FINANSIJSKO TRŽIŠTEDoc. dr Zoran Mastilo

CIJENE OBVEZNICA KAO SADAŠNJE VRIJEDNOSTI

Obveznice sc razlikuju u dvije osnovne dimcnzije:

Rizik neotplate (default), rizik da izdavatelj obveznice (može biti vlada, ili poduzeće) neće u potpunosti isplatiti iznos obećan obveznicom.

Dospijeće, vrijeme tijekom kojeg obveznica obećava isplate imatelju. Obveznica koja obećava jednu isplatu od 1.000 dolara u šest mjeseci ima dospijeće od šest mjeseci; obveznica koja obećava 100 dolara godišnje lijekom idućih 20 godina i konačnu isplatu od 1.000 dolara na kraju tih 20 godina, ima dospijeće od 20 godina. Dospijeće je za naše potrebe puno važnija dimenzija i na nju ćemo se usredotočiti.

Svaka među obveznicama razlićitih dospijeća ima svoju cijenu i pridruženu kamatnu stopu nazvanu prinos do dospijeća ili jednostavno prinos. Prinosi od obveznica kratkog dospijeća, obično godinu ili manje, zovu se kratkoročne kamatne stope. Prinosi od obveznica s duljim dospijećem zovu se dugoročne kamatne stope.

*Obveznice izdaju vlade ili poduzeća. Ukoliko ih je izdala

vlada ili vladina agencija nazivaju se državne obveznice, a ukotiko su ih izdala poduzeća nazivaju korporacijske obveznice.

Obveznlce koje obećavaju jednu isplatu po dospijeću nazivaju se diskontne obveznice. Jedna isplata naziva se nominalna vrijednost obveznice.

Obveznice koje obećavaju više plaćanja prije dospijeća i jednu isplatu prilikom dospijeća nazivaju se kuponske obveznice . lsptate prije dospijeća nazivaju sce kuponski anuiteti. Konačna isplata naziva se nominalna vrijednost obveznice. Omjer kuponskog anuiteta i nominalne vrijednosti naziva se anuitetna (kuponska) kamatna stopa. Tekući prinos omjer je kuponskog anuiteta I cijene obvcznice.

**Amcričke državne obveznice imaju dospijeće od nekoliko

dana do 30 godina. Obveznice s dospijećcm do godine dana od datuma izdavanja nazivaju se trezorski računi Treasury bills), ili T-računi (T-bills). To su diskontne obveznice, koje donose samo jednu isplatu po dospijeću. Obveznice dospijeća od jedne do 10 godina od datuma izdavanja nazivaju se trezorski zapisi (Treasury-notes). Obveznice s dospijećom od 10 ili više godina od datuma izdavanja nazivaju se trezorske obveznice (Treasury bonds). Trezorski zapisi i obveznice su kuponske obveznice.

***Obveznice su obično nominalne obveznice, obećavaju

slijed fiksnih nominalnih isplata - isplata u domaćoj valuti. postoje i druge vrste obveznica. Među njima su indeksirane obveznice, obveznice koje obećavaju isplatu korigiranu za inflaciju, a ne fiksnu nominalnu isplatu. Umjesto isplate od recimo 100 dolara godišnje, jednogodišnja indeksirana obveznica obećava isplatu od 100(1+π) dolara, gdje je i stopa inflacije u sljedećoj godini. Upravo zato sto imatelji obveznica štite od rizika inflacije, indeksirane obveznice omiljene su u mnogim zemljama.

****Jednogodišnja kamatna stopa

Dugogodišnja kamatna stopa

tt i

P1

1 1

100$$

)1()1(

100$$

1112 n

ttt ii

P

ARBITRAŽA I CIJENE OBVEZNICA

Arbitraža podrazumijeva da je današnja cijena dugogodišnje obveznice jednaka sadašnjoj vrijednosti očekivane cijene obveznice sljedeće godine.

Očekuje se da će cijena obveznice sljedeće godine biti jednaka zadnjoj isplati, koja je diskontirana jednogodišnjom kamatnom stopom koja se očekuje sljedeće godine.

KRIVULJA PRINOSA I GOSPODARSKA AKTIVNOST

*Američko se gospodarstvo nalazilo u situaciji kao u točki

A, s kamatnom stopom i, i domaćim proizvodom Y. Smatralo se da je razina domaćeg proizvoda, Y iznad prirodne razine domaćeg proizvoda, Yn. Tadašnja predviđanja govoriila su o postupnom pomicanju krivulje IS ulijevo, od IS na IS', sto bi dovelo do vraćanja domaćcg proizvoda na prirodnu razinu Yn i blagog pada kamatne stope s i na i'.

