i klasifikacijama. Glavna knjiga trezora, sa Jedinstvenim raunom trezora, predstavlja osnovni sistem upravljanja javnim izdacima.

Interna kontrola organizacija, politike i procedure koje se koriste kako bi programima bili postignuti namjeravani rezultati; kako bi sredstva koja se koriste u provedbi ovih programa bila u skladu sa navedenim ciljevima navedenih organizacija; kako bi programi bili zatieni od gubitaka, prijevare i loeg upravljanja; i kako bi pouzdane informacije bile dobivene, odravane, kako bi se o njima izvjetavalo i kako bi bile koritne u svrhe donoenja odluka na vrijeme.

Interna revizija odnosi se na onu reviziju koju obavlja odjel ili jedinica unutar trezora ili Ministarstva finansija, ijoj jedinici za reviziju je povjereno obavljanje procjene sistema i procedura ministarstva ili organizacije, s ciljem minimiziranja vjerovatnoe nastanka greaka, prijevare i neefikase prakse. Sve jedinice za internu reviziju moraju

Nakonitanjaovogpoglavlja,trebalibisterazumjeti:

Temeljnepojmovekojisekoristeufinansijskomposlovanjukole

2. Registar pojmova


7

biti funkcionalno neovisne unutar Ministarstva finansija i biti odgovorne direktno ministru finansija.

Javna sredstva su sredstva koja ukljuuju budetske i izvanbudetske fondove, kao i utroke poreznih i neporeznih prihoda, taksi, naknada i drugih prihoda nastalih po osnovu pruanja javnih usluga i aktivnosti, kredita i grantova (nepovratnih sredstava). Sva javna sredstva obavezno se polau i povlae sa Jedinstvenog rauna trezora.

Jedinstveni raun trezora (JRT) sastoji se od depozitnog rauna otvorenog u komercijalnoj banci, rauna za investiranje i zatitu sredstava, jednog ili vie transakcijskih rauna, i po potrebi, transakcijskih rauna za gotovinu. Svi ovi rauni moraju se drati u ime ministarstava finansija. Svrha JRT-a je da se centralizira kontrola nad svim javnim prihodima u ministarstvima finansija.

Mjeseni operativni plan potreban mjeseni iznos sredstava za pokrie izdataka koji, na prijedlog budetskog korisnika, odobrava Ministarstvo finansija, i koji mora biti u skladu s ukupno odobrenim sredstvima u budetu za tog korisnika i za tu fiskalnu godinu.

Vlastiti prihodi su prihodi koje budetski korisnici ostvare na tritu pruanjem usluga treim osobama. Prihodi koje budetski korisnici ostvare u meusobnim aktivnostima, na istom nivou vlasti, smatraju se prihodima od internih transakcija, i moraju biti planirani u budetu na poziciji budetskog korisnika.

Trezor je osnovna organizacijska jedinica unutar Ministarstva finansija, u kojoj se, u skladu s ovim zakonima i drugim propisima, obavljaju poslovi, koji se odnose na planiranje izvrenja i izvrenje budeta; voenje raunovodstva i raunovodstvenih politika; upravljanja novcem i voenje Jedinstvenog rauna trezora; otplate duga, izdavanja garancija, nova zaduivanja, upravljanje neangairanim sredstvima i imovinom.

Transakcijski rauni su bankovni rauni otvoreni u poslovnim bankama od strane trezora, a koji se dre u ime Ministarstva finansija i preko kojih se vre svakodnevne transakcije, vezane za trokove budetskih korisnika


8


Temeljnenadlenostitrezora tajesvrhazakonobudetu taregulirajuzakonioizvrenjubudeta

3. Pravni okvir

Sam pojam trezor ve je objanjen u registru pojmova, i navedeno je da je trezor jedinica koja se nalazi u sklopu svakog ministarstva finansija. Ipak, zakonima o trezoru detaljnije se utvruju nadlenosti trezora. Nadlenosti trezora obuhvataju sljedee:

Otvaranje i voenje svakog rauna koji ulazi u sistem Jedinstvenog rauna trezora;

Rasporeivanje javnih prihoda s rauna javnih prihoda na transakcijske raune;

Objedinjavanje sredstava u sistemu Jedinstvenog rauna trezora;

Izvrenje obaveza, isplata ili prijenosa sredstava u ime i za raun budetskih korisnika, ili direktan prijenos budetskim korisnicima na osnovu odluka o budetima ili na osnovu finansijskih planova;

Uspostava sistema raunovodstva i izvjetavanje, te raunovodstvene evidencije u skladu s meunarodnim raunovodstvenim standardima za javni sektor;

Uspostava internih i eksternih kontrolnih postupaka u upravljanju sredstvima i u raunovodstvu;

Uspostava informatikih i funkcionalnih postupaka za upravljanje finansijskim informacijama.

Zakonom o budetima ureuje se priprema, planiranje, izrada, donoenje i izvravanje budeta entiteta, kantona, gradova i opina i finansijskih planova izvanbudetskih fondova, zaduivanje, garancije i upravljanje dugom, raunovodstvo, izvjetavanje, nadzor i revizija budeta i drugih budetskih korisnika.

Na nivou kantona donose se zakoni o izvrenju kantonalnih budeta. Ovim zakonima ureuje se struktura prihoda i primitaka, te rashoda i izdataka budeta i njegovo izvravanje, prioriteti plaanja, opseg zaduivanja i jamstva, upravljanje javnim dugom, te finansijskom i nefinansijskom imovinom, prava i obaveze korisnika budetskih sredstava, ovlasti vlade, ministarstva finansija i ministra finansija u izvravanju budeta za tekuu godinu, kazne za neispunjenje obaveza, te druga pitanja u izvravanju budeta.


9

Nakonitanjaovogpoglavljatrebalibisterazumjeti:

Poetakprocesastratekogplaniranja Ulogudirektorakoleustratekomplaniranju Definiranjemisije,vizijaiciljeva

4. Strateko planiranje

Strateko planiranje je organizirani nain pomjeranja organizacije, iz trenutne situacije, u onu u kojoj eli biti u budunosti. To je proces postavljanja ciljeva, razrade i provedbe planova, kako bi se ti ciljevi postigli. Strateki plan omoguit e razradu radnih planova i tako e osigurati slubenicima smjernice i jasne ciljeve s kojima se njihov rad moe usporediti i tako i ocijeniti.

4.1. ta je strateko planiranje

Strateko planiranje je sredstvo upravljanja, koje osigurava da svi zaposleni rade za iste ciljeve. Ovo bi trebao biti stalan proces, radi pomaganja u procjeni i prilagoavanju ciljeva okruenju koje se stalno mijenja.

Strateki plan s jasnim ciljevima pomoi e da se utvrde prioriteti pri donoenju vanih odluka o tome ta je kljuno, a ta nije. To je vano sredstvo pri odluivanju raspodjele resursa. Strateki planovi mogu se razraditi za razliite ciljeve.

Najefikasniji oblik stratekog planiranja je uestvovanje.

Strateko planiranje: Osigurava usmjerenost na budue

ciljeve;

Usklauje lokalne oprene interese; Utvruje razmimoilaenje izmeu

trenutnih i eljenih aktivnosti;

Daje osnovu s koje se moe procjenjivati napredak;

Poveava uinak ulaganja oskudnih javnih resursa;

Prepoznaje i definira odgovornosti;

Jaa osjeaj uea u javnim aktivnostima

Proces stratekog planiranja osmiljen je tako da prui odgovore o nainima donoenja kljunih odluka o tome:

ta se treba raditi; Zato se to treba raditi; Kako to raditi.

Budet je jedan od kljunih instrumenata ostvarenja stratekog plana osiguravanjem resursa nunih za obavljanje aktivnosti postizanja ciljeva zacrtanih u stratekom planu.

4.2. Zapoinjanje procesa stratekog planiranja

Vano je da prije poetka bilo kojeg procesa, poput ovog, postoji razumijevanje i posveenost onih na koje e plan imati utjecaj. Ko god da pokrene inicijativu stratekog planiranja, mora objasniti njegov cilj, ulogu uesnika, oekivanu posveenost, te cijenu i koristi od rada na jednom takvom projektu.

4.3. Uloga direktora u stratekom planiranju

Ravnatelj kole mora osigurati svu potrebnu tehniku potporu i pomoi u pripremi, izradi i realizaciji stratekog plana kole, te treba osigurati odgovarajue okruenje za razvoj stratekog plana, poticanjem transparentnog procesa koji ukljuuje itavu kolsku zajednicu.


10

4.4. Procjena trenutne situacije

U procesu stratekog planiranja nuna je analiza. Bez ispitivanja trenutne situacije u kolskoj zajednici, skoro je nemogue promijeniti ili poboljati situaciju. To podrazumijeva prikupljanje podataka i injenica od razliitih izvora i provjeru tanosti informacija, prepoznavanje i provjeru pretpostavki. Zatim, prikupljene informacije treba organizirati i pomno istraiti uz pomo SWOT analize. To je analiza snaga, slabosti, mogunosti i prijetnji, koja se radi zbog prepoznavanja poredbenih prednosti zajednice u kojoj se kola nalazi.

4.5. Prepoznavanje kritinih pitanja

Kritina pitanja kole trebaju proizai iz SWOT analize i ona mogu biti i pozitivna i negativna. Tim koji radi na analizi mora dati odgovore na ova pitanja, a ukoliko to ne uini, ova pitanja e postati prepreka koli u ispunjavanju njenih zadataka.

4.6. Definiranje misije

Definiranjem misije precizira se svrha postojanja kole, te njezinio dominantno usmjerenje u odgojno-obrazovnim aktivnostima i vrijednosti koje uvaava i iri. Definiranjem misije utvruje se dugoroni pogled na to ta se eli postati i osigurava se praenje napretka kole, naglaava se jedinstvenost kole, i elementi na osnovu kojih se jedna kola razlikuje od druge..

