24
FIT 2. kolokvij skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr 1 FIT - 2. kolokvij 50. BANKOVNI POSLOVI su oni poslovi koje banka obavlja na zahtjev klijenta ili temeljem zakonskih propisa. Postoje 3 temeljne podjele: I. PO ROĈNOSTI: 1. kratkoročni 2. dugoročni II. PO NAĈELU FUNKCIONALNOSTI: 1. poslovi mobilizacije i koncentracije sredstava 2. kreditni poslovi 3. posredničko-komisioni poslovi 4. vlastiti poslovi 5. kontrolno upravni i administrativni poslovi III. PO BILANĈNO - ANALITIĈKOM OBILJEŢJU (klasiĉni model): 1. pasivne poslove oni kojima banka prikuplja sredstva, stvarajući financijske obveze prema klijentu, nastupa kao dužnik, a mogu biti: a) kratkoročni : emisija novca; depoziti po viĎenju; zaduživanje kod drugih banaka; blagajnički zapisi i druge zadužnice; eskontiranje vlastitih mjenica b) dugoročni : emisija dionica; oročeni depoziti; dugoročni depoziti države, javnih ustanova i institucija; izdavanje obveznica; dugoročni krediti iz inozemstva 2. aktivne poslove oni kojima banka stvara financijska potraživanja prema klijentima, nastupa kao vjerovnik, a mogu biti: a) kratkoročni : kontokorentni kredit; eskontni diskontni kredit; lombardni; rambursni; akceptni i avalni kredit b) dugoročni : hipotekarni; investicijski razvojni; potrošački (fakultativni) krediti U aktivnim bankarskim poslovima banke kao vjerovnici preko kredita, eskonta, akcepta, jamstva i drugih oblika financijske aktive plasiraju raspoloživa sredstva svog financijskog potencijala, obračunavajući i naplaćujući aktivne kamate, koje su u pravilu veće od pasivnih. 3. neutralne ili komisijske poslove oni koje banka kao posrednik obavlja za raĉun klijenta. Oni su najobuhvatniji i od njih svaka banka živi. To su : depo poslovi; platni promet; kupnja i prodaja VP, deviza, valuta i dragocijenih kovina za tuĎi račun; preuzimanje jamstava i posredovanje kod izdavanja; izdavanje akreditiva i garancija. U neutralnim poslovima banke naplaćuju proviziju na usluge klijentu u platnom prometu, prodaju različitih vrijednosnih papira i mjenjačkih poslova. 51. PASIVNI BANKOVNI POSLOVI Su oni koje, u osnovi, banka ima u svojoj pasivi. Njima banka prikuplja sredstva, stvarajući obveze prema klijenzima. U pasivnim bankarskim poslovima banke kao dužnici kreiraju financijske obveze na osnovi kojih obračunavaju i isplaćuju pasivne kamate klijentima. KRATKOROČNI PASIVNI BANKOVNI POSLOVI su oni kojima banka prikuplja sredstva, stvarajući financijske obveze prema klijentu. Kratkoročni pasivni bankovni poslovi su: 1) emisija novca , 2) depoziti po viĎenju , 3) kratkoročno zaduživanje kod drugih banaka , 4) blagajnički zapisi i druge zadužnice , i 5) eskontiranje vlastitih mjenica .

FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www ... · PDF file54. ESKONT I REESKONT Eskontni (diskontni) kredit je kratkoročni bankovni kredit na temelju zaloga (najčešće

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www ... · PDF file54. ESKONT I REESKONT Eskontni (diskontni) kredit je kratkoročni bankovni kredit na temelju zaloga (najčešće

FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

1

FIT - 2. kolokvij

50. BANKOVNI POSLOVI su oni poslovi koje banka obavlja na zahtjev klijenta ili

temeljem zakonskih propisa. Postoje 3 temeljne podjele:

I. PO ROĈNOSTI:

1. kratkoročni

2. dugoročni

II. PO NAĈELU FUNKCIONALNOSTI:

1. poslovi mobilizacije i koncentracije sredstava

2. kreditni poslovi

3. posredničko-komisioni poslovi

4. vlastiti poslovi

5. kontrolno upravni i administrativni poslovi

III. PO BILANĈNO - ANALITIĈKOM OBILJEŢJU (klasiĉni model):

1. pasivne poslove oni kojima banka prikuplja sredstva, stvarajući financijske

obveze prema klijentu, nastupa kao dužnik, a mogu biti:

a) kratkoročni: emisija novca; depoziti po viĎenju; zaduživanje kod drugih banaka;

blagajnički zapisi i druge zadužnice; eskontiranje vlastitih mjenica

b) dugoročni: emisija dionica; oročeni depoziti; dugoročni depoziti države, javnih

ustanova i institucija; izdavanje obveznica; dugoročni krediti iz inozemstva

2. aktivne poslove oni kojima banka stvara financijska potraživanja prema

klijentima, nastupa kao vjerovnik, a mogu biti:

a) kratkoročni: kontokorentni kredit; eskontni – diskontni kredit; lombardni;

rambursni; akceptni i avalni kredit

b) dugoročni: hipotekarni; investicijski – razvojni; potrošački (fakultativni) krediti

U aktivnim bankarskim poslovima banke kao vjerovnici preko kredita, eskonta,

akcepta, jamstva i drugih oblika financijske aktive plasiraju raspoloživa sredstva svog

financijskog potencijala, obračunavajući i naplaćujući aktivne kamate, koje su u

pravilu veće od pasivnih.

3. neutralne ili komisijske poslove oni koje banka kao posrednik obavlja za

raĉun klijenta. Oni su najobuhvatniji i od njih svaka banka živi. To su: depo poslovi;

platni promet; kupnja i prodaja VP, deviza, valuta i dragocijenih kovina za tuĎi račun;

preuzimanje jamstava i posredovanje kod izdavanja; izdavanje akreditiva i garancija.

U neutralnim poslovima banke naplaćuju proviziju na usluge klijentu u platnom

prometu, prodaju različitih vrijednosnih papira i mjenjačkih poslova.

51. PASIVNI BANKOVNI POSLOVI

Su oni koje, u osnovi, banka ima u svojoj pasivi. Njima banka prikuplja sredstva,

stvarajući obveze prema klijenzima. U pasivnim bankarskim poslovima banke kao

dužnici kreiraju financijske obveze na osnovi kojih obračunavaju i isplaćuju pasivne

kamate klijentima.

KRATKOROČNI PASIVNI BANKOVNI POSLOVI su oni kojima banka prikuplja

sredstva, stvarajući financijske obveze prema klijentu. Kratkoročni pasivni bankovni

poslovi su: 1) emisija novca, 2) depoziti po viĎenju, 3) kratkoročno zaduživanje kod

drugih banaka, 4) blagajnički zapisi i druge zadužnice, i 5) eskontiranje vlastitih mjenica.

Page 2: FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www ... · PDF file54. ESKONT I REESKONT Eskontni (diskontni) kredit je kratkoročni bankovni kredit na temelju zaloga (najčešće

FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

2

DUGOROČNI PASIVNI BANKOVNI POSLOVI

Pasivni bankovni poslovi su poslovi prikupljanja i koncentracije novčanih sredstava od

brojnih subjekata u bankovno-kreditni sustav. U tim je poslovima banka u ulozi dužnika

te je u obvezi prema vlasnicima sredstava. Prema kriteriju funkcionalnosti ti su poslovi

izvori sredstava s kojima banke posluju i iskazuju se u pasivi njezine bilance. O iznosu i

ročnoj strukturi pasivnih bankovnih poslova ovisi iznos i ročna struktura aktivnih

bankovnih poslova. Dugoročni (banci su na raspolganju duže od jedne godine) pasivni

bankovni poslovi su: 1) emisija dionica i dugoročnih zadužnica, 2) oročeni depoziti, 3)

dugoročni depoziti države, javnih ustanova i institucija, 4) izdavanje obveznica i 5)

dugoročni krediti iz inozemstva.

52. DEFINIRANJE I OBJAŠNJENJE BANKOVNOG KREDITA

Bankovni kredit je ustupanje novčanih sredstava od strane banke ili kreditora dužniku ili

debitoru na odreĎeni rok uz obvezu povrata i plaćanja pripadajuće kamate. Kod

odobravanja kredita javlja se kolateral (instrument osiguranja vraćanja kredita) u obliku

depozita ili hipoteke („kredere“ – vjerovanje).

Bitni elementi kredita su: 1) formalni oblik – ugovor, 2) rok (u rijetkim slučajevima ga

nema), 3) objekt je novac, 4) naplatan je, 5) sa ili bez namjene i 6) kamata.

Vrste kredita su: 1) krediti po roĉnosti (kratkoročni, dugoročni i srednjeročni samo

u literaturi), 2) krediti po vrsti kreditnog osiguranja (pokriveni, nepokriveni,

djelomično pokriveni), 3) krediti po namjeni (za tekuća sredstva, za kapitalna sredstva i

sezonski krediti), 4) krediti po valuti (kunski i devizni), 5) krediti prema vrsti

angaţmana banke (novčani i nenovčani banka ustupa svoje ime, svoj ugled), 6)

krediti po obliku (kontokorentni, eskontni, lombardni, rambursni i avalni), 7) krediti

prema mogućnosti korištenja (odjedamput u cjelini, u tranšama i obrčući, revolving), 8)

krediti prema duţnicima (poslovni i stanovništvu), 9) krediti prema kamatnoj stopi (s

fiksnom KS, s promjenjivom KS i s prilagodljivom KS), 10) krediti prema

organizacijskom obliku (pojedinačna banka, sindicirani i bankarski konzorcij) i 11)

krediti prema riziĉnim skupinama (nerizični, rizični i ugroženi „nezdrave banke“)

prema subjektima koji odobravaju kredite: komercijalni odobrava se u robi, a

vraća u novcu, bankovni kredit prema predmetu na koji glase krediti: naturalni i

novčani prema svrsi: proizvoĎački i potrošački prema naĉinu osiguranja: otvoreni

temelje se na povjerenju i pokriveni polog može biti VP, hipoteka, pokretna imovina

prema drţavnom domicilu: tuzemni i inozemni

53. KONTOKORENTNI KREDITI

Kontokorentni kredit (conto corrento) je kratkoročni kredit banke odobren po tekućem

računu komitenta. Odobrenjem kredita banka dozvoljava korisniku izdavanje naloga za

plaćanje do odreĎene svote preko raspoloživog pokrića na tekućem računu (ulaz u

„crveno“). Kamatu korisnik plaća na iskorišteni dio kredita, a na neiskorišteni dio

proviziju. Osnova kredita je poseban ugovor tj.pristanak banke. U RH se primjenjuju kod

tekućih računa graĎana, a naziva se kredit po tekućem računu. On je meĎu najvažnijim

kreditima, a izdaje se stalnim i dobro poznatim komitentima. Značajan je i po tome što je

to jedini krediti koji nema kolaterala. Kontokorentni kredit je prisutan kod: 1) sezonskih

prilagoĎavanja komitentata i 2) neujednačenih priljeva i odljeva sredstava.

Page 3: FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www ... · PDF file54. ESKONT I REESKONT Eskontni (diskontni) kredit je kratkoročni bankovni kredit na temelju zaloga (najčešće

FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

3

Najčešći rok je 3 mjeseca i taj se rok onda obnavlja. Iz prvog sljedećeg priljeva se kredit

isplaćuje. Korištenje kredita se obračunava po danima. Na korišteni dio kredita pravna

osoba plaća kamatu, a na neiskorišteni dio kredita komitent plaća banci proviziju u iznosu

od najčešće 1,5%.

54. ESKONT I REESKONT

Eskontni (diskontni) kredit je kratkoročni bankovni kredit na temelju zaloga (najčešće

robne) mjenice, kojom banka kupuje odreĎeno potraživanje prije njegova dospijeća uz

istodobnu naplatu eskontna, tj. kamata, provizije i troškova za svoje usluge. Kamata koja

se pritom obračunava odnosi se na razdoblje od dana isplate eskontnoga kredita do dana

dospijeća mjenice. Eskontiranjem mjenice robni kredit pretvara se u bankarski kredit,

čime se potraživanje prema kupcu pretvara u potraživanje prema banci. Eskontni krediti

odobravaju se na kraće rokove (u pravilu nekoliko mjeseci), tj. do dospijeća mjenice.

Kada mjenica dospije, dužnik po eskontnom kreditu mora vratiti banci odobreni iznos

kredita. Ako se to ne dogodi, banka će protrestirati mjenicu i naplatiti traženi iznos od

bilo kojega mjeničnoga dužnika. Budući da eskontiranu mjenicu banka može

reeskontirati kod središnje banke ili neke druge komercijalne banke, mjenični kredit, sa

stajališta likvidnosti, povoljnije je za poslovnu banku nego ostali oblici kredita.