**

***Nepovoljan zaokret u potrošnji bio je jači od očekivanog.

Umjesto pomaka od IS na IS‘, kao Što je bilo prognozirano krivulja IS pomakla se znatno više, od IS na IS‘. Da je monetarna politika ostala nepromijenjena, gospodarstvo bi se pomaklo duž krivulje LM, a ravnoteža s iz A u B, dovodeći do smanjenja domaćeg proizvoda i kratkoročne kamatne stope.

****

*****Očekivao se porast potrošnje, pomak krivulje IS

udesno, s IS na IS'. Razlozi: očekivalo se da će neki od čimbenika koji su pridonijeli nepovoljnom zaokretu postati povoljniji.

TRŽIŠTE DIONICA I KRETANJE DIONICA

Poduzeća namiču sredstva na dva naćina: zaduživanjem putem obveznica i zajmova; te putcm dioničkog kapitala izdavanjem dionica - ili vlasničkih udjela, kako se dionice još nazivaju. Umjesto isplate unaprijed određenih iznosa kako je to slučaj s obveznicama, dionice isplaćuju dividende u iznosu određenom od strane poduzeća. Dividende se isplaćuju iz dobiti poduzeća. Po pravlu iznose manje od dobiti poduzeća, jer poduzeće dio dobiti zadržava za financiranje svojih ulaganja. No dividende se kreću usporedno s dobiti: kada raste dobil, rastu i dividende.

STANDARD & POOR INDEKS CIJENA DIONICA, IZRAŽEN NOMINALNO I REALNO 1960.-2000.

CIJENE DIONICA KAO SADAŠNJE VRIJEDNOSTI

Pretpostavimo da pratimo cijenu dionice nakon isplate dividende za ovu godinu - ova je cijena poznata kao cijena bez dividende - tako da će prva dividenda isplaćena po kupnji ove dionice biti dividenda iduće godine.

Cijena dionica jednaka je sadašnjoj vrijednosti dividende sljedeće godine, diskontiranoj tekućom jednogodišnjom kamatnom stopom, te uvećanoj za sadašnju vrijednost dividende za dvije godine, diskontiranoj ovogodišnjom jednogodišnjom kamatnom stopom i očekivanom jednogodišnjom kamatnom stopom za iduću godinu, i tako dalje.

TRŽIŠTE DIONICA I GOSPODARSKA AKTIVNOST

Ključne pomake u kretanju cijena dionica nemoguće je predvidjeti. Ako kretanja cijena dionica nije moguće predvidjeti, ako ona ovise o vijestima u medijima, kamo nas to vodi? Još uvijek možemo učiniti dvoje:

Možemo početkom tjedna potražiti signale s tržišta, gledajući unatrag i analizirajući na koje je vijesti tržište reagiralo

Možemo pitati "što ako". Primjerice: kako bi reagiralo tržište dionica kada bi Fed nastupio s pojačanom ekspanzivnom politikom, ili kada bi porastao optimizam potrošača, a time i njihova potrošnja?

MONETARNA EKSPANZIJA I TRŽIŠTE DIONICA

Ako je tržište dionica točno predvidjelo da će se Fed odlučiti za ekspanzivnu politiku, na tržištu dionica neće doći do reakcije: od strane tržišta unaprijed predviđeni potez neće utjecati niti na očekivanja tržišta glede budućih dividendi niti na njegava očekivanja budućih kamalnih stopa. Tako nema promjene, i cijene dionica ostaju na istoj razini.

Pretpostavimo, umjesto toga, da se Fed-ov potez pokazao barem donekle iznenadujućim. U tom slučaju, cijene dionica će porasti. Povećat će se iz dva razloga: prvo, snažnija ekspanzivna monetarna politika znači privremeno niže kamatne stope. Drugo, ona znači i na neko vrijeme viši domaći proizvod (dok se gospodarstvo ne vrati na prirodnu razinu domaćeg proizvoda), a time i više dividende. I niže kamatne stope i više dividende, tekuće i očekivane, dovest će do povećanja cijena dionica.

RAST OSOBNE POTROŠNJE I TRŽIŠTE DIONICA

*Prikaz (a) Porast osobne potrošnje dovodi do više kamatne

stope i više razine domaćeg proizvoda. Reakcija tržišta dionica ovisi o nogibu krivulje LM i o ponošanju Fed-a.

Prikaz (b) Ako je krivuIja LM strma, kamatna stopa naglo skače, a domaći proizvod blago raste - Cijene dionica padaju Ukoliko je krivulja LM ravna, kamatna stepa blago roste, a domaći proizvod noglo skoče. Cijene dionica se povcćavaju.

Prikoz (c) Ako se fed prilagodovo, kamatno stopa ne roste, ali domoći proizvod da. Cjena dionica se pavećavaju. Ako Fed umjesto toga odluči zadržati domaći proizvod konstantnim, komatna stopa roste, ali ne i domaći proizvod. Cjene dionica padaju

HVALA NA PAŽNJI