Osim toga, definiranjem misije osigurava se usredsrijeenost na potrebe kolske zajednice, a ne na vlastite unutarnje potrebe. Time kole postaju eksterno, a ne interno usmjerene u svom radu. Misija je ideja vodilja za slubenike i ini poveznicu slubenika u pogledu ostvarenja zajednikih ciljeva. Nema modela kako napisati dobru misiju, ali je korisno ukazati na to da je najbolje rjeenje pogledati kako su to uinili drugi, i iz njihovih iskustava izvui najbolje. Pri tome vodite rauna o tome da kvalitetna misija mora biti jedinstvena, zasnovana na kompetentnosti i realna.

4.7. Osobitosti misije

Uspjena misija mora biti jedinstvena, tj. dovoljno specifina da se razlikuje od misija drugih. Jedinstvenost se postie na temelju djelatnosti kojom se bavite, ali i jasnim definiranjem kome je usmjerena. Neke od najzastupljenijih rijei koje se koriste u definiranju misije su: klijenti, kvalitet, vrijednost, zaposlenici, dioniari, razvoj, okruenje, uspjeh i najbolji. Zastupljene su i rijei kao to su: predanost, zajednica, karakteristike, potivanje, izvrsnost, timski rad, i druge.

Misija je sveobuhvatni cilj prema kojem je upravljena organizacija u cjelini, i u skladu s kojom se rukovodi menadment, kada donosi odluke. Definiranje misije odreuje dugoronu viziju izjavom: ta se eli biti i kome se eli sluiti? I daje odgovor na pitanja: Ko smo mi? ta mi inimo? Zato, zbog ega smo tu? Kakva smo mi organizacija danas, kakva elimo biti u budunosti?

Sve ovo navedeno precizira se u posebnoj slubenoj izjavi kole. Misija kole je svojevrsna poruka, kojom se ukazuje na karakteristike, s obzirom na elje kole i njezine specifine potrebe, sredstva i tehnologiju, kojima se mogu zadovoljiti potrebe svih. Iskaz o misiji kole je kratak saetak osnovnog cilja kole, tj. ta tano ona eli postii svojim radom, te na koji nain eli komunicirati s vanjskim svijetom.

Misija jedne osnovne kole:Mi smo osnovna kola kojoj je u centru svih aktivnosti uenik. Ljubazni i pristupani nastavnici pruaju znanje potrebno za ivot, posebno za upis u srednju kolu, s vrlo strogim kriterijima ocjenjivanja. U naoj koli uenici e stei visoke drutvene, a posebno interkulturalne vjetine u sigurnom okruenju.

Vizija jedne osnovne kole:Mi elimo biti kola u kojoj e jedinstvo razliitosti biti prednost, a znanje i dobrota najvanije vrline.


11

4.8. Utvrivanje ciljeva

Rezultati SWOT analize pomau u odreivanju ciljeva. Nastoje se iskoristiti prednosti s kojima raspolae organizacija i mogunosti koje ona ima. Planirani ciljevi moraju biti jasno napisani, kratko formulirani i razumljivi zaposlenima i iroj zajednici.

Naime, jedino ciljevi koji su nedvosmisleni, precizni i napisani stilom koji je prihvatljiv za veinu, mogu biti ciljevi koji su i motivirajui. Sve ovo je izuzetno znaajno za ukljuivanje svih slubenika u njihovu realizaciju i ostvarivanje uspjeha, u konanici.

Svaki postavljeni cilj treba dati odgovor na sljedea pitanja:

ta se eli postii? Koliko se eli ostvariti? U kojem periodu?

4.9. Karakteristike ciljeva

Ciljevi imaju etiri kljune karakteristike. Osim to su hijerarhijski postavljeni, ciljevi moraju biti mjerljivi, postojani i realni. Hijerarhija uvaava ciljeve razliite vanosti, a svaki cilj mora biti tako oblikovan da, svi zajedno, doprinose ostvarenju glavnog cilja..

Jasno odreeni ciljevi kvantitativno su definirani, a tamo gdje to nije mogue, cilj je nuno potkrijepiti s vie kvalitativnih termina, koji takoer podlijeu procjeni. Ova posebnost ciljeva dolazi posebno do izraaja kod uvoenja sistema kontrole

realizacije ciljeva. Naime, kontrola je uspjenija ako se odstupanja mogu kvantitativno izraziti.

Ciljevi moraju biti postojani i nadovezivati se jedan na drugi. Osim toga, realnost je za ciljeve nuna, jer nije opravdano u ciljeve ugraditi nerealne elje, ve samo postaviti one ciljeve, koji mogu proizai iz same kole i mogunosti koje prua okruenje. Svaka kola ima svoje specifinosti, ogranienja i mogunosti, o emu treba voditi rauna pri postavljanju ciljeva.

Ciljevi jedne osnovne kole:

Svi nai uenici e biti upisani u eljenu srednju kolu;

Na takmienjima na kantonalnom nivou iz svih oblasti, biti meu prvih deset takmiara, a iz oblasti kulture meu prva tri;

Na takmienjima iz oblasti matematike i fizike osvojiti prva tri mjesta na nivou Federacije BiH;

Ostvariti suradnju sa vie kola u svojoj sredini, regiji i svijetu;

Imati educirane i visoko motivirane nastavnike, utjecajno vijee roditelja, i vijee uenika, koji dobro surauju;

Nastaviti trend opremanja kole sofisticiranom tehnologijom;

Adaptirati u potpunosti kolsku zgradu;

Ostvariti rast vlastite zarade.


12

5.1. ta je budet

Proraun (od latinske rijei bulga, to znai konata torba, a korijen rijei je vjerovatno galski), u starofrancuskom bougette, prenesen u obliku budget u Englesku, gdje je, u parlamentarnoj terminologiji, oznaavao onu konu torbu, u kojoj je ministar finansija imao zakonski prijedlog o dravnim finansijama. U tom se smislu spominje prvi put 1760. godine, pa je, krajem 18. stoljea, u tom obliku i znaenju rije budet prela opet u Francusku i rairila se po Evropi. Danas, rije budet znai dokument u kojem su sadrani podaci o dravnim prihodima i rashodima, zajedno s ovlastima za vladu, da smije rasporeivati prihode i rashode, u okviru finansijskih zakona, odnosno zakona o izvrenju budeta. Tako, budet predstavlja plan prihoda i rashoda u odreenom vremenskom periodu. U koli, budet predstavlja finansijski iskazanu organizaciju ivota i rada te kole.

5.2. Vrste budeta

Budet moe biti: lini, dravni i budet poduzea ili institucije.

Lini (ili porodini) budet prikaz je svih izvora primanja, kao i prikaz svih izdataka, planiranih kako bi primanja bila jednaka izdacima.

Dravni budet je sumirani plan potencijalnih prihoda i rashoda vlade. U Bosni i Hercegovini, svi nivoi vlasti imaju svoje budete, koje donosi zakonodavna vlast. U Federaciji BiH budet je reguliran u skladu sa Zakonom o budetima

FBiH (Slubene novine FBiH, broj: 19/06), a u Republici Srpskoj Zakonom o budetskom sistemu RS (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj: 96/03, 14/04, 67/05 i 34/06). Budet obino vrijedi za jednu fiskalnu godinu.1 U posljednje vrijeme, donose se budeti za dui vremenski period, obino za tri do pet godina, ali koji nisu toliko detaljni kao jednogodinji budet.

Budet poduzea ili institucije takoer se izrauje na godinjoj osnovi. Planiranje budeta gotovo uvijek zahtijeva posebno zalaganje, i to je, u sutini, finansijski plan za novu poslovnu godinu. Ukoliko izvrenje plana tokom poslovne godine bude, u globalu, odgovoralo iznosima prikazanim u budetu, smatra se da je poduzee ili institucija uspjeno ispunila svoje finansijske planove i postigla zadane ciljeve

(i obratno).

5.3. Budetski principi

Postoji niz principa kojih bi se trebalo pridravati u sastavljanju budeta. Najvaniji od njih obuhvataju sljedee:

Princip uravnoteenosti: Budetski prihodi i rashodi moraju biti uravnoteeni. Ovo znai da je zbir prihoda jednak zbiru rashoda.

Princip potpunosti: Svi prihodi i rashodi trebaju biti prikazani u budetu. U sluaju da su prihodi poveani, ne smiju se izmiljati nepostojei rashodi.

1 U veini evropskih drava, kao i u Bosni i Hercegovini, fiskalna godina se podudara sa kalendarskom godinom (od 1. januara do 31. decembra), meutim, u SAD-u budet se donosi za period od 1. oktobra tekue godine, do 30. septembra sljedee godine.

Nakonitanjaovogpoglavljatrebalibisterazumjeti:

tajebudet Kojesuvrstebudeta Kojihprincipasetrebapridravatikodplaniranjabudeta

5. Budet kao dokument


13

Princip razumljivosti: Budet mora biti razumljivo formuliran, te predstavljati pregledan prikaz svih budetskih prihoda i rashoda, i na taj nain omoguiti sticanje jasnog uvida u finansijsku djelatnost. Takoer, treba olakati i osigurati kontrolu nad zakonitou troenja javnih prihoda.

Princip jedinstvenosti: Svi prihodi i rashodi, koji ulaze u budet, trebaju biti prikazani u jedinstvenom dokumentu, koji daje cjelovitu sliku finansijske situacije i omoguava laku i bru kontrolu nad stanjem prihoda i rashoda.