Reeskont je oblik kratkoročnog zaduživanje banaka kod drugih banaka. Banka uzima

kredit eskontirajući mjenice koje je prethodno stekla iz poslova eskontnog kreditiranja.

Na taj način pretvara aktivni-eskontni u pasivni-reeskontni posao. Eskontiraju se i

reeskontiraju mjenice prvoklasnih dužnika. Ovi poslovi karakteristični su za banke

kojima je eskontno kreditiranje značajan dio plasmana, tako da kroz reeskont lako

održavaju likvidnost. Motiv može biti zarada u razlici kamatne stope pri eskontu i

reeskontu ili prijenos mjenice na drugu banku. Mjenicu reeskontiraju druge (eskontne

banke) ili centralna banka. U nas se ovaj oblik (pogrešno) upotrebljava za sve oblike

refinanciranja poslovnih banaka kod centralne banke, a posebice za selektivno

kreditiranje centralne banke na osnovi odreĎenih dokumenata. Rediskontna politika se

upotrebljava kao sinonim za reeskont. Rediskontna politika je instrument centralne banke

za reguliranje kreditne aktivnosti poslovnih banaka: 1) utvrĎivanje kvalitete mjenice i 2)

utvrĎivanje reeskontne/rediskontne stope. Kod rediskontne politike važan je rok

dospijeća mjenice, broj avala, poslovi iz kojih proizlaze i visina - plafon mjenice.

Rediskonta stopa po kojoj CB prima mjenice poslovnih banaka je referentna kamatna

stopa za kredite poslovnih banaka. Osim poslovnih banaka i CB, ove poslove mogu

obavljati i diskontne kuće. Komercijalna metoda diskontiranja je u uvjetima visoke

inflacije neupotrebljiva.

55. LOMBARD i RELOMBARD

Lombardni kredit je kratkoročni kredit odobren na podlozi realnih pokretnih vrijednosti

kao što su zlato i predmeti od dragocjenih kovina, umjetnički predmeti, vrijednosni papiri

(dionice, obveznice, blag.zapisi) i komercijalni papiri (skladišnice i teretnice). Banka ili

zalagaonica odobrava kredit kao postotak (50-70%) od procijenjene ili prometne

vrijednosti založenih dobara koje preuzimaju do njihova iskupa tj.do konačne otplate

kredita, kada ih vraćaju dužniku. Dužnik stalno ostaje vlasnikom predmeta. U slučaju

kada dužnik nije u stanju vratiti kredit, banka ima pravo prodati založene stvari i naplatiti

Page 4: FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www ... · PDF file54. ESKONT I REESKONT Eskontni (diskontni) kredit je kratkoročni bankovni kredit na temelju zaloga (najčešće

FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

4

dug. Ako cijena stvari padne ispod visine odobrenog kredita, kreditor ima pravo tražiti

nadopunu zaloga. Uz to dužnika terete i troškovi čuvanja založene stvari. Rokovi kredita

su kratki, od nekoliko dana do 90 dana, a najčešće 15 – 20 dana. U slučaju ne vraćanja

kredita, kreditor se namiruje prodajom založenih predmeta. VP koji se zalažu obično su

oni kojima se dnevno trguje na burzama i imaju dnevnu predvidivu cijenu. Ponekad se

ovi krediti nazivaju „kreditima iz nužde“, ali ih treba smatrati uobičajenim poslovnim

kreditima kojima se lako mogu pribaviti obrtna sredstva. Stanovništvu ove kredite

odobravaju posebne financijske ustanove – zalagaonice.

Relombard je kratkoročno pasivna operacija zaduživanje banaka kod drugih banaka ili

kod središnje banke, na temelju zaloga po odobrenom lombardnom kreditu. Banka koja je

prethodno odobrila lombardni kredit zadužuje se kod druge banke lombardirajući iste one

vrijednosti po kojima je već odobrila kredit. Relombardni kredit je značajan način na koji

banke pribavljaju likvidna sredstva. Lako se, bez posebne procedure, sklapaju i otkazuju.

Kratkog su roka, obično 1-2 tjedna. Posebno značenje imaju za one banke kojima

lombardno kreditiraje predstavlja osnovu poslovanja, jer im omogućavaju lako

održavanje likvidnosti. Relombardni krediti redovito su jedan od načina na koji središnja

banka elastično regulira količinu novca u optjecaju i vodi politiku monetarnog rasta.

56. AKCEPTNI I AVALNI KREDIT

Karakteristika akceptnog kredita je da banka ne stavlja komitentu na raspolaganje

novčana sredstva nego bančin ugled i kreditnu sposobnost pa se zato još nazivaju i

„krediti za preuzimanje obveze“. Banka akceptira mjenice koje na nju trasira korisnik

kredita. Akcept se daje u pisanom obliku na licu mjenice (akceptirano, prihvaćeno, žig,

mjesto, datum, potpis akcepta). Na pozajmljivanje banka naplaćuje proviziju. Banka se

obvezuje da će isplatiti mjenicu ako trasant ne izvrši svoju obvezu - ne iskupi mjenicu o

dospijeću. Akcept se koristi u trgovinskim transakcijama gdje banka pojačava bonitet.

Kod avalnog kredita banka daje aval (bezuvjetno jamstvo banke) komitentu na njegove

mjenične obveze do ugovorenog avalnog limita. Takvoj mjenici se podiže vrijednost i

lakše cirkulira. Banka odreĎuje „avalni plafon“ do kojeg će tražitelju avalirati mjenicu.

Isto kao i akceptni kredit, avalni kredit ulazi u kategoriju „kredita za preuzimanje

obveze“. Karakteristike avalnog kredita su: 1) nenovčani kredit (nije klasičan kredit), 2)

tražiocu avala banka osigurava jamstvo, 3) služi samo za plaćanje robe, a takva mjenica

se ne upotrebljava za diskontiranje, 4) obveza banke je samostalna i neovisna, 5) na njega

se ne plaća kamata nego provizija i 6) što je veći avalni limit, i mjenica je kvalitetnija.

57. POTROŠAĈKI KREDIT

Potrošaĉki ili konzumni kredit je pojam koji obuhvaća raznovrsno i rašireno potrošačko

kreditiranje graĎana ili domaćinstva. Iako ga narod spominje kao „sirotinjsku majku“,

ovaj je kredit važan instrument ekonomske politike. Gosp.mu je značenje u tome da

omogućava potrošnju iznad raspoloživih sredstava graĎana čime je omogućena veća

prodaja robe i oživaljava-podržava privrednu aktivnost. Predmet potrošačkog kreditiranja

su tzv.trajna dobra veće vrijednosti (namještaj, automobili, bijela tehnika) – u pravilu

roba za čiju se kupovinu mora štedjeti duže vrijeme. Kredit omogućava kupovinu takve

robe bez ušteĎevine, s tim da otplaćujući kredit graĎani prisilno i naknadno štede.

Page 5: FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www ... · PDF file54. ESKONT I REESKONT Eskontni (diskontni) kredit je kratkoročni bankovni kredit na temelju zaloga (najčešće

FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

5

Odobravaju se u novcu, s tim da se mogu koristiti za kupovinu točno odreĎene robe –

namjenski su. Trgovačke kuće ili proizvoĎači odobravaju ih kroz prodaju robe na otplatu

u mjesečnim obrocima otplata kroz vrijeme, rokovi ovih kredita su uobičajeno od 2,3-5

godina. Iako odobravanje ovakvih kredita ovisi o raspoloživim sredstvima kreditora i

stanja na tržištu, nerijetko je pod utjecajem državne regulacije i ovisi o ekonomskoj

politici države. Potrošački kredit sredstvo je konkurentske robe. Prodaja robe na kredit je

konkurentska prednost, a dodatne prednosti osiguravaju se dužinom roka kredita, visinom

kamatne stope, uvjetima korištenja kredita, osiguranjem vraćanja i naročito visinom

udjela ili depozita zajmotražioca.

58. DUGOROĈNO KREDITIRANJE

Dugoroĉno kreditiranje je kreditiranje investicija, a ova vrsta kreditiranja ima rok

dospijeća iznad 5 ili 10 godina (po nekima i iznad jedne godine). Kod ovih kredita bitna

je namjena (razvoj, modernizacija i ulaganje u opremu). Najčešći oblici ovog kredita su

investicijski krediti i hipotekarni krediti. Ovi krediti imaju posebna obliježja: 1) veća

kamatna stopa osigurava rentabilnost ulaganja u investiciju, 2) imaju drukčije realno

pokriće; najčešće je to zalog banke na izgraĎeni objekt, zemljište ili na realnu hipoteku,

3) ovi krediti su rizičniji zbog dugog roka otplate i 4) tehnika odobravanja ovih kredita je

drugačija i zahtijeva poseban stručni kadar. Kod velikih projekata uključuju se

meĎunarodne financijske institucije ili prvoklasne inozemne banke. Kod ove vrste

kreditiranja rizik je velik (mogućnost da dužnik ne plati glavnicu, kamatu ili oboje) te se

zbog toga analizira bonitet i kreditna sposobnost tražitelja kredita (banke to rade same ili

preko vanjskih ugovornih rejting agencija).

59. POSREDNIĈKI BANKOVNI POSLOVI ???

Posredniĉki bankovni poslovi (neutralni ili uslužni bankovni poslovi) su oni poslovi

koje banka kao posrednik obavlja za račun klijenta. Oni su najobuhvatniji i od njih svaka

banka živi. Posrednički bankovni poslovi su: 1) depo poslovi, 2) platni promet, i 3)

kupnja i prodaja VPa, deviza, valuta i dragocjenih kovina za tuĎi račun. U posredničkim

poslovima banke naplaćuju proviziju na usluge klijentu u platnom prometu, prodaju

različitih VPa i mjenjačkih poslova. Cjelokupni posrednički bankovni poslovi su: 1)

usluge po transakcijskim računima, 2) upravljanje tuĎom imovinom, 3) platni promet, 4)

voĎenje investicijskih fondova, 5) voĎenje mirovinskih fondova, 6) brokeraža

vrijednosnica, 7) prodaja polica osiguranja i udjela u investicijskim fondovima, 8) usluge

investicijskog bankarstva, 9) usluge uz stambeno kreditiranje, 10) pribavljanje

informacija i podataka, 11) kupnja i prodaja deviza, 12) kreditne kartice, 13) čuvanje i

upravljanje vrijednostima, 14) naplaćivanje za druge i 15) putne usluge (putni čekovi,

osiguranje, devize,...).

60. „CJENICI“ BANKE

Svaka banka ima 2 cjenika u pisanom obliku: 1) pravilnik o kamatnim stopama gdje je

kamatna stopa cijena bankovnih usluga; pasivne kamatne stope formiraju se po

troškovnom principu, dok se aktivne kamatne stope formiraju po tržišnom principu;

razlika izmeĎu pasivnih i aktivnih kamatnih stopa je kamatna marža i odlazi u bilancu

uspjeha i 2) tarifa ili naknada za usluge – provizije koje banka naplaćuje za obavljanje

Page 6: FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www ... · PDF file54. ESKONT I REESKONT Eskontni (diskontni) kredit je kratkoročni bankovni kredit na temelju zaloga (najčešće

FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

6

uslužnih poslova, a sastoje se od fiksnog iznosa, postotaka ili promila; izmeĎu banaka su

veće razlike u tarifama nego u kamatnim stopama.

61. KREDITNI ODNOSI S INOZEMSTVOM I VRSTE KREDITA

Da bi se radilo o kreditnom poslu, rok naplate potraživanja mora biti duži od 90 dana (sve

kraće od toga značilo bi da je plaćanje promptno). Kreditni posao s inozemstvom je

pravni posao izmeĎu domaće i strane osobe kojim se obavlja i odobrava davanje i

pribavljanje kredita (uvijek je pod nadzorom HNBa – HNB može postaviti ograničenja u

zaduživanju s inozemstvom a potrebno je i prijaviti kreditni posao).

Sudionici kredih poslova su: 1) domaće pravne osobe (poduzeća), 2) država (vlada) i

centralne banke, 3) obrtnici i fizičke osobe i 4) banke.

Vrste kredita s inozemstvom su: 1) komercijalni krediti dobavljača ili trgovački krediti,

2) robni krediti – dijelimo ih na kredit banke kupcu (buyers kredit) i na kredit banke

banci kupca (bank to bank kredit), 3) financijski krediti, 4) bankovne kreditne linije, 5)

lombardni kredit i 6) hipotekarni kredit.

62. SUSTAVI FINANCIRANJA IZVOZA

Kredit dobavljaĉa - u meĎunarodnoj razmjeni predstavlja odobravanje kredita izvoznika

izravno kupcu – uvozniku prema ugovoru o isporuci robe uz odgoĎeno plaćanje. Po

odobravanju kredita izvoznik redovito ima mogućnosti lakog i povoljnog refinanciranja

kod državne agencije za financiranje izvoza ili kod poslovne banke. Krediti dobavljača

manje su konkurentni od ostalih eksportnih kredita jer svi troškovi i cijene kredita, na što

se nadograĎuju carine i sl.troškovi, terete inozemnog kupca. S dr.strane, izvoznik kod

ovakvog kreditiranja osim proizvoĎačkih i komercijalnih elemenata mora poznavati i

praksu meĎunarodnog financiranja, što zahtijeva i eksperte za financijska i pravna

utanačenja posla. S pravne strane otežavajuća je činjenica što kredit nije odvojen od

osnovnog posla. Ovaj kredit se naziva i „contractor credit“.

Kredit banke kupcu – tehnika kreditiranja u sustavima financiranja izvoza.

Komercijalne (poslovne) banke ili državne agencije za financiranje izvoza odobravaju

ovaj kredit izravno inozemnom kupcu-uvoznika ili njeg.banke, bez sudjelovanja

izvoznika ili izvoĎača radova. Na taj način izvoznik prodaje robu za gotovo jer mu je

osigurana naplata po obavljenom poslu ili po situacijama. Cjelokupnu brigu o

financiranju preuzima kreditor pa se izvoznik može usmjeriti na komercijalne uvjete

prodaje jer izvoznik je osloboĎen bilo kakve brige. Ova tehnika se primjenjuje kod

velikih izvoznih poslova. Da bi kreditor bio siguran da će uvoznik vratiti kredit, kreditor

traži da kupac pribavi kontra-garanciju neke poznate banke u zemlji uvoznika.

Pribavljanje kontra-garancije otežava realizaciju kreditiranja kupca. Krediti kupcu

nazivaju se financijski krediti.

Kredit banke banci kupca - 3 temeljna tehnika financiranja izvoza. Banka izvoznika,

državna agencija za financiranje izvoza ili koja druga banka iz zemlje izvoznika izravno

kreditira inozemnu banku, kako bi ova za račun kupca-uvoznika na teret odobrenog

kredita odmah platila izvozniku. Ova tehnika omogućava izvozniku naplatu neposredno

po izvozu robe ili po izvršenju odreĎenog posla, oslobaĎajući ga pritom rizika

financijskih i pravnih aranžmana, rizika naplate, prigovora iz osnovnog posla i

osiguravanja kadrova iz područja meĎunarodnog prava i financiranja. Kreditni odnos

uspostavljen je izmeĎu banaka uvoznika i izvoznika, što one kao specijalisti uglavljuju i

Page 7: FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www ... · PDF file54. ESKONT I REESKONT Eskontni (diskontni) kredit je kratkoročni bankovni kredit na temelju zaloga (najčešće

FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

7

izvršavaju lakše, brže i sigurnije. Naši izvoznici rijetko uživaju ovakvu podršku banaka,

nasuprot financijskim mehanizmima razvijenih zemalja gdje je ova tehnika uobičajena,

što njihovim izvoznicima osigurava značajne prednosti u izvozu.

63. KREDITIRANJE IZVOZA

Pod kreditiranjem izvoza podrazumijevamo kunsko dopunsko kreditiranje izvoza u

zemlji. Nazivamo ga još i selektivno kreditiranje. Ono obuhvaća 2 posla: osiguranje

izvoznih kredita i financijsku podršku izvozu. Sudionici izvoznog kreditiranja su: 1)

izvoznici, 2) poslovne banke, 3) specijalizirane financijske institucije i 4) centralne banke

(kroz sustav selektivnog kreditiranja). Kod kratkoroĉnog financiranja (do jedne godine,

naplata u gotovini kroz 60 – 90 dana) izvozniku se nadoknaĎuje postotak sredstava koji je

zaleĎen u robi. Instrumenti kratkoročnog financiranja su diskont, garancija, lombard,

akcept i forfaiting. Kod dugoroĉnog financiranja osnovni problem je nalaženje

slobodnih sredstava. Za dugoročno financiranje se najčešće osniva posebna financijska

institucija sa velikim inicijalnim kapitalom. Te institucije mogu biti dio državnog aparata,

državne agencije, privatna institucija uz potporu države ili javno-privatna firma.

Izvori sredstava za izvozno financiranje su državni proračun, centralna banka, državni

fondovi, sredstva socijalnog osiguranja, pozajmice na financijskom tržištu, sredstva iz

diskonta mjenica itd. Oblici financiranja su: 1) refinanciranje nacionalnih izvoznika, 2)

izravno odobravanje kredita zajmoprimcima u inozemstvu, 3) garantiranje izvoznih

kredita, 4) kreditiranje inozemnih vlada, 5) mješovito kreditiranje, 6) tehnička pomoć i 7)

osiguranje izvoznih poslova. Karakteristike kredita kod kreditiranja izvoza su niža

kamatna stopa i niža provizija. Razlikujemo nekoliko vrsta ovih kredita: 1) krediti za

izvoz robe i usluga, 2) krediti za proizvodnju i pripremu robe za izvoz, 3) krediti za izvoz

robe na komercijalni kredit i 4) kredit za izvoz robe na konsignacijska skladišta. Svi ovi

krediti spadaju u reeskontne kredite.

64. POJAM I VRSTE PLATNOG PROMETA

Platni promet je najvažniji neutralni bankovni posao, a obuhvaća sva plaćanja izmeću

pravnih i fizičkih osoba sa svrhom naplate potraživanja i podmirenja tražbina. Podmirba

može biti nenovčana: 1) kompenzacija (prijeboj), 2) cesija (ustup), 3) asignacija (uputa) i

4) plaćanje tuĎeg duga deponiranjem kod suda.

Platni promet se dijeli na domaći (tuzemni) plaćanje domaćih osoba u jednoj zemlji u

nacionalnoj valuti i na meĊunarodni platni promet izmeĎu rezidenata i nerezidenata

(složeniji je od domaćeg, pazi se na valutna područja radi koverzije).

Podjela platnog prometa prema načinu plaćanja: 1) gotovinski – platni promet koji se

provodi isključivo fizičkim prijenosom gotovog novca dužnika vjerovniku;

karakterističan je za stanovništvo, 2) polugotovinski – sustav uplata na račun ili isplata sa

računa; uvjet polugotovinskog sustava plaćanja je postojanje barem jednog računa, 3)

bezgotovinski – dominantan sustav plaćanja koji se obavlja knjižnim, elektroničkim

prijenosom odreĎenih novčanih iznosa s računa na račun a obavlja se preko banaka, ali i

svih drugih depozitno kreditnih institucija.

Instrumente plaćanja dijelimo na dužničke (instrumenti kod kojih inicijativu plaćanja ima

dužnik) i vjerovničke (inicijativa plaćanja polazi od vjerovnika).

65. SREDSTVA PLAĆANJA

Page 8: FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www ... · PDF file54. ESKONT I REESKONT Eskontni (diskontni) kredit je kratkoročni bankovni kredit na temelju zaloga (najčešće

FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

8

Sredstva plaćanja u platnom prometu su: 1) gotovina – ima svojstvo primarne

likvidnosti, postoji u obliku novčanica ili kovanica; gotovina je zakonito sredstvo

plaćanja, 2) depozitni novac – jednak je gotovom novcu (novac na transakcijskim

računima ili na računima plaćanja); to su depoziti po viĎenju i predstavlja zakonito i

definitivno sredstvo plaćanja (depozit novca je ujedno i novac) i 3) prenosivi

vrijednosni papiri – imaju svojstvo sekundarne likvidnosti i nisu sredstvo konačnog

izmirenja obveza (može se izvršiti monetizacija prodaja na tržištu kojom se VP

pretvaraju u novac); nisu zakonito sredstvo plaćanja, njihovo prihvaćanje je fakultativnog

karaktera; manje su likvidni nego gotovina.

66. ZAMJENICE NOVCA

Zamjenice novca su sve ono što može poslužiti za plaćanje i podmirenje tražbine

umjesto novca. One imaju osobine sekundarne likvidnosti a najčešće su to vrijednosni

papiri. Razlikujemo 2 vrste zamjenica novca: 1) zamjenice novca u širem smislu – VP

koji se u platnom prometu primaju kao sredstvo plaćanja umjesto novca, ali iza njih stoji

novčano pokriće; najvažnija takva zamjenica novca su ĉekovi a ostale zamjenice te vrste

su blagajnički zapisi, komercijalni papiri, obveznice, depozitni certifikati, taksene marke,

certifikati o dugu, bonovi, pozajmice, poštanske marke,... i 2) zamjenice novca u užem

smislu – postoje u platnom prometu kao nezavisna i samostalna sredstva bezgotovinskog

plaćanja; najvažnija zamjenica te vrste je mjenica (mijenja novac od trenutka izdavanja

do trenutka dospijeća; nema novčano pokriće i može nebrojeno mnogo puta biti

upotrijebljena kao sredstvo plaćanja) a tu još nalazimo i overcheck (ček koji je sličan

mjenici).

67. UNUTRAŠNJI PLATNI PROMET

Unutrašnji platni promet je sustav plaćanja izmeĎu rezidenata istog državnog područja

u nacionalnoj valuti, prema domaćim propisima i jedinstven je za cijelu zemlju. U RH ga

obavlja FINA (najvećim dijelom) a obavljaju ga i HNB, banke uz ovlaštenje HNB,

štedionice i ostale štedne ustanove. Osnovna načela unutrašnjeg platnog prometa su: 1)

primjena propisa, 2) zaštita interesa vlasnika novca, 3) slobodno kretanje novčanih

sredstava, 4) ravnopravnost sudionika, 5) racionalnost plaćanja, 6) korištenje propisanog

oblika plaćanja i 7) elektronička mreža. Primjenom ovih načela dolazimo do sljedećih

rezultata: 1) platni se promet mora obavljati na jednak način bez obzira na organizaciju i

sudionike, 2) vlasnik novca odlučuje o njegovom korištenju, 3) depozitna i regionalna

pripadnost i prostorna udaljenost ne smiju utjecati na slobodno kretanje sredstava i 4)

treba omogućiti obavještavanje sudionika o stanju sredstava i te podatke koristiti za

voĎenje monetarne politike. U unutrašnjem platnom prometu razlikujemo račun za

redovito poslovanje, račun za obavljanje novčanog prometa organizacijskog dijela

sudionika, zatim obračunski račun te račun za naplatu javnih prihoda.

Unutrašnji platni promet nadzire FINA, Financijska policija, Državni ured za reviziju i

CB (ako ga obavljaju banke).

68. HRVATSKI SUSTAV VELIKIH PLAĆANJA (HSVP) I NACIONALNI

KLIRINŠKI SUSTAV (NKS)

Page 9: FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www ... · PDF file54. ESKONT I REESKONT Eskontni (diskontni) kredit je kratkoročni bankovni kredit na temelju zaloga (najčešće

FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

9

69. BANKE I PLATNI PROMET U ZEMLJI Banke i štedionice imaju kod obavljanja platnog prometa nekoliko temeljnih funkcija: 1)

vode račune pravnih i fizičkih osoba te obavljaju platni promet po tim računima

(štedionice vode platni promet samo za fizičke osobe), 2) primaju uplate od fizičkih

osoba u korist računa ovlaštenih organizacija, 3) primaju uplate dnevnog utroška u korist

pravnih i fizičkih osoba, 4) praćenje i iskazivanje stanja sredstava na računu i njihove

solventnosti, 5) sudjelovanje u sustavu velikih plaćanja i nacionalnom klirinškom sustavu

i 6) banke drže sredstva koja se evidentiraju kod FINAe kao depoziti po viĎenju.

Funkcije HNBa na području platnog prometa: 1) propisuje način obavljanja platnog

prometa, 2) propisuje uvjete otvaranja računa, 3) propisuje uvjete koje moraju ispunjavati

banke da bi obavljale platni promet, 4) kontrola platnog prometa i rukovanje gotovim

novcem i 5) izvršenje plaćanja putem Hrvatskog sustava za velika plaćanja i Nacionalnog

klirinškog sustava. U zemljama sa razvijenim financijskim sustavom sva se plaćanja vrše

preko banaka. U RH poduzeća sva svoja plaćanja vrše preko FINAe. Svako poduzeće

obvezno je otvoriti račun kod FINAe, pri čemu bira banku koja će raspolagati tim

sredstvima. GraĎani svoja plaćanja vrše preko tekućih i žiro računa koje otvaraju kod

banke. Preko tekućih računa graĎani podižu plaće, penzije i doznake a preko žiro računa

primanja koja su vezana uz djelatnost osobe i različiti honorari. Žiro računi fizičkih osoba

podložni su kontroli poreznih uprava.