Princip tanosti: Prihodi i rashodi moraju tano odgovarati

predvienim vrijednostima. Kako bi se iskljuile manipulacije, prikupljaju se informacije iz okruenja: od poreznih ispostava, zavoda za statistiku, i dr.

Princip prethodnosti: Budet mora biti donesen prije nastupanja perioda za koji se donosi. Ukoliko se to ne desi, mora postojati rezervni plan (privremeno finansiranje), koji e vrijediti dok budet ne bude usvojen. (Po zakonu, u BiH svi budeti moraju biti doneseni najkasnije do 31. marta tekue godine.)

Princip otvorenosti: Sve debate i diskusije u pogledu donoenja budeta moraju biti javne.


14

6.1. Priprema za planiranje budeta

Od budetskih korisnika se oekuje da planiraju svoje aktivnosti za sljedeu/e godinu/e i da utvrde trokove koji su vezani za provedbu njihovih aktivnosti. Javni prihodi se procjenjuju u Ministarstvu finansija na osnovu prikupljanja prihoda iz prethodne godine i predvianja poveanja budeta na osnovu poreznih i neporeznih prihoda, dok kole vre procjenu vlastitih prihoda.

Planiranje prihoda i rashoda mora biti interaktivno, mora potivati: Prolost; Sadanjost; Budunost;

Interaktivno planiranje mora, pri uspostavi novih naina rada i planova, potivati uspjehe postignute u prolosti i sadanjosti, te poticati na ostvarenje eljene budunosti.

6.2. Budetski ciklus

Budetski ciklus je ciklini proces upravljanja, u kojem se trae odgovori na pet znaajnih pitanja: to treba uraditi u budunosti

(odreivanje razvojnih ciljeva);

Na koji nain e to biti uraeno, jer postoje razliite mogunosti kako doi do cilja (odreivanje aktivnosti, programa i mjera za dostizanje cilja);

ta koristiti za dostizanje cilja (prostor, kadar, oprema, znanje...);

Koliko e te aktivnosti kotati (faza implementacije politika djelovanja i programa);

Kako e se pratiti postignua ciljeva (praenje izvoenja i procjena).

Direktor sa suradnicima u koli (budetski korisnik) priprema zahtjev za finansiranje rashoda i izdataka, i prijedlog plana razvojnih programa (kapitalna ulaganja), u skladu s uputstvom o nainu pripreme zahtjeva, koje donosi ministar finansija.

kolski odbor, u skladu sa Zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju, donosi finansijski plan.

Ministarstvo obrazovanja, na osnovu zahtjeva kola i ostalih budetskih korisnika iz svoje nadlenosti, izrauje zajedniki prijedlog plana rashoda i izdataka i prijedlog plana razvojnih programa i, najee u ime budetskih korisnika iz svoje nadlenosti, pregovara sa ministarstvom finansija oko visine sredstava u planu za svakog budetskog korisnika.

Budetski ciklus u BiH zasnovan je na pristupu planiranja budeta u 10 koraka, kao konceptu srednjoronog pristupa planiranju budeta, i usklaen je sa budetskim procesima na svim ostalim nivoima vlasti u BiH. Svaki korak ovisi o svim akterima koji, u svakoj od kljunih faza procesa u toku budetskog ciklusa, pruaju adekvatne informacije, te daju preporuke i odluke. Zbog toga, efikasno srednjorono planiranje budeta zahtijeva zalaganje i disciplinu svih aktera ukljuenih u budetski proces, ukljuujui


taseradiprijepripremazaplaniranjebudeta Kakoseodvijabudetskiciklus Kakoizgledabudetskikalendar tasedogaaakobudetnebudeusvojennavrijeme

6. Planiranje budeta ope smjernice


15

vlade entiteta, kantona i opina, Vijee ministara BiH, Parlamentarnu skuptinu BiH, ministarstva, i sve ostale budetske korisnike.

6.3. Budetski kalendar u Federaciji BiH i RS

Kalendar izrade budeta reguliran je entitetskim zakonima o budetu.

Budetski kalendar u Federaciji BiH poinje 1. februara.

Ministarstvo finansija duno je, do 1. jula, dostaviti upute budetskim korisnicima u pogledu pripreme zahtjeva za dodjelu sredstava iz budeta, rokove za podnoenje zahtjeva za dodjelu sredstava i ogranienje potronje za sljedeu godinu.

Budetski korisnici su obavezni, do 1. augusta tekue godine, svoje zahtjeve dostaviti Ministarstvu finansija.

Do 1. oktobra tekue godine, Ministarstvo finansija objedinjuje budetske zahtjeve, sainjava nacrt budeta za sljedeu budetsku godinu i prosljeuje ga vladi kantona.

Do 1. novembra tekue godine, za sljedeu godinu, premijer podnosi prijedlog budeta i dokument okvirnong budeta, kao polazni element za izradu budeta, Parlamentu.

Do 31. decembra Parlament usvajaju predloeni budet.

Grafikon1:SrednjoronoplaniranjeipripremabudetauBiHu10koraka

UraenodstraneProjektajaanjaupravljanjajavnimfinansijamauBiH,kojegimplementirabritanskakonsultantskakuaPKF,afinansiraDFID.


16

Budetski kalendar u Republici Srpskoj poinje od juna, kad Ministarstvo finansija priprema preliminarni Memorandum.

Do 1. jula, Ministarstvo izdaje budetskim korisnicima uputstvo o nainu i elementima izrade nacrta budeta za sljedeu fiskalnu godinu.

Do 1. septembra, budetski korisnici dostavljaju Ministarstvu budetske zahtjeve za sljedeu fiskalnu godinu.

1. oktobar Vlada usvaja konaan Memorandum, koji je auriran sa makroekonomskim okvirom.

15. oktobar Ministarstvo dostavlja Vladi nacrt budeta Republike za sljedeu fiskalnu godinu.

5. novembar Vlada usvaja nacrt budeta Republike za sljedeu fiskalnu godinu i dostavlja ga Skuptini na usvajanje.

15. novembar Skuptina usvaja nacrt budeta Republike za sljedeu godinu.

1. decembar Vlada usvaja prijedlog budeta Republike za sljedeu fiskalnu godinu i dostavlja ga zajedno sa konanim Memorandumom Skuptini.

15. decembar Skuptina donosi budet Republike za sljedeu fiskalnu godinu.

Meutim, ako prijedlog budeta ne bude usvojen do zakonski predvienog roka - 31. decembra tekue godine za sljedeu godinu, moe se donijeti odluka o privremenom finansiranju, a najdue do 31. marta tekue godine. Odluku donosi Parlament FBiH ili Skuptina RS. Privremeno finansiranje obavlja se srazmjerno sredstvima utroenim u istom periodu prethodne godine, odnosno, najvie do tromjesenog prosjeka za prethodnu fiskalnu godinu.

Budetski korisnici ne mogu zapoeti nove ili proirene programe i aktivnosti, dok ne bude usvojen budet.

Ukoliko budet ne bude usvojen do 31. marta, nakon toga se nee realizirati rashodi u bilo koju svrhu, osim otplate zajmova, sve dok budet ne bude usvojen. Ako se u toku budetske godine, zbog nastanka novih obaveza ili promjena privrednih kretanja, poveaju rashodi i/ili izdaci, odnosno smanje ili poveaju prihodi i/ili primici, Vlada predlae Parlamentu FBiH ili Skuptini RS izmjene i dopune budeta (rebalans). Postupak koji se provodi, jednak je onome kod usvajanja budeta.


17

7. Direktor kole i finansije

7.1. Nadlenosti direktora kole u oblasti finansija

Direktor kole organizira rad i rukovodi kolom, zastupa i predstavlja kolu prema treim osobama, pedagoki je rukovodilac i odgovoran je za zakonitost rada kole. Direktor je odgovoran za izvravanje finansijskog plana, a odgovoran je kolskom odboru za rezultate odgojno-obrazovnog rada i finansijsko poslovanje kole.

U sklopu svoje 40-satne radne sedmice, direktor kole, osim drugih, zakonskim i podzakonskim aktima propisanim aktivnostima, obavlja sljedee zadatke, koji se tiu normativno-finansijskih poslova:

Prati i primjenjuje zakonske propise;

Pokree inicijative, prati izradu i uestvuje u izradi normativnih akata;

Utvruje elemente za izradu finansijskog plana kole;

Pregleda i ovjerava raunovodstvenu dokumentaciju i izradu godinjeg obrauna;

Prati pravovremenu naplatu potraivanja po osnovu vlastitih prihoda, i njihovu realizaciju u skladu sa zakonskim propisima;

Prati stvaranje obaveza (rashoda) kole, u skladu s operativnim planom budetskih i vlastitih prihoda;

Organizira unutarnju kontrolu;

Surauje s resornim ministarstvom i Ministarstvom finansija;

Surauje sa nevladinim i vladinim sektorom oko osiguravanja dodatnih sredstava za kapitalna ulaganja;

Podnosi izvjetaje resornom ministarstvu i kolskom odboru.

Prijedlog budeta kole pravi direktor kole sa svojim suradnicima, uzimajui u obzir izdatke za bruto plae i naknade zaposlenih, izdatke za materijal i usluge i kapitalna ulaganja u prethodnoj budetskoj godini, broj odjeljenja, godinji plan rada kole, 40-satno radno vijeme, jubilarne nagrade, odlazak u penziju, naknade za bolovanje, putne trokove, topli obrok i drugo, u skladu sa zakonom, pravilnicima i uputstvima ministarstava finansija za izradu budetskog zahtjeva za sljedeu godinu.

7.2. ta treba uiniti prije pripreme budeta kole

Osnovna djelatnost kole je odgoj i obrazovanje i, u svrhu kvalitetnog obavljanja funkcije kole i ostvarivanja postavljenih ciljeva, jedan od osnovih zadataka direktora kole je kvalitetno planiranje prihoda i rashoda kolskog budeta.