70. RAĈUNI SUDIONIKA U PLATNOM PROMETU

Ţiro raĉun je transakcijski račun preko kojeg njegov vlasnika obavlja plaćanja dospjelih

obveza i naplate svojih potraživanja. Po svom saldu je uvijek aktivan, što znači da njegov

vlasnik može raspolagati svojim potraživanjem, i u okviru žiro računa ne može prelaziti u

dugovanja, za razliku od tekućeg na kojem se može prekoračiti granica pokrića. Novac

koji se nalazi na tom računu je depozitni novac. Prema zakonu o platnom prometu, svako

poduzeće mora imati otvoren žiro račun, a transakcijski samo ako to želi. Žiro račun se

otvara postupkom kod FINAe tako da se podnese pristupnica i prilože sljedeći

dokumenti: 1) temeljni dokumenti koji su poslužili za upis u sudski registar, 2) izvadak o

upisu u sudski registar, 3) ugovor o deponiranju u sudski registar, 4) ovjereni potpis

osoba i 5) dokumentacija o djelatnosti.

Tekući raĉun je onaj račun na kojem se kronološki knjiže potraživanja i obveze iz

poslovnih odnosa banke i komitenta, s tim da se u dogovorenom roku to poslovanje

saldira. To je račun koji se ne ukamaćuje. Postoji slijevanje sredstava na tekući račun na

4 načina (iz 4 izvora): 1) uplata gotovine, 2) žiro doznake, 3) sredstva iz prodaje

vrijednosnih papira i 4) otvaranje kredita (stavljanje kredita u tečaj). Korisnik tekućeg

računa može ući u dugovni saldo (do visine odobrenog kredita ili do razine priljeva u

nekom vremenskom razdoblju). Tekući račun se otvara pristupnicom nakon čega korisnik

dobije identifikacijsku i čekovnu karticu. Uz bezgotovinsko plaćanje, važnost tekućeg

računa je i u tome što se na njega isplaćuju plaće. Ovi računi su instrument

bezgotovinskog plaćanja, a s druge strane su izvor za kontokorentno kreditiranje.

Transakcijskim računima graĎanima su omogućena tekuća plaćanja a da ne koriste

gotovinu nego svojim sredstvima raspolažu putem čeka. Danas postoji paralelizam pa

graĎani uz tekući mogu imati i ţiro raĉun. Žiro račune graĎana vode banke. TakoĎer

podliježu nadzoru po osnovi fiskalnih obveza graĎana. Danas žiro računa graĎani moraju

otvarati za one prihode koje ostvaruju izvan radnog mjesta i slobodnom profesijom.

Page 10: FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www ... · PDF file54. ESKONT I REESKONT Eskontni (diskontni) kredit je kratkoročni bankovni kredit na temelju zaloga (najčešće

FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

10

71. GOTOVINSKI PLATNI PROMET

Gotovinski platni promet čine uplate i isplate u gotovom novcu. Gotov novac naziva se

i frat novac ili fiducijarni novac (papirnati novac). Država ga je proglasila zakonskim

sredstvom plaćanja a nema pokriće u zlatu ili vrijednostima. Fiducijarnom novcu

vrijednost je neznatna ali se prima se povjerenjem. Primanje frat novca je obvezatno dok

se ček ne mora primiti. Gotovinski platni promet razvijen je unutar sektora stanovništva i

izmeĎu stanovništva i pravnih osoba. Država nastoji smanjiti gotovinski platni promet jer

joj radi teškoće u reguliranju količine novca u optjecaju. Gotovinu koristimo kod isplata

plaća, kod otkupa poljoprivrednih proizvoda i kod akontacije putnih troškova.

72. BEZGOTOVINSKI PLATNI PROMET I INSTRUMENTI PLAĆANJA

Bezgotovinski platni promet je cilj svakog razvijenog platnog prometa. Obavlja se

depozitnim novcem preknjižavanjem s računa na račun u institucijama platnog prometa.

Većina depozitnog novca koji se nalazi na računima otvorenim kod organizacija

zaduženih za platni promet može se svaki čas pretvoriti u gotovinu – sredstvo primarne

likvidnosti. Postoje dvije grupe instrumenata bezgotovinskog platnog prometa: 1)

dužnički instrumenti – inicijativa za plaćanje dolazi od dužnika i 2) vjerovnički

instrumenti – inicijativu ima vjerovnik, a instrumenti su obračunski ček, mjenica,

akreditiv, naplatni nalog i kreditna kartica.

73. KARAKTERISTIKE PLATNOG PROMETA S INOZEMSTVOM

Ovdje je riječ o platnom prometu osoba različitih država. Problem koji se javlja jest

konverzija jedne valute u drugu a može se obavljati ili u devizama i kunama ili za zemlje

s kojima nije utvrĎen način plaćanja u konvertibilnim devizama. Konvertibilnim

devizama se obavljaju plaćanja i naplate sa zemljama s kojima je zaključen multilateralni

ugovor i sa zemljama s kojima je sklopljen bilateralni ugovor (kod njega postoji

mogućnost plaćanja u nekonvertibilnim valutama čime se omogućuje slobodna

cirkulacija novčanih tokova). Karakteristike platnog prometa s inozemstvom su: 1)

plaćanje subjekata raznih valutnih područja, 2) sudjeluju rezidenti dvije ili više različitih

zemalja, 3) rješava se bilateralnim, ali sve češće multilateralnim sporazumima o platnom

prometu, 4) obavlja se preko poslovnih banaka i 5) obavlja se preko tekućih računa koje

banke otvaraju jedna drugoj.

74. DEVIZE I VALUTE

Devize su sva potraživanja prema inozemstvu koja glase na stranu valutu bez obzira na

način raspolaganja. U RH to su sve vrste efektivnog stranog novca osim kovanog zlatnog

novca. Razlikujemo tri vrste: 1) potraživanja banaka od drugih banaka u inozemstvu –

salda banaka na računima ino-banaka koje glase na stranu valutu; to je depozitni novac

koji glasi na stranu valutu a plativ je u inozemstvu, 2) vrijednosni papiri – prenosivi ino-

VP koji glase na inovalutu i plativi u inozemstvu i 3) efektiva – postat će deviza ako se

prenese u zemlju podrijetla i deponira u banku; postoji loro (strana efektiva koja se

deponira u naše banke) i nostro efektiva (strana efektiva koja se deponira u strane banke).

Valuta su novčanice i kovanice ino-valute. U užem smislu to je novčana jedinka zemlje a

u širem smislu to je skup zakonskih propisa koji reguliraju novčani sustav zemlje.

Page 11: FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www ... · PDF file54. ESKONT I REESKONT Eskontni (diskontni) kredit je kratkoročni bankovni kredit na temelju zaloga (najčešće

FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

11

Propisuje se maksimalni iznos koji se smije unositi i iznositi iz zemlje iznos načelno

slobodan, ali se mora prijaviti; pokušava se izbjeći uporabom kreditne kartice.

75. REZIDENTI I NEREZIDENTI

Rezident je pravna ili fizička osoba sa sjedištem (pravna) ili prebivalištem (fizička) u RH

koju zakon tretira kao domaću osobu a na njih se odnose domaće regulacije i propisi.

Kriterij za odreĎivanje domicilnost jest sjedište kod pravnih osoba ili prebivalište kod

fizičkih osoba.

Nerezident je strana osoba da sjedištem ili prebivalištem u inozemstvu te se na njih

odnose samo dijelovi domaćih propisa.

Raĉun rezidenta je devizni račun kod banaka koje slobodno odaberu a preko te banke

mogu obavljati platni promet u zemlji a meĎunarodni platni promet preko druge banke.

Izvori deviza komitenata banke na računima su: 1) ostvarene iz ino-poslova, 2) stjecanje

kupnjom na deviznom tržištu, 3) stjecanje uzimanjem deviznih kredita, 4) ulaganje

stranih osoba, 5) emisija obveznica i zadužnica, 6) transfer dobiti iz inozemstva, 7)

naslijeĎivanje, 8) potpore i 9) kamate za zajmove.

Raĉuni nerezidenata se otvaraju u RH bankama u obliku kunskih ili deviznih računa.

Preko kunskih računa vrši se plaćanje a za takav račun potreban je poseban zahtjev i nad

njim se vrši posebna kontrola.

76. KORESPONDENTNE BANKE

Korespondentna banka je depozitna banka za drugu banku (najčešće u drugoj zemlji).

Ako banke zamjene loro ili nostro račune tada se takve banke nazivaju prvoklasnim

(direktnim) korespondentima a ako nemaju otvorene račune tada se nazivaju indirektnim

(sporednim) korespondentima. Za domaću banku korespondentne banke vode račune u

domicilnoj valuti i devizne račune te pružaju bankovne usluge na svome području.

U širem smislu, korespondentna banka je svaka banka s kojom druga banka izvrši

razmjenu tzv. kontrolnih dokumenata.

77. SUSTAV KLIRINŠKIH PLAĆANJA – CENTRALIZIRANI PLATNI

PROMET

Kliring je način plaćanja (sustav dvostranih bilateralnih plaćanja) u meĎunarodnom

platnom prometu kod kojeg dolazi do dvostrukog prebijanja (prebijanje dugovanja i

potraživanja izmeĎu dvije zemlje i prebijanje dugovanja i potraživanja izmeĎu uvoznika i

izvoznika iste zemlje). Vrijednost uvoza i izvoza izmeĎu zemalja se kompenzira preko

klirinškog računa bez uporabe deviza. Kliring danas više ne postoji u svijetu već su u

uporabi multilateralna (konvertibilna) plaćanja pri kojima se potraživanje mijenja iz jedne

valute u drugu. Karakteristike kliringa su: 1) prijeboj izmeĎu zemalja – vrši se preko

klirinških obračunskih valuta gdje svaka zemlja ima po jedno obračunsko središte,

najčešće CB, 2) obračun unutar zemlje u nacionalnoj valuti – jedina valuta koja se

pojavljuje je domaća valuta i kod uvoznika i kod izvoznika; isključena je svaka kupnja i

prodaja nacionalnih valuta (nekonvertibilnost); vrijednosti se prebijaju izmeĎu država na

posebnim otvorenim računima, 3) raspoloživi saldo – iskoristiv samo u zemlji

ugovornici, 4) ugovor, 5) sporazum država, 6) sklopljen na odreĎeno vrijeme i 7)

odreĎene robne liste – mogućnost uvoza i izvoza samo tih roba.

Page 12: FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www ... · PDF file54. ESKONT I REESKONT Eskontni (diskontni) kredit je kratkoročni bankovni kredit na temelju zaloga (najčešće

FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

12

78. BANKOVNA DOZNAKA

Bankovna doznaka je nalog ino-banci korespodentu na zahtjev domaće banke i njenog

komitenta za isplatu odreĎenog novčanog iznosa stranoj pravnoj ili fizičkoj osobi. To je

ujedno i posebna pisana foram koja se šalje banci kako bi banka imala više informacija.

Nalogodavac u trenutku pisanja mora imati pokriće na računu (to može biti i kredit od

banke za plaćanje). Banka kreira doznaku sa svim bitnim informacijama a te doznake se

šalju SWIFTom. Ino-banka tereti nostro račun banke u inozemstvu i odobrava računu

korisnika. Svaka bankovna doznaka treba sadržavati: 1) naziv isplatne banke, 2) ime

nalogodavca, 3) ime korisnika, 4) iznos, 5) osnovu na temelju čega se vrši isplata i 6)

naziv banke nalogodavca. Bankovne doznake primjenjuju se kod robnih (robna doznaka)

i nerobnih plaćanja (nerobna doznaka) a posebice ih koriste stalni poslovni partneri te

predstavlja jednostavan i široko primjenjiv instrument.

Bankovna doznaka (engl. bank remittance, njem. Banküberweisung) je nalog koji izdaje

jedna banka drugoj za isplatu odreĎene svote novca trećoj osobi. Ovaj nalog banka izdaje

na temelju naloga svog komitenta, koji je upućuje da s osnova njegova pokrića izvrši

novčanu doznaku fizičkoj ili pravnoj osobi koju je on u svom nalogu naznačio. Na

temelju primljenog i kontroliranog naloga koji je primila od komitenta, banka izraĎuje

nalog za doznaku na posebnoj tiskanici popunjavajući ga sadržajem koji joj je komitent

priopćio te ga usmjerava na odgovarajuću banku.

Svaka bankovna doznaka treba sadržavati: naziv isplatne banke, ime nalogodavca, ime

korisnika, iznos, osnovu na ime čega se vrši isplata, eventualno uvjete pod kojima se

isplata može izvršiti ili druge napomene i naziv banke nalogodavca. U meĎunarodnim

plaćanjima domaća banka po nalogu svog komitenta nalaže inozemnoj banci isplatu

odreĎene novčane svote u stranoj valuti u obliku odobrenja na računu ili isplate u gotovu

korisniku.

Prigodom ispostave naloga za izdavanje meĎunarodne bankovne doznake komitent može

zatražiti da doznaku u stranoj zemlji izvrši odreĎena banka-korespondent ili korespondent

po izboru domaće banke. U prvoj varijanti domaća banka će biti prisiljena, ako joj kod

odreĎene inozemne banke manjka pokriće, priskrbiti ga radi realizacije doznake. U

drugoj pak mogućnost za domaću banku je povoljnija, jer ona usmjeruje doznaku tamo

gdje postoji pokriće ili otprije uspostavljeni korespondentni odnos. Banka koja izdaje

nalog za plaćanje obično ima novčana sredstva na svom tekućem računu kod isplatne

banke (kontokorentnog korespondenta). Uobičajeno je da banke, po prethodnom

dogovoru, jedna drugoj daju kredit onda kada na računu nema dovoljno sredstava za

izvršenje naloga. Tim se kreditima zapravo samo premošćuje poštansko vrijeme dok se

ne dobije pokriće, i nazivaju se postkrediti.

Bankovne doznake u plaćanjima s inozemstvom mogu biti nostro i loro, a koriste se pri

uvozu robe (najčešće po prispijeću), za plaćanje unaprijed investicijskih i raznih drugih

isporuka (avansi), te za nerobna plaćanja (stipendije, darovanja, naslijeĎa, pomoći i sl.

Mogu biti uvjetne i bezuvjetne. Kod uvjetnih, realizacija doznake je uvjetovana

izvršenjem neke činidbe od strane njezina korisnika (npr. predajom mjenice, fakture,

garantnog pisma, tovarnog lista i dr.).

Page 13: FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www ... · PDF file54. ESKONT I REESKONT Eskontni (diskontni) kredit je kratkoročni bankovni kredit na temelju zaloga (najčešće

FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

13

Doznake mogu biti obične i brzojavne. Obične su one koje se usmjeravaju na odredišnu

banku korespondenta pismenim putem sa zahtjevom da se odreĎena svota isplati trećoj

osobi odmah ili na odreĎeni dan uz potpise ovlaštenih osoba banaka-korespondenata.

Ukoliko se nalogodavcu žuri s doznakom u inozemstvo, on može banci u svojoj zemlji

izdati nalog za telegrafsku isplatu (telegraphic transfer, krat. TT) ili telefaks isplatu (cable

transfer; krat. CT).

Pri emitiranju brzojavnih i njima sličnih doznaka potrebno je koristiti šifru, odnosno tzv.

kod (code), tj. brzojavni ključ radi sigurnosti. Te su isplate najčešći instrument plaćanja u

platnom prometu s inozemstvom, jer se doznakama obavljaju i plaćanja po instrumentima

koji služe za osiguranje plaćanja (garancije, akreditivi, inkaso i dr.). Doznake u

konvertibilnim valutama izvršavaju se uglavnom preko uzajamno otvorenih tekućih

računa banke nalogodavca i isplatne banke (banke-korespondenta), a doznake u

klirinškim valutama izvršavaju se preko zbirnih klirinških računa koji se obično vode kod

centralnih, emisijskih ustanova.

79. DOKUMENTARNA NAPLATA – INKASO

Inkaso se može javiti kao: 1) robni (dokumentarni) inkaso – koristi se u platnom

prometu s inozemstvom kada izmeĎu izvoznika i uvoznika postoji izgraĎeno, uzajamno

povjerenje stečeno na osnovi dugogodišnjeg poslovanja ili kada su uvjeti na tržištu takvi

da uvoznik diktira uvjete plaćanja, a izvoznik ima interes za plasman na tom tržištu;

tehnika se sastoji u tome da izvoznik nakon otpreme ugovorene robe izdaje inkaso nalog i

zajedno s priloženom dokumentacijom i instrukcijama ga upućuje svojoj banci da sama

ili preko svoje korespondentne veze realizira plaćanje; dokumenti mogu biti uručeni

izvozniku nakon plaćanja svote na koju faktura glasi, nakon akceptiranja mjenice ili

nakon što izvoznik izda potvrdu o preuzimanju dokumenata uz prilaganje bankovne

garancije; dokumentarna naplata može biti ugovorena kao naplata komercijalnih papira s

VP ili bez njih; razlikujemo dvije vrste naplata; loro naplata (domaća banka prima od

izvoznika ili ino-banke nalog da pozove uvoznika i da ovaj otkupi dokument) i nostro

naplata (domaća banka prima nalog od domaće banke da realizira naplatu u inozemstvu);

osobe u dokumentarnoj naplati su nalogodavac-izvoznik i banka i 2) nerobni (obiĉan)

inkaso – prilikom predaje nerobnih VPa na inkaso, banka koja ih preuzima radi naplate u

drugom mjestu ili inozemstvu preko svojeg bankovnog korespondenta odobrava novčane

iznose vlasniku tek nakon izvršene naplate.

80. KREDITNE KARTICE

Kreditna kartica je instrument bezgotovinskog platnog prometa koji služi i kao pogodno

sredstvo kratkoročnog potrošačkog kreditiranja. Temelj izdavanja kartice je pokriće na

računu, odobreni kredit ili bonitet korisnika kartice. Vlasnik kartice je izdatnik, a

korisniku se daje na uporabu. Izdatnik kartice ima koristi od članarina i upisnina,

provizije prodajnih mjesta, obrtaja novčanih sredstava ili kamata na odobreni kredit.

Interes prodajnog mjesta je u pridobivanju kupaca dobre platežne moći i u povećanom

prometu. Korisnik kartice stječe sigurnost i kredit. Kreditne kartice se pojavljuju u SADu

prije 2. svjetskog rata a do ekspanzije dolazi s kompjuterskom revolucijom koja radikalno

snižava troškove operacija s kreditnim karticama (pionir Diners, zatim AMEX, VISA,...).

Page 14: FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www ... · PDF file54. ESKONT I REESKONT Eskontni (diskontni) kredit je kratkoročni bankovni kredit na temelju zaloga (najčešće

FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

14

Debitne kartice na osnovi pokrića na računu uključene su u posebne sustave plaćanja u

kojima se izravnom terminalskom vezom prodajnog mjesta i kompjutera banke

automatski obavljaju plaćanja i prebacuju sredstva s računa kupca (banke) na račun

prodajnog mjesta. Takvi su npr. sustavi POS (point-of-sale) i ATM. Kartice u uporabi u

nas se izdaju na temelju ugovora o franchisingu s inozemnim vlasnicima. U zadnje

vrijeme naša poduzeća počinju izdavati i vlastite kartice. Uporaba kartica (debitnih,

kreditnih, kartica s odgoĎenim plaćanjem) toliko je raširena da se shvaćaju kao „plastični

novac“ iako to, unatoč mnogim sličnostima, ipak nisu.

81. MEĐUNARODNI DOKUMENTARNI AKREDITIV

MeĊunarodni dokumentarni akreditiv je instrument plaćanja, ali je praktično i pravno

sankcioniran i općeprihvaćen kao najrašireniji instrument meĎunarodnih plaćanja. On

predstavlja svaki sporazum bez obizra na naziv ili opis prema kojem neka banka

(akreditivna banka) postupajući na zahtjev ili po nalogu svog komitenta (nalogodavca

akreditiva) treba platiti u korist ili treba akceptirati ili platiti mjenice koje vuće korisnik.

Banka može ovlastiti bilo koju drugu banku za isplatu (tzv. uvjetovana isplata gdje klijent

mora ispuniti sve uvjete). Akreditivi su originalne transakcije odvojene od posla iz kojeg

su proizašli. Akreditiv je skup instrument 1% provizije ide akreditivnoj banci i još 1%

za akcept (ali rijetko). To je najsigurniji instrument u meĎunarodnom prometu ali nužna

je predaja dokumenata (dokaz da je roba zapakirana, otpremljena,...).

82. SUDIONICI I NJIHOVE OBVEZE U AKREDITIVNOM POSLU

U poslovima s akreditivima susrećemo nalogodavca, korisnika i banke: 1) nalogodavac –

u pravilu je uvoznik koji izdaje nalog svojoj ili kojoj drugoj banci za otvaranje akreditiva,

2) korisnik – obično je prodavač (izvoznik) koji će prezentiranjem ugovornih

dokumenata na naplatu i ispunjenjem ostalih uvjeta navedenih u akreditivu steći pravo

naplate akreditivnih iznosa, 3) akreditivna banka – banka uvoznika, banka izvoznika ili

banka u trećoj zemlji koja otvara akreditive, 4) akvizirajuća banka – izvještavajuća

banka koja korisniku šalje izvješće o otvorenom akreditivnu i njegovim uvjetima, ne

preuzimajući nikakvih obveza u pogledu isplate akreditiva, 5) isplatna banka – isplaćuje

akreditiv po nalogu akreditivne banke, 6) potvrĊujuća banka – posrednička banka koja

prema korisniku preuzima čvrstu obvezu isplate akreditivnog iznosa pod uvjetima iz

akreditiva i 7) negocirajuća banka – banka ovlaštena korisniku isplatiti akreditivni iznos

uz prezentaciju uvjetovanih dokumenata. Broj uključenih sudionika ovisi o dosadašnjoj

suradnji uvoznika i izvoznika, o povjerenju i bonitetu partnera. Primjena dokumentarnih

akreditiva omogućuje zaštitu interesa stranaka u akreditivnom poslovanju. Izvoznik je

osiguran da će naplatiti izvezenu robu jer mu takvu isplatu osigurava banka. Kupac je

osiguran da će banka honorirati samo one dokumente koji su izričito propisani a koji mu

osiguravaju raspolaganje predmetom

83. VRSTE MEĐUNARODNIH DOKUMENTARNIH AKREDITIVA

Uobičajena podjela meĎunarodnih dokumentarnih akreditiva dijeli ih na: 1) odlazeće

(nostro) – otvaraju ih domaći uvoznici u korist inozemnih prodavatelja i dolazeće (loro)

akreditive – otvaraju ih inozemni uvoznici u korist domaćih izvoznika, 2) opozivi –

može biti izmjenjen ili opozvan bez prethodnog izvješća korisnika; ako u nekom

akreditivu nije naznačeno da li je opoziv ili ne, smatra se opozivim i neopozivi

Page 15: FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www ... · PDF file54. ESKONT I REESKONT Eskontni (diskontni) kredit je kratkoročni bankovni kredit na temelju zaloga (najčešće

FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

15

akreditivi – prestavlja čvrstu obvezu banke da će ispuniti preuzete obveze; mora biti

naglašeno da je neopoziv, 3) potvrĊeni – onaj kojim još neka banka uz akreditivnu

preuzima solidarnu odgovornost i obveze koje je preuzela i akreditivna banka što ga

poskupljuje za 1% i nepotvrĊeni akreditivi – u obvezi je samo akreditivna banka, 4)

obiĉni – gase se jednokratnim iskorištenjem akreditivnog iznosa i revolving akreditivi –

obrće se, rotira, iskorištenjem akreditivnog iznosa on se ne gasi nego se vraća na početni

iznos, 5) prenosivi – onaj na osnovi kojeg korisnik ima pravo da banci, koja je pozvana

izvršiti naplatu ili akceptiranje ili bilo kojoj banci ovlaštenoj za negociranje, izda

uputstva da akreditiv u cjelini ili djelomice stavi na raspolaganje jednoj ili nekoliko trećih

stranaka; prenosiv je samo ako je izričito označen kao prenosiv i može se prenijeti samo

jedan put i neprenosivi akreditivi – onaj koji se ne može prenijeti; akreditivi su u pravilu

neprenosivi, 6) po viĊenju (gotovinski) – isplaćuje se po prezentaciji dokumenta i

terminski akreditivi – izmeĎu prezentacije dokumenta i isplate mora proći odreĎeno

vrijeme, 7) domicilni u zemlji – ako se isplata obavlja kod nas, uz prezentaciju

ugovorenih dokumenata i akreditivi domicilni u inozemstvu – u svim ostalim

slučajevima; ugovarati treba tako da domicil bude u zemlji i 8) specijalne vrste

akreditiva: akceptacijski – umjesto isplate u gotovini, po prezentaciji dokumenta

izvoznik dobiva samo akcept banke iz svoje zemlje na mjenici koju je trasirao na nju;

ovakav akcept poznate banke u uvjetima razvijena eskontna tržišta omogućuje izvozniku

eskontiranje mjenice prije roka dospijeća, plaćanje obveza indosiranjem ili čekanje na

naplatu roka dospijeća, reeskportni – javlja se kod izvoza i uvoza u reeskontnim

poslovima; kod ovih akreditiva pojavljuju se zapravo dva (loro i nostro) akreditiva; loro

je akreditiv što ga reeskontnom poduzeću otvara kupac a nostro akreditiv za reeskontno

poduzeće je akreditiv što ga otvara svom dobavljaču, podakreditiv (kontraakreditiv) –

otvara se kad akreditiv nije prenosiv ili ako postoje druge za korisnika neodgovarajuće

okolnosti; novi akreditiv otvoren je na osnovu prvoga, ali u ovom slučaju postoje 2

akreditiva od kojih prvi akreditiv korisnik ustupa banci a drugi koristi stvarni isporučitelj

robe, negocijacijski – ovdje prodavatelj vuče mjenicu na kupca (ne na banku), ali po

nalogu kupčeve banke ili tražeći potvrdu banke u svojoj zemlji, akreditiv s crvenom

klauzulom – predstavlja odstupanje od pravila da se akreditivni odnos isplaćuje poslije

dokumenata ili isplatom mjenice; crvenom klauzulom se naznačuje da se isporučitelju

ima isplatiti dio akreditivnog iznosa kao avans, bez podnošenja akreditivnih dokumenata

i trgovačka kreditna pisma.