Kako bi bilo izvreno pravovremeno i kvalitetno planiranje prihoda i rashoda kole, neophodno je izvriti vie pripremnih radnji, od kojih naglaavamo samo neke:


Kojesunadlenostiiodgovornostidirektorakole uoblastifinansija

tadirektortrebauinitiprijepripremebudetakole


18

Izvriti obnovu znanja o propisima koji reguliraju ovu oblast;

Prekontrolirati najnovije izmjene i dopune zakonskih odredbi i podzakonskih akata (pravilnici, uputstva) i pregledati finansijske propise koji se koriste u koli i vidjeti da li su usklaena sa vaeim zakonskim propisima;

Izvriti analizu poslovanja u zadnje etiri godine, posebno u dijelu izvrenja prihoda i rashoda kole;

Pregledati kretanje broja uenika u prethodnim godinama;

Analizirati dosadanju realizaciju globalnog etvorogodinjeg plana rada.

Izvriti realnu procjenu prioritetnih kapitalnih ulaganja i mogue izvore njihovog finansiranja u objekte, opremu, uila, namjetaj, potrebne rekonstrukcije i investicijsko odravanje objekata, potreba za edukacijom radnika, poboljanje uvjeta za rad sa djecom sa posebnim potrebama, javne nastupe kola, takmienje uenika.


19

8. Prihodi i rashodi kola

8.1. Zahtjevi budetskih korisnika

Budetski zahtjevi kola (budetskih korisnika) su nain na koji kole predstavljaju svoje procjene prihoda i rashoda. U skladu sa lanom 17 Zakona o budetima FBiH i lanom 20 Zakona o budetskom sistemu RS, zahtjevi budetskih korisnika trebaju sadravati sljedee: Prihode (ukljuujui i one koji

se smatraju vlastitim prihodima budetskih korisnika) i rashode pokrivene svim izvorima prihoda; planirane rashode za budetsku godinu po kategorijama kako je propisano u budetu;

Kratak pregled strukture osoblja; Objanjenje procijenjenih potreba,

tako da resorno ministarstvo moe pregledati i analizirati sve prijedloge kola;

Prijedlog zahtjeva koji su u vezi s buduim obavezama i dugoronim rashodima, ukljuujui investicijske projekte, kao i potrebe za sredstvima, koje treba podnijeti odvojeno od procjena rashoda za svaku sljedeu godinu;

Kapitalni projekti s procjenom iznosa, kojim e biti optereen budet nekoliko godina po okonanju projekta.

Ministarstvo finansija analizira zahtjev svakog budetskog korisnika i predlae Vladi nacrt i prijedlog budeta.

8.2. Izvori prihoda kola

Proces pripreme budeta poinje od procjene prihoda, to znai da planirana potronja mora biti prilagoena raspoloivim sredstvima. kole, uglavnom, mogu planirati prihode iz sljedeih izvora: Budet entiteta, odnosno kantona Budet opine Prihodi od pruanja javnih usluga i

interne transakcije Grantovi i donacije Neki drugi izvori

8.3. Budet entiteta/kantona i opina kao izvor prihoda

Prihodi iz budeta entiteta/kantona i opina resporeuju se prema stavkama navedenim u donjem dijelu teksta. Detaljan prikaz stavki nalazi se u tabeli na kraju ovog poglavlja.

8.3.1. Rashodi za bruto plae i naknade zaposlenih u koli

(konta 6111,6112 i 6121)

Projekcija ovih rashoda uveliko ovisi o kvalitetno uraenom godinjem programu rada kole, a posebnu panju neophodno je posvetiti sljedeim elementima: Optimalnom broju odjeljenja i

uenika u njima; Racionalnoj raspodjeli predmeta na

nastavnike; Racionalnoj raspodjeli vannastavnih

aktivnosti (sekcije, odjeljenja, odjeljenska starjeinstva);

Poto je broj zaposlenih u koli reguliran pravilnicima, neophodno


tazahtjevibudetskihkorisnikatrebajusadravati Kojisuizvoriprihodakola Nakojevrsterashodaseprihodimogurasporeivati tauinitikadakoleimajuneplaniraneprihode Detaljanprikazstavkiprihodairashodazakapitalnaulaganja


20

je stalno pratiti promjene i primati radnike na mjesta koja su njima predviena, i na taj nain izbjegavati zasnivanje radnog odnosa po osnovu ugovora o djelu;

Raspodjeli poslova za vannastavno osoblje kole (pomonik direktora, pedagog, psiholog, defektolog, sekretar, finansijski radnik, radnici na odravanju istoe, domari, loai, noni uvari) u skladu sa pedagokim standardima i pravilnicima o finansiranju kola;

Instrukcijama ministarstva finansija za izradu budetskog zatjeva kole;

Kolektivnim ugovorima iz oblasti obrazovanja;

Cijenama karata za prijevoz u javnom saobraaju.

8.3.2. Rashodi za materijal i ulsuge i kapitalna ulaganja ( 6130 i 8210)

Ovu stavku prihoda, kole uglavnom dobijaju na osnovu izvrenja u prethodnoj godini, ili odreenog procenta na bruto plae i naknade, pa je utjecaj direktora na njihov iznos ogranien. Ono to direktor kole moe poboljati kod realizacije ovih rashoda i izdataka, je sljedee: Stalno imati u pripravnosti bar

tri projekta za rekonstrukciju i investicijsko odravanje objekata kole;

Pravovremeno pripremiti zahtjeve za grantove za unapreenje odgojno-obrazovnog procesa: opremanje uilima, opremom, namjetajem, edukacija nastavnika, itd.

Osnova za planiranja izdataka za energiju (6132), komunalne usluge (6133) i unajmljivanje imovine i opreme (6136) za sljedeu godinu su ugovori i fakture za koritenje navedenih usluga. U Republici Srpskoj treba koristiti Pravilnik o finansiranju osnovnih kola (Slubeni glasnik Republike Srpske 116/08). Radi praenja i kontrole utroka navedenih sredstava rashoda, kola bi trebala uvesti normative utroka energije, vode, i sl. (po m2 po m3, po zaposlenom, i sl.), te ogranienja trokova fiksne i mobilne telefonije na nivou ministarstva ili kole.

Ostale izdatke za materijal i usluge (6131, 6134, 6135, 6137, 6138 i 6139) treba planirati na osnovu uredbe o naknadama trokova za slubena putovanja, pravilnika o koritenju slubenih i privatnih vozila u slubene svrhe, broja zaposlenih i vozila u vezi sa trokovima osiguranja, isplatom trokova za materijal, odravanjem i ugovorenim uslugama u prethodnom periodu, potpisanim i planiranim brojem ugovora o djelu i instrukcijama ministarstva finansija za izradu budetskog zatjeva kole.Nabavku roba, obavljanje usluga i radova iz budetskih i vlastitih prihoda kole, obavezno treba vriti u skladu s odredbama Zakona o javnim nabavkama BiH, te organizirati odgovarajue knjige materijalnih trokova i evidencije, u skladu sa propisima o raunovodstvu, radi praenja i kretanja materijalnih sredstava. Pomone knjige propisane Pravilnikom o knjigovodstvu su: Knjiga ulaznih faktura (KUF) Knjiga izlaznih faktura (KIF) Knjiga skladita Knjiga (popis) sitnog inventara Knjiga (popis) kapitalne imovine Knjiga blagajne Registar plaa

Sadraj i nain voenja ovih pomonih knjiga propisan je Pravilnikom o knjigovodstvu. Osim navedenih pomonih knjiga, koje su obavezne, budetski korisnici mogu voditi i druge pomone knjige, iji oblik i sadraj odreuju sami budetski korisnici.Za zahtjeve za kapitalne izdatke treba detaljno navesti iznos kapitalnog ulaganja, sa tanom namjenom potronje, te navesti taan ekonomski kod iz analitikog kontnog plana, sa detaljnim obrazloenjem o vrsti i obimu planiranih ulaganja, kao i o svim prekinutim viegodinjim investicijskim programima.

Direktor kole ne smije ekati da ga neko inicira za bilo kakvo materijalno ulaganje, ve on stalno mora biti inicijator.


21

8.3.3. Rashodi za prijevoz uenika i nabavku udbenika

U skladu sa mogunostima entitetskih i kantonalnih budeta, a na osnovu Zakona o osnovnom obrazovanju, mogu se planirati sredstva za prijevoz uenika i nabavku udbenika za uenike osnovne kole. Kako bi ova stavka bila kvalitetno planirana, neophodno je: Analizirati broj uenika korisnika

prijevoza u prethodnoj godini; Prikupiti pismene izjave

roditelja, date pod materijalnom odgovornou, da dijete putuje do kole preko zakonima propisane udaljenosti;

Pribaviti ponude od najmanje tri prijevoznika, s utvrenim cijenama na svim relacijama prijevoza;

Za nabavku udbenika neophodno je pravovremeno izvriti upis prvog razreda, te utvrditi brojnost ostalih uenika, za koje je odobrena nabavka udbenika; i

Pribaviti ponude ovlatenih kua za izdavanje udbenika.

8.4. Prihodi sa drugih nivoa vlasti i od nevladinih organizacija

Kako bi ova vrsta prihoda bila kvalitetno planirana i realizirana, neophodno je: Zajednikim nastupom s drugim

direktorima osigurati plansko ulaganje u obrazovanje svake godine kroz budete ovih institucija,

Pripremiti projekte koje e prihvatiti srodna ministarstva.