84. BANKOVNA GARANCIJA

Bankovna garancija je poseban instrument osiguranja plaćanja i izvršenja ugovornih

obveza u ugovorenom roku, kojim odreĎena osoba, poduzeće ili banka garantira

korisniku bankovne garancije da će njen komitent o ugovorenom roku izvršiti sve

preuzete obveze navedene u bankovnoj garanciji prema korisniku garancije i ukoliko ih

on ne izvrši da će ih izvršiti sama banka. Bankovna garancija se razvila iz bankovnog

jamstva koji se banka “Ugovorom o jamstvu” obvezuje da će namiriti vjerovnika ako

glavni dužnik ne namiri dug. kod bankovnog jamstva obveza banke je akcesorne

(sporedne) prirode i ovisi o izvršenju obveze glavnog dužnika. To je subsidijarna obveza

jer se javlja tek u drugom redu, banka će platiti ako glavni dužnik ne plati, tj. vezana je uz

osnovni dug dužnika – samo pojačava obvezu glavnog dužnika. Kod bankovne garancije

obveza banke je potpuno samostalna i neovisna o osnovnom poslu i njen sadržaj ovisi

Page 16: FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www ... · PDF file54. ESKONT I REESKONT Eskontni (diskontni) kredit je kratkoročni bankovni kredit na temelju zaloga (najčešće

FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

16

isključivo o volji stranaka koje sudjeluju u bankovnoj garanciji. Najznačajniji je sadržaj

garancije jer on predstvlja obvezu banke.

85. VRSTE BANKOVNIH GARANCIJA

S obzirom na izvršenja same obveze banke, namjenu bankovne garancije i ostale

specifičnosti, bankovne garancije se dijele na slijedeće vrste: 1) obiĉna (ĉista) bankovna

garancija - ona kojom banka-garant jamči korisniku garancije da će obezu, navedenu u

garanciji, izvršiti u potpunosti ukoliko njen komitent, nalogodavac tu obvezu ne izvrši;

prema tome, korisnik garancije traži od glavnog dužnika izvršenje ugovorene obveze i

ukoliko on ne izvrši preuzetu obvezu, obraća se banci da je ona izvrši, 2) solidarna

bankovna garancija - komitent banke-nalogodavac garancije i banka-garant odgovaraju

za preuzete obveze solidarno; kod dospijeća ugovorene obveze korisnik garancije može

tražiti izvršenje preuzetih obveza bilo od garantirajuće banke, bilo od nalogodavca

garancije po svom izboru; na traženje korisnika garancije banka izvršava obvezu iz

garancije bez izuzetaka i ispitivanja da li je korisnik izvršio obvezu ili ne, 3) bezuvjetna

bankovna garancija - banka-garant izvršava preuzete obveze u ugovorenom roku na

prvi poziv korisnika jer nalogodavac obvezu nije izvršio; prema tome, korisnik garancije

nije obvezan prije korištenja ispuniti bilo kakav uvjet ili radnju, već garanciju koristi čim

nalogodavac nije izvršio preuzetu obvezu, 4) uvjetna bankovna garancija - korisnik se

obvezuje da će prije korištenja ispuniti ugovorom preuzete obveze; nakon ispunjenja

uvjeta korisnika garancije, garancija postaje bezuvjetna i banka izvršava preuzete obveze

ukoliko nalogodavac ne izvrši preuzetu obvezu o ugovorenom roku i 5) ĉinidbene

bankovne garancije (garancije za dobro izvršenje posla) - izdaju se za specijalne

poslove u kojima banka nalogodavca garantira korisniku da će njen komitent izvršiti

ugovoreni posao onako kako je to u ugovoru naznačeno; ova garancija pruža korisniku

garancije sigurnost u poslu i jamstvo za solidnost i uredno poslovanje poslovnog partnera

koga njegova banka dobro poznaje i za njega garantira na temelju njegvog urednog i

solidnog poslovanja; kod činidbene garancije banka-garant se ne obvezuje da će sama

izvršiti ugovorenu radnju, ako to ne učini njen komitent-suugovarač u poslu, već da će,

ukoliko komitent nalogodavac garancije ne izvrši ugovorenu činidbu, isplatiti ugovoreni

iznos, odnosno nadoknaditi štetu koju pretrpi korisnik garancije zbog neizvršenja

ugovorene radnje; iznos koji će platiti banka-garant može se ustanoviti unaprijed u

maksimalnom iznosu, ili u obliku penala koji će banka isplatiti korisniku garancije.

Protu-garancija (kontra-garancija), posredna garancija javlja se u

vanjskotrgovinskom prometu prilikom ugovaranja specijalnih poslova, kao što su

licitacije, izvršenje ugovora, davanje avansa i slično, inozemnim propisima često je

odreĎeno da bankovne garancije za te poslove izdaje banka u zemlji korisnika garancije.

U ovakvim slučajevima domaća poduzeća koja sudjeluju u takvim poslovima, izdaju

svojoj banci u zemlji nalog da njen inozemni korespondent u odreĎenoj zemlji izda

garanciju u korist odreĎenog korisnika u inozemstvu. Na temelju takvog naloga domaća

banka daje nalog svom korespondentu u zemlji korisnika garancije, da pod svojim

imenom i pod svojom odgovornošću izda protu-garanciju na odreĎeni iznos i prema

sadržaju njene garancije u korist inozemnog korisnika – poslovnog partnera njenog

komitenta. Domaća banka – nalogodavac za izdavanje protu-garancije u obvezi je prema

inozemnoj banci za izdanu protu-garanciju, dok je inozemna banka u obvezi prema

korisniku protu-garancije. Ovisno o načinu reguliranja pokrića za izdanu protu-garanciju,

Page 17: FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www ... · PDF file54. ESKONT I REESKONT Eskontni (diskontni) kredit je kratkoročni bankovni kredit na temelju zaloga (najčešće

FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

17

bankovne protu-garancije mogu biti: pokrivene, djelomično pokrivene i nepokrivene.

Kada bankovnu protu garanciju izdaje inozemna banka, po nalogu domaće banke u korist

inozemnog korisnika garancije , imamo nostro garanciju, a u suprotnom slučaju imamo

loro garanciju. Super-garancija se redovito javlja kada korisnik garancije nema puno

povjerenja u banku-garanta i traži dodatno osiguranje u super-garanciji odreĎene

značajnije banke. Super-garancija može biti izdana kao jamstvo za već izdanu garanciju

odreĎene banke, a može biti i potpuno samostalna nova obveze druge banke za isti posao.

Ovisno o dogovoru i ugovorenim odnosima nalog za izdavanje super-garancije drugoj

banci može dati isti nalogodavac po čijem je nalogu izdana prva garancija, a može ga dati

i banka koja je izdala prvu garanciju. Kada nalog za izdavanje super-garancije daje isti

nalogodavac tada je on u obvezi prema ovim bankama. Ove obveze su potpuno

samostalne i meĎusobno neovisne. Nostro garancije izdaju domaće ovlaštene banke po

nalogu domaćeg subjekta vanjskotrgovinskog posla, odnosno po nalogu uvoznika,

dužnika ili obveznika izvršenja odreĎene činidbe u korist stranog poslovnog partnera. U

okviru nostro garancija najčešće se javljaju garancije za plaćanje i činidbene garancije.

Kod garancija za plaćanje najčešće se javljaju slijedeće vrste garancija: 1) garancije za

uvoz sirovina i drugog reprodukcijskog materijala na kredit, 2) garancije za uvoz opreme

na kredit, 3) garancije za nabavu strojeva i ostale graĎevinske mehanizacije koju će

koristiti u izvoĎenju investicijskih radova u inozemstvu i 4) garancije za korištenje

financijskih kredita kod inozemnih banaka ili drugih financijskih institucija u

inozemstvu. U okviru činidbenih nostro garancija najčešće se javljaju slijedeće vrste

garancija: 1) garancije za dobro izvršenje ugovorenih obveza ovim garancijama

ovlaštena banka garantira inozemnom suugovaraču u vanjskotrgovinskom poslu, da će

nalogodavac garancije izvršiti preuzetu obvezu na način kako je utvrĎeno u samom

ugovoru, 2) konsignacijske garancije u ovoj garanciji banka-garant jamči

inozemnom vlasniku robe da će zastupničko poduzeće - nalogodavac za izdavanje

garancije, vratiti robu s konsignacijskog skladišta u slučaju prestanka ugovora o

zastupanju, da će platiti prodanu robu s konsignacijskog skladišta prema ugovorenim

uvjetima i o ugovorenim rokovima i da će izvršiti sve ostale radnje navedene u ugovoru o

zastupanju, 3) garancija za vraćanje povratne ambalaţe ovlaštena banka-garant

obavezuje se da će kupac robe–nalogodavac za izdavanje garancije vratiti primljenu

povratnu ambalažu i, ukoliko on to ne učini, da će banka nadoknaditi prodavaocu robe

štetu – redovito u visini vrijednosti povratne ambalaže koja nije vraćena prodavaocu, 4)

garancija za vraćanje transportnih sredstava ovom se garancijom banka obvezuje

da će kupac robe vratiti vagone, cisterne i slična sredstva za transport odreĎene robe i

ukoliko on to o ugovorenome roku ne učini, da će banka nadoknaditi odgovarajuću

protuvrijednost za transportna sredstva, 5) licitacijska garancija ona se javlja kod

udjela domaćih poduzeća na inozemnim licitacijama – najčešće prigodom izvoĎenja

investicijskih radova u inozemstvu. Ova se garancija redovito izdaje u visini propisanog

postotka od ponuĎene cijene i služi kao kaucija za kvalitetno izvršenje radova, ukoliko

nalogodavac za izdavanje garancije dobiva radove na licitaciji, odnosno, da će

nalogodavac sigurno prihvatiti posao ako ga dobije na licitaciji, 6) garancija u korist

carinarnice ovom garancijom banka se obvezuje da će nalogodavac vratiti u

inozemstvo privremeno uvezenu robu, odnosno da će, ukoliko robu zadrži, platiti

odgovarajuću carinu i 7) špediterske garancije ovim garancijama banka garantira

Page 18: FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www ... · PDF file54. ESKONT I REESKONT Eskontni (diskontni) kredit je kratkoročni bankovni kredit na temelju zaloga (najčešće

FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

18

brodaru da će domaći uvoznik ili njegov špediter u ugovorenom roku predati konosman

koji brodarskom poduzeću nije bio predan prilikom preuzimanja robe.

86. POTREPŠTINE I SADRŢAJ BANKOVNIH GARANCIJA

Kod bankovne garancije forma i sadržaj nisu propisani zakonom i ovise o volji stranaka,

ovisno o konkretnim uvjetima posla za koji se izdaje bankovna garancija. Dugogodišnja

praksa u poslovanju bankovnim garancijama domaćih i inozemnih banaka stvorila je

odreĎeni oblik i sadržaj bankovnih garancija. Prema toj praksi oblik i bitni elementi

(potrepštine) bankovne garancije su slijedeći:

a) oblik bankovne garancije - bankovna garancija se redovno izdaje u pismenom

obliku; iznimno se u praksi javljaju i daju bankovne garancije i usmenim putem,

telefonski i telegrafski s oznakom najbitnijih elemenata s tim da se kasnije ovakva

bankovna garancija potvrĎuje pismeno, s oznakom svih potrebnih elemenata koji

zahtijeva sam posao i ugovorena bankovna garancija.

b) bitni elementi bankovne garancije su slijedeći: 1) naziv i sjedište banke koja izdaje

garanciju - banka koja izdaje garanciju potvrĎuje svoju obvezu potpisom ovlaštenih

osoba na način kojim ona potpisuje svoje obveze, 2) naziv i sjedište korisnika garancije -

korisnika garancije treba navesti u bankovnoj garanciji s punim naslovom, sjedištem i

adresom, 3) predmet i opseg garancije - predmet i opseg garancije predstvlja bitni

element bankovne garancije i njime se točno odreĎuje obveza banke; ovaj element

predstavlja u suštini i samu bankovnu garanciju i treba biti ugovoren i formuliran

precizno i sa svim potrebnim detaljima obveze, da ne bi kasnije došlo do nepotrebnog

spora izmeĎu osoba koje se javljaju u garanciji; tako je u ovom elementu potrebno

istaknuti i osnovne elemente zaključenog posla o kojima se želi učiniti ovisnom obvezu

banke; redovito se u bankovnu garanciju unose slijedeći podaci posla za koje se daje

garancija: datum i broj ugovora, točan naziv robe ili protučinidbe, vrijednost i rok

isporuke robe, rok plaćanja garantirane obveze, visina i uvjeti plaćanja kamata, ugovoreni

načini plaćanja, rok važnosti garancije i svi ostali elementi zaključenog posla koji su

zanimljivi za izdavanje garancije i 4) vrijeme trajanja bankovne garancije - rok trajanja

bankovne garancije redovito se ugovara u vezi s rokom izvršenja obveze dužnika po

poslu za koji se daju garancije, s tim da je rok trajanja same garancije redovito dulji za

odreĎeni broj dana; kod ugovaranja roka trajanja bankovne garancije treba u samoj

garanciji predvidjeti da li će se ugovoreni rok produljivati ili ne.

Pored navedenih bitnih elemenata, javljaju se i nebitni elementi bankovnih garancija,

kao što su: 1) vrijeme stupanja na snagu bankovne garancije, 2) broj bankovne garancije,

3) datum izdavanja i 4) odredbe o vraćanju bankovne garancije.

87.MJENICA – VRSTE MJENICA

Zakon ne definira pojam mjenice već bitne potrepštine mjenice no za nju možemo reći da

je mjenica VP izdan u zakonski propisanom obliku, kojim je izražena obveza isplate

odreĎene svote novca. Mjenica je takoĎer i novčani surogat u užem smislu jer se njome

omogućava obračunsko plaćanje bez potrebe opstojnosti pokrića u vidu bilo kakvih vrsta

depozita. Gospodarski značaj mjenice je taj da se ona pojavljuje kao instrument

kreditiranja, plaćanja i jamstva.

Vrste mjenica su:

Page 19: FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www ... · PDF file54. ESKONT I REESKONT Eskontni (diskontni) kredit je kratkoročni bankovni kredit na temelju zaloga (najčešće

FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

19

A) u odnosu na mjenično pravnu formu to su: 1) trasirana (tuĊa) mjenica – pismeni

nalog trasanta trasatu da isplati remitentu ili po njegovoj naredbi odreĎenu svotu novaca;

dijelimo ih na trasiranu mjenicu na vlastitu naredbu (ista osoba je trasant i remitent; ona

glasi na naredbu njezina izdavaoca), vlastitu trasiranu mjenicu (trasant ju izdaje na

samog sebe, trasat i trasant su ista osoba; predstavlja zadužnicu) i komisionu trasiranu

mjenicu (izdaje ju trasant u svojstvu komisionara za račun treće osobe komitenta na način

da u nastavku klauzule o valuti napiše naslov ili tvrtku te treće osobe – komitenta i 2)

vlastita (sola) mjenica – trasant se obvezuje isplatiti odreĎenu svotu remitentu ili na

njegovu naredbu drugom imaocu mjenice i to u skladu s njezinim sadržajem; ima formu

zadužnice;

B) u odnosu na privredne potrebe kreditiranja i plaćanja to su: 1) robne ili trgovaĉke

(mjenica kojoj je temelj izdavanja isporučena roba i preuzeta na dug, a koju akceptira i

uručuje kupac dobavljaču uz nakanu da time privremeno podmiri svoju obvezu; imaju

ulogu novčanog surogata prvog reda) i poslovne mjenice (podvrsta robne mjenice;

obično se koristi kao instrument osiguranja vjerovnikovih interesa), 2) kreditne (temelje

se na odobrenim bankovnim kreditima, javljaju se kao akceptacijske – njome banka

odobrava svom komitentu mjenični akceptacijski kredit; banka dozvoljava komitentu

trasiranje mjenica na nju do odreĎenog iznosa; banka ima ulogu dužnika i komitent mora

doznačiti pokriće mjenice prije njenog dospijeća; postoje dvije vrste: s pokrićem i bez

pokrića, i kao avalirane mjenice – osigurava se pravodobna isplata mjenice; banka

kreditor ima ulogu jamca), financijske (izdane mjenice po osnovi odobrenog bankovnog

kredita; uobičajeno je da se banci za odobrene kredite pruži jamstvo u vidu mjeničnog

akcepta; tako akceptiranu mjenicu nazivamo financijskom mjenicom kojom se na dulji

rok osiguravaju uspostavljeni odnosi banke i komitenta) i novĉane mjenice (VP nastali

davanjem na kredit odreĎene svote gotovog novca ili vrijednosti robe u potrošačke svrhe;

ima svojstvo kreditiranja i ne funkcionira kao novčani surogat), 3) dugoroĉne (zbog

nemogućnosti skore mobilizacije likvidnih novčanih sredstava ne prima se kao novčani

surogat; ne koristi se u platnom prometu, već kao instrument jamstva) i kratkoroĉne

mjenice (upotrebljavaju se u platnom prometu u cilju skore realizacije odnosno naplate a

rok dospijeća im je od 3 tjedna do 3 mjeseca; razlikujemo pokaznu mjenicu (po viđenju) –

dospijevaju u trenutku predočenja na isplatu; mjenica po viĎenju ili a'vista se mora

honorirati u trenutku predočenja na isplatu a mjenica koja dospijeva u odreĎeno vrijeme

po viĎenju dospijeva na naplatu neko vrijeme nakon dana akcepta, a dato mjenicu –

dospijevaju na odreĎeno vrijeme od dana njihova izdavanja i koriste se u platnom

prometu, i dnevne mjenice – dospijevaju na naplatu na točno odreĎeni kaledarski dan), 4)

domicilirane mjenice – u interesu brze i sigurne naplate trasant može mjenicu

domicilirati tj. usmjeriti njeno plaćanje na mjesto i adresata gdje će biti honorirana bez

poteškoća; razlikujemo određene (navedena i osoba koja će mjenicu isplatiti) i

neodređene mjenice (navedeno samo mjesto plaćanja), 5) rekta ili neprenosive mjenice

– to su neprenosivi VP i ne mogu se indosirati nego samo cedirati; ne mogu se eskontirati

niti poslužiti kao sredstvo plaćanja te zato predstavljaju instrument jamstva; mogu biti

dugoročne i kratkoročne, 6) zavratne, povratne ili regresne mjenice – trasirana mjenica

s rokom dospijeća po viĎenju izdana od regredijenta tj. od osobe koja ostvarujući svoje

zavratno (regresno) mjenično pravo izdaje odnosno retrasira mjenicu na bilo kojeg

prednika plativu samo u prednikovu mjestu stalnog boravka; ova mjenica se ne

domicilira, 7) bianco ili nepotpune mjenice – pravno valjani VP na kojem se mjenični

Page 20: FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www ... · PDF file54. ESKONT I REESKONT Eskontni (diskontni) kredit je kratkoročni bankovni kredit na temelju zaloga (najčešće

FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

20

dužnik u ulozi trasanta potpiše in bianco s nakanom preuzimanja mjeničnopravne obveze

i 8) dobre (sposobne postati novčanim surogatima i primaju se umjesto isplate) i loše

mjenice (na njima se nalaze potpisi kreditno nesposobnih osoba; ne primaju se; lažne,

nepotpune, izmišljene,...).

88. MJENIĈNE POTREPŠTINE

Zakon o mjenici definira bitne potrepštine trasirane i sola mjenice bez kojih se odreĎena

isprava ne može smatrati mjenicom. Bitne potrepštine trasirane i sola mjenice su: 1)

oznaka „mjenica“, 2) bezuvjetni nalog (trasirana) odnosno bezuvjetno obećanje plaćanja

odreĎene svote novca (sola), 3) ime trasata – samo trasirana mjenica, 4) dan mjeničnog

dospijeća, 5) mjesto plaćanja, 6) ime korisnika mjenice – remitenta, 7) mjesto i dan

izdavanja mjenice i 8) potpis izdavaoca mjenice – trasanta. Nebitne potrepštine trasirane i

sola mjenice su: 1) klauzula valute, 2) klauzula pokrića, 3) izvještajna avizo klauzula, 4)

klauzula „na naredbu“, 5) rekta klauzula, 6) oznaka „bez obveze“, 7) kamatna klauzula,

8) klauzula „bez protesta“ ili „bez troškova“ i 9) oznaka duplikata.

89. OSOBE U MJENIĈNOM POSLU I NJIHOVE OBVEZE

U mjeničnom poslu sudjeluju osobe kojima taj posao daje odreĎena ovlaštenja

(vjerovnici) i osobe kojima mjenica predstavlja obvezu (dužnici). To su: 1) izdatnik

(trasant) – osoba koja izdaje mjenicu, 2) tezovnik (trasat) – osoba na koju trasant

usmjeruje nalog plaćanja mjenjične svote, 3) prihvatnik (akceptant) – glavni mjenični

dužnik, 4) korisnik (remitent) – mjenični vjerovnik, 5) indosant (ţirant) – prenositelj

prava, 6) indosatar (ţiratar) – novi korisnik, 7) avalist – mjenični jamac, 8)

intervenijent – akceptira mjenicu tj. plaća mjenicu po potrebi, 9) regresat – mjenični

obveznik protiv kojeg se ostvaruje regresno pravo, 10) regredijent – slijednik koji to

pravo ostvaruje, 11) prosvjednik – osoba koja podiže prosvjed kod suda, 12)

prosvjedovnik – osoba protiv koje se podiže protest i 13) domicilijat – treća osoba koja

o dospijeću plaća mjenicu u mjestu trasata ili trasantova prebivališta.

90. PROMESA – PROMISSORY NOTE

Promissory note odnosno promesa (zadužnica) je posebna vrsta vlastite (sola) mjenice

kojom se trasant bezuvjetno obvezuje platiti korisniku ili po njegovoj naredbi ili

donosiocu svotu na koju ovaj VP glasi. Glavni dužnik je njezin izdavatelj. Mogu ih

izdavati samo prvoklasne banke i financijske organizacije i to kao simple (proste)

promissory note. Ako ih izdaju poduzeća i kompanije, moraju imati dodatna osiguranja i

to su tada personal promissory note. U trgovačkim poslovima kupac robe na kredit izdaje

promesu u korist dobavljača. Kod bankovnih poslova korisnik kredita pomoću promese

daje obećanje banci. Uobičajeno je priložiti i odreĎene dokumente (bilanca, podaci o

bonitetu...). Jedine bitne potrepštine su bezuvjetno obećanje plaćanja i potpis trasanta.

Promesa može nositi i kamatu. Može biti na jednu a biti isplaćena u drugoj valuti s time

da se svota može isplaćivati i obročno. Dozvoljeni su indosament i predaja a može se

odrediti i rok dospijeća na odreĎeni dan. Promissory nota u širem smislu su svi VP na

osnovi kojih dužnici prihvaćaju apsolutnu obvezu plaćanja u ugovorenom roku. Posrijedi

su, dakle, svi prenosivi kreditni instrumenti koji zbog svoje univerzalnosti, prenosivosti i

bezuvjetnosti cirkuliraju na financijskim tržištima.

Page 21: FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www ... · PDF file54. ESKONT I REESKONT Eskontni (diskontni) kredit je kratkoročni bankovni kredit na temelju zaloga (najčešće

FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

21

91.ĈEK Ĉek je VP izdan u formi propisanoj zakonom kojim trasant nalaže trasatu isplatu

odreĎene svote imaocu čeka tj. remitentu. Izdavanju čeka radi podmirenja obveze

prethodi sporazum, i to: 1) izmeĊu trasanta i trasata – utanačuje se obveza trasanta da

pribavi na svome računu kod trasata potrebno pokriće uz istodobnu dužnost trasata da

isplati na njega izdane čekove, u okviru postojećeg pokrića i 2) izmeĊu trasanta i

remitenta – remitent se obvezuje primljeni ček prezentirati na isplatu prvenstveno

trasatu, dok se trasantova obveza očituje u dužnosti podmirbe na čeku naznačene svote

uvjetno odnosno samo ako to ne učini iz bilo kojeg razloga trasat. Gospodarski značaj

čeka: 1) sudionici čekovnog prometa oslobaĎaju se poslovanja s gotovinom i rizika koje

takvo poslovanje donosi i ostvaruju kamate na novčana sredstva deponirana u banci, 2)

pohranom raspoloživog novca u bankama, te korištenjem čekova za svrhe plaćanja,

oslobaĎa se gotovina za depozitno multipliciranje i kreditiranje, 3) zahvaljujući

indosiranju, a posebice verižnom plaćanju, postiže se brža i racionalnija cirkulacija

novčane mase, što ima odraza na emisiju centralne banke i 4) koristeći ček kao novčani

surogat stvaraju se zamjenice novca, pa se time ublažavaju često teške poslijedice

kreditne restrikcije.