8.5. Prihodi od pruanja javnih usluga

Prihodi od pruanja javnih usluga ukljuuju vlastite prihode, prihode od pruanja usluga graanima, prihode od pruanja usluga pravnim osobama. U sklopu ovog podnaslova, kratko e biti objanjene tekue podrke.

8.6. Vlastiti prihodi

Pod vlastitim prihodima podrazumijevaju se prihodi koje korisnici budeta ostvare obavljanjem osnovne djelatnosti i ostalih poslova korisnika na tritu.Ove prihode budetski korisnici troe u skladu s Uredbom o vrsti vlastitih prihoda i naina i rokova raspodjele (Slubene novine Federacije BiH, broj: 11/07 i 73/07) i kantonalnih uredbi. U Republici Srpskoj, planiranje se vri na osnovu Zakona o izvrenju budeta RS, koji se objavljuje u Slubenom glasniku RS svake godine za tekuu godinu i uputstva o koritenju vlastitih prihoda institucija osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja, koje donosi Ministarstvo finansija.Budetski korisnici obavezni su, na osnovu planiranih vlastitih prihoda, planirati rashode i izdatke koje e pokriti iz tih prihoda.

8.6.1. Javne usluge koje predstavljaju vlastite prihode budetskog korisnika

Prilikom uplate prihoda od pruanja javnih usluga, koji predstavljaju vlastite prihode budetskog korisnika, u polje platnog naloga pod nazivom: vrsta prihoda, upisuje se analitiki konto prihoda kako slijedi:

U Federaciji Bosne i Hercegovine:

Redni broj

Ekonomski kod glavna grupa Analitiki konto OPIS

1. 722600 PRIHODI OD PRUANJA JAVNIH USLUGA

2. 722631 Vlastiti prihodi budetskih korisnika

U Republici Srpskoj:

Redni broj



2. 722511 Prihodi od organa RS i drugih organizacija


22

Naprimjer, u neke vrste vlastitih prihoda u oblasti osnovnog i srednjeg obrazovanja, mogu se uvrstiti: Prihodi od zakupnina od izdavanja

sala za tjelesni odgoj i sportskih terena;

Prihodi od naknada za obrasce u postupku izdavanja uvjerenja i drugih isprava iz slubene evidencije budetskih korisnika;

Prihodi od obrazovanja treih osoba;

Prihodi od vanrednih kandidata; Prihodi ostvareni od proizvodnje

proizvoda u kolskim radionicama, kolskim ekonomijama i vrenjem usluga u okviru praktine nastave;

Prihodi od uplata roditelja staratelja, te pravnih osoba na ime smjetaja uenika u internate i starateljske porodice;

Prihodi od upisnine (srednje kole);

Prihodi od izdavanja kolskih novina;

Prihodi od naknada ostvarenih sufinansiranjem prijema pripravnika.

Navedene vlastite prihode korisnici budeta koriste za pokrie rashoda nastalih obavljanjem tih poslova, a ostatak za materijalne trokove korisnika, kapitalne izdatke korisnika, isplatu plaa u skladu sa vaeim propisima o nainu obrauna i isplate plaa kod budetskog korisnika.

8.6.2. Javne usluge koje ne predstavljaju vlastite prihode budetskog korisnika

Javne usluge, koje ne predstavljaju vlastite prihode budetskog korisnika, prihodi su od usluga graanima i pravnim osobama. Prilikom uplate prihoda od pruanja javnih usluga, koji ne predstavljaju vlastite prihode budetskog korisnika, u polje platnog naloga pod nazivom: vrsta prihoda, upisuje se analitiki konto prihoda kako slijedi:


Redni broj



2. 722611 Prihodi od pruanja usluga graanima

3. 722612 Prihodi od pruanja usluga pravnim osobama


Redni broj



2. 722521 Prihodi od opinskih organa uprave

3. 722591 Ostali prihodi od pruanja javnih usluga


23

8.6.3. Planirani prihodi od donacija i grantova

Prilikom uplate vlastitih prihoda budetskih korisnika, prihoda od pruanja javnih usluga, grantova i donacija, obavezno se popunjava polje platnog naloga pod nazivom: budetska organizacija, naprimjer: 2303067 ili 08140010 u Republici Srpskoj.

Prilikom uplate planiranih grantova i donacija, u polje platnog naloga pod nazivom: vrsta prihoda, upisuje se analitiki konto prihoda kako slijedi:

8.6.4. Neplanirani grantovi i donacije

Pod neplaniranim donacijama i grantovima, podrazumijevaju se donacije i grantovi uplaeni na depozitni raun, koji nisu planirani u budetu za fiskalnu godinu. Pod uplatama neplaniranih donacija i grantova podrazumijevaju se uplate izvrene na depozitni raun trezora, ifru prihoda: 722751 i broj budetske organizacije kole (naprimjer: 2403067).

Koritenje neplaniranih donacija i grantova obino je definirano uputstvom o nainu uplate i koritenja neplaniranih


Redni broj


1. 730000 TEKUE PODRKE

2. 731111 Tekue podrke iz inozemstva

3. 732111 Primljeni grantovi od drave

4. 732112 Primljeni grantovi od Federacije BiH

5. 732113 Primljeni grantovi od Republike Srpske

6. 732114 Primljeni grantovi od kantona

7. 732115 Primljeni grantovi od gradova

8. 732116 Primljeni grantovi od opina

9. 731117 Primljeni grantovi od mjesnih zajednica

10. 732121 Donacije od fizikih osoba

11. 732122 Donacije od pravnih osoba


Redni broj


1. 730000 TEKUE PODRKE

2. 731111 Tekue podrke iz inozemstva

3. 731221 Prihodi pomoi od drave

4. 731222 Prihodi pomoi od Federacije BiH

5. 731223 Prihodi pomoi od opina

6. 731224 Prihodi pomoi od gradova

7. 731225 Prihodi pomoi od mjesnih zajednica

8. 731226 Prihodi pomoi od pravnih osoba i ostalih institucija

9. 731227 Prihodi pomoi od Republike Srpske

10. 731228 Prihodi pomoi od fizikih osoba


24

donacija i grantova za budetske korisnike ili zakonom o izvrenju budeta. Nakon izvrene uplate neplanirane donacije i granta na depozitni raun trezora, kola podnosi zahtjev za koritenje neplanirane donacije ili granta sa potrebnim podacima resornom ministarstvu. Odluku o usmjeravanju neplanirane donacije i

granta u budet kole za fiskalnu godinu donosi Vlada, na prijedlog Ministarstva finansija.

Prilikom uplate neplaniranih grantova i donacija, u polje platnog naloga pod na-zivom: vrsta prihoda, upisuje se analitiki konto kako slijedi:

Redni broj


1. 722700 NEPLANIRANE UPLATE PRIHODI

2. 722751 Primljene namjenske donacije, neplanirane u budetu

2 Meutim,uvijekpostojimogunostdasegrant/donacijaprekineprijenegotojepotpuniiliposljednjiiznosisplaen,ilizbogfinansijskihproblemasadonatorima,ililoeizvedbeodstraneonogkonovacprima.

8.7. Donacije i grantovi

Openito gledajui, prikupljanje sredstava pada u dvije ope kategorije: grantovi i donacije, koje dolaze na druge naine.

Grantovi su odreene sume novca koje se daju od strane donatora. Donator moe biti Vladina institucija (naprimjer, Ministarstvo kulture), meunarodna organizacija (UN-ov program za razvoj), organizacija koja se bavi filantropijom (Soro fondacija, ili Fondacija Bill i Melinda Gates), dio korporacije koja se bavi filantropijom (Pepsi programi za podrku aktivnosti mladih), ili druge sline organizacije.

Grantovi se mogu dati za podrku specifinim aktivnostima ili skupu

aktivnosti, ili za podrku osnovnih operativnih trokova. Iznos granta poznat je i uspostavljen kada se daje grant, tako da primalac zna koliko e dobiti.2 Grantovi se mogu dati organizacijama u cjelokupnoj sumi, u nekoliko unaprijed dogovorenih rata, ili po primitku rauna na kojima su detaljno opisani trokovi do kojih je dolo provedbom aktivnosti.

Donacije dolaze od svih ostalih izvora prihoda. Ovo se moe odnositi na novac steen kroz sponzorstvo, novac steen kroz aktivnosti ili prodaju, i kroz individualne ili grupne donatorske doprinose. Negrantovske donacije su one donacije koje se tipino stiu kroz aktivnosti za prikupljanja sredstava.

Prilikom uplate vlastitih prihoda proraunskih korisnika, prihoda od pruanja javnih usluga, grantova i donacija obvezno se popunjava polje platnog naloga pod nazivom: proraunska organizacija, primjerice: 2303067.


25

8.8. Detaljan prikaz stavki prihoda i rashoda za kapitalna ulaganja


Redni broj

Ekonomski kod glavna grupa Analitiki konto

OPIS

1. PLAE I NAKNADE TROKOVA ZAPOSLENIH

2. 611100 Bruto plae i naknade

3. 611200 Naknade trokova zaposlenih

4. 611211 Naknade za prijevoz sa posla i na posao

5. 611221 Naknade za topli obrok tokom rada

6. 611224 Naknade za regres za godinji odmor

7. 611225 Otpremnine zbog odlaska u penziju

8. 611226 Jubilarne nagrade za kontinuirani rad u istoj organiz.

9. 611227 Pomo u sluaju smrti ili tee invalidnosti

10. 612100 Doprinosi poslodavca

11. IZDACI ZA MATERIJAL, SIT. INV. I USLUGE

12. 613100 Putni trokovi

13. 613114 Trokovi smjetaja za slubena putovanja u dravi

14. 613115 Trokovi dnevnica u dravi

15. 613124 Trokovi smjetaja za slubena put. u inozemstvu

16. 613125 Trokovi dnevnica u inozemstvu

17. 613200 Izdaci za energiju

18. 613211 Izdaci za elektrinu energiju

19. 613212 Izdaci za centralno grijanje

20. 613213 Izdaci za lo-ulje

21. 613214 Izdaci za ugalj

22. 613215 Izdaci za drvo

23. 613300 Izdaci za komunalne usluge

24. 613321 Izdaci za utroak vode i kanalizaciju

25. 613322 Izdaci za telefonske i potanske usluge

26. 613323 Izdaci za usluge odvoza smea

27. 613325 Izdaci za usluge osiguranja

28. 613400 Nabavka materijala i sitnog inventara

29. 613411 Izdaci za obrasce i papir

30. 613412 Izdaci za kompjuterski materijal

31. 613413 Izdaci za obrazovanje kadrova

32. 613416 Izdaci za sitni inventar

33. 613419 Izdaci za ostali administrativni materijal

34. 613483 Izdaci za namirnice za pripremanje hrane

35. 613484 Izdaci za sredstva za ienje

36. 613491 Izdaci za otpis sitnog inventara


26

37. 613500 Izdaci za usluge prijevoza i goriva

38. 613511 Izdaci za benzin

39. 613512 Izdaci za dizel-gorivo

40. 613523 Izdaci za registraciju motornih vozila

41. 613524 Izdaci za prijevoz ljudi

42. 613600 Unajmljivanje imovine i opreme

43. 613611 Unajmljivanje prostora ili zgrade

44. 613621 Unajmljivanje opreme

45. 613700 Izdaci za tekue odravanje

46. 613711 Materijal za opravku i odravanje zgrade


48. 613713 Materijal za opravku i odravanje vozila

49. 613721 Usluge opravki i odravanja zgrade

50. 613722 Usluge opravki i odravanja opreme

51. 613723 Usluge opravki i odravanja vozila

52. 613800 Izdaci za osiguranja

53. 613811 Osiguranje imovine

54. 613813 Osiguranje vozila

55. 613814 Osiguranje zaposlenih kolektivno ivotno osigur.

56. 613900 Ugovorene i druge posebne usluge

57. 613911 Usluge medija

58. 613912 Usluge tampanja

59. 613914 Usluge reprezentacije

60. 613922 Usluge strunog obrazovanja

61. 613924 Usluge za strune ispite

62. 613971 Izdaci za usluge po osnovu ugovora o djelu

63. 613974 Izdaci za rad komisija

64. 613983 Posebna naknada na doh. za zat. od prir. i dr. nes.

65. 613986 Dopr. za zdravstveno osig. iz prim. od samost. djel.

66. 613987 Doprinos za PIO na prim. od samost. djelatnosti

67. 613988 Porez na dohodak od samostalne djelatnosti

68. Tekui grantovi

69. 614100 Grantovi drugim nivoima vlade

70. 614200 Grantovi pojedincima

71. 614300 Grantovi neprofitnim organizacijama

72. 614800 Ostali grantovi povrat i drugo


27

KAPITALNI IZDACI prema planu razvojnih programa

Redni broj


1. 821100 Kupovina zemljita, uma i viegodinjih zasada

2. 821200 Kupovina graevina

3. 821300 Nabavka opreme

4. 821311 Namjetaj

5. 821312 Kompjuterska oprema

6. 821319 Ostale uredske maine

7. 821321 Motorna vozila

8. 821331 kolske knjige i knjige za biblioteke

9. 821332 Opremanje i namjetanje uionica i biblioteka

10. 821361 Maine, ureaju, alati i instalacije

11. 821391 Ugostiteljska oprema

12. 821600 Rekonstrukcija i investicijsko odravanje

13. 821614 Rekonstrukcija zgrada


28


Redni broj


1. PLAE I NAKNADE TROKOVA ZAPOSLENIH

2. 611100 Bruto plae i naknade

3. 611200 Naknade trokova zaposlenih

4. 611211 Naknade za prijevoz sa posla i na posao

5. 611221 Naknade za topli obrok tokom rada

6. 611224 Naknade za regres za godinji odmor

7. 611225 Otpremnine zbog odlaska u penziju

8. 611226 Jubilarne nagrade za kontinuirani rad u istoj organiz.

9. 611227 Pomo u sluaju smrti ili tee invalidnosti

10. 612100 Doprinosi poslodavca

11. IZDACI ZA MATERIJAL, SIT. INV. I USLUGE

12. 613100 Putni trokovi

13. 613114 Trokovi smjetaja za slubena putovanja u dravi

14. 613115 Trokovi dnevnica u dravi

15. 613124 Trokovi smjetaja za slubena put. u inozemstvu

16. 613125 Trokovi dnevnica u inozemstvu

17. 613200 Izdaci za energiju

18. 613211 Izdaci za elektrinu energiju

19. 613212 Izdaci za centralno grijanje

20. 613213 Izdaci za naftu i naftne derivate

21. 613214 Izdaci za ugalj i gas

22. 613215 Izdaci za drvo

23. 613300 Izdaci za komunalne usluge

24. 613311 Izdaci za utroak vode i kanalizaciju

25. 613312 Izdaci za telefonske i potanske usluge

26. 613313 Izdaci za usluge odvoza smea

27. 613315 Izdaci za usluge osiguranja

28. 613400 Nabavka materijala i sitnog inventara

29. 613411 Izdaci za obrasce i papir

30. 613412 Izdaci za kompjuterski materijal

31. 613413 Izdaci za obrazovanje kadrova

32. 613416 Administrativni materijal (markice)

33. 613417 Administrativni materijal (takse)

34. 613419 Izdaci za ostali administrativni materijal

35. 613483 Izdaci za namirnice za pripremanje hrane

36. 613484 Izdaci za sredstva za ienje

37. 613491 Izdaci za otpis sitnog inventara


29

38. 613500 Izdaci za usluge prijevoza i goriva

39. 613511 Izdaci za benzin

40. 613512 Izdaci za naftu i naftne derivate

41. 613514 Registracija motornih vozila

42. 613600 Unajmljivanje imovine i opreme

43. 613611 Unajmljivanje prostora ili zgrade

44. 613621 Unajmljivanje opreme

45. 613700 Izdaci za tekue odravanje


47. 613712 Materijal za opravku i odravanje opreme

48. 613713 Materijal za opravku i odravanje vozila

49. 613721 Usluge opravki i odravanja zgrade

50. 613722 Usluge opravki i odravanja opreme

51. 613723 Usluge opravki i odravanja vozila

52. 613800 Izdaci osiguranja

53. 613811 Osiguranje imovine

54. 613813 Osiguranje vozila

55. 613900 Ugovorene i druge posebne usluge

56. 613911 Usluge medija

57. 613912 Usluge tampanja

58. 613914 Usluge reprezentacije

59. 613922 Usluge strunog obrazovanja

60. 613924 Usluge za strune ispite

61. 613971 Izdaci za usluge po osnovu ugovora o djelu

62. 613974 Izdaci za rad komisija

63. 613983 Posebna naknada na doh. za zat. od prir. i dr. nes.

64. 613986 Dopr. za zdravstveno osig. iz prim. od samost. djel.

65. 613987 Doprinos za PIO na prim. od samost. djelatnosti

66. 613988 Porez na dohodak od samostalne djelatnosti

67. Tekui grantovi

68. 614100 Grantovi drugim nivoima vlade

69. 614200 Grantovi pojedincima

70. 614300 Grantovi neprofitnim organizacijama

71. 614800 Ostali grantovi povrat i drugo


30

KAPITALNI IZDACI prema planu razvojnih programa

Redni broj


1. 821100 Kupovina zemljita, uma i viegodinjih zasada

2. 821200 Kupovina graevina

3. 821300 Nabavka opreme

4. 821311 Namjetaj

5. 821312 Kompjuterska oprema

6. 821319 Ostale uredske maine

7. 821321 Motorna vozila

8. 821331 kolske knjige i knjige za biblioteke

9. 821332 Opremanje i namjetanje uionica i biblioteka

10. 821361 Maine, ureaji, alati i instalacije

11. 821391 Ugostiteljska oprema

12. 821600 Rekonstrukcija i investicijsko odravanje

13. 821614 Rekonstrukcija zgrada


31

9.1. Izvrenje budeta kole

Budetska sredstva osiguravaju se budetskim korisnicima, koji su u posebnom dijelu budeta odreeni za nosioce sredstava po pojedinim pozicijama. kola moe stvarati obaveze i koristiti sredstva samo za namjene predviene budetom, i to samo do iznosa koji su planirani. kole (budetski korisnici) su odgovorne za potpuno i pravovremeno prikupljanje i uplaivanje vlastitih prihoda i naknada na Jedinstveni raun trezora, za zakonitost, efikasnost i za ekonomino raspolaganje budetskim sredstvima.

Nakon donoenja budeta, ministarstvo finansija, preko nadlenog ministarstva, duno je obavijestiti kolu o odobrenim budetskim sredstvima i alokacijama budetskih sredstava po vremenskim periodima (operativni planovi).

Korisnik izvrava budetska sredstva u skladu sa svojim godinjim finansijskim planom, i dinamikom utvrenom tromjesenim i mjesenim planovima koje odobrava ministar finansija, na osnovu novanih tokova, putem kojeg se predviaju sve uplate i isplate sa Jedinstvenog rauna trezora. Korisnici su obavezni Ministarstvu finansija podnijeti prijedloge operativnih planova, na osnovu instrukcije Ministarstva finansija.