92. VRSTE ĈEKOVA

Vrste čekova su:

A) ovisno o osobi korisnika čeka (remitenta) razlikujemo: 1) ĉek na donosioca –

podvrste su ček izričite oznake o donosiocu, ček zamjenjive ili alternativne oznake o

donosiocu i ček bez ikakve oznake korisnika (bianco ček), 2) ĉek na ime – na njemu se

nalazi samo ime korisnika ili remitenta, 3) ĉek na naredbu – VP na kojem je klauzula

naredbe napisana uz ime remitenta; ova klauzula izrijekom ovlašćuje remitenta da svoje

pravo iz čeka može indosamentom prenijeti na drugu osobu i 4) rekta ĉek – uz ime

korisnika sadrži i rekta klauzulu kojom trasant zabranjuje prijenos čeka indosamentom;

može se prenijeti ali samo u obliku cesije;

B) u odnosu na predmet, način i namjenu plaćanja razlikujemo: 1) novĉane ĉekove –

pismene naputnice s kojima trasant upućuje trasata da isplati odreĎenu svotu na teret

njegovih novčanih sredstava; 5 je vrsta novčanih čekova: blagajnički ili gotovinski ček

(platni instrument pomoću kojega se podmiruju obveze u gotovini), prijenosni ček ili

virmanski nalog (uobičajena i najčešća čekovna forma koja se koristi u razvijenom žiro

prometu; imalac žiro računa ili tekućeg računa nalaže trasatu-banci da se odreĎena svota

novca knižno prenese s njegovog računa na račun korisnika; nije ček u pravnom smislu

ne mora sadržavati oznaku da je ček, nema indosamenta, izdatnik ga je ovlašten

opozvati i prije roka i izdatnik ga šalje izravno banci a ne korisniku), obračunski ček

(koristi se kao sredstvo neodgodivog plaćanja; naplata čekovne svote može se realizirati

jedino obračunom i preknjiženjem svote na koju obračunski ček glasi; može cirkulirati u

obliku indosamenta, sadrži klauzulu da je ček i opozvati se može tek istekom roka),

prekriženi, krosirani, barirani ček (s prednje strane prekrižen dvama usporednim crtama

što znači da njegov imalac se može naplatiti samo preko banke; krosirati se može bilo

koji ček i bilo koja osoba u čekovnom prometu a on se može indosirati; razlikujemo

općenito prekriženi ček praznina izmeĎu dvije crte, isplata od bilo koje banke i

posebno prekriženi ček izmeĎu dvije crte ime banke, isplata samo od te banke) i

cirkularni ček (može se naplatiti u svim sjedištima banke-trasata te kod svih njenih

Page 22: FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www ... · PDF file54. ESKONT I REESKONT Eskontni (diskontni) kredit je kratkoročni bankovni kredit na temelju zaloga (najčešće

FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

22

korespodenata) i 2) efektivne ĉekove – VP koji ne glase na novčane svote već na

odreĎenu količinu efekata;

C) u odnosu na vrstu pokrića razlikujemo: 1) depozitne ĉekove – koriste ih banke

kontinentalne Europe, u skladu s odredbama njihovih zakona o čeku, koji propisuju

bezuvjetnu opstojnost novčanog pokrića kod banke-trasata, na temelju kojega imaoci

računa mogu trasirati čekove i 2) kreditne ĉekove – to su VP koje trasanti mogu izdavati

i na temelju fiktivnog pokrića tj. odobrenog kredita a prakticiraju se u anglosaksonskim

zemljama i SADu;

D) u odnosu na količinu isplatne svote razlikujemo: 1) limitirane ĉekove – za njih

banka-trasat utvrĎuje maksimalnu svotu da koje se oni mogu ispostaviti; postoje 4 vrste

limitiranih čekova: limitirani ček u užem smislu (banka ga uručuje onim graĎanima koji

to od nje zatraže zbog plaćanja roba i usluga; izdaje se onoliko blanketa limitirajućih

čekova koliki je saldo njihova potraživanja kod nje; u visini izdanih blanketa blokiraju se

sredstva na žiro ili tekućem računu), limitirani ček stalne svote (to je podvrsta limitiranog

čeka u užem smislu; uvijek je u okruglim brojkama; izdaje se u zamjenu za gotovinu a ni

u svijetu ni u RH nije baš prisutan), limitirani ček s čekovnom karticom (izdatnik čeka je

graĎanin; prigodom trasiranja čeka i uručenja korisniku predstavlja se čekovnom

karticom kojom banka jamči naplatu čeka uz uvjete navedene u čekovnoj kartici) i

akreditivni ček (više se ne koriste; koristili su se za otkup poljoprivrednih proizvoda i bili

su istovjetni čeku stalne svote) i 2) nelimitirani ĉekovi – VP koje njihovi izdatnici

popunjavaju na željene svote bez ikakva limitiranja a u ovisnosti o raspoloživom saldu na

računima kod banke-trasata;

E) u odnosu na mjesto izdavanja i plaćanja razlikujemo: 1) mjesni ĉek – izdan je i

naplativ u istom mjestu i 2) udaljeni ĉek – mjesto izdavanja je različito od mjesta

plaćanja.

93. POTREPŠTINE ĈEKA

Bitne potrepštine ĉeka su: 1) oznaka „ček“, 2) bezuvjetni uput ili nalog trasatu, 3) ime

trasata, 4) mjesto plaćanja, 5) mjesto i dan izdanja i 6) potpis trasanta.

Nebitne potrepštine ĉeka su: 1) oznaka remitenta, 2) oznaka naredbe, 3) rekta klauzula,

4) oznaka duplikata, 5) oznaka „donosiocu“ i 6) oznaka „samo za obračun“ i sl.

94. OSOBE U ĈEKOVNOM POSLU

Osobe u čekovnom poslu su: 1) izdatnik (trasant) – osoba koja izdaje ček, 2) trasat –

onaj koji treba platiti ček, 3) korisnik (remitent) – korisnik čeka, 4) indosant (ţirant,

naleĊnik) – prenosilac prava, 5) indosatar (ţiratar, naleĊovnik) – osoba na koju je ček

prenesen, 6) prednik i slijednik, 7) zavratnik (regredijent) – osoba koja ostvaruje

pravo na regres, 8) regresat – zavratni obveznik ili svaki njegov prednik, 9) prosvjednik

– osoba koja podiže protest i 10) prosvjedovnik – osoba protiv koje se podiže protest

95.ZADUŢNICA

96. ĈEKOVI MEĐUNARODNIH PLAĆANJA Ĉekovi meĊunarodnih plaćanja koriste se za robna i nerobna plaćanja naročito u

putničkom prometu ili kod dokumentirane naplate. Osobe kod takvih plaćanja iste su kao

i kod unutarnjeg poslovanja čekovima samo što posluju na meĎunarodnoj razini.

Page 23: FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www ... · PDF file54. ESKONT I REESKONT Eskontni (diskontni) kredit je kratkoročni bankovni kredit na temelju zaloga (najčešće

FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

23

Čekovi meĎunarodnih plaćanja su: 1) bankovni ĉekovi – ček kod kojeg su trasant i trasat

dvije različite inozemne banke u istoj a rjeĎe u dvije strane zemlje; u RH to su čekovi

koje strane banke trasiraju na druge ino-banke u istoj ili rjeĎe u dvije strane zemlje,

čekovi koje USA-banke trasiraju na naše iseljeničke organizacije u USA, zatim čekovi

koje strane banke trasiraju na naše banke u zemlji (tzv. loro čekovi) i čekovi koje domaće

ovlaštene banke trasiraju na svoje direktne korespodente u inozemstvu (tzv. nostro

čekovi); prema valuti na koju glase dijele se na čekove na konvertibilne valute, čekove na

obračunske (klirinške) valute i čekove na kune, 2) osobni (personalni, privatni)

nebankovni ĉekovi – čekovi koje osobe u inozemstvu trasiraju na neku banku u svojoj

zemlji; imaju relativno slabu sigurnost pa se u RH preuzimaju samo na in kaso naplatu;

kako bi se povećala likvidnost banka-trasat akceptira ček i na taj način prihvaćeni

privatni inozemni ček postaje certificirani ček; kod njega se koriste odreĎeni surogati

akcepta a to su vidiranje (potvrĎuje banka da izdavalac ima pokriće) i markiranje (koristi

se poslije zaključenog dnevnog obračuna u clearing prometu a sastoji se od davanja

potvrde na čeku o opstojnosti pokrića u tom trenutku), 3) putni (traveller's) ĉekovi –

limitirani instrumenti plaćanja koji se koriste u meĎunarodnom putničkom platnom

prometu; nominalna vrijednost im je otiskana u okruglim brojkama i mogu se unovčiti u

raznovrsnim nacionalnim valutama; za razliku od drugih čekova, ove korisnik kupuje i

plaća ih pri preuzimanju; izdaju ih banke i turističke agencije), 4) euroĉekovi –

unificirani bankovni ček koji se upotrebljava u meĎunarodnom prometu kao jednostavno

sredstvo plaćanja i obavezno ga prati euroček garantna kartica; služi za bezgotovinsko

plaćanje ili podizanje gotovine diljem EU; limit je naveden na poleĎini euroček garantne

kartice; mogu se ispunjavati u raznim valutama, 5) specijalni ĉekovi – dijelimo ih na:

treasurer čekove (koriste se za isplate socijalnih davanja u USA), memorandum čekove

(izdaju zajmoprimci kao garanciju zajmodavcu; uobičajeni u USA), currency credit card

(instrument meĎunarodnih plaćanja sličan putničkom čeku a glasi obično na $100 s

rokom valjanosti od 3 mjeseca; trasira ga Skandinavska banka, Stockholm na samu sebe),

bank money order (bankovni nalog plaćanja od kojih je ista banka i trasat i trasant) i

postal money order (poštanska meĎunarodna uputnica), 6) loro ĉekovi – trasiraju ino-

banke na naše domaće banke; ino-banka je trasant a RH banka trasat; korisnici su u

pravilu fizičke osobe; mogu se trasirati na konvertibilne i klirinške valute te kune i nostro

ĉekovi – trasiraju naše banke na ino-banke; RH banke trasanti a inobanke trasati;

primjenjuju RH ovlaštene banke pri trasiranju čekova koji glase na konvertibilne valute i

7) kvazi ĉekovi – dijelimo ih na SOS international cheques (izdaju auto klubovi), touring

bonovi, vaučer (nije ček već obična blagajnička dokaznica) i kreditna karta.

97.PRIJENOS ĈEKA ILI MJENICE

U čekovnom prometu prijenos čeka vrši se na dva načina: 1) redovitim ili vlasniĉkim

indosamentom – korisnik čeka prenosi sva svoja prava iz čeka na novog vlasnika; taj se

prijenos može obaviti na dva načina: potpunom naleđom (dosadašnji vlasnik daje

prijenosnu izjavu na poleĎini navodeći ime novog vlasnika nakon čega to potpisuje) i

nepotpunom odnosno bijelom ili bianco naleđom (ne sadrži ni prijenosnu izjavu ni ime

indosatara već samo naziv ili tvrtku te potpis indosanta) i 2) punovlasnim

indosamentom – vlasnik čeka ostvaruje svoja prava iz čeka posredstvom zastupnika.

Zakon o čeku odreĎuje da indosament mora biti bezuvjetan a ako je ograničen nekom

klauzulom, ona se smatra nenapisanom. Ako se na odreĎenom čeku koji glasi na ime

Page 24: FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www ... · PDF file54. ESKONT I REESKONT Eskontni (diskontni) kredit je kratkoročni bankovni kredit na temelju zaloga (najčešće

FIT – 2. kolokvij – skripta s pitanjima UPLOADANO NA: www.referada.hr

24

obavi onoliki broj indosamenata da više ne preostaje prostora za nove, tada se to rješava

produžetkom ili alonžom (papir istih dimenzija kao i ček koji se na njega zalijepi; mora

stajati napomena da je to nastavak). U mjeničnom prometu razlikujemo tri vrste

indosamenta: 1) redoviti (vlasniĉki) indosament – na indosatara se prenose sva

mjenično-obvezna prava na mjeničnu tražbinu i to potpunim indosamentom (zakoniti

imalac mjenice ispisuje puni naziv novog imatelja) ili nepotpunim ili bianco

indosamentom (sadrži samo potpis indosanata na poleĎini); prava koja indosatar dobiva

vezana su uz učinke pa tako imamo učinak indosabilnosti (svaki stjecatelj dobiva puno

pravo prijenosa), obligatorni učinak (daje indosataru samostalno pravo raspolaganja

mjeničnom tražbinom) i garancijski učinak (omogućuje regresno pravo prema

indosamentima prednicima, 2) punovlasni (prokura) indosament – prijenos mjenice s

posebnom nakanom; korisnik mjenice ovlašćuje novog imaoca indosatara da mu kao

njegov opunomoćenik ostvari neko od subjektivnih mjeničnih prava; uz ime

opunomoćenika stavlja se klauzula „vrijednost na naplatu“ i 3) zaloţni indosament –

korisnik mjenice prepušta svome vjerovniku tražbinu po odnosnoj mjenici da bi mu time

pružio sigurnost tj. zalog pravodobnog vraćanja duga; uz njegovo ime se ispisuje

klauzula „vrijednost za osiguranje“ ili „vrijednost kao zalog“.