Budetskim korisnicima nije dozvoljeno stvaranje obaveza, odnosno rashoda, ako ti rashodi nisu odobreni u okviru iznosa alociranog za tog budetskog korisnika. Rok za neiskoritene aproprijacije i optereenja, to jest neutroena budetska sredstva kole, istie 31. januara sljedee fiskalne godine, i ta se sredstva ne mogu prenosti u sljedeu budetsku godinu.

Ministarstvo finansija moe, na prijedlog kole, donijeti odluku o unutarnjoj preraspodjeli planiranih rashoda u okviru ukupnog iznosa odobrenih sredstava, u obimu i vrsti kako je predvieno zakonima o izvrenju budeta. Hitni i nepredvieni izdaci, koji se pojave tokom budetske godine, podmiruju se iz sredstava tekue rezerve utvrene budetom, u skladu sa kriterijima koji su predvieni zakonima o izvrenju budeta.

Troenje budetskih sredstava mora biti u skladu sa zakonskim propisima, a sve nabavke u skladu za Zakonom o javnim nabavkama BiH.

Ministarstvo finansija priprema i podnosi Vladi tromjesene izvjetaje o izvrenju budeta.Izvjetaj sadri: Prikaz fiskalnog stanja; Komparativni pregled odobrenih i

stvarnih prihoda i rashoda; Prijedlog mjera za poboljanja

situacije po potrebi.

kole su obavezne izraditi godinji obraun svog finansijskog plana za prethodnu godinu i dostaviti ga ministarstvu finansija i nadlenim institucijama, u skladu sa zakonom, najkasnije do kraja februra tekue godine.


tasedogaatokomizvrenjabudetakole Kakoigdjeknjiitinastaleposlovnepromjene Kadakolepostajuobvezniciporezanadodanuvrijednost(PDV)

9. Izvjetavanje o izvrenju budeta za kole


32

9.2. Knjigovodstvene isprave

Knjienje poslovnih promjena u glavnoj knjizi i pomonim knjigama kole vri se na osnovu knjigovodstvene isprave, koja mora biti uredna i vjerodostojna. Urednost podrazumijeva da knjigovodstvene isprave moraju biti napisane uredno, itko i jasno, te da sadre sve potrebne podatke za knjienje odreene transakcije.

Vjerodostojnost knjigovodstvene isprave podrazumijeva da je ovjerena od strane rukovodioca kole ili osobe koju on pismeno ovlasti, ime se ne umanjuje odgovornost rukovodioca za stvaranje obaveza, kao ni za pravilno i zakonito evidenti-ranje poslovnih promjena. Ukoliko se knjigovodstvena isprava izrauje elektron-skim putem, ona umjesto potpisa moe sadravati faksimil potpisa ili elektronski potpis.

Prije potpisivanja, ispravu treba likvidirati, to znai izvriti njenu sutinsku i raunsku kontrolu. Kontrola treba obuhvatiti zakonski osnov za prijem ili izdavanje knjigovodstvene isprave, zatim njenu vjerodostojnost koja se sastoji u utvrivanju injenica da li je budetska transakcija stvarno nastala, kao i da li isprava sadri sve elemente za knjigovodstveno evidentiranje i eventualno raunske radnje koje su neophodne.

Knjigovodstvene isprave nakon potpisivanja ne mogu se ispravljati. Ispravke na knjigovodstvenim ispravama dozvoljavaju se samo u sluajevima kad su greke oigledne, s tim da se ispravka vri tako to se pogrean podatak precrta tankom linijom da se vidi vrsta greke, i iznad nje upie ispravan podatak. Ispravku moe vriti samo osoba koja je ovlatena za potpisivanje isprave. Ta osoba, pored ispravke stavlja svoj potpis.

Prazna mjesta u knjigovodstvenim ispravama moraju biti precrtana, kako bi se sprijeilo naknadno upisivanje i eventualna zloupotreba. kole i trezor moraju osigurati najkrai put od izdavanja ili ovjere primljene isprave do njenog knjigovodstvenog evidentiranja.

9.3. Blagajniko poslovanje

Na poetku budetske godine, kolski odbor ili nadleno ministarstvo donosi prijedlog odluke o visini blagajnikog maksimuma za tu budetsku godinu, u skladu s usvojenim budetom i tromjesenim planovima. Konanu odluku ili suglasnost na prijedlog odluke o visini blagajnikog maksimuma za svaku kolu (budetskog korisnika) utvruje ili daje ministarstvo finansija. Ovom odlukom obavezno se odreuje i osoba odgovorna za podizanje gotovine.

Na osnovu odluke o visini blagajnikog maksimuma, svaki budetski korisnik na kraju dana u svojoj blagajni moe imati maksimalno onoliko sredstava koliko je to odlukom regulirano.

Dopuna blagajne do visine blagajnikog maksimuma u blagajni kole vri se po potrebi, uz prethodno pravdanje utroenih sredstava.

Ukoliko se ukae potreba za podizanje gotovine vee od utvrenog blagajnikog maksimuma, uz popunjen obrazac: unos grupe faktura, prilae se odluka odgovarajueg organa o namjeni troenja podignutih sredstava (naprimjer, dnevnice za slubena putovanja). Za ovu vanrednu isplatu, mora postojati prethodna suglasnost ministra finansija, kao planom odobrena sredstva u budetu i raspoloiva sredstva na Jedinstvenom raunu trezora.

Putem blagajne vre se sljedee transakcije: Isplata akontacija, Obraun i isplata po putnom

nalogu, Povrat akontacije, Sitna plaanja do iznosa 100,00 KM

maksimalno.


33

9.4. kole kao obveznici poreza na dodanu vrijednost (PDV)

Od 1. januara 2006. godine, na snazi je Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Slubeni glasnik BiH, broj: 9/05). Prema ovom Zakonu, obveznici plaanja PDV-a su i one kole koje, osim svoje osnovne djelatnosti obrazovanja, obavljaju neke dopunske djelatnosti, kojima ostvaruju dobit preko 50.000 KM, naprimjer, ugostiteljska djelatnost, tehniki pregledi vozila, djelatnost autokole, iznajmljivanje prostora na teritoriju BiH, uz naknadu.

Dakle, kola moe vriti promet robama i uslugama koje podlijeu oporezivanju, te ukoliko takav promet na godinjem nivou prelazi propisani prag od 50.000 KM, kola je duna registrirati se kao obveznik PDV-a (suglasno lanu 57 Zakona o PDV-u) kod Uprave za indirektno oporezivanje.

Porezno oslobaanje iz lana 24 stav 1 taka 4 Zakona, odnosi se na usluge obrazovanja (predkolskog, osnovnog, srednjeg, vieg i visokog) i profesionalne prekvalifikacije, kao i sa njima neposredno povezani promet dobara i usluga, koje pruaju osobe registrirane za obavljanje tih djelatnosti, i pod uvjetom da se vre u skladu sa propisima koji ureuju tu oblast.


34

Postupak nabavke investicijskih dobara i usluga mora se voditi u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine.3 Javna nabavka odnosi se na nabavku roba, vrenje usluga i radova, a provode je ugovorni organi, koji mogu biti organi uprave na svim nivoima vlasti u BiH, svaki javni subjekt ili privredno drutvo osnovano u svrhu zadovoljavanja potreba opeg interesa, koji ima svojstvo pravne osobe i koji veinskim dijelom finansiraju organi na dravnom ili lokalnom nivou uprave i svako javno drutvo/poduzee koje obavlja djelatnosti osiguranja ili rada fiksnih mrea radi pruanja javnih usluga.

10.1. Vrijednosni razredi

Vrijednost ugovora o javnoj nabavci procjenjuje ugovorni organ u ovom sluaju kola, na poetku postupka nabavke. Ta vrijednost odreuje koje e se odredbe zakona primjenjivati na postupak dodjele ugovora:

Domai vrijednosni razredi: Kada je vrijednost ugovora jednaka

ili vea od 50.000,00 KM u sluaju roba i usluga, ili 80.000,00 KM u sluaju radova.

Kada je vrijednost ugovora nia od 50.000,00 KM u sluaju roba i usluga, ili 80.000,00 KM u sluaju radova.

Za provedbu postupka javne nabavke, vrijednost ugovora vea od 50.000,00 KM i 80.000,00 KM, ugovorni organ je obavezan imenovati komisiju za nabavke, dok za provedbu postupka javne

nabavke kad je vrijednost ugovora nia od 50.000,00 KM, odnosno 80.000,00 KM, ugovorni organ moe imenovati komisiju za nabavke.

Meunarodni vrijednosni razredi: Kada je vrijednost ugovora u sluaju

roba i usluga jednaka ili vea od 500.000,00 KM za dravne organe, ili 700.000,00 KM za lokalne organe ili javne subjekte, ili u sluaju kada je vrijednost radova jednaka ili vea od 2.000.000,00 KM, postupak e biti otvoren za meunarodnu konkurenciju.

Vrijednost ugovora o javnoj nabavci jeste procijenjena ukupna vrijednost, bez ukljuenog iznosa pripadajuih indirektnih poreza, koju plaa ugovorni organ za predmet ugovora.

10.2. Vrste postupaka za dodjelu ugovora

Ugovori o javnoj nabavci roba, usluga ili izvrenju radova, dodjeljuju se putem jednog od sljedeih postupaka: Otvoreni postupak; Ogranieni postupak s

pretkvalifikacijom;

Pregovaraki postupak s objavljivanjem obavjetenja o nabavci;

Pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci;

Konkurs za izradu idejnog rjeenja.


Postupakiprocedurekodjavnihnabavki Koprovodipostupakjavnihnabavki tasedogaakadjevrijednostugovoraispoddomaih vrijednosnihrazreda

3 ZakonojavnimnabavkamaBiH49/04.

10. Javne nabavke


35

10.3. Tenderska dokumentacija

Ugovorni organ u tenderskoj dokument-aciji daje potpune informacije o uvjetima ugovora i postupcima dodjele ugovora. Tenderska dokumentacija sadri sljedee informacije: Ugovorni organ; Odabrani postupak dodjele; Opis datih proizvoda, usluga ili

radova; iznos, obim ili koliina; Koliinske specifikacije, tehnike

specifikacije, opis posla; Mjesto izvrenja, obavljanja radova

ili isporuke; Navoenje mogunosti za

podnoenje ponuda po lotovima; Rokovi za izvrenje, isporuku

predmeta ili trajanje ugovora; Navoenje mogunosti za

podnoenje alternativnih ponuda; Kriteriji izbora koji utvruju

minimalne uvjete za kvalifikaciju kandidata ili ponuaa i informacije za vrenje takve procjene;

Kriteriji za dodjelu ugovora utvreni kao ekonomski najpovoljnija ponuda ili iskljuivo najnia cijena;

Uvjeti predloenog ugovora; Period vaenja ponuda; Garancija za ponudu, garancija za

dobro izvrenje posla i svako drugo traeno osiguranje za privremena plaanja;

Mjesto, datum i vrijeme za prijem zahtjeva za uee;

Mjesto, datum i vrijeme za prijem ponuda;

Mjesto, datum i vrijeme otvaranja ponuda;

Valuta u kojoj se izraavaju cijene; Informacija o kalkulaciji cijene; Zahtjev u pogledu upotrebe jezika.

10.4. Period vaenja ponude

Period vaenja ponude odreuje ugovorni organ, i ne moe biti krai od navedenog u tenderskoj dokumentaciji, i ni u kom sluaju nee biti krai od 30 dana.

10.5. Osiguranje ponude i osiguranje izvrenja ugovora

Ugovorni organ moe zahtijevati da se efektivnost ponuda garantira putem odgovarajuih garancija za ponudu (za ozbiljnost ponude). Garancija za ponudu nee iznositi vie od 1% do 2% od ponuenih cijena. Takoer, ugovorni organ moe zahtijevati da se izvrenje ugovora garantira putem odgovarajuih garancija za izvrenje. Garancije za izvrenje nee iznositi vie od 10% od vrijednosti ugovora.

10.6. Minimalni rokovi za podnoenje zahtjeva i ponuda

Ugovorni organ utvruje mjesto, datum i sat za podnoenje zahtjeva za uee u ogranienom ili pregovarakom postupku i za podnoenje ponuda. U sluaju prijema zahtjeva ili ponude nakon odreenog datuma i sata, oni se dobavljau vraaju neotvoreni. Minimalni rokovi za prijem zahtjeva ili ponuda raunaju se od dana objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci u Slubenom glasniku BiH i ne mogu biti krai od rokova odreenih zakonom: U sluaju otvorenog postupka,

minimalni rok ne moe biti krai od 28 dana od datuma objave obavjetenja o nabavci u Slubenom glasniku BiH;

U sluaju ogranienog ubrzanog ili pregovarakog postupka, krajnji rok odreen za prijem zahtjeva za uee ne moe biti krai od 18 dana od datuma objave obavjetenja o nabavci u Slubenom glasniku BiH;

Krajnji rok odreen za prijem ponuda u sluaju ogranienog postupka, ne moe biti krai od 28 dana od datuma otpreme poziva za


36

dostavljanje ponuda kandidatima u pretkvalifikaciji.

10.7. Otvaranje ponuda

Ponude se otvaraju na javnom otvaranju ponuda, neposredno nakon isteka roka za podnoenje ponuda, kako je navedeno u tenderskoj dokumentaciji. Otvaraju se na sastanku komisije za nabavke, na dan i sat koji su navedeni u tenderskoj dokumentaciji. Svi dobavljai, koji su na vrijeme dostavili ponude ili njihovi predstavnici, imaju pravo prisustvovati postupku otvaranja ponuda. Koverte otvara predsjedavajui komisije za nabavke.

Rezultati postupka javnog otvaranja ponuda unose se u zapisnik prema obrascu koji utvruje Agencija za javne nabavke. Zapisnik o otvaranju ponuda dostavlja se svim ponuaima odmah, ili najkasnije u roku od tri dana, raunajui od vremena otvaranja ponuda.

10.8. Kriteriji za dodjelu ugovora

Ugovorni organ dodjelu ugovora zasniva na jednom od sljedeih kriterija: Ili ekonomski najpovoljnije

ponude za ugovorni organ, a po osnovu navedenih kriterija u skladu sa prirodom i svrhom predmeta konkretnog javnog ugovora (kvalitet, cijena, tehnika sposobnost, funkcionalne i ekoloke karakteristike, operativni trokovi, ekonominost, datum isporuke i period isporuke, ili period izvrenja);

Ili najbolje tehniki zadovoljavajue ponude.

10.9. Obavjetavanje kandidata i ponuaa o rezultatima

Ugovorni organ e istovremeno, a najkasnije u roku od sedam dana od donoenja odluke, pismeno obavijestiti kandidate, odnosno ponuae, koji su pravovremeno podnijeli zahtjeve ili ponude o odlukama koje su donesene u pogledu pretkvalifikacije, ocjene ponuda

ili obustavljanja postupka. U obavjetenju ponuaima ija je ponuda odbijena, obavezno se navode razlozi odbijanja.

10.10. Vrste postupaka za dodjelu ugovora ispod domaih vrijednosnih razreda

Ugovor o nabavci roba, usluga ili radova, iju je vrijednost ugovorni organ procijenio na iznos koji je nii od domaeg vrijednosnog razreda, moe se dodijeliti u jednom od sljedeih postupaka: Otvoreni postupak; Ogranieni postupak s

pretkvalifikacijom; Pregovaraki postupak s objav-

ljivanjem obavjetenja o nabavci ili bez njega;

Konkurs za izradu idejnog rjeenja; Kroz postupak konkurentnog

zahtjeva.

Ugovor za nabavku roba, usluga ili radova, iju je vrijednost ugovorni organ procijenio na iznos koji je jednak ili manji od 6.000,00 KM, moe se dodijeliti putem direktnog sporazuma. Ugovorni organ duan je osigurati da ukupna godinja vrijednost takvih kupovina ne prelazi 10% njegovog ukupnog godinjeg budeta za nabavke.

10.11. Konkurentni zahtjev za dostavljanje ponuda

Konkurentni zahtjev za dostavljanje ponuda je postupak u kojem ugovorni organ, radi dodjeljivanja konkretnog ugovora, upuuje zahtjev za dostavljanje ponuda za snabdijevanje robama, uslugama (vrijednost nia od 30.000 KM) ili radovima (vrijednost nia od 60.000 KM) odreenom broju dobavljaa, davalaca usluga ili izvoaa radova, a pri tome taj broj nije manji od tri. Zahtjev za ponude obuhvata adekvatne i dovoljne informacije, na osnovu kojih dobavljai mogu pripremiti svoje ponude, a sadri i precizan rok i mjesto prijema ponuda. Dodjela ugovora zasniva se iskljuivo na najboljoj cijeni tehniki zadovoljavajue ponude.


37

U sluaju da su prikupljene manje od tri odgovarajue ponude, ugovorni organ ponitava postupak i zapoinje sljedei obnovljeni postupak.

10.12. Direktni sporazum

Direktni sporazum podrazumijeva postupak u kojem ugovorni organ prikuplja prijedloge cijena ili ponuda od pojedinanog dobavljaa, davaoca usluga ili izvoaa radova i pregovara ili prihvata tu cijenu kao uvjet za

konani sporazum. Postupak direktnog sporazuma primjenjuje se za nabavku roba, usluga ili radova, ija je vrijednost procijenjena od strane uguvornog organa na iznos jednak ili manji od 6.000 KM. Ukupna godinja vrijednost svih nabavki putem direktnog sporazuma ne smije prijei 10% ukupnog godinjeg budeta za nabavke ugovornog organa. Postupak direktnog sporazuma detaljnije je propisan Pravilnikom o postupku direktnog sporazuma (Slubeni glasnik BiH, broj: 53/06).


38

11. Popis imovine

11.1. ta je popis imovine

Popis predstavlja provjeru postojanja materijalne i nematerijalne imovine, kao i osnovanosti potraivanja i dugovanja kole u odreenom periodu. Popis se ne moe nadoknaditi niti zamijeniti drugom procedurom. Popis ima sutinsku funkciju da osigura u potpunosti istinito i fer izjanjavanje o imovinskom stanju kole.

11.2. Vrste popisa imovine

11.3. Pripreme za vrenje popisa imovine

Kako bi popis bio obavljen pravovremeno, kvalitetno, i kako bi bila ostvarena njegova funkcija, neophodno je:

Odrediti komisiju za popis; Izraditi plan rada komisije sa

detaljno utvrenim zaduenjima i rokovima, posebno za osobe koje su materijalno odgovorne, kao i za lanove komisije;

Izvriti zaduenja pomone i knjigovodstvene evidencije;

Osigurati popisni materijal (liste, prijedloge rjeenja, itd.);

Pripremiti imovinu za popis (sortirati, provjeriti identifikacijske brojeve, izmjeriti koliine, sravniti dokumentaciju);

Izraditi uputstvo pravilnik o popisu imovine, sa naglaskom na popisnu komisiju.


tapredstavljapopisimovine Kojesuvrstepopisaimovine Kakosevripopisimovine Kakoikogaizvjetavatinakonpopisaimovine

POPIS IMOVINE

REDOVNI VANREDNI KONTINUIRANI POTPUNI NEPOTPUNI

PREMAVREMENU

PREMAOBIMU


39

11.4. ta je p

Documents

Finansijski Vodic Za Direktore Osnovnih Škola